Marx.ba

Dvije godine britanska Kraljevska kovnica novca Royal Mint razvijala je misteriozan novi način ponovne upotrebe metala iz e-otpada. Tim hemičara i hemijskih analitičara s kanadskim startupom Excir izumio je i patentirao proces energetski učinkovitog vađenja zlata iz tzv. štampanih ploča iz starih laptopa i mobitela. Kako tvrde, tako mogu izvući čak 99 posto zlata iz e-otpada.

Nešto kasnije ove godine Kraljevska kovnica otvara novu tvornicu vrijednu više miliona funti, a ona će moći prerađivati 90 tona štampanih ploča sedmično. Tako će, kažu, iz otpada uspjeti vratiti na stotine kilograma zlata svake godine.

Zlato se na sobnoj temperaturi mašinski ekstrahira iz tajne hemijske otopine, iz koje iscuri u tekućem stanju, a onda dodavanjem nove tajne otopine ponovno postaje čvrsti metal. Ovaj zlatni prah potom se filtrira i peče u peći te nastaje malo grumenje zlata veličine nokta. Od tih se grumena onda može izraditi nakit.

E-otpad jedna je od najbrže rastućih vrsta otpada u svijetu. Prema procjenama UN-a, svake godine globalno se proizvede 50 miliona tona e-otpada. Za usporedbu, ta količina otpada teža je od ukupne količine svih komercijalnih aviona ikad napravljenih. Samo 20 posto tog otpada se reciklira, a ostatak se većinom baca i šalje na odlagalište ili spaljuje. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz 2019., do 2050. godišnja proizvodnja e-otpada mogla bi se i više nego udvostručiti.

Zlata, kao i ostalih ključnih sirovina, ima ograničeno, a sedam posto svjetskog zlata trenutno se nalazi u odbačenoj elektronici. Ono se i dosad ekstrahiralo iz e-otpada, i to njegovim taljenjem, no ti procesi odvijali su se na vrlo visokim temperaturama i s jako velikim ugljičnim otiskom.

Kako piše BBC, novi patentirani proces ekstrakcije proizvodi puno manje emisija stakleničkih plinova. Pored toga, dosad su Britanci, kao nacija koja proizvodi drugu najveću količinu e-otpada iza Norveške, svoj otpad na ekstrakciju slali u EU ili u Aziju. Kraljevska kovnica sada pregovara s partnerima iz cijelog svijeta da bi potencijalno globalizirala upotrebu svoje održive tehnologije.

Nakon što se zlato ovim procesom ekstrahira iz štampanih ploča e-otpada, ostale komponente uređaja koje nisu sadržavale zlato šalju se u različite dijelove opskrbnog lanca za ponovnu upotrebu kako se ništa ne bi bacilo.

Kraljevska kovnica nada se da će s vremenom moći ekstrahirati i druge plemenite metale iz e-otpada. A kada se bilo koja preostala plastika i stakloplastika obradi, dio proizvedene energije pretvara se u sintetski plin iz kojeg se onda u energetskom postrojenju Royal Minta proizvodi struja.

Nakon što se zlato odvoji, ono što ostane melje se u fine čestice, a zatim se dijeli na različite frakcije. Kade s koncentratom bakra, čelikom i kositrom prodaju se i šalju specijaliziranim reciklažnim postrojenjima, a ugljen preostao od prerade ostataka stakloplastike odlazi u lokalnu tvornicu cementa.

Posebna otopina koja se koristi za ekstrakciju zlata se pak može upotrijebiti do 20 puta, nakon čega se nosi na reciklažu.

Tzv. urbano rudarenje – “spašavanje” već upotrijebljenih plemenitih metala iz otpada kao što su štampane ploče u elektroničkim uređajima – rastući je trend. Posebno je dobra alternativa ako uzmemo u obzir to koliko je standardno rudarenje zlata štetno za okoliš.

Američki Ring Bear već sad radi sa zlatom “spašenim” iz otpada, Pandora je pak postavila cilj da do 2025. koristi samo reciklirano zlato i srebro, a za 5.000 zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja na Olimpijskim igrama u Tokiju ekstrahirani su metali od gotovo 72.000 tona e-otpada.