N. D.

Kroz veći dio vremena Joea Bidena u Bijeloj kući, inflacija je bila dominantno ekonomsko pitanje. To je dovelo do toga da mnogi Amerikanci nisu prihvatili druge aspekte Bidenove ekonomske agende – snažno tržište rada sa velikim brojem radnih mjesta i niskom stopom nezaposlenosti, poboljšanje ekonomskog položaja radnika s nižim primanjima i ogromna ulaganja u zelenu energiju, infrastrukturu i domaću proizvodnju.

Ali stalna inflacija i kumulativni efekat rasta cijena održali su Bidenove ankete slabim i, u kombinaciji s percepcijom da je prestar za još jedan mandat, prisilili ga da se povuče iz predsjedničke kampanje 2024., a kandidatsku poziciju je preuzela aktuelna potpredsjednica SAD Kamala Harris.

Sa druge strane, bivši predsjednik Donald Trump ima svoju ekonomsku reputaciju iz vremena dok je bio na vlasti, a obilježen je ogromnim smanjenjem poreza, deregulacijom industrije i trgovinskim ratovima sa ekonomskim konkurentima – prije svega Kinom.

Kao kandidat, Trump je udvostručio svoje prve istaknute trenutke, obećavajući još istih, a također dodaje i masovne deportacije imigranata koji su možda u zemlji ilegalno. Većina ekonomista vjeruje da je povećana ponuda radnika rođenih u inostranstvu pomogla da tržište rada bude uravnoteženije u posljednjih godinu dana.

– Čini se da Trump obećava slične politike i akcije ako bude ponovo izabran, a da li će ga tržišta nagraditi ili kazniti za to može se nagađati. Akademci i zdrav razum bi vam mogli reći da više tarife i povećani dugovi nisu dobri za dionice ili dolar. Ali tržišta kapitala su odbacila te zabrinutosti tokom njegovog prvog mandata, kaže Michael Brescia, izvršni direktor i suosnivač Cerus Marketsa.

Potpredsjednica Kamala Harris, sada demokratska kandidatkinja, bit će vezana za Bidenovu ekonomsku agendu, ali je počela nuditi neke svoje ideje – prvenstveno naglasak na porodičnim temama kao što su plaćeno odsustvo i podrška za brigu o djeci.

Stručnjaci kažu da ona pokušava staviti akcenat na ljudskiji odnos na pitanja sa kojima se susreću radne porodice, umjesto da se upušta u nakaradne političke debate. Ali svaki pokušaj donošenja zakona suočit će se s opozicijom ako republikanci zadrže Dom ili zauzmu Senat u novembru.

Kako utrka za Bijelu kuću između Trumpa i Harris izgleda kroz prizmu ekonomije.

Harris protiv Trumpa o smanjenju poreza

Trump vjeruje u dijeljenje novca milijarderima, nešto što je obećao da će ponovo učiniti ako bude izabran. Posebno je rekao da se zalaže za snižavanje stope poreza na dobit preduzeća na 15% sa 21% na koliko je bila smanjena u prvoj Trumpovoj administraciji.

– To je dovelo do ogromnog povećanja plaća izvršnih direktora i otkupa dionica, kaže Michael Linden, bivši izvršni pomoćnik direktora u Uredu za upravljanje i budžet Bijele kuće.

Bez obzira na to, smanjenje poreza na biznis i bogate pojedince dugo je bio kamen temeljac republikanske ekonomije. Harris je obećala da će ostati vjerna Bidenovom obećanju da će oni koji zarađuju manje od 400.000 dolara biti pošteđeni većeg poreza.

Harris protiv Trumpa o carinama

Trump je koristio carine kao batinu kako bi dobio ustupke u trgovinskim pregovorima s Kinom i drugim zemljama, ali se zalaže za mnogo šire, sveobuhvatne carine od 10% na uvezenu robu, uz prelevmane koje se penju i do 60% za neke artikle i nacije.

Harris nije rekao mnogo o tarifama, ali su neke carine u Bidenovoj eri iste kao one u Trumpovoj, pa je za očekivati da tu nema previše različitog pristupa.

Harris protiv Trumpa o deregulaciji

Trump je bio zagovornik ukidanja propisa za koje je rekao da guše američku industriju. Biden je poništio nešto od toga, ali mnogi propisi se osporavaju na sudu, pa je potrebno vrijeme za promjene politike. Trump je obećao da će poništiti mnoge subvencije i mandate zelene energije za koje se Bidenova administracija zalagala.

Harris ima svoj argument, a on kaže da je domaća domaća proizvodnja nafte dosegla rekord za vrijeme Bidenovog mandata, pa je sigurno da bi se Harris u mnogome oslanjala na ono štop na tom planu radi i sada zajedno s Bidenom.

Harris protiv Trumpa o inflaciji i monetarnoj politici

U svom prvom mandatu Trump je za kritiku izdvojio predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, prekorivši ga što nije dovoljno brzo snizio kamatne stope. On je također obećao da će se pobrinuti za inflaciju i niže kamate, koje kontroliše Fed, ali nije rekao kako će to uraditi.

Iako će kao aktuelnu potpredsjenicu, Trumpova strana uvijek označiti kao dio problema inflacije, ona se nije posebno pozabavila tim pitanjem osim da je kritikovala korporacije zbog profitiranja na višim cijenama. Općenito, pokazala je podršku kada je bila u Senatu za progresivnije ekonomske politike i mogla bi imenovati neke liberalnije nastrojene ljude u Fed kada se pojave upražnjena mjesta.

VEZANO

EU priprema trgovinsku strategiju za slučaj da Trump pobijedi na izborima u SAD