3. Sarajevo Tourism Summit 2025. – Regionalni centar za inovacije i umrežavanje u turizmu
Marx.ba Sarajevo će ove jeseni ponovo postati središte regionalne turističke industrije. 3. Sarajevo Tourism Summit, u organizaciji marketinške agencije Topcom i Business Concierge Centra, biće održan 08. i 09. oktobra 2025. u luksuznom Hotelu Hills. Očekuje se dolazak cijenjenih stručnjaka, predstavnika najvećih hotelskih lanaca, turističkih agencija, aerodroma, kao i novih investitora zainteresovanih za razvoj destinacija i modernizaciju turističke ponude u Bosni i Hercegovini i regiji. Događaj će pružiti priliku za razmjenu iskustava, sklapanje partnerstava i predstavljanje najnovijih trendova koji oblikuju globalni turizam. Program Samita uključuje 8.oktoba svečanu večeru dobrodošlice za učesnike i partnere Summita dok će se 9.oktobra održati glavni program odnosno panel diskusije i susreti koji otvaraju nova vrata razvoja i saradnje. Glavne teme ovogodišnjeg izdanja su: – Green turizam i ESG standardi: Budućnost održivog putovanja – održive prakse, zelene investicije i odgovorno poslovanje kao putokaz za budućnost. – Ljudi u fokusu: Budućnost ljudskih potencijala u turizmu – privlačenje talenata, edukacija kadrova i digitalna transformacija HR sektora. – Adrenalin kao destinacija: Sportski turizam u službi razvoja i promocije – sportski sadržaji i adrenalinske aktivnosti kao ključni pokretači turističkog rasta. “Očekujemo preko 300 učesnika i potrudili smo se da napravimo kvalitetan program. Ove godine teme koje su u fokusu su najaktuelnije u turističkoj industriji – green turizam, ESG standardi, zapošljavanje i adrenalinski sportovi. Sa zadovoljstvom ističem da će predstavnici najvećih kompanija biti prisutni na Samitu,” izjavio je Jasmin Topalović, direktor agencije Topcom. Interes za učešće je izuzetno velik, a sve informacij u vezi kotizacija i učešća moguće je dobiti kontaktom na e-mail marketing@marx.ba ili na broj telefona 062 918 045. Partneri koji su prepoznali značaj ovog događaja su: Porsche Sarajevo – Volkswagen, Monri Payment, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka FBiH, Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Aerodrom Sarajevo, Turistička zajednica KS, Vanjskotrgovinska komora BiH i drugi. 3. Sarajevo Tourism Summit donosi jedinstvenu priliku za inspiraciju, poslovno umrežavanje i pokretanje novih inicijativa koje će oblikovati budućnost turizma u regiji. Sarajevo će tih dana biti mjesto gdje se susreću vizionari, investitori i profesionalci spremni da zajednički grade održiviju i konkurentniju turističku budućnost.
Koliki je u prvoj polovini 2025. bio uvoz plina u Evropu: Rast potražnje za LNG
Marx.ba U prvoj polovini ove godine uvoz plina kroz plinovode u Evropsku uniju (EU) je na godišnjoem nivou bio niži za devet posto ponajprije prekidom transporta preko Ukrajine, ali istodobno je narasla ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), pokazuju podaci koje prikuplja američki Institut za ekonomiku energetike i finansijske analize (IEEFA). EU je zadnjih godina radio na povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora što je utjecalo na smanjenje potrošnje plina, a sada nastoji potpuno se odmaknuti od ruskog plina do kraja 2027. U periodu od 2021. do 2024. zemlje EU-a su smanjile potrošnju plina za 20 posto te uvoz kroz plinovode te LNG-a za ukupno 18 posto. Ipak, vrijedno je zabilježiti da je uvoz ruskog plina preko Turske rastao zadnjih godina. Ankara nema želju podupirati evropske planove za odricanjem od ruskog plina, odnosno želi ostaviti vrata otvorena za njegov protok prema tržištu EU-a. Vodeći izvori plina kroz plinovode za EU u prvoj polovici ove godine bili su Norveška s 55 posto udjela, Alžir s 19 posto udjela te Rusija preko Turske s 10 posto količina, navodi izvještaj IEEFA-e. Na godišnjem nivou pale su donekle količine koje dolaze iz Azerbejdžana, Libije i Norveške, a povećane su one iz Alžira i Rusije. No, ukupan uvoz iz Rusije je snažno pao u odnosu na 2021. kada je iznosio 150 milijardi kubičnih metara. U 2024. je došao na 52 milijarde. Od početka 2022. EU je na uvoz plina kroz plinovode potrošio oko 380 milijardi eura. U cijeloj 2024. godini 50 posto plina je uvezeno iz Norveške, 17 posto iz Alžira te 18 posto iz Rusije od čega je pola od te količine došlo transportom preko Ukrajine. U prvoj polovici ove godine uvezeno je ukupno 149,9 milijardi kubičnih metara plina, a od te količine na LNG otpada 72 milijarde što znači da je uvoz otprilike ravnomjerno raspoređen između LNG-a i plina koji stiže plinovodima. U prvoj polovici prošle godine uvezeno je ukupno 146,1 milijardi kubičnih metara dok je u drugih šest mjeseci količina iznosila 138 milijardi kubičnih metara. Vidljivo je da u odnosu na prvu polovicu prošle godine raste udio LNG-a u uvozu, pa je sada na 48 posto dok je prije godinu dana bio na 41 posto. U drugoj polovici prošle godine omjer je bio 62 naspram 38 posto u korist plina iz plinovoda. Može se očekivati da će uvoz LNG-a rasti, pogotovo nakon trgovinskog dogovora između EU i SAD kojim bi EU trebao godišnje kupovati od SAD količinu vrijednu 250 milijardi dolara. No, energetska analitičarka iz IEEFA-e Ana Maria Jaller-Makarewicz smatra da ostvarenje tog dogovora u tom opsegu nije realno. “Masovno povećanje uvoza LNG-a kako bi se zadovoljio trgovinski sporazum nije ostvarivo. Potražnja za plinom u EU pada i nije vjerovatno da će tržište progutati takve količine”, prenosi Euronews njene riječi. U prvoj polovici ove godine evropska potražnja za plinom iznosila je 180 milijardi kubnih metara, a očekuje se da će u cijeloj godini biti između 310 i 325 milijardi. Do 2030. godine ta bi brojka trebala postupno padati i, prema planu RePowerEU, doći na 190 milijardi kubičnih metara premda drugi plan EU-a “Spremni za 55”, kojim se predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća, postavlja za cilj uvezenu količinu od 280 milijardi kubičnih metara plina. U prvih šest mjeseci ove godine u EU je plinovodima došlo 42,7 milijardi kubičnih metara iz Norveške, zatim 15,1 milijardi iz Alžira, 7,7 milijardi iz Rusije, 5,6 milijardi iz Ujedinjenog Kraljevstva te 5,4 milijarde iz Azerbejdžana. Za te količine Norveškoj je plaćeno 18 milijardi eura, Alžiru šest milijardi eura, Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu po tri milijarde eura te Azerbejdžanu dvije milijarde eura. Pogleda li se prekogranični transport plina unutar EU u istom periodu može se vidjeti kako su najveće količine tekle iz Belgije prema Njemačkoj i Nizozemskoj, i to ukupno 16,9 milijardi kubičnih metara.
Novi trend na tržištu plemenitih metala: Platina dosegla najvišu vrijednost u posljednjih 10 godina
Marx.ba Cijena zlata u petak je ostala stabilna, ali na putu je da zabilježi sedmični pad pod pritiskom snažnijeg američkog dolara i ohrabrujućih ekonomskih podataka iz SAD. Istovremeno, platina je dosegla svoju najvišu vrijednost od avgusta 2014. godine, signalizirajući različite trendove na tržištu plemenitih metala. Prema izvještaju agencije Reuters, cijena zlata na spot tržištu nije se značajnije mijenjala te je iznosila 3.337,59 dolara po unci. Američki terminski ugovori za zlato zabilježili su blagi pad od 0,1 % na 3.343,20 dolara. Od početka sedmice, vrijednost ovog plemenitog metala pala je za 0,5 %, prenosi Pd. Dolar je u petak zabilježio blagi pad od 0,1 % u odnosu na košaricu valuta, ali na putu je da ostvari drugi uzastopni sedmični rast. Jačanje dolara tradicionalno negativno utječe na zlato jer ga čini skupljim za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatni pritisak na zlato stvorili su pozitivni ekonomski pokazatelji. – Počinju pristizati podaci koji i dalje ukazuju na prilično otpornu američku ekonomiju. Učesnici na tržištu vjerovatno očekuju situaciju u kojoj američke Federalne rezerve (Fed) neće voditi izrazito blagu monetarnu politiku, izjavio je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar u kompaniji OANDA. Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je maloprodaja u SAD u junu porasla za 0,6 %, što je više od očekivanja, nakon revidiranog pada od 0,9 % u maju. Također, broj početnih zahtjeva za naknadu za nezaposlene pao je za 7.000 na sezonski prilagođenih 221.000, što je bolji rezultat od prognoziranih 235.000. Snažni podaci potvrđuju da najveća svjetska ekonomija stoji na stabilnim temeljima, što podržava oklijevanje Feda da nastavi s popuštanjem monetarne politike, odnosno smanjenjem kamatnih stopa. Zlato, koje se često smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, obično bilježi rast u okruženju niskih kamatnih stopa. Niže stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos. Međutim, unutar Feda ne vlada potpuno suglasje. Guverner Feda, Christopher Waller, izjavio je kako i dalje vjeruje da bi centralna banka trebala smanjiti kamatne stope krajem ovog mjeseca zbog rastućih rizika za ekonomiju. Ulagači također pažljivo prate trgovinske pregovore, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump proširio svoj carinski rat. Za razliku od zlata, drugi plemeniti metali bilježe značajan rast. Platina je na spot tržištu porasla za 1 posto na 1.472,20 dolara po unci, što je njena najviša cijena od avgusta 2014. godine. Paladij je skočio za 1,4 % na 1.297,78 dolara, dosegnuvši najviši nivo od avgusta 2023. godine. Srebro je ostalo nepromijenjeno na cijeni od 38,12 dolara.
Šta jesti za ručak kako bismo izbjegli umor i pad koncentracije
Marx.ba Svi znamo onaj osjećaj kada odgodimo ručak jer smo zatrpani poslom, a onda nas oko 14 sati pogodi umor iz vedra neba. Teško se koncentrirati, zadaci traju duplo duže, a mi bismo najradije legli na kauč. Nismo gladni u klasičnom smislu, ali osjećate da vam ponestaje “goriva”. To je onaj trenutak kad tijelu nedostaje pravi obrok – ne bilo šta, nego konkretan, hranjiv ručak. Nutricionistica i dijetetičarka Sara Haas podijelila je jednostavan prijedlog koji koristi i sama – salata od slanutka, crvene paprike i fete, bogata proteinima, vlaknima i biljkama. I da, radi posao. Tri ključna sastojka Ako tražimo ručak koji nas neće “pokositi” nego nam dati energiju, stručnjaci kažu da je važno uključiti ove tri komponente: proteine, vlakna i biljnu hranu. To je trojac koji osigurava sitost, stabilan nivo šećera u krvi i dovoljno nutrijenata za ostatak dana. Zašto su proteini važni? Proteini se sporije probavljaju od ugljikohidrata i duže nas drže sitima, a uz to su ključni za brojne funkcije u tijelu – od rada mišića do hormonalne ravnoteže. Slanutak je odličan biljni izvor proteina, ali i piletina, riba ili jaja mogu biti dio energizirajućeg ručka, piše Indexfit. Vlakna su podcijenjeni saveznik Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana. Preporuke su oko 25 grama za žene i 31 gram za muškarce dnevno, a većina ih ne doseže ni pola toga. Vlakna usporavaju probavu, pomažu kod osjećaja sitosti i održavaju stabilan šećer u krvi. Slanutak je opet zvijezda – jedna porcija salate daje oko 9 grama vlakana, a dodatak humusa sve podiže na viši nivo. Biljna hrana radi razliku Biljke nisu samo “zdrav dodatak” – one su konkretan izvor važnih vitamina i minerala. U ovom slučaju, paprika donosi vitamin C koji poboljšava imunitet i pomaže apsorpciju željeza iz slanutka. Tu je i vitamin A koji čuva vid. Slanutak donosi i kalij za zdravlje srca te željezo za energiju i bolji prijenos kisika kroz tijelo. Salata može biti gotova u 10 minuta, a ako ste gladniji, slobodno je proširite s još povrća – npr. stavite je na podlogu od zelene salate, dodajte krastavce, artičoke ili rajčice. I dalje će biti lagana, ali hranjivija.
Poslodavci traže jednak tretman obnovljivim izvorima električne energije
Marx.ba Upravni odbor Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, je na sjednici razmatrao ključne aktivnosti i prioritete Udruženja u narednom periodu, s posebnim fokusom na zakonodavne inicijative i zapošljavanje, a što ima direktan utjecaj na poslovno okruženje u Kantonu Sarajevo. Ponovljena je zabrinutost i inicijativa za izmjene Zakona o koncesijama. Poslodavci su nezadovoljni zbog činjenice da je Skupština KS donijela izmjene i dopune tog zakona kojima se u neravnopravan i diskriminatoran položaj dovode privatne kompanije u odnosu na javne. Naime, Ministarstvo privrede KS koje je uputilo pozive privrednim subjektima za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije, iako su oni sopstvenim sredstvima i na sopstvenom zemljištu izgradili solarne elektrane za vlastite potrebe, bez korištenja javnih površina, voda, zemljišta ili drugih prirodnih resursa u općoj upotrebi. Novim Zakonom se javna preduzeća i ustanove izuzimaju od obaveza plaćanja koncesije na sunčevu energiju, te su poslodavci istaknuli da je neprihvatljivo da Vlada i Skupština KS donosi zakon koji favorizira javni sektor u odnosu na privatni. Smatraju da bi, u skladu s principima održivog razvoja i poticanja ulaganja, trebalo omogućiti jednak tretman za sve privredne subjekte. Naglasili su da zakon stvara nepravedne konkurentske uvjete te da ovakva praksa dodatno administrativno i finansijski opterećuje privredna društva i obeshrabruje ulaganja u obnovljive izvore energije. Udruženje poslodavaca KS pokrenulo je inicijativu za izmjene člana 6. Zakona o koncesijama, kojom se traži izuzimanje iz režima koncesije svih solarnih elektrana izgrađenih na objektima i zemljištu u privatnom vlasništvu – bez obzira na instaliranu snagu – ukoliko se ne koristi javno dobro i ako se proizvedena energija koristi za vlastite potrebe, djelomično ili u cijelosti. – Tražimo od vlasti da na prvim narednim sjednicama realiziraju dato obećanje privrednicima i izuzmu iz obaveze koncesije privatne poslodavce koji na privatnom zemljištu, privatnim objektima proizvode električnu energiju za vlastite potrebe – saopćeno je iz Udruženja poslodavaca KS. Također, još jednom je ukazano na potrebu hitnog smanjenja brojnih parafiskalnih nameta, kao što je turistička taksa, taksa za isticanje firme i drugo koji opterećuju poslovanje, a čije ukidanje ili smanjenje godinama izostaje uprkos ranije datim obećanjima. Zatraženo je od predstavnika vlasti KS da svoju opredijeljenost unapređenju privrednih aktivnosti konkretno pokažu pripremom zajedničkih programa i projekata, a posebno većem uvažavanju interesa poslodavaca u njihovoj pripremi, saopćio je Upravni odbor Udruženja poslodavaca KS.
OPEC+ će dodatno povećati proizvodnju nafte
Marx.ba Proširena grupa dobavljača nafte OPEC+ povećat će količinu nafte ispumpane u avgustu za 548.000 barela od 159 litara dnevno, izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Odluka je iznenadila analitičare, koji su očekivali povećanje od 411.000 barela, o čemu je OPEC+ već odlučio u maju, junu i julu. Odluci o daljnjem povećanju ispumpanih količina pomogli su “stabilni globalni ekonomski izgledi i trenutni zdravi tržišni temelji, što se odražava u nižim zalihama nafte, rekla je grupa. Prema procjenama analitičara majsko povećanje proizvodnje bilo je upola manje od predviđenog. Neki se stoga pitaju postoji li dovoljna potražnja na tržištu da bi se opravdala tako povećana ekstrakcija crnog zlata. Članice OPEC+ zajedno proizvode oko polovice svjetske nafte. Posljednjih godina ograničavale su proizvodnju, ali su promijenile smjer povećanjem u svibnju.
EBRD daje EP BiH 50 miliona eura kredita za izgradnju osam solarnih elektrana
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra odobravanje kredita od 50 miliona eura Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EPBIH) za razvoj, izgradnju i rad osam solarnih fotonaponskih elektrana (ukupno 85 MWp) smještenih u Živnicama, Mostaru i Brezi. Ukupno finansiranje bit će dimenzionirano tako da pokrije procijenjenih 80,8 miliona eura kapitalnih ulaganja projekta, kao i troškove savjetnika zajmodavaca, a očekuje se da će ga sufinansirati EBRD i komercijalna banka putem paralelnog kredita. Projekt će se finansirati u dvije tranše. Prva tranša uključivat će tri solarne fotonaponske elektrane (Gornja Breza, Višća, Podveležje – ukupno 28 MWp), a druga tranša uključivat će pet solarnih fotonaponskih elektrana (Bedrok 1, 2 i 3, Banovići Selo, Potočari – ukupno 57 MWp). EBRD namjerava podržati projekte radi ubrzanja ulaganja EPBIH u obnovljive izvore energije, podržavajući progresivnu provedbu ambiciozne agende društva za dekarbonizaciju, piše Indikator. Većina portfelja bit će razvijena na lokacijama dekomisioniranih i rekultiviranih rudnika ugljena, stvarajući alternativne mogućnosti zapošljavanja u ovim bosanskim regijama koje su historijski uvelike ovisne o rudnicima ugljena. Ovo je tek drugo veliko ulaganje u solarne fotonaponske sisteme koje je društvo unaprijedilo i još jedan vrlo značajan budući doprinos izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, kao i važan izvor proizvodnje električne energije tokom ljetnih vršnih opterećenja, omogućujući veću dostupnost vode za prilagodbu klimatskim promjenama. To će pomoći zemlji u njenoj tranziciji na niskougljičnu ekonomiju i obavezi usklađivanja s Pariškim sporazumom. EPBiH je javno poduzeće za proizvodnju električne energije koje opslužuje oko 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine. Društvo proizvodi oko 25 posto svoje proizvodnje električne energije iz velikih hidroelektrana, a ostatak iz termoelektrana.
BH Telecom uspostavlja saradnju s Amazon Web Services za digitalnu transformaciju BiH
Marx.ba BH Telecom i Amazon Web Services (AWS) potpisali su Memorandum o razumijevanju, s fokusom na unapređenje primjene cloud usluga u javnom sektoru Bosne i Hercegovine. Ova saradnja ima za cilj poboljšanje upravljanja i jačanje digitalne otpornosti javnih i komercijalnih usluga putem rješenja zasnovanih na cloud tehnologiji. – Ovo partnerstvo pozicionira BH Telecom kao digitalnog integratora, omogućavajući nam da iskoristimo sveobuhvatna cloud rješenja AWS-a za modernizaciju usluga javnog sektora širom Bosne i Hercegovine, izjavio je Amel Kovačević, generalni direktor BH Telecoma. Saradnja će biti usmjerena na konkretne tehničke oblasti, uključujući migraciju radnih opterećenja, s posebnim naglaskom na SAP sisteme, rješenja za skladištenje podataka te unapređenje BH Telecomove platforme za streaming. Partnerstvo također obuhvata razvoj rješenja koje pokreće vještačka inteligencija, uz korištenje Amazon Bedrock tehnologije. Kao najopsežniji i najrašireniji cloud na svijetu, AWS donosi bogato iskustvo i više od 240 potpuno funkcionalnih usluga iz podatkovnih centara širom svijeta. To znači da korisnici u BiH mogu očekivati konkretne koristi: kvalitetnije i stabilnije digitalne usluge, dok će institucije i kompanije imati direktan pristup najsavremenijim alatima za digitalizaciju poslovanja. – Bosna i Hercegovina je na pragu značajnog iskoraka u digitalnoj transformaciji i uzbuđeni smo zbog ovog Memoranduma o razumijevanju i potencijala koji on donosi za modernizaciju javnih usluga, podsticanje inovacija u javnom i komercijalnom sektoru te razvoj ključnih digitalnih vještina unutar zemlje. AWS je posvećen pružanju podrške viziji BH Telecoma o efikasnijem i tehnološki naprednijem javnom sektoru, što će na kraju donijeti korist građanima, kompanijama i institucijama širom Bosne i Hercegovine, izjavio je Tomasz Olejnik, generalni direktor za javni sektor za Centralnu i Istočnu Evropu u AWS-u. U sklopu ove inicijative, BH Telecom se pridružio AWS Partner Network (APN) mreži partnera, čime je stekao pristup raznim obukama, programima, alatima, resursima i podršci. Ovo članstvo će omogućiti BH Telecomu i da sarađuje s AWS partnerima i distributerima u isporuci cloud rješenja javnim i komercijalnim subjektima širom Bosne i Hercegovine. BH Telecom ostaje dosljedan svojoj misiji – kontinuiranom ulaganju u pametnu infrastrukturu, razvoju lokalne tehnološke ekspertize i izgradnji digitalnog društva budućnosti. – Ovo partnerstvo s AWS-om važan je korak u tom pravcu, zaključio je Kovačević.
BHANSA satelitskom navigacijom uspješno modernizirala Aerodrom Mostar
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) implementirala je novi set satelitski vođenih letnih procedura (PBN) na AerodromuMostar, što je od 21. martaa 2024. godine donijelo mjerljive rezultate u modernizaciji upravljanja zračnim prostorom. Više od 90 posto letova koristi PBN procedure za polijetanja, dok se za prilaze koristi u više od 75 posto slučajeva. Direktor BHANSA-e Davorin Primorac izjavio je kako su ovime postignuti veći kontinuitet usluge u nepovoljnim vremenskim uvjetima, uz jačanje sigurnosti i doprinos održivosti zračnog prometa. Implementacija PBN procedura donosi ekonomske, operativne i ekološke koristi: kraće rute, manju potrošnju goriva i emisija, niže troškove i smanjenje buke. Rješenja su razvijena u saradnji s CGX AERO, Tecno Engineering 2C i Ecoplan. Iz CGX AERO-a navode da iskustvo Mostara pokazuje stvarni učinak satelitske navigacije. Tecno Engineering 2C ističe da projekt nastavlja partnerstvo započeto prije 15 godina, kada su razvijene prve konvencionalne procedure za Mostar. Zahvaljujući novim procedurama, Aerodrom Mostar postao je konkurentniji i dostupniji avioprijevoznicima. Tehnološki iskorak omogućava veću isplativost bez povećanja broja letova. Slična modernizacija provodi se i u ostala tra međunarodna Aerodroma u BiH. Prihvaćanje procedura od strane avioprijevoznika potvrđuje njihovu vrijednost i jednostavnu integraciju. Projekt predstavlja važnu prekretnicu u modernizaciji zračne infrastrukture BiH i referencu za druge zračne luke i agencije koje razmatraju primjenu sličnih rješenja.
Premijer s prijevoznicima: Kakvi su zaključci sastanka
Marx.ba Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović održali su danas u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sastanak sa predstavnicima prijevoznika Konzorcijuma Logistika BiH. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, te Federalne uprave za inspekcijske poslove. Tema razgovora bili su aktuelni zahtjevi prijevoznika u sektoru međunarodnog transporta, koji su ovom prilikom izdvojili tri, kako su istakli, ključna pitanja kada je riječ o nadležnostima Vlade Federacije BiH. Koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić s tim u vezi predstavio je potrebu za donošenjem pravilnika o povratu trošarine, zatim za uvođenje zajedničkog taga radi povoljnijeg korištenja mreže autoputeva kroz BiH, te ostvarivanje prava na olakšice poput onih prilikom nabavke ekoloških vozila, a kroz sticanje statusa izvozno orijentiranih firmi. Premijer Nikšić istakao je da je Vlada Federacije BiH otvorena za svaki konstruktivan dijalog, kao i da je ovaj sastanak odranije već planiran. Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH za malu privredu povećala izdvajanja sa sedam na 26 miliona KM, te akcentirao opredjeljenje Vlade za nastavak poboljšanja uslova za poslovanje i ukupni ekonomski razvoj. U tom kontekstu naglasio je spremnost da u okviru svojih nadležnosti Vlada Federacije BiH podrži inicijative koje će doprinijeti poboljšanju uslova poslovanja i konkurentnosti transportnih kompanija. Na sastanku je usaglašeno da će predstavnici Konzorcijuma Logistika BiH Vladi dostaviti neophodne inicijative i dokumente kako bi se kroz analizu dobrih praksi i iskustava iz regiona sagledale sve mogućnosti za pronalaženje odgovarajućih rješenja. Navedeno je i da je ranije održan sastanak federalne ministrice prometa i komunikacija Andrijane Katić i predstavnika Konzorcijuma, te je naglašeno da ovo resorno ministarstvo također razmatra eventualna rješenja iz ove oblasti, a u skladu sa nadležnostima Vlade Federacije BiH.