Marx.ba

Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva iskustava. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima.

– Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvatamo to toliko teško kao na primjer bore. Zreli mozak je poželjna stvar, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih naučnica iz područja neurologije.

Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive duže senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti.

Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik od oboljevanja od Alchajmerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti zavisi od načina na koji su proveli život.

Mnogi procesi mogu doprineti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kiseonikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama.

Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alchajmerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao da bude primjećen. Ponekad dođe do manjeg izliva krvi u mozak, a da osoba uopšte ne primijeti to stanje.

Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, naučnici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom.

Kako starimo naš sastav slabi pa je potrebno pomoći mu ishranom. Važno je uključiti u ishranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E.

Dodaci ishrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.

Ne smije se podcijeniti ni važnost vježbanja. Postoje dokazi kako vježbanje ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi.

Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak. Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više trenirate to će on biti jači. Trebali bi stalno da učite nove stvari, jezike, igrate šah… Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Važno je da ne zapustite i ne ulijenjite mozak.