Marx.ba

(Foto: Ilustracija)

Microsoft je objavio da je napravio značajan iskorak s novim kvantnim čipom pod nazivom Majorana 2, no fizičari iz cijelog svijeta reagovali su sa skepticizmom, navodi Scientific American.

Novi čip temelji se na takozvanom topološkom pristupu kvantnom računarstvu. Elektroni ohlađeni na ultraniskim temperaturama u supravodljivim žicama trebali bi se ponašati kao Majorana kvazičestice, što bi ih teorijski učinilo otpornijima na greške u računarskim procesima. Slično kao što se slaba vlakna pletu u čvrsto uže, Microsoft želi stvarati topološke kvantne bitove manipulacijom više Majorana kvazičestica na jednom uređaju. Kompanija tvrdi da bi ovaj pristup jednog dana mogao smjestiti milione kvantnih bitova na jedan čip.

Međutim, Microsoft ima problematičan dosadašnji put s ovakvim tvrdnjama. Godine 2021. kompanija je povukla visokoprofilni rad iz uglednog časopisa Nature nakon što su vanjski stručnjaci ukazali da bi podaci mogli poticati od materijalnih nepravilnosti.

Ni najnoviji rad nije prošao bez kritika. Fizičar Henry Legg s Univerziteta St. Andrews naglašava da prikazani podaci dolaze svega s nekoliko uređaja, što nije dovoljno za naučnu potvrdu. Sergey Frolov, istraživač kvantnog računarstva s Univerziteta u Pittsburghu, dodaje da prethodni Microsoftov preprint ostaje neobjavljen od prošlog ljeta, što po njemu znači da su ga vodeći naučni časopisi vjerojatno odbili.

Uprkos svemu, Microsoft ostaje pri svome. Jason Zander, izvršni potpredsjednik koji vodi kvantni tim kompanije, izjavio je da kompanija ubrzava vlastiti plan razvoja i da sada cilja na demonstraciju praktičnog kvantnog računarstva do 2029. godine.