Marx.ba

Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sistema, ali s obzirom na današnji ubrzani način života i okupiranost poslom pojedincima je često teško redovno se baviti nekom aktivnošću tokom radne sedmice.

Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti sedmično. Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dvije grupe vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u sedmici (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz sedmicu. Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta sedmično. Ova grupa nije dosegla prag preporučene sedmične tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom.

U studiji je učestvovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života. Svi su učesnici sedam dana nosili akcelerometre na ruci da bi se evidentirao nivo njihove fizičke aktivnosti. Istraživači su, na temelju nivoa aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovno vježbaju pod sedmicom ili neaktivne. Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u grupi koja redovno vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Naučnici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stepena obrazovanja i pušenje.

Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača.

Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti – 20 do 27 posto manji. Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su sedmično prosječno vježbale oko 230 minuta.

Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su “i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac sedmične aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima”. Kako je rekao “čini se da je za poboljšanje zdravlja krvotoka važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored”.

Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije učestvovao u studiji, za MNT je istakao ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti.

– Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovna tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni pritisak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik, naglasio je.