Marx.ba
U srijedu nas očekuje objava podataka o CPI inflaciji u SAD, ali i zasjedanje i objava FED-a o eventualnim promjenama kamatnih stopa, odnosno o daljnjim koracima u monetarnoj politici.
Osim same objave, više će se pažnje dati govoru čelnika Jerome Powella iz kojeg će tržište pokušati zaključiti i predvidjeti daljnje korake FED-a u ovoj godini. Osim toga čeka nas WASDE report za juni, važan izvještaj za agri robe. Dolar je nakon euro izbora porastao, vrijeme u SAD izgleda odlično, dok je u Rusiji i dalje opasnost od suše. Fondovi su na nivou prošle sedmice ponovno prodavali puno terminskih ugovora, zbog čega na berzama ulje soje i sirova nafta izgledaju kao oversold, piše Lider.
Kao uvod u sve, ECB je prošle sedmice smanjila kamatne stope za 25 baznih bodova. Prvo službeno smanjenje stopa u pet godina. ECB procjenjuje inflaciju od 2,5 posto i rast BDP-a od 0,9 posto za 2024. Pokreće li to sada zamah globalnog smanjenja kamatnih stopa?
Nakon srijede moguće da ćemo imati odgovor. Naime, novi podaci s američkog tržišta rada pokazali su da je u maju broj zaposlenih porastao znatno više nego što se očekivalo, što upućuje na to da se rast gospodarstva i potrošnje nastavlja solidnim tempom. Zbog toga bi mogli ojačati inflacijski pritisci, pa je jasno da FED neće žuriti sa smanjenjem kamata dok se rast ekonomije dodatno ne uspori.
Zlato, a sve više i srebro, te bitcoin postaju imovina koje se elite s Wall Streeta najviše plaše. Unatoč nedostatku transparentnosti u neprijavljenim kupovinama zlata, značajno i trajno povećanje zlatnih rezervi centralnih banaka naglašava trajnu ulogu fizičkog zlata kao sigurne imovine koja ne predstavlja rizik druge strane. Ova dinamika kupovine zlata nastavit će se, a doista i same centralne banke kažu da će se nastaviti, budući da odražava šire kretanje prema multipolarnom finansijskom sistemu u kojem zlato igra centralnu ulogu u očuvanju nacionalnog bogatstva od geopolitičkih rizika, dok je potencijalno dio novi sistem regulacije međunarodne trgovine.
Kad je nafta u pitanju, cijene su ponovno pale na sedmičnom, treću sedmicu zaredom, jer se očekuje daljnje usporavanje rasta američke ekmonomije, dok se kinesko ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali. Premda se krajem sedmice cijena oporavila, na početku nove sedmice terminska cijena nafte Brent je ispod 80 $/bbl, a nafte WTI nešto iznad 75 $/bbl.
U četvrtak je podršku cijenama pružila odluka ECB-a o smanjenju kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast ekonomije eurozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku, ali rast optimizma sputava očekivanje tržišta da američke FED neće mijenjati kamatne stope. Ni iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne stižu dobre vijesti. Doduše, izvoz je u maju porastao drugi mjesec zaredom, no uvoz nafte je pao, što ukazuje na slabosti potražnje u drugom po veličini svjetskoj ekonomiji.
Tržište su dodatno prošle sedmice zbunile i poruke OPEC-a da će od septembra postupno povećavati proizvodnju jer očekuje solidnu potražnju. Nakon te poruke cijene su se našle pod pritiskom jer trgovci baš i nisu uvjereni u to, pa su krajem sedmice morali intervenirati ruski i saudijski dužnosnici porukom da će OPEC+ biti fleksibilan u provedbi plana o postupnom povećanju proizvodnje, pa čak i da bi tu odluku mogao povući ako zaključi da tržište nije dovoljno snažno, piše Lider.
