Koliko je rat do sada koštao kompanije širom svijeta
Marx.ba Rat između SAD i Izraela protiv Irana već je kompanije širom svijeta koštao najmanje 25 milijardi dolara, a troškovi i dalje rastu, pokazuje analiza korporativnih izvještaja. Preduzeća iz Amerike, Evrope i Azije suočavaju se sa naglim rastom cijena energije, prekidima u lancima snabdijevanja i problemima u trgovini zbog iranske blokade Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte i gasa. Više od 270 kompanija već je upozorilo da rat ozbiljno utiče na njihovo poslovanje, pa su mnoge bile primorane povećati cijene, smanjiti proizvodnju, uvesti dodatne izdatke za transport ili zatražiti pomoć država. Neke firme su suspendovale isplate dividendi i otkup dionica, dok su druge počele slati zaposlene na prinudne odmore kako bi smanjile troškove, prenosi Reuters. Posljedice sukoba posebno se osjećaju u industrijama koje zavise od energenata i sirovina. Cijena nafte je zbog zatvaranja Hormuškog moreuza skočila iznad 100 dolara po barelu, što je više od 50 posto iznad nivoa prije početka rata. Zbog toga su porasli troškovi transporta, a otežano je snabdijevanje ključnim sirovinama poput đubriva, aluminijuma, helijuma i petrohemijskih proizvoda. Najveći finansijski udar trenutno trpi avio-industrija, kojoj su troškovi porasli za gotovo 15 milijardi dolara zbog naglog skoka cijena avionskog goriva. Kompanije iz drugih sektora također upozoravaju na ozbiljne posljedice. Toyota procenjuje da bi mogla izgubiti više milijardi dolara, dok je Procter & Gamble upozorio na veliki pad profita. Čak je i McDonald’s saopštio da očekuje dugoročno veće troškove zbog poremećaja u lancima snabdijevanja i skupljeg goriva. Mnoge kompanije iz hemijske, industrijske i proizvodne sfere već najavljuju nova poskupljenja proizvoda. Njemački proizvođač guma Continental upozorio je da će rast cijena sirovina ozbiljno pogoditi poslovanje u drugoj polovini godine, dok proizvođači robe široke potrošnje navode da svaki novi rast cijene nafte direktno povećava njihove troškove proizvodnje i transporta. Analitičari smatraju da pravi udar na korporativne profite tek dolazi. Iako su kompanije u prvom kvartalu još bilježile solidne rezultate, očekivanja za naredne mjesece već se pogoršavaju, posebno u Evropi i Japanu. Slabljenje potrošnje, rast inflacije i sve manja mogućnost da firme troškove prebace na kupce mogli bi dodatno pritisnuti globalnu ekonomiju u drugoj polovini godine.
Većina malih i srednjih bh. preduzeća prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku
Marx.ba Centar za odgovorno poslovanje BiH, koji djeluje u sklopu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) objavio je Zeleni barometar malih i srednjih preduzeća (MSP) za 2025. godinu prema kojem u BiH 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku. Centar je uspostavljen kroz inicijativu EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a implementira GIZ. Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u BiH u kontekstu zelene tranzicije, piše Biznis.ba. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova. Direktor Sektora privrede VTK BiH Ognjenka Lalović smatra da rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. Dodala je da, u poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije. Naime, 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73 posto preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP. Profesor na SSST-u Nedim Čelebić navodi da čak 56 posto preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega šest posto MSP. Dodao je da spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću finansijske i tehničke podrške. – MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije, dodao je Čelebić. Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Te mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Naprimjer, 46 posto MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29 posto preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije. Kao ključne prepreke, 61 posto MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60 posto, dok 57 posto ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima. Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje finansijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.
Wall Street oštro pao, cijene nafte se korigirale, ali i dalje krhke
Marx.ba Dow Jones oslabio je 1,01 posto, na 45.960 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,74 posto, na 6.477 bodova, a Nasdaq indeks 2,38 posto, na 21.408 bodova. Pad indeksa ponajviše je posljedica jučerašnjeg skoka cijena nafte, za otprilike pet posto, jer kriza na Bliskom istoku ne popušta. Kako situacija nije ništa jasnija nego prije, američki berzanski indeksi izgubili su jučer sve dobitke od prethodnog dana, pri čemu je Nasdaq zaronio u područje korekcije, oslabivši više od 10 posto ispod svoje rekordne nivoe iz oktokbra prošle godine. U devet od 11 najvažnijih sektora S&P indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u tehnološkom i komunikacijskom, više od 2,5 posto. Najviše je, pak, porastao energetski sektor, u prosjeku 1,6 posto, a u plusu je još završio i odbrambeni sektor. I na evropskim su berzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,33 posto, na 9.972 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,50 posto, na 22.612 bodova, a pariški CAC 0,98 posto, na 7.769 bodova. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,00 sati u minusu 0,06 posto, dok je na sedmičnom nivou u minusu od otprilike 1,5 posto. Istodobno, tokijski Nikkei indeks bio je u blagom plusu od 0,03 posto. Najviše na gubitku bio je indijski Nifty, za 1,31 posto, dok su najviše u plusu bile kineske berze, za 0,7 posto. Cijene nafte ponešto su se korigirale jutros, zahvaljujući vijesti da je odobren prolazak 10 tankera kroz Hormuški moreuz. Tako je londonski Brent pojeftinio 0,67 posto, na 107,29 dolara, a WTI na američkom tržištu za 0,9 posto, na 93,63 dolara za barel. Međutim, analitičari upozoravaju da naftno tržište ostaje krhko, čak i ako se te izolirane pošiljke nastave. Prema Rystadu, globalni naftni sistem je nakon sedmica prekida opskrbe i smanjenja zaliha postao krhak, ostavljajući malo prostora za apsorpciju daljnjih šokova. Ta kompanija je procijenila da je poremećen prolazak gotovo 17,8 miliona barela nafte i goriva dnevno kroz Hormuški moreuz, a ukupno je dosad prekinut prolazak 500 miliona barela svih goriva.
Zabilježen rast: Proizvodnja struje iz solarnih i vjetroelektrana u decembru veća za 8,96 posto
Marx.ba Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u decembru 2025. godine iznosila je 1.465 gigavat-sati (GWh) što je više za 0,41 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine, te više za 9,65 posto u odnosu na prethodni mjesec. U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 37,7 posto, termoelektrane sa 57,3 posto, a solarne i vjetroelektrane sa pet posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, bruto proizvodnja hidroelektrana u decembru iznosila je 552 GWh, što je više za 6,15 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine (520 GWh). Kada je riječ o bruto proizvodnji termoelektrana u decembru 2025., ona je iznosila 840 GWh, što je manje za 3,67 posto u odnosu na decembar predhodne godine (872 GWh). Bruto proizvodnja solarnih i vjetroelektrana u decembru 2025. iznosila je 73 GWh i veća je za 8,96 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije (67 GWh).
Šta donose nove mjere Srbije vezane za bh. izvoz čelika: Kakva će biti reakcija
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) traži hitnu reakciju nadležnih institucija povodom informacije da je Vlada Srbije donijela Uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika. Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to: rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primenjivati carina od 50 posto. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna ove godine, uz mogućnost prenošenja neiskorišćene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršiće se po principu “prvi došao – prvi uslužen”, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija. – Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine jer su, kako je i navedeno u Uredbi, rađene na osnovu podataka za period od 2020-2024. godina. Uvidom u navedenu Uredbu, pogotovo u dio definisanih kvota koje se odnose na navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost uime privrednih društava tj. izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Naime, na osnovu podataka VTKBiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu, naglašavaju iz VTKBiH. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir sljedeći parametri: kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH. Također, donošenje Uredbe kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa kompanijama na tržištu Republike Srbije. – Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje je već nastupilo u praksi i trenutno predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. Naime, od naših izvoznika informisani smo da se, osim sa problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije, dodaje se u saopćenju. Posljedice zadržavanja su već mjerljive i ozbiljne: direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Republici Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz Bosne i Hercegovine kao pouzdanih i predvidivih partnera. Uzimajući sve to u obzir, VTKBiH traži od nadležnih institucija u BiH da hitno reaguju prema nadležnim institucijama Republike Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija efekata navedene Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba u okviru CEFTA zemalja, saopćeno je iz VTKBiH.
Poslodavci FBiH: Usvajanje finansijskih zakona ključan je iskorak ka evropskim integracijama
Marx.ba Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH pozdravlja napore Vlade Federacije BiH u smislu usvajanja obuhvatnog paketa reformskih zakona iz oblasti finansijskog poslovanja. – Usvajanjem na Vladi FBiH Zakona o platnim uslugama, Zakona o računima za plaćanje, Zakona o elektronskom novcu, izmjena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, izmjena i dopuna Zakona o mikrokreditnim organizacijama te dopuni Zakona o bankama, a nakon usvajanja na Parlamentu FBiH, bit će osigurani neophodni preduslovi za pristupanje Jedinstvenom evropskom platnom području (SEPA), što predstavlja važan iskorak za privredu, građane i europski put BiH. Ovo je dio pitanja koje privreda i poslodavci odavno naglašavaju kao ključni prioritet za unaprijeđenje konkurentnosti i poslovanja, kako prekograničnog tako i unutar FBiH i BiH. Usvojeni set zakona predstavlja modernizaciju finansijskog okvira u FBiH i donosi praktične i dugoročno značajne prednosti, odnosno brže i jeftinije transakcije, veći nivo sigurnosti i usklađivanje domaćih propisa sa evropskim standardima te očekujemo da Zastupnički dom Parlamenta FBiH u što kraćem roku potvrdi ovaj reformski paket kako bi proces bio kompletiran na nivou Federacije. Poslodavci ističu da će nakon usvajanja ovih zakona na Parlamentu FBiH, Federacija BiH završiti svoj dio obaveza prema SEPA integraciji, te da ćemo s pažnjom pratiti naredne korake institucija u entitetima i na nivou Bosne i Hercegovine u ovom pravcu. Budući da je riječ o jedinstvenom platnom prostoru, neophodno je da sve nadležne institucije u državi i entitetima završe potrebne aktivnosti kako bi BiH pravovremeno okončala ovu fazu integracije. Međutim, za potpuno ispunjenje međunarodnih obaveza i izbjegavanje uvrštavanja BiH na MONEYVAL “sivu listu”, ključno je da institucije na nivou Bosne i Hercegovine hitno usvoje i Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Usvajanje ovih zakona, kao i očekivanog usvajanja Zakona o finansijskim transakcijama u FBiH i Zakona o deviznom poslovanju, predstavlja minimum potrebnih koraka kako bi BiH zadržala finansijsku stabilnost, kredibilitet i izbjegla ozbiljne posljedice uvrštavanja na “sivu listu”, što bi direktno pogodilo privredu, bankarski sektor i međunarodne transakcije. Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH skupa sa komorama i drugim poslovnim udruženjima i organizacijama, stavlja svoje kapacitete na raspolaganje za pripremu, unapređenje i implementaciju ovih propisa. Smatramo da ovi napori predstavljaju snažnu poruku da Federacija BiH ima ozbiljnu namjeru da modernizira finansijski sektor, unaprijedi poslovno okruženje i ubrza europske integracije, naglasili su.
Movembar: Promjena kulture brige o muškarcima i njihovom zdravlju
Marx.ba Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine će doprinijeti realizaciji ovogodišnje kampanje “MOVEMBER 2025” koja treba rezultirati promjeni kulture brige o muškarcima i njihovom zdravlju. Zato će predstavnici Ministarstva, tokom ovog mjeseca, kroz institucionalnu podršku i partnerske aktivnosti, promicati preventivne preglede, ranu dijagnostiku i otvoren razgovor o zdravlju. Na taj način namjera je da što veći broj muškaraca očuva svoje zdravlje odnosno podigne svijest o prevenciji raka prostate i testisa, te skrene pažnju i na mentalno zdravlje. “Zdravlje nije trošak – nego ulaganje u budućnost. Zato podržavamo MOVEMBER, jer svaki razgovor, pregled i podrška mogu spasiti život”,saopćili su iz Ministarstva. Također, ove godine pružit će se i institucionalna podrška organizaciji Prve nacionalne konferencije pacijenata u BiH s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom „Zdravstvo za budućnost“, koja će biti održana 4. i 5. decembra u Kongresnom centru Terme u Sarajevu. Organizator je Udruženje oboljelih od raka prostate Federacije BiH u okviru projekta “Glasaj za život”. Ovo je važan korak prema dijalogu između pacijenata, institucija, zdravstvenih profesionalaca i donositelja odluka. Ministarstvo prepoznaje značaj ovakvih inicijativa u jačanju glasa pacijenata, razvoju održivih zdravstvenih politika i unaprjeđenju dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane BiH. U okviru planirane panel-diskusije “Izazovi i rješenja za održiv zdravstveni sustav”, Ministarstvo će aktivno sudjelovati u razgovoru o ključnim prioritetima — od institucionalne koordinacije preko održivog financiranja , do usklađivanja zdravstvenih politika s praksama Europske unije.
3. Sarajevo Tourism Summit 2025. – Regionalni centar za inovacije i umrežavanje u turizmu
Marx.ba Sarajevo će ove jeseni ponovo postati središte regionalne turističke industrije. 3. Sarajevo Tourism Summit, u organizaciji marketinške agencije Topcom i Business Concierge Centra, biće održan 08. i 09. oktobra 2025. u luksuznom Hotelu Hills. Očekuje se dolazak cijenjenih stručnjaka, predstavnika najvećih hotelskih lanaca, turističkih agencija, aerodroma, kao i novih investitora zainteresovanih za razvoj destinacija i modernizaciju turističke ponude u Bosni i Hercegovini i regiji. Događaj će pružiti priliku za razmjenu iskustava, sklapanje partnerstava i predstavljanje najnovijih trendova koji oblikuju globalni turizam. Program Samita uključuje 8.oktoba svečanu večeru dobrodošlice za učesnike i partnere Summita dok će se 9.oktobra održati glavni program odnosno panel diskusije i susreti koji otvaraju nova vrata razvoja i saradnje. Glavne teme ovogodišnjeg izdanja su: – Green turizam i ESG standardi: Budućnost održivog putovanja – održive prakse, zelene investicije i odgovorno poslovanje kao putokaz za budućnost. – Ljudi u fokusu: Budućnost ljudskih potencijala u turizmu – privlačenje talenata, edukacija kadrova i digitalna transformacija HR sektora. – Adrenalin kao destinacija: Sportski turizam u službi razvoja i promocije – sportski sadržaji i adrenalinske aktivnosti kao ključni pokretači turističkog rasta. “Očekujemo preko 300 učesnika i potrudili smo se da napravimo kvalitetan program. Ove godine teme koje su u fokusu su najaktuelnije u turističkoj industriji – green turizam, ESG standardi, zapošljavanje i adrenalinski sportovi. Sa zadovoljstvom ističem da će predstavnici najvećih kompanija biti prisutni na Samitu,” izjavio je Jasmin Topalović, direktor agencije Topcom. Interes za učešće je izuzetno velik, a sve informacij u vezi kotizacija i učešća moguće je dobiti kontaktom na e-mail marketing@marx.ba ili na broj telefona 062 918 045. Partneri koji su prepoznali značaj ovog događaja su: Porsche Sarajevo – Volkswagen, Monri Payment, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka FBiH, Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Aerodrom Sarajevo, Turistička zajednica KS, Vanjskotrgovinska komora BiH i drugi. 3. Sarajevo Tourism Summit donosi jedinstvenu priliku za inspiraciju, poslovno umrežavanje i pokretanje novih inicijativa koje će oblikovati budućnost turizma u regiji. Sarajevo će tih dana biti mjesto gdje se susreću vizionari, investitori i profesionalci spremni da zajednički grade održiviju i konkurentniju turističku budućnost.
Koliki je u prvoj polovini 2025. bio uvoz plina u Evropu: Rast potražnje za LNG
Marx.ba U prvoj polovini ove godine uvoz plina kroz plinovode u Evropsku uniju (EU) je na godišnjoem nivou bio niži za devet posto ponajprije prekidom transporta preko Ukrajine, ali istodobno je narasla ovisnost o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), pokazuju podaci koje prikuplja američki Institut za ekonomiku energetike i finansijske analize (IEEFA). EU je zadnjih godina radio na povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora što je utjecalo na smanjenje potrošnje plina, a sada nastoji potpuno se odmaknuti od ruskog plina do kraja 2027. U periodu od 2021. do 2024. zemlje EU-a su smanjile potrošnju plina za 20 posto te uvoz kroz plinovode te LNG-a za ukupno 18 posto. Ipak, vrijedno je zabilježiti da je uvoz ruskog plina preko Turske rastao zadnjih godina. Ankara nema želju podupirati evropske planove za odricanjem od ruskog plina, odnosno želi ostaviti vrata otvorena za njegov protok prema tržištu EU-a. Vodeći izvori plina kroz plinovode za EU u prvoj polovici ove godine bili su Norveška s 55 posto udjela, Alžir s 19 posto udjela te Rusija preko Turske s 10 posto količina, navodi izvještaj IEEFA-e. Na godišnjem nivou pale su donekle količine koje dolaze iz Azerbejdžana, Libije i Norveške, a povećane su one iz Alžira i Rusije. No, ukupan uvoz iz Rusije je snažno pao u odnosu na 2021. kada je iznosio 150 milijardi kubičnih metara. U 2024. je došao na 52 milijarde. Od početka 2022. EU je na uvoz plina kroz plinovode potrošio oko 380 milijardi eura. U cijeloj 2024. godini 50 posto plina je uvezeno iz Norveške, 17 posto iz Alžira te 18 posto iz Rusije od čega je pola od te količine došlo transportom preko Ukrajine. U prvoj polovici ove godine uvezeno je ukupno 149,9 milijardi kubičnih metara plina, a od te količine na LNG otpada 72 milijarde što znači da je uvoz otprilike ravnomjerno raspoređen između LNG-a i plina koji stiže plinovodima. U prvoj polovici prošle godine uvezeno je ukupno 146,1 milijardi kubičnih metara dok je u drugih šest mjeseci količina iznosila 138 milijardi kubičnih metara. Vidljivo je da u odnosu na prvu polovicu prošle godine raste udio LNG-a u uvozu, pa je sada na 48 posto dok je prije godinu dana bio na 41 posto. U drugoj polovici prošle godine omjer je bio 62 naspram 38 posto u korist plina iz plinovoda. Može se očekivati da će uvoz LNG-a rasti, pogotovo nakon trgovinskog dogovora između EU i SAD kojim bi EU trebao godišnje kupovati od SAD količinu vrijednu 250 milijardi dolara. No, energetska analitičarka iz IEEFA-e Ana Maria Jaller-Makarewicz smatra da ostvarenje tog dogovora u tom opsegu nije realno. “Masovno povećanje uvoza LNG-a kako bi se zadovoljio trgovinski sporazum nije ostvarivo. Potražnja za plinom u EU pada i nije vjerovatno da će tržište progutati takve količine”, prenosi Euronews njene riječi. U prvoj polovici ove godine evropska potražnja za plinom iznosila je 180 milijardi kubnih metara, a očekuje se da će u cijeloj godini biti između 310 i 325 milijardi. Do 2030. godine ta bi brojka trebala postupno padati i, prema planu RePowerEU, doći na 190 milijardi kubičnih metara premda drugi plan EU-a “Spremni za 55”, kojim se predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća, postavlja za cilj uvezenu količinu od 280 milijardi kubičnih metara plina. U prvih šest mjeseci ove godine u EU je plinovodima došlo 42,7 milijardi kubičnih metara iz Norveške, zatim 15,1 milijardi iz Alžira, 7,7 milijardi iz Rusije, 5,6 milijardi iz Ujedinjenog Kraljevstva te 5,4 milijarde iz Azerbejdžana. Za te količine Norveškoj je plaćeno 18 milijardi eura, Alžiru šest milijardi eura, Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu po tri milijarde eura te Azerbejdžanu dvije milijarde eura. Pogleda li se prekogranični transport plina unutar EU u istom periodu može se vidjeti kako su najveće količine tekle iz Belgije prema Njemačkoj i Nizozemskoj, i to ukupno 16,9 milijardi kubičnih metara.
Novi trend na tržištu plemenitih metala: Platina dosegla najvišu vrijednost u posljednjih 10 godina
Marx.ba Cijena zlata u petak je ostala stabilna, ali na putu je da zabilježi sedmični pad pod pritiskom snažnijeg američkog dolara i ohrabrujućih ekonomskih podataka iz SAD. Istovremeno, platina je dosegla svoju najvišu vrijednost od avgusta 2014. godine, signalizirajući različite trendove na tržištu plemenitih metala. Prema izvještaju agencije Reuters, cijena zlata na spot tržištu nije se značajnije mijenjala te je iznosila 3.337,59 dolara po unci. Američki terminski ugovori za zlato zabilježili su blagi pad od 0,1 % na 3.343,20 dolara. Od početka sedmice, vrijednost ovog plemenitog metala pala je za 0,5 %, prenosi Pd. Dolar je u petak zabilježio blagi pad od 0,1 % u odnosu na košaricu valuta, ali na putu je da ostvari drugi uzastopni sedmični rast. Jačanje dolara tradicionalno negativno utječe na zlato jer ga čini skupljim za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatni pritisak na zlato stvorili su pozitivni ekonomski pokazatelji. – Počinju pristizati podaci koji i dalje ukazuju na prilično otpornu američku ekonomiju. Učesnici na tržištu vjerovatno očekuju situaciju u kojoj američke Federalne rezerve (Fed) neće voditi izrazito blagu monetarnu politiku, izjavio je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar u kompaniji OANDA. Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je maloprodaja u SAD u junu porasla za 0,6 %, što je više od očekivanja, nakon revidiranog pada od 0,9 % u maju. Također, broj početnih zahtjeva za naknadu za nezaposlene pao je za 7.000 na sezonski prilagođenih 221.000, što je bolji rezultat od prognoziranih 235.000. Snažni podaci potvrđuju da najveća svjetska ekonomija stoji na stabilnim temeljima, što podržava oklijevanje Feda da nastavi s popuštanjem monetarne politike, odnosno smanjenjem kamatnih stopa. Zlato, koje se često smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, obično bilježi rast u okruženju niskih kamatnih stopa. Niže stope smanjuju oportunitetni trošak držanja zlata, koje ne donosi prinos. Međutim, unutar Feda ne vlada potpuno suglasje. Guverner Feda, Christopher Waller, izjavio je kako i dalje vjeruje da bi centralna banka trebala smanjiti kamatne stope krajem ovog mjeseca zbog rastućih rizika za ekonomiju. Ulagači također pažljivo prate trgovinske pregovore, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump proširio svoj carinski rat. Za razliku od zlata, drugi plemeniti metali bilježe značajan rast. Platina je na spot tržištu porasla za 1 posto na 1.472,20 dolara po unci, što je njena najviša cijena od avgusta 2014. godine. Paladij je skočio za 1,4 % na 1.297,78 dolara, dosegnuvši najviši nivo od avgusta 2023. godine. Srebro je ostalo nepromijenjeno na cijeni od 38,12 dolara.