EU podržava održivi razvoj turizma u BiH
Š.M. Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini posjetio je biciklističku/pješačku stazu u Trebinju obnovljenu sredstvima EU. Biciklističko-pješačka staza dužine 15 kilometara koja ide od Trebinja do Jazine (bivša uskotračna pruga Ćiro) i prolazi pored veličanstvenih rijeka Sušice i Trebišnjice, obnovljena je u okviru projekta “ReTrail” koji finansira EU. Podrška je uključivala i renoviranje biciklističkih/pješačkih staza u Trebinju sa odgovarajućom signalizacijom i opremom, jačanje kapaciteta lokalnih turističkih operatera, uspostavljanje sveobuhvatne platforme za turističku promociju i online rezervacije putovanja i aktivnosti. Za realizaciju ovog projekta Evropska unija obezbijedila je ukupno 136.000 eura bespovratnih sredstava. Ambasador Sattler je zajedno sa članovima Biciklističkog kluba „Vučiji zub” i mladim evropskim ambasadorima testirao stazu kako bi ukazao na iznimnu ljepotu turističkih mjesta u BiH i promovirao nove turističke ponude koje mogu generirati nova radna mjesta u gradu. “EU i njene zemlje članice su najvjerniji partner i investitor u Bosni i Hercegovini i drago mi je da smo zajedno sa mladim evropskim ambasadorima i Biciklističkim klubom ‘Vučiji zub’ imali priliku iz prve ruke iskusiti rezultate EU podrške u sektoru turizma. Bosna i Hercegovina je nevjerojatno lijepa zemlja, a strateško ulaganje u održivi turizam može pomoći u očuvanju bogatstva zemlje za buduće generacije, ali i stvaranje prihoda, radnih mjesta i ekonomskog razvoja”, rekao je ambasador Sattler. Projekat „ReTRail“ realizuje Razvojna agencija Grada Trebinja – TREDEA u partnerstvu sa Područnom privrednom komorom Trebinje i Turističkom organizacijom Grada Trebinja. Projekat „ReTRail“ u Trebinju, samo je jedan od 16 novih projekata širom BiH koje finansira Evropska unija u okviru EU4Business i EU4BusinessRecovery programa sa ciljem stvaranja novih turističkih sadržaja i pružanja podrške lokalnim turističkim kompanijama da ublaže posljedice pandemije. Podrška uključuje projekte održivog turizma u Prijedoru, Bihaću, Šamcu, Zavidovićima, Maglaju, Žepču, Sarajevu, Vogošći, Ilijašu, Konjicu, Mostaru, Trebinju, Mrkonjić Gradu, Šipovu, Ribniku, Istočnom Sarajevu, Palama, Sokocu, Stocu, Ravnom, Čapljini i Mostaru. Također, EU ulaže u zeleni turizam u BiH, a kroz program EU4BusinessRecovery podržano je pet lokacija za proces zelene certifikacije kako bi se sačuvala njihova prirodna ljepota: Bosanska Krupa, Nacionalni park Kozara, Spomenik prirode Skakavac Sarajevo, Šamac i Trebinje. Projekat „ReTRail“ je među onima koji su se prijavili za prestižnu Green Destinations TOP 100 story nagradu, gdje će se takmičiti sa nekim od najboljih svjetskih održivih destinacija. EU4BussinessRecovery projekat je vrijedan 13,7 miliona eura, a ima za cilj smanjenje posljedica izazvanih pandemijom Covid-19 na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća u metalnom i drvnom sektoru, sektoru proizvodnje tekstila, kože i obuće, kao i na preduzetnike i poljoprivrednike. Projektom je osiguran kontinuitet poslovanja u 150 kompanija, zadržano više od 1000 radnih mjesta i uspostavljeno najmanje 100 inovativnih start-up-ova, kako bi se očuvala postojeća i osigurala nova radna mjesta. EU4BusinessRecovery je nastavak EU4Business projekta vrijednog 15 miliona eura kojim su finansirana 82 projekta širom BiH za podršku konkurentnosti i inovativnosti u izvozno orijentiranom sektoru, turizmu, poljoprivredi i ruralnom razvoju i poduzetništvu.
FBiH kao destinaciju za odmor bira sve više turista sa Bliskog Istoka
Š.M. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u julu je noćilo najviše turista iz Saudijske Arabije i Turske, koji su istovremeno imali i najveći rast kako po broju noćenja tako i po dolascima u odnosu na juli prošle godine. FBiH je u julu posjetilo ukupno 157.602 turista što je za 20,6 posto više u odnosu na juli 2022. godine, a u odnosu na juni ove godine za 33,5 posto više. Učešće domaćih turista je 20,6 odsto, a strani turisti čine 79,4 posto. Ukupan broj noćenja u julu iznosio je 353.815 što je za 14,8 odsto više u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na juni ove godine broj noćenja je veći je za 51,5 posto. Učešće domaćih turista je 21,6 posto, a stranih turista 78,4 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Saudijske Arabije (12,7 posto), Turske (9,4 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (7 odsto), Hrvatske (5,1 odsto) i Njemačke (4,8 posto) što je ukupno 39 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 61 posto noćenja. Dolasci turista iz Turske u FBiH bilježe godišnji rast od 177,2 posto, a iz Saudijske Arabije od 77,9 posto. Značajno su rasli i dolasci turista iz Omana i to za 42,2 posto u julu ove godine u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,6 posto. Broj raspoloživih kreveta u julu u FBiH bio je 31.012 što je za dva odsto više u odnosu na juli 2022. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 40,6 posto.
Usvojen Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH
Š.M. Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH po hitnom postupku. Sada je potrebno da se isprave tehničke greške kako bi bila okončana parlamentarna procedura za ovaj zakon. U pitanju je zakon kojim se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, ovim zakonom namjerava se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina. Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima. Delegat Kluba Srba Želimir Nešković (SDS) ponovio je da neće podržati ovaj zakon jer predstavlja prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo, odbacujući tvrdnje da je zakon iz državne nadležnosti budući da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH. Delegat iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Za nove generacije) kazao je da je u pitanju strateški zakon koji će pomoći proizvođačima vina. Iznio je podatak da je u BiH 70 velikih proizvođača vina koji proizvedu 18 miliona litara vina na godišnjem nivou. Također, BiH ima 3.600 hektara zasada i to je na nivou od 64 posto kako je u BiH bilo prije rata. “Zato je ovaj dokument od strateške važnosti i vjerujem da će proizvođačima pružiti šansu da imaju oko 120.000 hektara zasada vinove loze što bi bio veliki uspjeh za BiH”, dodao je Miletić. Delegatima se potom obratio ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Staša Košarac (SNSD) navodeći da je radna grupa podržala sve članove zakona, dodajući da će on omogućiti vinarima da nastave izvoziti vino poslije novembra 2024. godine. Naime, bh. institucije su upozorene da je to zadnji rok kada se mora zakonodavstvo uskladiti s pravnom stečevinom EU kako bi proizvođači nastavili izvoziti vino, navodeći da su neosnovane tvrdnje da je u pitanju prijenos nadležnosti.
VTK/STK BiH: Nadamo se da će Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH
Š.M. Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora BiH, u čijem okviru djeluje i Grupacija proizvođača i izvoznika vina u BiH, izražava nadu da će Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH biti uskoro usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Pozdravljamo korake Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje su preduzeli s ciljem usvajanja ovog zakona na Savjetu ministara BiH. Podsjećamo, novi zakon odavno se najavljuje, a vinari su u više navrata isticali da je potrebno urediti ovu oblast kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu. U BiH se godišnje proizvede oko 18 miliona litara vina, a registrovano je oko 70 proizvođača. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, u saradnji s resornim ministarstvima iz Republike Srpske i Federacije BiH, u okviru radne grupe za izradu nacrta u koju su bili uključeni i predstavnici Grupacije kao i predstavnici svih drugih privrednih asocijacija iz ove oblasti te predstavnici akademske zajednice, pripremilo Nacrt Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, na koji se čekalo više od 10 godina. Stoga želimo da zahvalimo Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH što je od samog početka proces rada radne grupe bio veoma transparentan i što su u nju bili uključeni predstavnici privrednih asocijacija i predstavnici privatnog sektora. Zakonom o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini utvrđuju se principi organizacije tržišta vina u Bosni i Hercegovini, odnosno odredbe o proizvodnji grožđa i vina potrebne za organizaciju tržišta vina; oznakama porijekla, oznakama geografskog porijekla i tradicionalnim izrazima u sektoru vinarstva; označavanju, prezentaciji i reklamiranju proizvoda sektora vinarstva; stavljanju proizvoda sektora vinarstva na tržište; nadzoru i kontrolama proizvodnih potencijala i tržišta proizvoda sektora vinarstva te tržišno releventane odredbe o organskim vinima, aromatizovanim vinskim proizvodima i dr. Novi zakon će urediti tržište vina prema EU standardima, a time i omogućiti bolji pristup proizvođača međunarodnom tržištu. Evropska komisija definisala je novembar 2024. godine kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u ovoj oblasti. Usvajanjem Zakona ne prestaju aktivnosti u ovom području, budući da je neophodno u propisanim rokovima donijeti i predviđene podzakonske akte kako bi Zakon bio u potpunosti primjenjiv.
Predstavnici VTK BiH posjetili uspješne bh. kompanije koje su vodeći svjetski dobavljači
Š.M. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković i sekretar Asocijacije metalske i elektro industrije Adela Vukotić-Terek posjetili su kompanije Kolektor CCL d.o.o. Laktaši i Mikroelektronika A.D. Banja Luka. Kolektor CCL d.o.o. Laktaši je podružnica globalne kompanije koja se bavi dizajnom, razvojem i proizvodnjom komutatora, alata i indukcijskih komponenti. Na nivou koncerna, u skoro 60 godina iskustva, Kolektor je postao globalni dobavljač mobilnih komponenti i sistema za automobilsku industriju, te su dodali programe i izvan automobilske industrije u procesu diverzifikacije i globalizacije i proširili se na druge kontinente. Do sada je Kolektor proizveo više od 10 milijardi komutatora što ga stavlja na listu vodećih svjetskih dobavljača, prenosi Akta.ba. “Upotreba komutatora je naša svakodnevnica, svaki put kada se pritisne neko dugme u autu ili na kućanskom aparatu komutatori koji su integralni dio elektro motora omogućuju njihov rad”, rekao je generalni direktor Kolektora CCL Predrag Zorić. U Bosni i Hercegovini Kolektor posluje i proizvodi na tri lokacije – Laktaši, Prijedor i Srbac. U prošloj godini, prosječan broj radnika je bio 581, a ukupan prihod skoro 70 miliona KM. Iako se radi o impresivnim rezultatima, predstavnici Kolektor su tokom posjete istakli da su druge vrijednosti, poput obrazovanja i društveno odgovornog poslovanja, koji se ne iskazuju u brojevima, mnogo važnije. Mikroelektronika A.D. nastala je na temeljima jedne od najvećih i najmodernijih kompanija u Jugoistočnoj Evropi. Transformišući se iz područja vojne industrije, u kojoj je razvojna funkcija bila dominantna, a kvaliteta i pouzdanost proizvoda presudni, u komercijalnu industriju, Mikroelektronika A.D. postala je lider na komercijalnom tržištu kao proizvođač orijentiran prema praćenju i ispunjenju zahtijeva krajnjeg korisnika, nudeći mu ne samo proizvode već i sistemska rješenja u skladu s njegovim potrebama, a na bazi i dalje izuzetno jakog razvojnog potencijala i definisane politike upravljanja kvalitetom. “Danas nudimo novu generaciju proizvoda za kontrolu i upravljanje potrošnjom električne energije i pratećih softverskih rešenja koji se svojom funkcionalnošću i kvalitetom pozicioniraju među vodeće proizvode na svjetskom tržištu. Vrhunsku kvalitetu uređaja i usluga garantujemo svojim visokostručnim kadrovima, odličnom tehničkom opremljenošću, kao i dugogodišnjim prisustvom na tržištu”, istakao je zamjenik generalnog direktora Mikroelektronike A.D. Goran Praštalo.
FIS i Ambyenta dobitnici Best buy Award 2023/24
Š.M. Kupci su ponovo potvrdili da je Ambyenta namještaj sa najboljim omjerom cijene i kvalitete u Bosni i Hercegovini, a FIS najbolji lanac trgovina za uređenje doma, vrta i okućnice. FIS i Ambyenta dobtnici su prestižnog priznanja Best buy Award za 2023./2024. godinu, kojeg dodjeljuje renomirana švicarska organizacija ICERTIAS na osnovu istraživanja tržišta, a u skladu s međunarodno priznatim metodama. Priznanje Best buy Award 2023/24 za najbolji omjer cijene i kvalitete za poduzeće FIS u kategoriji lanac trgovina za uređenje doma, vrta i okućnice te za Ambyentu u kategoriji proizvođač namještaja, dokaz je da su kupci te šira javnost ocijenili FIS i Ambyentu kao apsolutne lidere kada je riječ o ponudi najbolje vrijednosti za novac na bosanskohercegovačkom tržištu. Međunarodno priznati simbol kvalitete i pristupačnosti Best buy Award 2023/24 dobiven na temelju mišljenja i ocjene kupaca, potvrđuje stratešku opredjeljenost FIS-a i Ambyente u pružanju izvrsnih proizvoda i usluga po poštenoj cijeni. Novim priznanjem nastavljen je kontinuitet uspješnosti kompanije FIS i njenog brenda namještaja Ambyenta. Prvi Best buy poduzeće FIS je dobilo 2014. kao shopping centar sa najboljim omjerom cijene i kvalitete, a potom, nekoliko godina zaredom i priznanje Customers Friend za najbolji korisnički odnos s potrošačima. 2015. Ambyenta je osvojila priznanje QUDAL –medalju za kvalitetu, zasnovanu na iskustvu kupaca. Daljnji razvoj Ambyenta namještaja prema potrebama i željama potrošača rezultirao je i Best Bay Awardom za 2019./2020. za najbolji omjer cijene i kvalitete na domaćem tržištu. “Ponosni smo na ponovo dobiveno prestižno međunarodno priznanje Best Bay Award 2023/2024 koje je za nas motivirajuće ali i obavezujuće u budućem poslovanju, podizanju standarda kvalitete i stvaranju još boljeg korisničkog iskustva kupaca. Želimo da prodajni centri FIS i naš brend namještaj Ambyenta ostanu, na temelju povjerenja i zadovoljstva, izbor broj jedan kupaca u Bosni i Hercegovini”, poručuju iz kompanije FIS.
Uređuje se regulacija vina na tržištu BiH
Vinarstvo u Bosni i Hercegovini prisutno je stoljećima, te se s godinama sve više razvija, međutim vinari se suočavaju sa raznim problemima. Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo i uputit će Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po žurnoj proceduri Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u novom tekstu, s oznakom ‘EI’ kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima u toj oblasti. Novi tekst zakona rezultat je dogovora nakon jučerašnje sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj su istaknute, a danas usuglašene, određene tehničke primjedbe u vezi s skraćivanjem roka s 18 na 12 mjeseci za donošenje odgovarajućih pravilnika u toj oblasti te preciznijim definiranjem stupanja na snagu i primjene ovog zakona. Posebno je važno da je ostavljeno dovoljno vremena da se domaćim proizvođačima omogući neometano obavljanje vanjskotrgovinskog prometa na europskom i svjetskom tržištu i nakon studenog 2024. godine, koji je Europska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU-a. S obzirom na značaj koji taj sektor ima u poljoprivredi i ruralnom razvitku, Vijeće ministara BiH usvajanjem zakona o organizaciji tržišta vina želi osigurati veću konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH europskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina, usklađene s europskim standardima. Prijedlogom zakona utvrđuju se načela organizacije tržišta vina u BiH i preciziraju odredbe o proizvodnji grožđa i vina. Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla i zemljopisnog porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima. Novi zakon omogućuje uspostavu Vinogradarsko-vinarskog registra, koji predstavlja temelj za oživljavanje i daljnji razvitak tog sektora u Bosni i Hercegovini. Rješenja predložena u ovome zakonu imat će višestruki pozitivan utjecaj na proizvođače grožđa i vina i njihovu potpunu registraciju za obavljanje djelatnosti, kao i na potrošače koji će imati cjelovit uvid u kvalitetu domaćih vina na tržištu i veću konkurenciju kvalitetnijih domaćih vina, a posebno u odnosu na uvozna vina i grožđe iz drugih zemalja, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH. U Republici Srpskoj registrovano je 38 proizvođača vina, u Federaciji njih 50, a u Brčko distriktu dva proizvođača vina, navodi Bloomberg Adria.
Dva miliona KM za razvoj turizma u Federaciji BiH
Š.M. Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, usvojila Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele – Transfer za razvoj turizma u FBiH, utvrđen ovogodišnjim Budžetom FBiH u ukupnom iznosu od 2.000.000 KM. Ovim sredstvima obuhvaćeno je šest programa. Svrha programa je podrška i poticaj razvoju turizma u FBiH, kao i razvoju održivog turizma. Federalno ministarstvo ove programe sufinansira s ciljem ostvarivanja strateških ciljeva utvrđenih strategijom razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina. Za podršku turističko-ugostiteljskim manifestacijama koje imaju internacionalni značaj za Federaciju BiH planirano je 300.000 KM, dok je za podršku ovim manifestacijama koje imaju značaj za domaći/lokalni turizam osigurano 200.000 KM. Sredstva od 150.000 KM namijenjena su za podršku iznajmljivačima smještajnih kapaciteta u ruralnim područjima koji imaju kategorizirane objekte, odnosno za unapređenje usluga i kapaciteta. Isti iznos od 150.000 KM namijenjen je i za sufinansiranje ugostiteljskih djelatnosti u ruralnim predjelima u cilju obogaćivanja i unapređenja autohtonih ugostiteljskih djelatnosti, kroz nabavku sredstava za rad koji su ekološki prihvatljivi. Za sufinansiranje promotivnog materijala iz oblasti turizma kroz brendiranje pojedinih mjesta, događaja i proizvoda, a u svrhu jačanja turističke ponude planirano je 200.000 KM. Sredstva u ukupnom iznosu od 1.000.000 KM planirana su za sufinansiranje projekata iz turističko-ugostiteljskog sektora putem kreditne linije Razvojne banke FBiH – Kreditna linija za dugoročno kreditiranje turističkog sektora, u cilju razvoja održivog turizma u Federaciji BiH. Iznos pojedinačnog kredita bit će do maksimalno 500.000 KM, sa rokom otplate do osam godina i grace periodom do 12 mjeseci. Fiksna kamatna stopa bit će 2,50 posto na godišnjem nivou. Redovnu kamatu subvencionirat će Ministarstvo u visini od 2,50 posto za cijelo vrijeme otplate kredita, kao i troškove jednokratne naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Sredstva za prvih pet programa dodjeljivat će se korisnicima na osnovu javnog poziva koji će raspisati Federalno ministarstvo okoliša i turizma, dok će za sufinansiranje projekata iz turističko-ugostiteljskog sektora putem kreditne linije Razvojne banke FBiH, odabir korisnika vršiti Razvojna banka FBiH u skladu sa procedurama. Razvojna banka je dužna Federalnom ministarstvu okoliša i turizma dostaviti na saglasnost javni poziv prije njegove objave, kao i odluku o dodijeljenim sredstvima prije zaključenja ugovora sa aplikantima. Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava – Transfer za razvoj turizma u FBiH za svih šest programa utvrđeni su kriteriji za raspodjelu sredstava, korisnici sredstava, minimalan i maksimalan iznos za dodjelu, kao i sama svrha svakog programa.
5 miliona KM za dodatne projekte u oblasti vodoprivrede
Š.M. Jučerašnjom saglasnošću na izmjene Programa ulaganja sredstava vodnih naknada u oblast vodoprivrede u 2023. godini, Vlada Tuzlanskog kantona je proširila listu projekata koji će biti podržani ove godine. Imajući u vidu da su ranije donesenim Programom preostala neraspoređena sredstava u iznosu od 5.570.639,60 KM, Ministarstvo je pozvalo sve gradove i općine sa područja Tuzlanskog kantona da kandiduju projekte od gradskog, odnosno općinskog značaja za finansiranje/sufinansiranje iz sredstava vodnih naknada. Ovo odlukom, gledajući po projektima gradova i općina za izgradnju zaštitnih vodnih objekata, odnosno za odbranu od poplava Programom je planiran najveći iznos od 2.029.438,42 KM, za izgradnju vodnih objekata za korištenje voda (vodovodi) 1.470.351,36 KM, za realizaciju projekata vodosnabdijevanja i prečišćavanja predviđeno je 832.651.75 KM, za izgradnju vodnih objekata za zaštitu voda (kanalizacije) 350.000,00 KM, za tekuće i investicione održavanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda 327.000,00 KM, za izradu projektne dokumentacije u vezi sa poslovima upravljanja vodama u 21.200,00 KM.
Evo gdje su najveće plate u Federaciji BiH
Š.M. Najvećom prosječnom isplaćenom neto platom tokom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Kanton Sarajevo. Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plata u ovom kantonu iznosila je 1.390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH. S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plata, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plata u SBK tokom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH. U periodu 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plaća u Posavskom kantonu u 2022. godini iznosila 1.025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem periodu 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 7,3%. Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, prosječna isplaćena neto plata tokom 2022. godine iznosila je 1.022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH. U posmatranom periodu 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plata isplaćena je u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plata u Zeničko-dobojskom kantonu u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata radnicima u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 6%. Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu. Prosječna isplaćena neto plata u BPK u 2022. iznosila je 1.026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH. U posmatranom periodu 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto platom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1.198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem periodu (2018. – 2022. g.) neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plate tokom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plata u ZHK-u iznosila je 1.002 KM, što je više za 12,3% u odnosu na prethodnu godinu, a tokom četverogodišnjeg perioda prosječno se godišnje povećavala za 5,9%, piše Večernji list BiH.