Marx.ba
Evropske poljoprivrednike već nekoliko godina za redom muče sve intenzivnija sušna razdoblja i toplinski valovi, a prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Nature Communication u budućnosti će zbog toga i pivo imati drugačiji okus i biti skuplje. Ljubitelji ovog popularnog alkoholnog pića, od kojeg se češće konzumiraju samo voda i čaj, tako danas piju pivo koje je bolje nego će biti u budućnosti.
Naučnici s Instituta za istraživanje globalnih promjena Češke akademije nauka upozorili su da će, ako se poljoprivrednici ne prilagode novim vremenskim uvjetima, prinosi hmelja u evropskim regijama do 2050. biti manji za 4 do 18 posto u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1989. do 2018. Istovremeno će se i sadržaj alfa kiselina u hmelju smanjiti za 20 do 30 posto, a upravo su one zaslužne za karakterističan okus i miris piva. Istraživači su usporedili prosječni godišnji prinos aromatičnog hmelja tokom razdoblja 1971.-1994. i 1995.-2018. i otkrili “značajno smanjenje proizvodnje” od između 130 i 270 kilograma po hektaru.
Žele li se nastaviti baviti proizvodnjom hmelja, uzgajivači će trebati pronaći način da se izbore s dugim sušnim razdobljima i temperaturama koje svakog ljeta obaraju rekorde. Neke od opcija koje istraživači spominju su premještanje nasada na više nadmorske visine ili doline u kojima ima više podzemnih voda, izgradnja sistema za navodnjavanje, promjena orijentacije ili razmaka između usjeva te upravljanje tlom tako da se učinkovitije štedi voda. Štetni učinci mogu se ublažiti i rjeđom obradom tla, promjenama u gnojidbi, a razmišlja se i o razvoju novog, prilagođenog sjemena.
Najveći pad prosječnog godišnjeg prinosa hmelja od 19,4 posto ima Celje u Sloveniji. U Njemačkoj, drugom najvećem proizvođaču hmelja na svijetu, prosječni prinosi hmelja pali su 19,1 posto u gradu Spaltu, 13,7 posto u Hallertau i 9,5 posto u Tettnangu. Rezultati iz Njemačke, Češke i Slovenije pokazuju da dozrijevanje biljke počinje otprilike 20 dana ranije nego što je uobičajeno.
Ove tri zemlje, koje pokrivaju gotovo 90 polja ukupne površine polja s aromatičnim hmeljom u Evropi, nalaze se u regijama s blagom kontinentalnom klimom u kojima prosječna temperatura varira između 8 i 10 Celzijevih stepeni, a prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 1050 mm. Takvi uvjeti idealni su za proizvodnju hmelja kojem u vrijeme cvatnje, tokom jula i avgusta, najviše odgovaraju temperature između 20 i 22 °C i vlažnost zraka između 70 i 80 posto. Hmelj je spreman za berbu u drugoj polovici avgusta pa ga ekstremno visoke temperature mogu spaliti u najvažnijoj fazi.
Iako za stvaranje alfa kiselina treba puno sunčeve svjetlosti, ekstremne vrućine imaju suprotan učinak, dok je nedostatak oborina smanjio ukupnu količinu dobivenog hmelja. To znači da ni sistem navodnjavanja nije dovoljan da se održi današnja kvaliteta hmelja jer će zalijevanje pospješiti rast biljke, ali će ona zbog visokih temperatura i dalje imati manje kiselina koje su ključne za prepoznatljiv okus piva.
Iako globalno zagrijavanje negativno utječe na prinose hmelja zbog čega će i njegova cijena biti skuplja, cijena piva povezana je i s drugim faktorima. Visoke cijene energenata, distribucije i ambalaže imaju puno veći utjecaj na poslovanje pivovara.
