Marx.ba

Iako globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu pod teretom geopolitičkih tenzija, trgovinskih barijera i sporijeg rasta, izvršni direktori širom svijeta pokazuju iznenađujuće visok nivo optimizma. Čak 92 posto članova uprava ima pozitivan pogled na rast sopstvenih kompanija u narednoj godini, pokazuje najnovije globalno istraživanje revizorske kuće Forvis Mazars: „C-suite Barometer: Outlook 2026“, koje je obuhvatilo više od 3.000 rukovodilaca iz 40 zemalja.

Ovaj „globalni paradoks“, kako ga autori nazivaju, ogleda se u činjenici da optimizam raste iako su prihodi pod pritiskom – samo 82 posto ispitanika očekuje rast prihoda, što je najniži nivo od perioda pandemije 2021. godine.

Umjetna inteligencija je prvi put izdvojena kao posebna kategorija u istraživanju i postala je dominantna tema u upravnim odborima. Čak 40 posto rukovodilaca smatra da će AI imati najveći uticaj na njihovo poslovanje u narednih 12 mjeseci – više nego inflacija, konkurencija ili regulatorni zahtjevi.

Tri četvrtine kompanija već ima formalnu strategiju tehnološke transformacije, dok su ulaganja u AI i akviziciju klijenata prioritet za 76 posto ispitanika. Investicioni indeks porastao je na 69 posto, što je najviši nivo od 2022. godine.

Međutim, uprkos visokom nivou samopouzdanja (94 posto lidera smatra da su spremni za AI), realna očekivanja povrata investicija su opreznija. Manje od polovine vjeruje da će AI u potpunosti isporučiti očekivane rezultate u kratkom roku, dok su troškovi i nedostatak stručnih kadrova identifikovani kao ključne prepreke, navodi se u publikaciji.

Promjene u globalnoj trgovini više se ne posmatraju kao privremeni poremećaj. Carine i regionalizacija postaju strukturni dio novog ekonomskog poretka.

Skoro tri četvrtine rukovodilaca već je prilagodilo poslovne modele zbog konkurencije i trgovinskih barijera. Devet od deset lidera vjeruje da su sposobni da upravljaju troškovima izazvanim tarifama, dok četiri od pet imaju spremne planove za dodatne poremećaje.

To se posebno odražava na lance snabdijevanja, koji postaju centralno strateško bojno polje – istovremeno pod pritiskom održivosti, troškova energije i regulatornih zahtjeva.

Ekspanzija na nova tržišta i dalje je među tri glavna strateška prioriteta, ali se geografska mapa mijenja. Iako Sjedinjene Američke Države ostaju vodeća destinacija, zemlje poput Kanade, Njemačke, Francuske i Kine sada su ravnopravno u fokusu.

Više od polovine kompanija dodalo je nova ciljna tržišta za širenje, dok je 45 posto promijenilo prvobitne planove. Samo šest posto je u potpunosti odustalo od međunarodne ekspanzije.