Šta donose nove mjere Srbije vezane za bh. izvoz čelika: Kakva će biti reakcija
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) traži hitnu reakciju nadležnih institucija povodom informacije da je Vlada Srbije donijela Uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika. Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to: rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primenjivati carina od 50 posto. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna ove godine, uz mogućnost prenošenja neiskorišćene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršiće se po principu “prvi došao – prvi uslužen”, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija. – Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine jer su, kako je i navedeno u Uredbi, rađene na osnovu podataka za period od 2020-2024. godina. Uvidom u navedenu Uredbu, pogotovo u dio definisanih kvota koje se odnose na navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost uime privrednih društava tj. izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Naime, na osnovu podataka VTKBiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu, naglašavaju iz VTKBiH. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir sljedeći parametri: kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH. Također, donošenje Uredbe kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa kompanijama na tržištu Republike Srbije. – Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje je već nastupilo u praksi i trenutno predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. Naime, od naših izvoznika informisani smo da se, osim sa problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije, dodaje se u saopćenju. Posljedice zadržavanja su već mjerljive i ozbiljne: direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Republici Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz Bosne i Hercegovine kao pouzdanih i predvidivih partnera. Uzimajući sve to u obzir, VTKBiH traži od nadležnih institucija u BiH da hitno reaguju prema nadležnim institucijama Republike Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija efekata navedene Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba u okviru CEFTA zemalja, saopćeno je iz VTKBiH.
Poslodavci FBiH: Usvajanje finansijskih zakona ključan je iskorak ka evropskim integracijama
Marx.ba Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH pozdravlja napore Vlade Federacije BiH u smislu usvajanja obuhvatnog paketa reformskih zakona iz oblasti finansijskog poslovanja. – Usvajanjem na Vladi FBiH Zakona o platnim uslugama, Zakona o računima za plaćanje, Zakona o elektronskom novcu, izmjena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, izmjena i dopuna Zakona o mikrokreditnim organizacijama te dopuni Zakona o bankama, a nakon usvajanja na Parlamentu FBiH, bit će osigurani neophodni preduslovi za pristupanje Jedinstvenom evropskom platnom području (SEPA), što predstavlja važan iskorak za privredu, građane i europski put BiH. Ovo je dio pitanja koje privreda i poslodavci odavno naglašavaju kao ključni prioritet za unaprijeđenje konkurentnosti i poslovanja, kako prekograničnog tako i unutar FBiH i BiH. Usvojeni set zakona predstavlja modernizaciju finansijskog okvira u FBiH i donosi praktične i dugoročno značajne prednosti, odnosno brže i jeftinije transakcije, veći nivo sigurnosti i usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima te očekujemo da Zastupnički dom Parlamenta FBiH u što kraćem roku potvrdi ovaj reformski paket kako bi proces bio kompletiran na nivou Federacije. Poslodavci ističu da će nakon usvajanja ovih zakona na Parlamentu FBiH, Federacija BiH završiti svoj dio obaveza prema SEPA integraciji, te da ćemo s pažnjom pratiti naredne korake institucija u entitetima i na nivou Bosne i Hercegovine u ovom pravcu. Budući da je riječ o jedinstvenom platnom prostoru, neophodno je da sve nadležne institucije u državi i entitetima završe potrebne aktivnosti kako bi BiH pravovremeno okončala ovu fazu integracije. Međutim, za potpuno ispunjenje međunarodnih obaveza i izbjegavanje uvrštavanja BiH na MONEYVAL “sivu listu”, ključno je da institucije na nivou Bosne i Hercegovine hitno usvoje i Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Usvajanje ovih zakona, kao i očekivanog usvajanja Zakona o finansijskim transakcijama u FBiH i Zakona o deviznom poslovanju, predstavlja minimum potrebnih koraka kako bi BiH zadržala finansijsku stabilnost, kredibilitet i izbjegla ozbiljne posljedice uvrštavanja na “sivu listu”, što bi direktno pogodilo privredu, bankarski sektor i međunarodne transakcije. Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH skupa sa komorama i drugim poslovnim udruženjima i organizacijama, stavlja svoje kapacitete na raspolaganje za pripremu, unapređenje i implementaciju ovih propisa. Smatramo da ovi napori predstavljaju snažnu poruku da Federacija BiH ima ozbiljnu namjeru da modernizira finansijski sektor, unaprijedi poslovno okruženje i ubrza europske integracije, naglasili su.
Movembar: Promjena kulture brige o muškarcima i njihovom zdravlju
Marx.ba Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine će doprinijeti realizaciji ovogodišnje kampanje “MOVEMBER 2025” koja treba rezultirati promjeni kulture brige o muškarcima i njihovom zdravlju. Zato će predstavnici Ministarstva, tokom ovog mjeseca, kroz institucionalnu podršku i partnerske aktivnosti, promicati preventivne preglede, ranu dijagnostiku i otvoren razgovor o zdravlju. Na taj način namjera je da što veći broj muškaraca očuva svoje zdravlje odnosno podigne svijest o prevenciji raka prostate i testisa, te skrene pažnju i na mentalno zdravlje. “Zdravlje nije trošak – nego ulaganje u budućnost. Zato podržavamo MOVEMBER, jer svaki razgovor, pregled i podrška mogu spasiti život”,saopćili su iz Ministarstva. Također, ove godine pružit će se i institucionalna podrška organizaciji Prve nacionalne konferencije pacijenata u BiH s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom „Zdravstvo za budućnost“, koja će biti održana 4. i 5. decembra u Kongresnom centru Terme u Sarajevu. Organizator je Udruženje oboljelih od raka prostate Federacije BiH u okviru projekta “Glasaj za život”. Ovo je važan korak prema dijalogu između pacijenata, institucija, zdravstvenih profesionalaca i donositelja odluka. Ministarstvo prepoznaje značaj ovakvih inicijativa u jačanju glasa pacijenata, razvoju održivih zdravstvenih politika i unaprjeđenju dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane BiH. U okviru planirane panel-diskusije “Izazovi i rješenja za održiv zdravstveni sustav”, Ministarstvo će aktivno sudjelovati u razgovoru o ključnim prioritetima — od institucionalne koordinacije preko održivog financiranja , do usklađivanja zdravstvenih politika s praksama Europske unije.
3. Sarajevo Tourism Summit 2025. – Regionalni centar za inovacije i umrežavanje u turizmu
Marx.ba Sarajevo će ove jeseni ponovo postati središte regionalne turističke industrije. 3. Sarajevo Tourism Summit, u organizaciji marketinške agencije Topcom i Business Concierge Centra, biće održan 08. i 09. oktobra 2025. u luksuznom Hotelu Hills. Očekuje se dolazak cijenjenih stručnjaka, predstavnika najvećih hotelskih lanaca, turističkih agencija, aerodroma, kao i novih investitora zainteresovanih za razvoj destinacija i modernizaciju turističke ponude u Bosni i Hercegovini i regiji. Događaj će pružiti priliku za razmjenu iskustava, sklapanje partnerstava i predstavljanje najnovijih trendova koji oblikuju globalni turizam. Program Samita uključuje 8.oktoba svečanu večeru dobrodošlice za učesnike i partnere Summita dok će se 9.oktobra održati glavni program odnosno panel diskusije i susreti koji otvaraju nova vrata razvoja i saradnje. Glavne teme ovogodišnjeg izdanja su: – Green turizam i ESG standardi: Budućnost održivog putovanja – održive prakse, zelene investicije i odgovorno poslovanje kao putokaz za budućnost. – Ljudi u fokusu: Budućnost ljudskih potencijala u turizmu – privlačenje talenata, edukacija kadrova i digitalna transformacija HR sektora. – Adrenalin kao destinacija: Sportski turizam u službi razvoja i promocije – sportski sadržaji i adrenalinske aktivnosti kao ključni pokretači turističkog rasta. “Očekujemo preko 300 učesnika i potrudili smo se da napravimo kvalitetan program. Ove godine teme koje su u fokusu su najaktuelnije u turističkoj industriji – green turizam, ESG standardi, zapošljavanje i adrenalinski sportovi. Sa zadovoljstvom ističem da će predstavnici najvećih kompanija biti prisutni na Samitu,” izjavio je Jasmin Topalović, direktor agencije Topcom. Interes za učešće je izuzetno velik, a sve informacij u vezi kotizacija i učešća moguće je dobiti kontaktom na e-mail marketing@marx.ba ili na broj telefona 062 918 045. Partneri koji su prepoznali značaj ovog događaja su: Porsche Sarajevo – Volkswagen, Monri Payment, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka FBiH, Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Aerodrom Sarajevo, Turistička zajednica KS, Vanjskotrgovinska komora BiH i drugi. 3. Sarajevo Tourism Summit donosi jedinstvenu priliku za inspiraciju, poslovno umrežavanje i pokretanje novih inicijativa koje će oblikovati budućnost turizma u regiji. Sarajevo će tih dana biti mjesto gdje se susreću vizionari, investitori i profesionalci spremni da zajednički grade održiviju i konkurentniju turističku budućnost.
Koliki je u prvoj polovini 2025. bio uvoz plina u Evropu: Rast potražnje za LNG
Marx.ba U prvoj polovini ove godine uvoz plina kroz plinovode u Evropsku uniju (EU) je na godišnjoem nivou bio niži za devet posto ponajprije prekidom transporta preko Ukrajine, ali istodobno je narasla ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), pokazuju podaci koje prikuplja američki Institut za ekonomiku energetike i finansijske analize (IEEFA). EU je zadnjih godina radio na povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora što je utjecalo na smanjenje potrošnje plina, a sada nastoji potpuno se odmaknuti od ruskog plina do kraja 2027. U periodu od 2021. do 2024. zemlje EU-a su smanjile potrošnju plina za 20 posto te uvoz kroz plinovode te LNG-a za ukupno 18 posto. Ipak, vrijedno je zabilježiti da je uvoz ruskog plina preko Turske rastao zadnjih godina. Ankara nema želju podupirati evropske planove za odricanjem od ruskog plina, odnosno želi ostaviti vrata otvorena za njegov protok prema tržištu EU-a. Vodeći izvori plina kroz plinovode za EU u prvoj polovici ove godine bili su Norveška s 55 posto udjela, Alžir s 19 posto udjela te Rusija preko Turske s 10 posto količina, navodi izvještaj IEEFA-e. Na godišnjem nivou pale su donekle količine koje dolaze iz Azerbejdžana, Libije i Norveške, a povećane su one iz Alžira i Rusije. No, ukupan uvoz iz Rusije je snažno pao u odnosu na 2021. kada je iznosio 150 milijardi kubičnih metara. U 2024. je došao na 52 milijarde. Od početka 2022. EU je na uvoz plina kroz plinovode potrošio oko 380 milijardi eura. U cijeloj 2024. godini 50 posto plina je uvezeno iz Norveške, 17 posto iz Alžira te 18 posto iz Rusije od čega je pola od te količine došlo transportom preko Ukrajine. U prvoj polovici ove godine uvezeno je ukupno 149,9 milijardi kubičnih metara plina, a od te količine na LNG otpada 72 milijarde što znači da je uvoz otprilike ravnomjerno raspoređen između LNG-a i plina koji stiže plinovodima. U prvoj polovici prošle godine uvezeno je ukupno 146,1 milijardi kubičnih metara dok je u drugih šest mjeseci količina iznosila 138 milijardi kubičnih metara. Vidljivo je da u odnosu na prvu polovicu prošle godine raste udio LNG-a u uvozu, pa je sada na 48 posto dok je prije godinu dana bio na 41 posto. U drugoj polovici prošle godine omjer je bio 62 naspram 38 posto u korist plina iz plinovoda. Može se očekivati da će uvoz LNG-a rasti, pogotovo nakon trgovinskog dogovora između EU i SAD kojim bi EU trebao godišnje kupovati od SAD količinu vrijednu 250 milijardi dolara. No, energetska analitičarka iz IEEFA-e Ana Maria Jaller-Makarewicz smatra da ostvarenje tog dogovora u tom opsegu nije realno. “Masovno povećanje uvoza LNG-a kako bi se zadovoljio trgovinski sporazum nije ostvarivo. Potražnja za plinom u EU pada i nije vjerovatno da će tržište progutati takve količine”, prenosi Euronews njene riječi. U prvoj polovici ove godine evropska potražnja za plinom iznosila je 180 milijardi kubnih metara, a očekuje se da će u cijeloj godini biti između 310 i 325 milijardi. Do 2030. godine ta bi brojka trebala postupno padati i, prema planu RePowerEU, doći na 190 milijardi kubičnih metara premda drugi plan EU-a “Spremni za 55”, kojim se predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća, postavlja za cilj uvezenu količinu od 280 milijardi kubičnih metara plina. U prvih šest mjeseci ove godine u EU je plinovodima došlo 42,7 milijardi kubičnih metara iz Norveške, zatim 15,1 milijardi iz Alžira, 7,7 milijardi iz Rusije, 5,6 milijardi iz Ujedinjenog Kraljevstva te 5,4 milijarde iz Azerbejdžana. Za te količine Norveškoj je plaćeno 18 milijardi eura, Alžiru šest milijardi eura, Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu po tri milijarde eura te Azerbejdžanu dvije milijarde eura. Pogleda li se prekogranični transport plina unutar EU u istom periodu može se vidjeti kako su najveće količine tekle iz Belgije prema Njemačkoj i Nizozemskoj, i to ukupno 16,9 milijardi kubičnih metara.
Novi trend na tržištu plemenitih metala: Platina dosegla najvišu vrijednost u posljednjih 10 godina
Marx.ba Cijena zlata u petak je ostala stabilna, ali na putu je da zabilježi sedmični pad pod pritiskom snažnijeg američkog dolara i ohrabrujućih ekonomskih podataka iz SAD. Istovremeno, platina je dosegla svoju najvišu vrijednost od avgusta 2014. godine, signalizirajući različite trendove na tržištu plemenitih metala. Prema izvještaju agencije Reuters, cijena zlata na spot tržištu nije se značajnije mijenjala te je iznosila 3.337,59 dolara po unci. Američki terminski ugovori za zlato zabilježili su blagi pad od 0,1 % na 3.343,20 dolara. Od početka sedmice, vrijednost ovog plemenitog metala pala je za 0,5 %, prenosi Pd. Dolar je u petak zabilježio blagi pad od 0,1 % u odnosu na košaricu valuta, ali na putu je da ostvari drugi uzastopni sedmični rast. Jačanje dolara tradicionalno negativno utječe na zlato jer ga čini skupljim za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatni pritisak na zlato stvorili su pozitivni ekonomski pokazatelji. – Počinju pristizati podaci koji i dalje ukazuju na prilično otpornu američku ekonomiju. Učesnici na tržištu vjerovatno očekuju situaciju u kojoj američke Federalne rezerve (Fed) neće voditi izrazito blagu monetarnu politiku, izjavio je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar u kompaniji OANDA. Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je maloprodaja u SAD u junu porasla za 0,6 %, što je više od očekivanja, nakon revidiranog pada od 0,9 % u maju. Također, broj početnih zahtjeva za naknadu za nezaposlene pao je za 7.000 na sezonski prilagođenih 221.000, što je bolji rezultat od prognoziranih 235.000. Snažni podaci potvrđuju da najveća svjetska ekonomija stoji na stabilnim temeljima, što podržava oklijevanje Feda da nastavi s popuštanjem monetarne politike, odnosno smanjenjem kamatnih stopa. Zlato, koje se često smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, obično bilježi rast u okruženju niskih kamatnih stopa. Niže stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos. Međutim, unutar Feda ne vlada potpuno suglasje. Guverner Feda, Christopher Waller, izjavio je kako i dalje vjeruje da bi centralna banka trebala smanjiti kamatne stope krajem ovog mjeseca zbog rastućih rizika za ekonomiju. Ulagači također pažljivo prate trgovinske pregovore, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump proširio svoj carinski rat. Za razliku od zlata, drugi plemeniti metali bilježe značajan rast. Platina je na spot tržištu porasla za 1 posto na 1.472,20 dolara po unci, što je njena najviša cijena od avgusta 2014. godine. Paladij je skočio za 1,4 % na 1.297,78 dolara, dosegnuvši najviši nivo od avgusta 2023. godine. Srebro je ostalo nepromijenjeno na cijeni od 38,12 dolara.
Šta jesti za ručak kako bismo izbjegli umor i pad koncentracije
Marx.ba Svi znamo onaj osjećaj kada odgodimo ručak jer smo zatrpani poslom, a onda nas oko 14 sati pogodi umor iz vedra neba. Teško se koncentrirati, zadaci traju duplo duže, a mi bismo najradije legli na kauč. Nismo gladni u klasičnom smislu, ali osjećate da vam ponestaje “goriva”. To je onaj trenutak kad tijelu nedostaje pravi obrok – ne bilo šta, nego konkretan, hranjiv ručak. Nutricionistica i dijetetičarka Sara Haas podijelila je jednostavan prijedlog koji koristi i sama – salata od slanutka, crvene paprike i fete, bogata proteinima, vlaknima i biljkama. I da, radi posao. Tri ključna sastojka Ako tražimo ručak koji nas neće “pokositi” nego nam dati energiju, stručnjaci kažu da je važno uključiti ove tri komponente: proteine, vlakna i biljnu hranu. To je trojac koji osigurava sitost, stabilan nivo šećera u krvi i dovoljno nutrijenata za ostatak dana. Zašto su proteini važni? Proteini se sporije probavljaju od ugljikohidrata i duže nas drže sitima, a uz to su ključni za brojne funkcije u tijelu – od rada mišića do hormonalne ravnoteže. Slanutak je odličan biljni izvor proteina, ali i piletina, riba ili jaja mogu biti dio energizirajućeg ručka, piše Indexfit. Vlakna su podcijenjeni saveznik Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana. Preporuke su oko 25 grama za žene i 31 gram za muškarce dnevno, a većina ih ne doseže ni pola toga. Vlakna usporavaju probavu, pomažu kod osjećaja sitosti i održavaju stabilan šećer u krvi. Slanutak je opet zvijezda – jedna porcija salate daje oko 9 grama vlakana, a dodatak humusa sve podiže na viši nivo. Biljna hrana radi razliku Biljke nisu samo “zdrav dodatak” – one su konkretan izvor važnih vitamina i minerala. U ovom slučaju, paprika donosi vitamin C koji poboljšava imunitet i pomaže apsorpciju željeza iz slanutka. Tu je i vitamin A koji čuva vid. Slanutak donosi i kalij za zdravlje srca te željezo za energiju i bolji prijenos kisika kroz tijelo. Salata može biti gotova u 10 minuta, a ako ste gladniji, slobodno je proširite s još povrća – npr. stavite je na podlogu od zelene salate, dodajte krastavce, artičoke ili rajčice. I dalje će biti lagana, ali hranjivija.
Poslodavci traže jednak tretman obnovljivim izvorima električne energije
Marx.ba Upravni odbor Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, je na sjednici razmatrao ključne aktivnosti i prioritete Udruženja u narednom periodu, s posebnim fokusom na zakonodavne inicijative i zapošljavanje, a što ima direktan utjecaj na poslovno okruženje u Kantonu Sarajevo. Ponovljena je zabrinutost i inicijativa za izmjene Zakona o koncesijama. Poslodavci su nezadovoljni zbog činjenice da je Skupština KS donijela izmjene i dopune tog zakona kojima se u neravnopravan i diskriminatoran položaj dovode privatne kompanije u odnosu na javne. Naime, Ministarstvo privrede KS koje je uputilo pozive privrednim subjektima za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije, iako su oni sopstvenim sredstvima i na sopstvenom zemljištu izgradili solarne elektrane za vlastite potrebe, bez korištenja javnih površina, voda, zemljišta ili drugih prirodnih resursa u općoj upotrebi. Novim Zakonom se javna preduzeća i ustanove izuzimaju od obaveza plaćanja koncesije na sunčevu energiju, te su poslodavci istaknuli da je neprihvatljivo da Vlada i Skupština KS donosi zakon koji favorizira javni sektor u odnosu na privatni. Smatraju da bi, u skladu s principima održivog razvoja i poticanja ulaganja, trebalo omogućiti jednak tretman za sve privredne subjekte. Naglasili su da zakon stvara nepravedne konkurentske uvjete te da ovakva praksa dodatno administrativno i finansijski opterećuje privredna društva i obeshrabruje ulaganja u obnovljive izvore energije. Udruženje poslodavaca KS pokrenulo je inicijativu za izmjene člana 6. Zakona o koncesijama, kojom se traži izuzimanje iz režima koncesije svih solarnih elektrana izgrađenih na objektima i zemljištu u privatnom vlasništvu – bez obzira na instaliranu snagu – ukoliko se ne koristi javno dobro i ako se proizvedena energija koristi za vlastite potrebe, djelomično ili u cijelosti. – Tražimo od vlasti da na prvim narednim sjednicama realiziraju dato obećanje privrednicima i izuzmu iz obaveze koncesije privatne poslodavce koji na privatnom zemljištu, privatnim objektima proizvode električnu energiju za vlastite potrebe – saopćeno je iz Udruženja poslodavaca KS. Također, još jednom je ukazano na potrebu hitnog smanjenja brojnih parafiskalnih nameta, kao što je turistička taksa, taksa za isticanje firme i drugo koji opterećuju poslovanje, a čije ukidanje ili smanjenje godinama izostaje uprkos ranije datim obećanjima. Zatraženo je od predstavnika vlasti KS da svoju opredijeljenost unapređenju privrednih aktivnosti konkretno pokažu pripremom zajedničkih programa i projekata, a posebno većem uvažavanju interesa poslodavaca u njihovoj pripremi, saopćio je Upravni odbor Udruženja poslodavaca KS.
OPEC+ će dodatno povećati proizvodnju nafte
Marx.ba Proširena grupa dobavljača nafte OPEC+ povećat će količinu nafte ispumpane u avgustu za 548.000 barela od 159 litara dnevno, izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Odluka je iznenadila analitičare, koji su očekivali povećanje od 411.000 barela, o čemu je OPEC+ već odlučio u maju, junu i julu. Odluci o daljnjem povećanju ispumpanih količina pomogli su “stabilni globalni ekonomski izgledi i trenutni zdravi tržišni temelji, što se odražava u nižim zalihama nafte, rekla je grupa. Prema procjenama analitičara majsko povećanje proizvodnje bilo je upola manje od predviđenog. Neki se stoga pitaju postoji li dovoljna potražnja na tržištu da bi se opravdala tako povećana ekstrakcija crnog zlata. Članice OPEC+ zajedno proizvode oko polovice svjetske nafte. Posljednjih godina ograničavale su proizvodnju, ali su promijenile smjer povećanjem u svibnju.
EBRD daje EP BiH 50 miliona eura kredita za izgradnju osam solarnih elektrana
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra odobravanje kredita od 50 miliona eura Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EPBIH) za razvoj, izgradnju i rad osam solarnih fotonaponskih elektrana (ukupno 85 MWp) smještenih u Živnicama, Mostaru i Brezi. Ukupno finansiranje bit će dimenzionirano tako da pokrije procijenjenih 80,8 miliona eura kapitalnih ulaganja projekta, kao i troškove savjetnika zajmodavaca, a očekuje se da će ga sufinansirati EBRD i komercijalna banka putem paralelnog kredita. Projekt će se finansirati u dvije tranše. Prva tranša uključivat će tri solarne fotonaponske elektrane (Gornja Breza, Višća, Podveležje – ukupno 28 MWp), a druga tranša uključivat će pet solarnih fotonaponskih elektrana (Bedrok 1, 2 i 3, Banovići Selo, Potočari – ukupno 57 MWp). EBRD namjerava podržati projekte radi ubrzanja ulaganja EPBIH u obnovljive izvore energije, podržavajući progresivnu provedbu ambiciozne agende društva za dekarbonizaciju, piše Indikator. Većina portfelja bit će razvijena na lokacijama dekomisioniranih i rekultiviranih rudnika ugljena, stvarajući alternativne mogućnosti zapošljavanja u ovim bosanskim regijama koje su historijski uvelike ovisne o rudnicima ugljena. Ovo je tek drugo veliko ulaganje u solarne fotonaponske sisteme koje je društvo unaprijedilo i još jedan vrlo značajan budući doprinos izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, kao i važan izvor proizvodnje električne energije tokom ljetnih vršnih opterećenja, omogućujući veću dostupnost vode za prilagodbu klimatskim promjenama. To će pomoći zemlji u njenoj tranziciji na niskougljičnu ekonomiju i obavezi usklađivanja s Pariškim sporazumom. EPBiH je javno poduzeće za proizvodnju električne energije koje opslužuje oko 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine. Društvo proizvodi oko 25 posto svoje proizvodnje električne energije iz velikih hidroelektrana, a ostatak iz termoelektrana.