(Foto: Ilustracija)
Cjelovite žitarice odavno se smatraju zdravom hranom, ali dosadašnja istraživanja nisu davala jasan odgovor na jedno praktično pitanje, a to je koliko ih tačno treba jesti da bi se osjetile stvarne koristi za srce. Nova velika naučna analiza sada je pronašla tu takozvanu slatku tačku, prenosi portal ScienceDaily. Napominjemo da je ovaj tekst informativnog karaktera i nije zamjena za savjet ljekara.
Prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu European Heart Journal, konzumiranje otprilike četiri do šest porcija cjelovitih žitarica dnevno donosi značajna poboljšanja za više ključnih pokazatelja zdravlja srca istovremeno. Riječ je o količini od približno 60 do 100 grama dnevno.
Do ovog zaključka istraživači su došli objedinjavanjem rezultata čak 87 kliničkih studija, u kojima je učestvovalo više od 6.500 ljudi iz Azije, Evrope, Sjeverne Amerike, Australije i Brazila. Takav pristup, u kojem se spajaju rezultati velikog broja pojedinačnih istraživanja, omogućava pouzdanije zaključke od bilo koje zasebne studije.
Rezultati su pokazali niz koristi. Kod osoba koje su jele više cjelovitih žitarica zabilježeno je smanjenje tjelesne težine, obima struka i ukupnog holesterola, kao i sniženje krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i pojedinih pokazatelja upale u tijelu. Zanimljivo je da te koristi ne dolaze od jedne velike, dramatične promjene, nego od većeg broja manjih poboljšanja koja zajedno djeluju na zdravlje srca.
Ono što ovu poruku čini posebno ohrabrujućom jeste činjenica da za takve rezultate nije potrebna nikakva skupa ni komplikovana ishrana. Preporučena količina lako se postiže svakodnevnim namirnicama poput zobene kaše, integralnog hljeba, smeđe riže ili žitarica poput ječma. Prema navodima istraživača, koristi počinju već pri oko tri porcije dnevno, što bi, na primjer, bila jedna činija zobene kaše i dvije kriške integralnog hljeba.
Ipak, autori upozoravaju i na određena ograničenja. Većina obuhvaćenih studija trajala je tek oko osam sedmica, a nijedna nije direktno mjerila stvarne srčane udare, moždane udare ili druge ozbiljne događaje, nego samo faktore rizika koji im prethode. Zbog toga rezultate treba shvatiti kao snažan pokazatelj korisnosti cjelovitih žitarica, ali ne i kao garanciju. U pratećem komentaru uz istraživanje stručnjaci su naglasili i važnost toga da se rafinisane žitarice, poput bijelog brašna, zamijene onim cjelovitim i što manje prerađenim, ali i da takva hrana bude dostupna i cjenovno pristupačna široj populaciji.
