N. D.

Jedan tekst kaže da se radi o vrhunskom profesionalcu koji predano radi svoj posao i koji je uspio na Aerodromu Sarajevo ono što njegovi prethodnici nisu. Alan Bajić, prvi čovjek Aerodroma Sarajevo na mjesto direktora stigao je 2020. godine, a čekali su ga izazovi koji ga, na svu sreću, nisu nimalo pokolebali.

Krizno vrijeme Covida-19 je bilo itekako teško i puno izazova, ali je najveći bh. aerodrom uspio prebroditi i takvo vrijeme i napraviti iskorake nakon toga. Posebno referentna je i prošla 2022. godina. Već u septembru je oboren rekord po broju putnika iz 2019. godine.

Bajić se uhvatio u koštac s problemima, ali nije stao na pukom funkcioniranju Aerodroma, već je bio spreman pokrenuti i nove projekte.

On je za Marx.ba govorio o onome s čim se susretao i susreće, problemima, dobrim stvarima, planovima…

Aerodrom Sarajevo je imao veliki pad u krizi s korona virusom. Jasno je da je nakon toga pred Vama bio veliki posao. Kako ste se nosili s izazovima koji su tada bili pred Vama?

– Uprava Međunarodnog aerodroma suočila se se s brojnim izazovima u turbulentnom razdoblju pandemije, zbog čega smo bili primorani prilagoditi naš poslovni model novonastaloj situaciji,
a sve kako bismo održali ekonomsku stabilnost aerodroma.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je u toku 2020. godine dva mjeseca bio u potpunosti zatvoren za civilni zračni saobraćaj, ali su se tokom cijelog perioda odvijali humanitarni, medicinski, vojni, cargo i repatrijacijski letovi, što je po svemu sudeći umanjilo drastičan pad prometa.

Bitno je istaći da je na „relativno dobro držanje“ uticalo striktno provođenje sanitarno-zdravstvenih zaštitnih mjera, te uvođenje ACI zdravstvenog certifikata čime su nas aviokompanije i putnici prepoznali kao pouzdanog partnera koji poduzima sve kako bi svojim korisnicima osigurao što bezbjednije okruženje.

Radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo su definitivno podnijeli najveći teret, radeći u veoma specifičnim uslovima i pružajući svoj maksimum u vrlo neizvjesnom periodu poslovanja.
Bez obzira na brojne rizike, zadržali smo sve radnike, ali i preuzeli veliku odgovornost te su radnicima u periodu pandemije, smanjene plate 30 do 35 posto bez ijednog sudskog spora. Kada se poslovanje normalizovalo, plate su vraćene. Koliko ulažemo u radnu snagu, govori i činjenica da već dvije godine za redom osiguravamo besplatnu obuku mladih ljudi za rad na aerodromu u periodu sezone.
Ne smijemo izostaviti ni sve druge prateće službe i institucije Kontrolu letenja, Graničnu policiju, Hitnu pomoć, Profesionalnu vatrogasnu brigadu ,Upravu za indirektno oporezivanje, Sanitarnu inspekcija i dr., koje su svojom organizacijom poslovnih aktivnosti direktno uticale da se ipak realizuju sve aviooperacije, koje su nekada bile neplanirane i po ad-hoc principu.

Oporavak nakon situacije koja je cijeli svijet zadesila nije nimalo lagan. Uslijedio je dug put, a onda je 2022. godina bila najuspješnija poslovna godina. Šta je sve urađeno kako bi se stiglo do takvih rezultata

– I pored svih rizika i svjetskih previranja s kojim se suočavao cijeli svijet, u 2022. godini Sarajevski aerodrom nadmašio je rezultate predpandemijskog perioda, te nadoknadio gubitke pandemijskog perioda. Za to je, prije svega zaslužna dobra upravljačka politika Uprave Društva, te značajna potpora Nadzornog odbora Društva, Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva.

Možemo se pohvaliti da je u 2022. godini zabilježen rekordan broj procesuiranih putnika od 1.377.348.

Na uspješnost poslovanja i oporavak, ukazuje činjenica da je u 2021. i 2022. godini u cijelosti realizovan zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kojim su vraćena sva dugovanja radnicima po osnovu smanjenja plate tokom pandemije. Pored navedenog, radnicima je u 2022. godini na osnovu Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena isplaćena jednokratna pomoć.

Da je aerodrom Sarajevo nadmašio predpandemijsku godinu, pokazali su i rezultati Međunarodnog vijeća aerodroma ACI EUROPE, koji je, prema statistici za 2022. godinu, svrstao Aerodrom Sarajevo u “Top 5” aerodroma u grupi 4 (aerodromi sa do 5 miliona putnika), uz povećanje od čak 20,4% u odnosu na isti period 2019.

Pored rekordnih rezultata, možemo se pohvaliti značajnim investicijskim projektima kako okončanim, tako i onim koji su u toku, te planiranim. Okončani su radovi na proširenju kapaciteta Terminala B (dogradnja), modernizacija je u toku. Izgrađena je nova zgrada za OPC i osoblje, nova trafostanica, kotlovnica i ekskluzivni VIP salon i okončani su radovi na izgradnji tri nove pasarele sa avio-mostovima. Osim toga povećan broj parking pozicija za avione za 60 posto i uknjiženo je preko 90.000 m2 zemljišta u imovinu preduzeća.

U toku su pripremne aktivnosti za izgradnju depoa goriva za opskrbu aviona, solarne elektrane, rent-a-car city park, produženje poletno-sletne staze, izgradnja brze izlazne rulnice i novih hangarskih kapaciteta (izrada projekta i pribavljanje dokumentacije neophodne za realizaciju projekta).

Sigurno je da ste čovjek koji ne bježi od novih projekata. Novi terminal je na ponos cijelom gradu i državi. Kako se odvijao taj proces i koliko ste nakon svega zadovoljni ostvarenim?

– Realizacija prve i druge faze projekta „Dogradnja i modernizacija Terminala B“ je jedan od naših najznačajnijih projekata ali i jedan od najizazovnijih poslovnih poduhvata. Ovim projektom znatno su povećani kapaciteti aerodroma, izvršena je modernizacija infrastrukture i usluga putnicima. Terminal sada ima 19.000 m2 i može opslužiti 2 miliona putnika godišnje.

Trenutno je u toku treća faza u sklopu koje se se radi na obnovi sjeverne i južne fasade na starom dijelu terminala. Istovremeno se obavljaju radovi u glavnom holu (prizemlje i I sprat) u stilu dograđenog novog dijela terminala.

Četvrta faza predviđa proširenje istočne fasade, čime će se povećati prostorni kapaciteti u prizemlju (zona preuzimanja prtljaga), te na prvom spratu u zoni KDZ-a, pasoške kontrole i Duty Free Shopa.

Kada su u pitanju novi sadržaji u sklopu Terminala B, a koji će upotpuniti usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo, oni su koncipirani na način da prate svjetske trendove komercijalnih sadržaja i ponude u putničkim terminalima. Putnicima i posjetiocima su na raspolaganju novi ugostiteljski objekti te maloprodajni objekti poznatih domaćih i svjetskih brendova. Osim toga, Terminal je upotpunjen sa dva nova salona poslovne klase (CIP i Premium ), koji korisnicima usluga pružaju potpuni komfor i ugodan boravak.

Moramo napomenuti da smo kapitalne projekte pokrenuli u vrlo neizvjesnim vremenima, ali smo istrajali i idemo dalje. Pred nama su novi izazovi, nove poslovne prilike i naravno mnogo rada, truda i zalaganja za ostvarenje pozitivnih rezultata.

Aerodrom Sarajevo je bez sumnje jedna od žila kucavica države. Kakvo je vaše mišljenje o kapacitetima i neophodnosti širenja bh. zračne luke u budućnosti?

– Međunarodni aerodrom Sarajevo ima jasan razvojni plan i viziju daljeg poslovanja, sa ekspertima koji istu mogu i realizovati. Smatram da je neophodno raditi na rješavanju infrastrukturne podkapacitiranosti Sarajevskog aerodroma. U tom smislu, mi smo prepoznali hibridni model koncesije kao optimalan u kojem koncesionar investira u projekte, a za uzvrat u odgovarajućem procentualnom iznosu učestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno upravljanju i vlasništvu. Takav model podrazumjeva da Međunarodni aerodrom Sarajevo ostaje operator, zaposlenici se zadržavaju, a po isteku koncesiijskog perioda, cjelokupna imovina postaje vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine.

U ovom slučaju Federacija BiH ne preuzima rizik gubitka još jednog izuzetno značajnog javnog dobra, a otvara prostor za privatne investicije odnosno uvođenje privatnog kapitala radi izgradnje dodatnih kapaciteta. Smatram da bi takvo investiranje privatnih investitora, odnosno kapitala koje nije vlasništvo države ili entiteta bilo potencijalno adekvatnije kroz institut javno – privatnog partnerstva, za koje do danas nemamo odgovarajući zakon, zbog čega bi uređenje te oblasti trebalo svakako biti prioritetno pitanje. Zato ovaj model jeste hibrid jer se crpe najbitniji dijelovi iz postojećih zakonskih regulativa.

Spomenuli ste koncesiju, kakvo je Vaše mišljenje danas o tome i šta bi nam to donijelo? (nadovezati se na prethodno).

– Smatram da potpuna koncesija Međunarodnog aerodroma Sarajevo nije dobro rješenje niti je od javnog interesa, posebno uzimajući u obzir činjenicu da smo profitabilno preduzeće od strateške važnosti za državu. Razloga za to ima mnogo, ali ono što bih u prvom redu istakao je činjenica da smo uspjeli u dvije godine riješiti decenijske imovinsko-pravne probleme na preko 90.000 m2 zemljišta i taj proces se nastavlja, te da je izvršena harmonizacija i isto je uknjiženo kao vlasništvo Društva (vrijednost nekretnina od 5 miliona KM zemljišta), što je preduslov za dalji rast i razvoj.

U Međunarodni aerodrom Sarajevo se mnogo investiralo zbog čega takvo bogatstvo treba da ostane vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine. U konačnici, krajnju odluku o dodjeli aerodroma pod koncesiju donosi naš vlasnik – Vlada FBiH.

Međunarodni aerodrom Sarajevo ima pripremljenu desetogodišnju strategiju i projekciju poslovanja. Šta su po Vama osnovni prioriteti u budućnosti?

– Što se tiče razvojnih projekata, u narednih pet godina u planu su radovi na rekonstrukciji poletno-sletne staze, izgradnja brze izlazne rulnice, produženje PSS-a do 3010 metara dužine u pravcu jugoistoka, čime će se omogućiti slijetanje i polijetanje svih vrsta aviona uz bolju funkcionalnost, zatim izgradnja blok objekta za smještaj vatrogasne jedince, te radionice za održavanje opreme i azilantskog centra. Naša je namjera da u skladu sa kontinuiranim povećanjem broja putnika na godišnjem nivou, povećamo i nivo usluge, odnosno da omogućimo da se obavljaju aviooperacije i sa većim tipovima zrakoplova, čime se otvara mogućnosti za obavljanje dužih letova i za druge udaljenije destinacije.

U tom pravcu aerodrom je iskazao namjeru da se za potrebe proširenja operacija tokom čitave godine omogući slijetanje i polijetanje aviona kategorije E, za šta je sačinjena “Aeronautička studija” o mogućnostima produženja poletno-sletne staze kao i povećanje kategorije ILS-a (instrumental landing system).

Znamo da je Aerodrom Sarajevo u stopostotnom vlasništvo Vlade Federacije BiH. Kakav su Vaša iskustva u saradnji s vlasnikom?

– Međunarodni aerodrom Sarajevo sa Vladom Federacije BiH kao svojim vlasnikom, a kroz resorno ministarstvo, ima jako dobru saradnju, te smo izuzetno zadovoljni i zahvalni na podršci i angažmanu koji smo do sada dobili. Podrška Vlade je bila posebno ključna za uspješno poslovanje Aerodroma Sarajevo u zahtjevnom periodu za vrijeme i neposredno nakon pandemije.

U prvom redu to je odluka Vlade o ukidanju federalne takse koja je uvedena 2005. godine radi razvoja civilnog zrakoplovstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja je nažalost prethodnih godina bila glavna kočnica daljnjeg razvoja zračnog prometa u našoj zemlji i primjenjivala se samo na aviokompanije koje posluju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Također, Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o izuzimanju od isplate dobiti Međunarodnog aerodroma Sarajevo na period od deset godina. Ova odluka bitna je za ispunjene važeće međunarodne i lokalne zakonske regulative i standarda u zračnom saobraćaju, što će dugoročno omogućiti sigurne uslove za veći broj aviona, putnika, prtljaga, pošte i carga, te tako uvećati prihode od poslovanja.
Moramo istaći da smo po prvi put prepoznati od strane Vlade Kantona Sarajeva kao ključan faktor u generisanju razvoja većine privrednih grana, kako za grad, tako i za Kanton Sarajevo, FBiH i Bosnu i Hercegovinu u cijelosti. Vlada Kantona Sarajevo, po prvi put je odvojila sredstva i raspisala Javni poziv za subvencioniranje aviokompanija koje će otvoriti linije za nove nedostajuće strateške destinacije, čime će se povećati broj avioperacija i putnika i čime ćemo se povezati sa zemljama EU.

Grčki avioprijevoznik Aegean i član Star Allianca, uspostavit će direktnu liniju od između Sarajeva i Skoplja od 2. oktobra. Koliko će to značiti i imate li u planu još neke nove linije?

– Nakon 13 godina Sarajevo i Skoplje će biti opet povezani direktnom aviolinijom. Ova aviolinija omogućiti će dostupnost i povezanost za putnike, a također će doprinijeti razvoju turizma i ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Želim istaći da smo izradili novu poticajnu šemu koju aviokompanije razmatraju i na osnovu koje će pripremiti ljetnu sezonu 2024. Ova šema ima devet modela poticaja i jedna je od najaktraktivnijih u regionu a ima za cilj povećanje konkurentnosti aerodroma Sarajevo na tržištu kako bi se privukao veći broj avioprijevoznika i proširila mreža strateških destinacija.

Da bismo u tome u potpunosti uspjeli, neophodna nam je podrška i učešće svih nivoa vlasti u cilju dugoročnog izdvajanja sredstava za subvencije aviokompanijama radi povećanja broja destinacija, te daljeg razvoja turizma u BiH.

Jednom ste naglasili kako je aerodrom generator koji proizvodi mnoga radna mjesta. Kako gledate na ulogu Aerodroma u saradnji sa lokalnom zajednicom?

– Možemo se pohvaliti najboljom saradnjom sa lokalnom zajednicom do sada, pogotovo sa Općinom Ilidža na čijem se području najvećim dijelom nalazi aerodromski kompleks. U skladu sa razvojnim dokumentom Master plan, realizovali smo najveći otkup zemljišta, uz apsolutnu podršku Općine Ilidža koja direktno učestvuje u realizaciji svih pomenutih projekata u domenu svojih odgovornosti. Uspostavili smo najbolju saradnju sa lokalnom zajednicom od poslijeratnog otvaranja aerodroma što smo krunisali potpisivanjem Sporazuma sa Općinama Ilidža, Novi grad Sarajevo, Istočna Ilidža.

Aerodromi imaju ulogu podržavanja održivog razvoja i istovremeno moraju imati pozitivan i samoodrživ razvoj, uz minimiziranje negativnog utjecaja na okoliš. Kako Aerodrom Sarajevo pronalazi težu između razvoja, društvene odgovornosti i brige za okoliš?

– Uprava na čijem sam čelu je opredijeljena da rast aerodromske djelatnosti i pratećih oblasti, primarno transporta i turizma, bude u pravcu održivog razvoja i naravno sa ciljem povećanja kvaliteta života ali i značajnih ušteda. Smatram da se primjenom mjera koje su na tragu održivog razvoja (smanjenje emisija karbona, korištenje obnovljivih izvora energije itd.) može osigurati i značajan povrat investicija.

U protekloj godini smo okončali postupak certifikacije prema ACA programu (Airport Carbon Acreditation) nivo 1 – Mapping. Smatram da je ACA certifikacija od iznimnog značaja ne samo za Međunarodni aerodrom Sarajevo nego i za BiH jer postajemo aerodrom prepoznatljiv u regiji i Evropi po opredijeljenosti za zaštitu okoliša.
Također posjedujemo električna vozila koja čine 26 posto od ukupnog broja vozila koja se koriste kako na zračnoj strani aerodroma tako i u javnom saobraćaju. Odluka o nabavci električnih vozila za Sarajevski aerodrom predstavlja važan korak prema održivoj mobilnosti sa krajnim ciljem – elektrifikacija svih vozila.
Istovremeno, želimo posebno istaći naš plan za prelazak na obnovljive izvore energije za grijanje i električnu energiju. U skladu s tim, radimo na implementaciji solarne elektrane za čiju je izgradnju raspisan tender i koja će osigurati čistu energiju za potrebe Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
U narednom periodu planiramo izraditi projekat za primjenu toplotnih pumpi (grijanje-hlađenje) u svim objektima aerodromskog kompleksa.

Za kraj bih želio posebnu zahvalnost iskazati našim radnicima, bez kojih ne bi bila moguća realizacija prethodno navedenih projekata. Svojim angažmanom i predanim radom dokazali su da je moguće prebroditi sve izazove koji sui pred nas postavljeni, a njihov trud ogleda se u svim segmentima našeg poslovanja, bilo da je riječ o segmentu sigurnosti putnika, administrativnom i operativnom radu kao i pružanju kvalitetne usluge svim korisnicima naših usluga.