Megatrendovi su pokretači dubokih društvenih promjena koji miijenjaju ponašanja ljudi na globalnom nivou. Zbog velikih razmjera i utjecaja, često su međusobno povezani i traju najmanje 10 do 15 godina. Copenhagen Institute for Future Studies, jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, ističe GIG ekonomiju među 15 ključnih megatrendova koji značajno mijenjaju tržište rada.
Danski futurolozi uzroke vide u pomaku prema ekonomiji temeljenoj na uslugama. Značajan preokret dogodio se nakon globalne krize 2008. kada su milioni ljudi ostali bez posla i morali su tražiti druge kupce svojih usluga. Platforme su im ponudile brzo rješenje povezivanja s kupcem koji traži upravo ono što im oni mogu ponuditi. Za vrijeme lockdowna 2020., ineteres za uslugama preko platformi je buknuo jer je mnogima to bio jedini način da se opskrbe hranom, lijekovima i drugim nužnim namirnicama, piše After5.
Digitalna infrastruktura
Sve dostupniji i brži internet te razvoj mobilnih aplikacija i digitalnih novčanika ubrzao je razvoj online platformi i jednostavnije povezivanje korisnika i pružatelja usluga.
Automatizacija i umjetna inteligencija
Razvoj AI-ja mijenja koncepte brojnih poslova dok je automatizacija omogućila da se radnici umjesto na rutinske poslove više fokusiraju na kreativne i kompleksnije zadatke.
Promjene u načinu rada
GIG ekonomija mijenja tradicionalni koncept rada od 9 do 5. Umjesto dugoročnih ugovora s poslodavcem, radnici obavljaju povremene poslove ili na projektnoj bazi.
Fleksibilnost i samostalnost
Birati kada, koliko i gdje će raditi, mnoge je zaposlenike nagnalo da tradicionalne poslove zamjene povremenim preko digitalnih platformi.
Promjene poslovnih modela
Pandemija je dokazala kako i velike korporacije mogu funkcionirati iako im sve radnici ne sjede u uredima. Rad od kuće mnogima je prije samo koju godinu bio nezamisliv, dok danas foirme koje nude hibridni rad imaju zadovoljnije zaposlenike i puno su atraktivnije u privlačenju novih ljudi.
Raznolikost poslova
Platforme spajaju korisnike s umjetnicima, informatičarima, liječnicima, dizajnerima, ugostiteljima, vlasnicima smještaja, trgovinama, servisima za čišćenje, prijevoznicima… Popis usluga strelovito raste privlačeći ljude različitih profila – od mladih koji traže početno radno iskustvo, umirovljenika kojima treba dodatni prihod, do svih onih koji traže fleksibilnije radne uvjete zbog obiteljskih obaveza ili drugih razloga.
Gig ekonomija spaja najmanje tri strane – korisnika, digitalnu platformu (ili aplikaciju) i onog koji nudi proizvod ili uslugu. Obzirom da platforme nisu zamišljene da zapošljavaju niti da imaju svoje taksije ili restorane, kao četvrta strana pojavljuju se posrednici koji postaju poslodavci platformskim radnicima.
Digitalne platforme
Online platforme ili aplikacije u centru su GIG ekonomije. Osmišljene su kako bi konkurirale tradicionalnim sistemima s puno zaposlenih, skupim ulaganjima u opremu, kompleksnim odlučivanjem i neefikasnostima koje proizlaze iz svega toga. Primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške.
Pružatelji usluga (GIG radnici, freelanceri, obrtnici, zaposlenici)
Nije važna ni dob, ni spol, ni nacionalnost, ni lokacija. Važno je da što bolje obavite to što radite, a globalno tržište s dvoznamenkastim stopama rasta godišnje daje puno mogućnosti za ostvarivanje prihoda.
Posrednici u zapošljavanju
Budući da su platforme zamišljene kao posrednici između korisnika i ponuditelja usluga, fokusirane su na razvoj infrastrukture i korisničke podrške, a ne na zapošljavanje GIG radnika. Zbog toga angažiraju posrednike (kod nas su kolokvijalno nazvani agregatori) koji pronalaze zaposlenike, sklapaju s njima ugovor o radu i odgovorni su za podmirivanje svih obaveza prema zaposlenicima budući da su njihov poslodavac.
Korisnici
Ne tako davno, pri planiranju godišnjeg odmora morali smo obići nekoliko turističkih agencija, a kada bi kupovali auto ili nekretninu, oboružali smo se dnevnim novinama ili specijaliziranim oglasnicima. Danas sve to obavljamo preko platformi i još puno više – oblačimo se, kupujemo namirnice i umjetnine, tražimo savjete, angažiramo dizajnera ili keramičara, naručujemo taxi ili hranu.. Aplikacije koje nas spajaju s pružateljima usluga su sve intuitivnije i brže, a usporedo raste i popis zanimanja i proizvoda koje se nude preko platformi.
GIG ekonomija je složen ekosistem u kojem različite strane igraju različite uloge, a njena dinamika i utjecaji variraju ovisno o regiji i industriji. Bez obzira na to jeste li u nju uključeni kao freelancer, investitor ili korisnik, GIG ekonomija će u godinama koje dolaze značajno utjecati na to kako radimo i živimo.
