Uspješna bh. kompanija angažovana na velikom projektu u Sloveniji
Š.M. Iz kompanije Euro-Asfalt saopšteno je da je 135 radnika ove kompanije angažiranih na izgradnji tunela T1 Divača u Sloveniji, sinoć simbolično obilježilo iskopavanje prvih tri hiljade metara. Na tunelu, čija će ukupna dužina glavne cijevi biti 6.700 metara, udio Euro-Asfalta trebao je biti 4.081 metara, ali će, sudeći po dinamici, biti za oko 200 metara veći. Ovaj važan tunel, zajedno s bh. kompanijom, gradi i slovenačka kompanija Kolektor, sa druge strane. “Uporedo s radovima na iskopu, rade na invertima, hidroizolaciji i postavljanju sekundarne obloge”, kaže Refik Hodžić, voditelj projekta. Tunel T1 Divača željeznički je tunel i jedan od ukupno osam na TIR-u 2, projektu Izgradnja željezničke pruge Divača – Koper u Sloveniji. Ukupna dužina rute je 27 kilometara i zbog teške konfiguracije terena, strogih ekoloških ograničenja i savladavanja oko 400 metara visinske razlike, čak 75 procenata rute će prolaziti tunelima.
Od iduće godine minimalna plata u FBiH bi mogla biti 1.000 KM
Š.M. Dugonajavljivani nacrt Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima u rujnu, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen, kazao je ovo za BHRT Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. Entitetski Parlament u oktobru prošle godine u formi nacrta već je usvojio Zakon o minimalnoj plaći koja bi, po tom propisu, iznosila 1000 KM. Nova Vlada odlučila je preispitati sve zakone koje je zatekla u proceduri, a očekivanja Selvedina Šatorovića, predsjednika SSS BiH, su da će set zakona, uključujući i onaj o minimalnoj plaći, sada konačno biti i usvojen. – Dakle, trebao bi biti u primjeni od 1. januara 2024. godine i ono što je jako važno, u odnosu na prijedlog Udruge poslodavaca u načelu da poslodavci mogu povećati plaću do 400 KM, uz olakšavanje plaćanja određenih doprinosa, razlika između našeg zakonskog rješenja i onog poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obvezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost – izjavio je Šatorović za BHRT. Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći te da mnoge kompanije koje nemaju organizirane sindikate nisu radnicima isplaćivale pomoć, a nisu morale plaćati poreze na to. – Razlika između nas i njih je što mi želimo sistemsko rješenje, dugoročno i koje će jamčiti primjenu, ne želimo konfuziju među radnicima. Kako je nazvan popularno “Zakon o povećanju plaća od 400 KM”, kada otvorite to zakonsko rješenje, ne vidite nigdje priču o povećanju plaća radnicima. Ostavlja se mogućnost, što se moglo dogoditi, da onaj dio koji dobivaju u omotnicama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali jamstvo da poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije – objasnio je Šatorović dodajući da potpuno vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji. Bivša federalna Vlada tvrdila je da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. – Reforma je imala četiri stupa, mi smo završili tri. Tim trima sam jako zadovoljan. Finansijski zakoni koji su doveli likvidnost u Federaciju, pa i u cijelu Bosnu i Hercegovinu, jako su popravili, pa gotovo i udvostručili budžet. Broj dva su socijalni zakoni, kao što je penzion, kao što je dječji doplatak, Zakon o demobilisanim borcima itd. Treći stup te reforme bilo je radnopravno zakonodavstvo koje nam je podarilo 64.000 novozaposlenih radnika u Federaciji koji su donijeli novu ekonomsku snagu u FBiH – kazao je pred kraj mandata tadašnji premijer Fadil Novalić. On je snažno branio odluku svoje Vlade o najnižoj plaći u iznosu od 596 KM kazavši da je ona donesena prema uredbi koju je Vlada FBiH uradila sa Svjetskom bankom. – To je povećanje od 53 KM. Ni 200 KM nije neki iznos u današnje vrijeme. Ja sam mnogo puta ponovio da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće, pa sam čak procijenio da bez problema ona može biti i 700 KM, vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. Ako usvojimo zakone gdje opterećenje nije više 70 posto nego 50, logično je da će i minimalna plaća moći biti ne 600 KM, nego 700 ili 750 KM. Znači, prvo ta dva zakona, a onda može sve ostalo. Znate li na što bi se svelo da sada dignemo na 700 KM? Samo bi Federacija BiH kroz povećanje obveza dobila 120 milijuna KM, a mi ih više iz tog izvora ne želimo. Ne želimo iz gospodarstva uzimati novac koji treba ići u povećanje plaća – rekao je Novalić. S druge strane, iz Udruge poslodavaca FBiH ističu da se i njihovi interesi moraju uvažiti. Upozoravaju da je cijena rada u FBiH najveća u Evropi i da je potrebno smanjiti što prije i parafiskalna i fiskalna opterećenja, kao i da treba urediti zdravstveni sustav tako da teret plaćanja bolovanja koji snose poslodavci bude smanjen s 42 na 15 dana. Također su naglasili da poslovanje u Federaciji BiH guše glomazna i skupa administracija, neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, a poseban problem su nedostatak radne snage, kao i nerealne evidencije službi o nezaposlenim osobama.
Kako stranci gledaju na bh. gastronomiju: Dom fantastične hrane, uživat ćete
N. D. Iako počesto nismo svjesni da svaki gost koji dođe u našu zemlju sa sobom ponese utiske i možda bi baš on mogao biti neki „ambasador“ naše zemlje pred svojim prijateljima, na svu sreću važimo za gostoljubive domaćine, a imamo dobru kuhinju i to očigledno ne prolazi nezapaženo. Ugledni portal „Will Fly for Food” (letjeti po hranu) objavio je svoje poglede na gastronomiju naše države. – Bosna i Hercegovina, evropska država na Balkanskom poluostrvu, primjer je regije u kojoj se nalazi. Nikada ne znate šta možete očekivati od zemalja koje nisu dirnute masovnim turizmom, ali nagrade, kao što su mnogi otkrili, često mogu biti veće. Za neke ljude ovo je pravo putovanje. Relativno neistražena i zasjenjena popularnošću susjedne Hrvatske, Bosna i Hercegovina je dom srednjovjekovnih sela, valovitih brežuljaka, vodopada i stoljetnih ruševina. Također je dom fantastične hrane, poručili su na „Will Fly for Food“. Oni su donijeli i pregled jela koja se mogu konzumirati u BiH, tu se našao i neizostavni grah, kao i još neka jela i slastice, a mi vam donosimo pregled njihovih nazanimljivijih zapažanja i opise na koji način vide jela koja preporučuju u BiH. Bosanski Lonac Nema boljeg načina da započnete vodič kroz bosansku hranu od nacionalnog jela Bosne i Hercegovine. Poznat i kao “bosanski lonac”, to je popularna vrsta čorbe od povrća koja se konzumira vijekovima. Recepti za ovo omiljeno bosansko jelo uvelike variraju od kuhara do kuhara i regije do regije, ali se obično sastoji od raznovrsnog povrća i komadića mesa. Neka od najčešće korišćenog povrća uključuju paprike, krompir, kupus, mrkvu, paradajz, bijeli luk i peršun. Mogu se koristiti različite vrste mesa, iako su najpopularnije goveđe, jagnjeće i teleće meso. Bosanski lonac je jelo u kojem uživaju svi društveni slojevi u zemlji. Bogati Bosanci uživaju u tome sa više mesa i drugih skupih sastojaka, dok manje imućni ljudi ga prave sa onim što je dostupno. Ćevapi Nijedan bosanski vodič za hranu ne može biti potpun bez ćevapa, izuzetno popularnog jela od mljevenog mesa sa roštilja. Smatra se bosanskim nacionalnim jelom i podjednako je popularno u kuhinjama susjednih zemalja poput Srbije, Hrvatske, Albanije, Kosova, Crne Gore i Slovenije. Varijacije ćevapa (ili ćevapčića) postoje širom Balkana, ali se bosanska verzija obično pravi od dvije vrste mljevenog goveđeg mesa koje se ručno miješa i formira pomoću lijevka. Obično se poslužuju u porcijama od 5-10 komada sa somunom i lepinjom, sjeckanim lukom, ajvarom (ukus od paprike), pavlakom ili kajmakom (sličan kremastom siru). Đuveč Đuveč se odnosi na vrstu bosanskog paprikaša od povrća nalik na ratatouille. Popularan na čitavom Balkanu, napravljen je od mnoštva različitog povrća, začinskog bilja i začina poput paradajza, paprike, luka, mrkve, graška, paprike i ljetnih slastica. Ime đuveč potiče od turske riječi guvev, što znači „zemljani lonac“. Može se koristiti za označavanje porodice zemljanih lonaca uobičajenih u balkanskoj, levantinskoj i turskoj kuhinji, kao i za razna variva i jela koja se kuhaju u njima. Đuveč je često vegetarijanski, ali se može praviti i sa raznim vrstama mesa. Može se napraviti i sa rižom. Burek Burek se odnosi na porodicu pečenih punjenih peciva napravljenih od tankog lisnatog tijesta punjenog raznim sastojcima poput mesa, zelja, krompira ili sira. Popularan je u kuhinjama Balkana, Južnog Kavkaza, Centralne Azije i Levanta, gdje ga nazivaju različitim nazivima poput boreka i bureka. Burek postoji u mnogim oblicima. Može se pripremiti u većoj tepsiji i nakon pečenja seći na manje porcije, a može se napraviti i kao pojedinačna peciva. U bosanskoj kuhinji, burek je potrebno napraviti od mesa da bi se smatrao pravim burekom. Inače se naziva „pita“. Obično se peče u obliku spirale prije nego što se reže i servira u pojedinačnim porcijama. Može se puniti i drugim sastojcima kao što su svježi sir (sirnica) i krompir (krompiruša)… Dolma Dolma se odnosi na porodicu jela od punjenog povrća popularnih u Armeniji, Gruziji, Libanu i mnogim drugim zemljama širom Balkana, Južnog Kavkaza, Centralne Azije i Bliskog istoka. Na turskom znači „punjen“ i historijski je bio dio kuhinje osmanske palače. Dolma se pravi od neke vrste povrća koje je izdubljeno i punjeno začinjenim nadjevom od riže, mesa i drugih sastojaka. Bilo koja vrsta povrća poput paprike, paradajza, tikvica, luka i patlidžana može se puniti i praviti dolmu. Jedna od najčešćih vrsta dolme su punjene paprike. Porijeklom iz grada Mostara, jedna vrsta bosanske dolme koju morate probati je sogan-dolma. To je vrsta dolme koja se pravi od slojeva crnog luka punjenog mješavinom mljevenog junećeg mesa, riže, paradajz pirea, paprike, procijeđenog jogurta, pavlake i začina. Klepe Klepe (ili kulaci) su bosanske knedle punjene mesom. Tradicionalno napravljeni od brašna, jaja, soli i začinjenog fila od mesa i luka, možete ih smatrati bosanskim ekvivalentom raviola ili mantija. Za pripremu, knedle se formiraju ručno, a zatim kuhaju oko 10-12 minuta. Tradicionalno, klepe se prave s punjenjem od mljevene junetine, ali modernije varijacije mogu se puniti raznim sastojcima poput sira, zelja ili piletine. U njima se najbolje uživa direktno naon pripreme. Baklava Budući da se tako široko konzumira, baklava postoji u mnogim varijantama. U bosanskoj kuhinji se obično pravi od listova filo tijesta, sjeckanih oraha i agde – jednostavnog sirupa od šećera, vode, limuna i vanile. Pronaći ćete i bosansku verziju baklave ružice ili đul-pite. Oblikuje se u rolat i reže na porcije koje podsjećaju na ruže ili pupoljke ruža.
SFF u glavni grad BiH doveo rekordan broj turista
Š.M. Sarajevo Film Festival, 23. po redu, ove godine nadmašio je sve rekorde posjećenosti, ali i očekivanja turista. Odlične filmske projekcije, zabavni program prilagođen svim uzrastima i generacijama te čari pravog festivalskog noćnog života uzdrmale su ovaj august. Turistička zajednica Kantona Sarajevo objavila je podatke posjećenosti glavnom gradu Bosne i Hercegovine tokom Sarajevo Film Festivala. Prema statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo tokom trajanja 29. Sarajevo Film Festivala u Kantonu Sarajevo oboreni su dosadašnji rekordi posjećenosti. Tako je od 11. do 18. augusta u Kantonu Sarajevo prijavljen dolazak 34.157 gostiju, a ostvareno je više od 76.810 noćenja. Ukoliko ove brojke uporedimo s prethodnim godinama vidljivo je povećanje dolazaka za 33,7 posto u odnosu na 2022. godinu i 47,5 posto u odnosu na 2019. godinu. Broj noćenja veći je za 34,5 posto u odnosu na 2022. godinu i 52 posto u odnosu na 2019. godinu. Najviše gostiju zabilježeno je iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Italije, SAD, Njemačke, Turske, UAE, Saudijske Arabije… Gosti su se zadržavali u prosjeku dvije do tri noći. Iz Turističke zajednice naglašavaju da se radi o prijavljenim smještajnim objektima, te da je gostiju bilo mnogo više od navedene statistike, budući da u Kantonu Sarajevo rade neprijavljeni smještajni objekti. Također, tokom ljetnih mjeseci i godišnjih odmora veliki broj gostiju stiže iz dijaspore koji borave u vlastitim objektima ili kod porodice/prijatelja. Turistička zajednica KS je tokom trajanja SFF-a imala promotivni štand u Bosanskom kuluturnom centru KS gdje su imali direktan kontakt s turistima kojima su pružali informacije o gradu i radili besplatne turističke ture, te su turisti s kojima su iz Turističke zajednice razgovarali oduševljeni Sarajevom. Statistika pokazuje i da je prije početka Sarajevo Film Festivala bio povećan broj gostiju te se očekuje da će zbirni statistički izvještaj za august biti bolji od prethodnih. Završetkom Sarajevo Film Festivala ne završava ljeto u Sarajevu te se pozivaju turisti da i u narednom periodu posjete Kanton Sarajevo i brojne turistčke atrakcije. Kalendar Sarajevo Summer Fest traje do kraja septembra i nudi zanimljive zabavne, kulturne, sporske i druge sadržaje, a isti su dostupni na našim društvenim mrežama visitsarajevo.ba.
Turisti oduševljeni ljepotama USK-a, više ih je za 20 posto nego 2022.
Š.M. Brojke o dosadašnjoj posjećenosti Bosne i Hercegovine premašuju one iz prethodne godine. Prirodne ljepote su, najčešće, ono što privlači brojne turiste, a takvim ljepotama se može pohvaliti i Unsko-sanski kanton, koji je rado birana destinacija među domaćim, ali i stranim turistima. U ovom kantonu bilježe 20 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Prirodni ambijent, bungalovi, boravak u prozirnim kućicama i rafting na rijeci Uni. Japodski otoci, najčešće birana destinacija turista, omogućuju posjetiteljima nezaboravno iskustvo, pa ne čudi da se često na ovo mjesto vraćaju. “Bili smo prije pet godina i bilo je izvrsno, tako da smo ponovo došli. Tu smo u bungalovima i to je nešto najbliže kampovanju, a da nije kampovanje. Inače, prelijepo je stvarno, priroda je izvrsna”, priča turista iz Londona Darko Jazvić. “Smješteni smo ovdje četiri dana u prozirnim kupolama i to nam je fascinantno. Ispunilo nam je naše želje i više nego što smo uopće mislili i očekivali”, ističe turistkinja iz Karlovca Ana Perko. Osim stranaca, u zanimljivim sadržajima Japodskih otoka uživaju i domaći turisti koji žive nadomak Bihaća. “Blizu jeste, ali prvi put sam tu, s familijom. Zaista je prelijepo, priroda, voda, nešto što zaista na prvi dojam izgleda prelijepo”, kaže turist iz Bužima Ćazim Burzić. U ovaj dio Bosne i Hercegovine dolaze tursti iz cijelog svijeta, a trend rasta posjeta i noćenja se nastavlja. “Imamo sve veći broj turista iz zapadnog dijela Evrope, što nam prija jer su to najčešće turisti koje zanima aktivni turizam, a mi se želimo pozicionirati kao destinacija aktivnog turizma i želimo svoje goste zadržati. Još primjećujemo da je 20% porast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu”, ističe Mehmed Mahmutović iz Turističke zajednice Bihać. U USK-u pripreme za turističku sezonu traju tokom cijele godine, pa su i očekivanja velika. Upravo su podaci na kraju sezone jasan pokazatelj da se trud isplati i da se iz ovog kraja Bosne i Hercegovine nose samo lijepe uspomene.
Za podršku bh. kinematografiji izdvojeno 5.401.412KM
Š.M. Zahvaljujući podršci Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta KS, svake godine se izdvoje značajna novčana sredstva za stimulisanje, razvoj i unapređivanje filmskog stvaralaštva i filmske proizvodnje. U posljednjih nekoliko godina, ova oblast je dostigla veliki nivo razvoja u Kantonu Sarajevo. Bezrezervnu podršku i rast sredstava opredijeljenih za kinematografiju, Ministarstvo kulture i sporta KS pokazalo je kroz dodjelu grant sredstava za filmsku proizvodnju i dodjelu poticajnih sredstava za filmsku produkciju, a ukupna vrijednost podrške iznosi 5.401.412,70 BAM. Značajna podrška izdvaja se i za Sarajevo Film Festival, koji je jedan od najznačajnijih filmskih, kulturnih i društvenih događaja u Sarajevu, BiH i regionu. Festival je generator pozitivne atmosfere u našem gradu sa značajnim uticajem na privredu, ekonomiju, turizam i ostale privredne grane. Sarajevo je i grad filma UNESCO-a, što znači da smo se kao grad opredijelili da kreativna industrija i film budu pokretači kulturnog, ekonomskog i društvenog razvoja grada, i kao takav, Sarajevo će uvijek biti prepoznatljivo kao centar filmske kulture, a što je i jedan od osnovnih zadataka resornog ministarstva. Zbog toga će Ministarstvo kulture i sporta KS u narednom periodu, u saradnji sa strukom, raditi na izradi strateških pravaca za razvoj u ovoj oblasti, gdje će pored već dokazanih autora, priliku za podršku dobiti i mladi režiseri i scenaristi. U interesu društva u Bosni i Hercegovini i svih ljubitelja filma i serija, Ministarstvo kulture i sporta KS će uvijek iskreno, posvećeno i transparentno podržavati razvoj bosanskohercegovačke kinematografije, kao i Sarajevo film festival.
U Konjicu napravljen historijski iskorak u načinu na koji institucije komuniciraju o potencijalu dijaspore
Š.M. Vjerujemo u Konjic i želimo biti dio njegovih razvojnih programa – poruka je konjičke dijaspore nakon održanog Poslovnog foruma koji je organizovao Grad Konjic uz podršku USAID-a u okviru projekta DIASPORA INVEST. U Konjicu je danas održan Poslovni forum konjičke dijaspore koji je u okviru projekta DIASPORA INVEST organizovao Grad Konjic uz podršku USAID-a. Forum je privukao veliki broj Konjičana koji žive i rade van domovine, kao i predstavnike bh.vlasti sa svih nivoa. – Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima ogromnu dijasporu i jako je važno da ljudima otvaramo prostor da mogu da se vraćaju, da investiraju i da budu građani koji se osjećaju svoji na svome u svojoj Bosni i Hercegovini. Konjic je jedan od gradova koji je krenuo sa USAID-om u ovaj projekat i čestitam gradonačelniku na tome, jer je ovo dobar put da se stvari poprave na bolje na tom planu. Mi ćemo kao Federalna vlada dati svoju podršku, radeći na stvaranju ambijenta da se naši ljudi vraćaju u Bosnu i Hercegovinu – naglasio je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u svom obraćanju. – Danas smo ovdje zajedno, da gradimo najprije povjerenje, a potom zajedničkim snagama učvršćujemo veze, kako bismo dostigli nivo koji nam omogućava planiranje i kreiranje projekata koji će biti na dobrobit lokalne zajednice i njenih građana bez obzira na kojem meridijanu živjeli. Svjesni činjenice da su se brojni Konjičani, kao vrijedni i poduzetni ljudi, ostvarili u različitim biznisima diljem svijeta, namjera nam je okupiti taj potencijal i vrijednost u smislu ljudskih resursa, kako bi sve to rezultiralo nekim novim idejama i projektima, koji će značajno utjecati na razvoj privrede, socio-ekonomskih, kulturnih i drugih odnosa. Naš najvrijedniji potencijal su ljudi koje imamo u Konjicu, ali i širom Bosne i Hercegovine i svijeta. Ovo je početak, ali nadam se da ćemo aktivnim djelovanjem i punim angažmanom svih aktera u ovoj priči, učiniti da Konjic bude mjesto poželjno za život, poželjno za investiranje, poželjno za odmor, jer Konjic može i više i bolje – kazao je gradonačelnik Osman Ćatić. –Vjerujem u Konjic, jer vidim iz godine u godinu da je sve kvalitetniji i bolji, zato želim dati sve od sebe kao poslovni čovjek da podržim investicije i strategiju razvoja Grada Konjica. Gradonačelniku Ćatiću i njegovom timu želim puno uspjeha i veselim se da ću imati priliku biti dio toga velikog uspjeha i da će svi Konjičani imati bolji i kvalitetniji život u budućnosti – kazao je Luka Rajić, uspješni konjički biznismen, koji živi u Švicarskoj. Samir Vilić, koji je korijenima vezan za Konjic, naglasio je da dijaspora ima veliki potencijal u ekonomskom i naučnom smislu. – Smatram da mladi koji su odrasli u dijaspori, obrazovali se i ostvarili se kao uspješni poslovni ljudi u zemljama u kojima žive, mogu preporoditi našu državu. U tom smislu zajedničkim snagama moramo pokušati napraviti okruženje koje će privući njihovu pažnju. Pravo je vrijeme da svoje znanje i novac koji smo stekli radeći van domovine uložimo u zdrave i prosperitetne projekte na dobrobit svih naših građana. Očekujemo pruženu iskrenu ruku prijateljstva ovdje u našoj domovini – kazao je Vilić. – Danas smo u Konjicu napravili historijski iskorak u načinu na koji institucije komuniciraju o potencijalu dijaspore. Prepoznati su pomaci koji su napravljeni u investicijama dijaspore i uključivanju naših ljudi iz cijelog svijeta u procese na lokalnom nivou. Ovo je godina dijaspore, to pokazuje i sve što je Grad Konjic napravio. Okrenuli smo stvari u novom pravcu- poručio je Armin Alijagić iz udruženja “Naša perspektiva”, jednog od organizatora današnjeg skupa.
Započeo Poslovni forum konjičke dijaspore
Š.M. Danas je “Kafom sa gradonačelnikom” počeo Poslovni forum konjičke dijaspore koji je u sklopu USAID- ovog projekta DIASPORA INVEST organizovan kako bi ponudio odgovore na pitanje – Kako uspostaviti uspješnu i dugoročnu saradnju sa dijasporom ? Tokom susreta gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića sa Konjičanima koji žive u Americi, Australiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Holandiji, Švedskoj razmijenjene su ideje i prijedlozi koji bi mogli u značajnoj mjeri unaprijediti saradnju dijaspore sa Gradskom upravom Konjic. Ovom događaju koji se održava uz poruku “ Dobrodošli u zavičaj, mjesto Vaših poslovnih prilika” koji je okupio veliki broj Konjičana koji žive i rade van domovine, prisustvovali su premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar. Stavljajući u fokus dijasporu kao pokretača lokalnog razvoja, kroz panel diskusiju predstavljeni su primjeri uspješne prakse i mehanizmi podrške. Poslovni forum konjičke dijaspore održava se u sklopu Konjičkog ljeta i Dana dijaspore pod nazivom “Konjic u srcu BiH”, koji svojim bogatim programom plijene pažnju Konjičana i gostiju svih generacija.
Poznat datum otvorenja prve Pepco prodavnice u BiH
Š.M. Nakon više od devet mjeseci od najave svog ulaska na tržište Bosne i Hercegovine, poljski lanac specijaliziran za prodaju odjeće i kućanskih potrepština otvorit će svoju prodavnicu u West Gate Retail parku, koji se nalazi na zapadnom ulazu u Sarajevo. Planirano otvorenje prodavnice zakazano je za 14. septembar. Također, kompanija aktivno radi na pripremama za otvaranje svoje prodavnice u TC Plaza u Mostaru, kao i na razmatranju nekoliko drugih potencijalnih lokacija širom zemlje. Na temelju nedavno objavljenih oglasa za zapošljavanje i traženja novih radnika, izgleda da postoji mogućnost otvaranja maloprodajnih objekata i u gradovima poput Banja Luke, Brčkog, Istočnog Sarajeva i Gradiške, prenose informacije Nezavisne novine. Prema ranijim informacijama, Bosna i Hercegovina predstavlja 19. tržište na kojem će se pojaviti Pepco brend. Ovaj lanac posluje s više desetina hiljada zaposlenika i ima preko 3.000 trgovina širom Europe, te se ističe kao jedan od najbrže rastućih evropskih brendova.
Dresscode širi lanac trgovina: Nova prodavnica u gradu soli
Š.M. Vodeći bosanskohercegovački modni brend Dresscode uveliko širi svoj lanac trgovina. Nakon prodavnica u sarajevskim tržnim centrima ARIA Mall i Bingo City Centar, tešanjskog Mega Malla, te sarajevskog međunarodnog aerodroma, Dresscode otvara prodavnicu i u gradu soli – Tuzli, u Bingo City Centru, navodi Akta.ba. Radosna je to vijest za sve ljubitelje mode i dobrog stila, koje u posljednje vrijeme sve više privlače luksuzni komadi koje ponosno krasi etiketa “made in BiH”. Upravo zahvaljujući tome što je prepoznat kvalitet i izgled modnih komada svjetske klase, brend Dresscode doživljava ekspanziju i širi se tržištem Bosne i Hercegovine, pa će tako od ovog ljeta i Tuzlaci moći nositi komade odjeće čije je zaštitno lice jedan od najboljih bh. košarkaša i reprezentativaca Džanan Musa. “Kvalitet naših kolekcija prepoznali su štovatelji dobrog stila, koji su putovali iz mnogih krajeva BiH u Sarajevo ili Tešanj, kako bi sebi u ormaru obezbijedili privlačne komade odjeće i asesoar, stoga smo im odlučili približiti našu trgovinu. U ovom kraju ljudi su također poznati po tome što im je radno odijelo upravo ono koje mi imamo u ponudi, stoga će biznismeni ovog kraja moći da oblače domaći proizvod i zajedno sa svojim brendovima promoviraju i naš, te da tako zajedno pronosimo glas o kvaliteti domaćih proizvoda“, rekao je povodom otvorenja trgovine Huso Hasanović, direktor Dresscoda. Inače, pored odijela i poslovnih modnih komada za muškarce i žene, u prodavnicama Dresscoda mogu se naći i elegantni sportski komadi poput majica i ostalih dodataka, s pečatom Džanana Muse.