N. D.

Iako počesto nismo svjesni da svaki gost koji dođe u našu zemlju sa sobom ponese utiske i možda bi baš on mogao biti neki „ambasador“ naše zemlje pred svojim prijateljima, na svu sreću važimo za gostoljubive domaćine, a imamo dobru kuhinju i to očigledno ne prolazi nezapaženo.

Ugledni portal „Will Fly for Food” (letjeti po hranu) objavio je svoje poglede na gastronomiju naše države.

– Bosna i Hercegovina, evropska država na Balkanskom poluostrvu, primjer je regije u kojoj se nalazi. Nikada ne znate šta možete očekivati ​​od zemalja koje nisu dirnute masovnim turizmom, ali nagrade, kao što su mnogi otkrili, često mogu biti veće. Za neke ljude ovo je pravo putovanje.

Relativno neistražena i zasjenjena popularnošću susjedne Hrvatske, Bosna i Hercegovina je dom srednjovjekovnih sela, valovitih brežuljaka, vodopada i stoljetnih ruševina. Također je dom fantastične hrane, poručili su na „Will Fly for Food“.

Oni su donijeli i pregled jela koja se mogu konzumirati u BiH, tu se našao i neizostavni grah, kao i još neka jela i slastice, a mi vam donosimo pregled njihovih nazanimljivijih zapažanja i opise na koji način vide jela koja preporučuju u BiH.

Bosanski Lonac 

Nema boljeg načina da započnete vodič kroz bosansku hranu od nacionalnog jela Bosne i Hercegovine. Poznat i kao “bosanski lonac”, to je popularna vrsta čorbe od povrća koja se konzumira vijekovima. Recepti za ovo omiljeno bosansko jelo uvelike variraju od kuhara do kuhara i regije do regije, ali se obično sastoji od raznovrsnog povrća i komadića mesa.

Neka od najčešće korišćenog povrća uključuju paprike, krompir, kupus, mrkvu, paradajz, bijeli luk i peršun. Mogu se koristiti različite vrste mesa, iako su najpopularnije goveđe, jagnjeće i teleće meso. Bosanski lonac je jelo u kojem uživaju svi društveni slojevi u zemlji. Bogati Bosanci uživaju u tome sa više mesa i drugih skupih sastojaka, dok manje imućni ljudi ga prave sa onim što je dostupno.  

Ćevapi

Nijedan bosanski vodič za hranu ne može biti potpun bez ćevapa, izuzetno popularnog jela od mljevenog mesa sa roštilja. Smatra se bosanskim nacionalnim jelom i podjednako je popularno u kuhinjama susjednih zemalja poput Srbije, Hrvatske, Albanije, Kosova, Crne Gore i Slovenije. 

Varijacije ćevapa (ili ćevapčića) postoje širom Balkana, ali se bosanska verzija obično pravi od dvije vrste mljevenog goveđeg mesa koje se ručno miješa i formira pomoću lijevka.  Obično se poslužuju u porcijama od 5-10 komada sa somunom i lepinjom, sjeckanim lukom, ajvarom (ukus od paprike), pavlakom ili kajmakom (sličan kremastom siru).

Đuveč 

Đuveč se odnosi na vrstu bosanskog paprikaša od povrća nalik na ratatouille. Popularan na čitavom Balkanu, napravljen je od mnoštva različitog povrća, začinskog bilja i začina poput paradajza, paprike, luka, mrkve, graška, paprike i ljetnih slastica. Ime đuveč potiče od turske riječi guvev, što znači „zemljani lonac“.

Može se koristiti za označavanje porodice zemljanih lonaca uobičajenih u balkanskoj, levantinskoj i turskoj kuhinji, kao i za razna variva i jela koja se kuhaju u njima. Đuveč je često vegetarijanski, ali se može praviti i sa raznim vrstama mesa. Može se napraviti i sa rižom.

Burek 

Burek se odnosi na porodicu pečenih punjenih peciva napravljenih od tankog lisnatog tijesta punjenog raznim sastojcima poput mesa, zelja, krompira ili sira. Popularan je u kuhinjama Balkana, Južnog Kavkaza, Centralne Azije i Levanta, gdje ga nazivaju različitim nazivima poput boreka i bureka. 

Burek postoji u mnogim oblicima. Može se pripremiti u većoj tepsiji i nakon pečenja seći na manje porcije, a može se napraviti i kao pojedinačna peciva.  U bosanskoj kuhinji, burek je potrebno napraviti od mesa da bi se smatrao pravim burekom. Inače se naziva „pita“. Obično se peče u obliku spirale prije nego što se reže i servira u pojedinačnim porcijama. Može se puniti i drugim sastojcima kao što su svježi sir (sirnica) i krompir (krompiruša)…

Dolma 

Dolma se odnosi na porodicu jela od punjenog povrća popularnih u Armeniji, Gruziji, Libanu i mnogim drugim zemljama širom Balkana, Južnog Kavkaza, Centralne Azije i Bliskog istoka. Na turskom znači „punjen“ i historijski je bio dio kuhinje osmanske palače. 

Dolma se pravi od neke vrste povrća koje je izdubljeno i punjeno začinjenim nadjevom od riže, mesa i drugih sastojaka. Bilo koja vrsta povrća poput paprike, paradajza, tikvica, luka i patlidžana može se puniti i praviti dolmu. Jedna od najčešćih vrsta dolme su punjene paprike.

Porijeklom iz grada Mostara, jedna vrsta bosanske dolme koju morate probati je sogan-dolma. To je vrsta dolme koja se pravi od slojeva crnog luka punjenog mješavinom mljevenog junećeg mesa, riže, paradajz pirea, paprike, procijeđenog jogurta, pavlake i začina.

Klepe 

Klepe (ili kulaci) su bosanske knedle punjene mesom. Tradicionalno napravljeni od brašna, jaja, soli i začinjenog fila od mesa i luka, možete ih smatrati bosanskim ekvivalentom raviola ili mantija. Za pripremu, knedle se formiraju ručno, a zatim kuhaju oko 10-12 minuta.  

Tradicionalno, klepe se prave s punjenjem od mljevene junetine, ali modernije varijacije mogu se puniti raznim sastojcima poput sira, zelja ili piletine. U njima se najbolje uživa direktno naon pripreme. 

Baklava

Budući da se tako široko konzumira, baklava postoji u mnogim varijantama. U bosanskoj kuhinji se obično pravi od listova filo tijesta, sjeckanih oraha i agde – jednostavnog sirupa od šećera, vode, limuna i vanile. 

Pronaći ćete i bosansku verziju baklave ružice ili đul-pite. Oblikuje se u rolat i reže na porcije koje podsjećaju na ruže ili pupoljke ruža.