Vraća se Ford Capri u ponešto izmijenjenom, električnom izdanju
Marx.ba Lansiran krajem 1960-ih godina, Ford Capri bio je legendarni i vrlo prepoznatljivi fastback coupe, koji se na evropsko tržište probijao kao ovdašnji pandan moćnog modela Mustang, namijenjenog primarno američkim kupcima. Nakon svih tih godina i završetka proizvodnje treće generacije 1986. godine, model Capri sada će doživjeti veliki povratak – u električnom obliku. Ford je objavio prve fotografije onoga što su kreirali, uz osnovne karakteristike. Novi će Capri za moderno doba biti sportski, ali i porodični model, za koji tvrde da će “udahnuti nešto duše u svijet električnih vozila”. Dizajnerske smjernice posuđuje kako od starog modela, tako i od modernog Mustanga, bit će dostupan u ekskluzivnim živim bojama, a u kabini će nuditi spoj jednostavnosti i luksuza, minimalizma i digitalizacije. Već u osnovnoj će opremi imati grijana sjedala i upravljač, dvozonsku klimu, vozačevo sjedište s masažnim funkcijama, veliki centralni ekran od 14,6″, povezivost na Apple CarPlay i Android Auto i slične dodatke. Kad je riječ o specifikacijama, otkriveno je da se planira domet od preko 620 kilometara s jednim punjenjem, uz brzinu punjenja od 10 do 80% za samo 26 minuta na brzom DC punjaču snage 185 kW. Motori će ići do najviše snage od čak 340 KS, što znači da će novi Capri ubrzavati iz mjesta do 100 km/h za oko 5,3 sekunde. Slabiji model nudit će 286 KS i ubrzanje od 6,4 sekunde. Bit će tu i dvije opcije baterija, kapaciteta 77 ili 79 kWh. Masa praznog vozila bit će nešto veća od dvije tone, što je i razumljivo ako uzmemo u obzir oveću bateriju te činjenicu da će Capri biti dug 4.634 mm, širok 1.946 mm, a visok 1.626 mm. Tu je i nezanemarivi prtljažnik volumena čak 572 litre. Inače, model je nastao na istoj MEB platformi na kojoj se zasniva i Volkswagenov ID.5, ali i Fordov Explorer. Datum početka prodaje još nije objavljen, ali se tržišno lansiranje očekuje u narednim mjesecima. Cijena službeno također nije otkrivena, a smatra se da će za novi Capri trebati izdvojiti od 50-ak hiljada eura naviše, piše Autonet.
Novi pravilnik FBiH: Za koju snagu solarne elektrane je potrebna energetska dozvola
Marx.ba Za solarne elektrane instalirane snage ispod 1 MW više ne treba energetska dozvola. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, donijelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole koji je stupio na snagu 06. jula 2024. godine. Time se Uredba o postupku, kriterijima formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih postrojenja stavlja van snage. Pravilnikom uređuju se kriteriji za izdavanje energetske dozvole, sadržaj zahtjeva, te način i postupak izdavanja energetske dozvole, sadržaj energetske dozvole i način vođenja registra izdatih energetskih dozvola u Federaciji Bosne i Hercegovine. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na rekonstrukciju postojećih solarnih elektrana. Energetska dozvola nije potrebna za izgradnju elektroenergetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage manje od 1 MW, osim za hidroelektrane. Kome se izdaje energetska dozvola? Energetska dozvola izdaje se podnosiocu zahtjeva koji dokaže da ispunjava kriterije koji se odnose na: a) vrstu i korištenje primarnih izvora energije, b) sigurnost elektroenergetskog sistema, postrojenja i prateće opreme, c) mogućnost priključenja na elektroenergetski sistem, d) lokaciju i upotrebu zemljišta, e) zaštitu okoliša i osiguranje trajne kontrole uticaja na okoliš, f) energijsku efikasnost, g) kvalifikovanost podnosioca zahtjeva, h) doprinos ispunjenju ciljeva u korištenju obnovljivih izvora energije, i) doprinos smanjenju emisija stakleničkih i štetnih gasova i čestica. Energetsku dozvolu izdaje Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, a ona važi 5 godina, piše Solarno.
Tesla više nema toliku dominaciju na tržištu električnih automobila u SAD: Udio uzeli drugi igrači
Marx.ba U drugom tromjesečju 2024. godine, Tesla je po prvi put u historiji pala ispod 50 posto udjela na tržištu električnih automobila u Sjedinjenim Državama, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnih nekoliko godina kada je praktički sama dominirala ovim sektorom tržišta. Prema procjenama istraživačke kompanije Cox Automotive, tržišni udio Tesle u drugom tromjesečju pao je na 49,7 posto, u usporedbi s 59,3 posto u istom periodsu prošle godine. To znači da je kompanija izgubila gotovo 10 posto udjela na tržištu u samo godinu dana. Istovremeno, konkurenti poput Forda, General Motorsa, Hyundaija i Kije bilježe značajan rast prodaje svojih električnih modela. Ford je u drugom tromjesečju prodao 26.000 svojih Mustang Mach-E modela, što predstavlja rast od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. General Motors je prodao 15.000 svojih Chevrolet Bolt EV i EUV modela, što je porast od 33 posto. Hyundai je prodao 14.000 svojih Kona Electric i Ioniq 5 modela, povećanje od 26 posto, dok je Kia prodala 11.000 svojih Niro EV i EV6 modela, što je rast od 54 posto. Ukupna prodaja električnih automobila u SAD porasla je za 11,3 posto u odnosu na prošlu godinu, što pokazuje da potražnja ostaje jaka. Ukupno je u drugom tromjesečju prodano ili uzeto na leasing više od 330.000 električnih automobila i lakih kamiona, što čini 8 posto ukupnog tržišta novih automobila. Mnogi faktori doprinose padu Teslinog udjela na tržištu. Najvažniji je rastuća konkurencija. Danas je na američkom tržištu dostupno više od 100 modela električnih automobila, što je značajan porast u odnosu na samo nekoliko desetaka modela koji su bili dostupni prije nekoliko godina. Etablirani proizvođači automobila poput Forda, General Motorsa i Hyundaija ulažu značajna sredstva u razvoj i proizvodnju vlastitih EV modela, što dovodi do većeg izbora za kupce i povećanog pritiska na cijene. Na primjer, Ford Mustang Mach-E nudi domet vožnje od 490 kilometara po punjenju, što je usporedivo s Teslinim Modelom 3, a dostupan je po nižoj cijeni. General Motors Chevrolet Bolt EV nudi domet vožnje od 420 kilometara po punjenju i dostupan je za samo 31.000 dolara, bez oduzimanja saveznog poreznog kredita od 7.500 dolara, dok Tesla Model 3 počinje od 46.990 dolara. Također, kupci sada imaju više izbora u pogledu stila. Dok je Tesla bila poznata po svojim sedanima i SUV modelima, konkurenti sada nude raznovrsnije opcije, uključujući pick-upove, crossovere i hatchbackove. Dodatno, neki kupci preferiraju kupovati automobile od tradicionalnih proizvođača s kojima su već vezani ranijim modelima, a koji imaju veće i uspostavljene mreže servisnih centara. Tesla je poznata po svom online modelu prodaje i relativno maloj mreži servisnih centara, što može predstavljati izazov za neke kupce. Prema nekim kritičarima i Elon Musk je donekle naštetio Teslinoj prodaji svojim prihvatanjem desničarske politike na X-u, društvenoj mreži u njegovom vlasništvu. Vlasnici električnih vozila u SAD obično su liberalno ili lijevo orijentirani, a prodaja električnih vozila najviša je u državama koje uglavnom biraju demokrate za državne i savezne funkcije, piše Autonet.
S partnerom Hydro, Porsche planira široku upotrebu aluminija sa smanjenim utjecajem na životnu sredinu
N. D. Porsche potkrepljuje svoju saradnju sa norveškom aluminijumskom kompanijom Hydro. Predstavnici dvije kompanije su ugovorom precizirali mogućnost isporuke primarnog aluminijma sa smanjenim ugljenikom, kao i sekundarnog aluminija sa visokim udjelom recikliranog materijala. U okviru svoje tehničke saradnje, Porsche i Hydro također testiraju gdje se aluminijum sa još većim udjelom recikliranog materijala može koristiti. Proizvođač sportskih automobila radi na balansu bez ugljika u svom lancu vrijednosti za svoje novoproizvedene automobile do 2030. godine., a aluminij je važan dio toga. Prošle godine partneri su najavili saradnju putem Pisma namjere (LOI). Sada su precizirali svoje ciljeve isporuke. Za široku upotrebu u proizvodnji sportskih automobila, Porsche i njegovi dobavljači će imati pristup aluminijumu sa smanjenim ugljikom i ekološkim otiskom manjim od 4 kg CO₂ po kg aluminija. U proizvodnji ove sirovine koristit će se obnovljiva energija. Hydro će proizvoditi primarni metal u Norveškoj koristeći električnu energiju iz obnovljivih izvora, uglavnom iz hidroenergije. Ovo smanjuje ugljični otisak lake legure za oko 75 posto u poređenju sa globalnim prosjekom proizvodnje primarnog aluminija. Ugljični otisak određuje količinu oslobođenih stakleničkih plinova i odnosi se na sve emisije iz rudarstva do rezultirajuće sirovine. Ove dvije kompanije ne samo da imaju za cilj daljnje smanjenje ovih ukupnih emisija, već žele i povećati upotrebu sekundarnih materijala iz otpadnog otpada nakon potrošnje. To su materijali koje odlažu privatna domaćinstva ili komercijalni, industrijski i institucionalni objekti nakon upotrebe proizvoda. Očekuje se da će do 2027./2028. Hydro isporučivati aluminijum sa smanjenim ugljikom sa udjelom recikliranog od najmanje 75 posto. Porsche i Hydro također testiraju područja automobila u kojima se može koristiti aluminijum s još većim udjelom recikliranog materijala. – Saradnja s Hydroom je važna prekretnica za Porsche na našem putu ka dekarbonizaciji duž cijelog lanca vrijednosti. Partnerstvo također doprinosi odgovornoj nabavci, jer je Hydro lanac opskrbe aluminijumom transparentan, kaže Barbara Frenkel, članica Izvršnog odbora za nabavku u Porsche AG. – Naša saradnja s pionirima poput Porschea podržava Hydroovu ambiciju da promijeni igru radi održivosti u industriji aluminija. Zajedno, u ovom dugoročnom strateškom partnerstvu, Hydro i Porsche će promovirati inovativna rješenja i poslovne modele, s ciljem pokretanja dekarbonizacije i cirkularnosti u automobilskoj industriji, kaže Eivind Kallevik, predsjednik i izvršni direktor Norsk Hydroa. Kao lagani materijal, aluminij igra sve važniju ulogu posebno za električne automobile. Na primjer, čini oko 30 posto ukupne težine Taycana. Osim prednje i zadnje kecelje, cijela školjka električnog sportskog automobila izrađena je od aluminija.
Novi koncept: Solarni punjač za električne automobile, stoji vam na krovu
Marx.ba Na sve moguće načine pokušava se rešiti problem s punjenjem električnih automobila. Tako jedan novi koncept koji je razvila američka firma GoSun podsjeća na krovnu kutiju. Ovaj sistem sa solarnim panelima je težak 30 kg, dužine i širine 1,2 metra i visok je oko 10 cm. Kada se zaustavi korisnik može otvoriti kutiju i rasklopiti solarne panele preko automobila. Potpuno rasklopljeni, paneli mogu da generišu snagu od 1200 vati, koja se transferira u bateriju vozila. Korisnik, dakle, može spojiti krovnu kutiju direktno na priključak za punjenje automobila čak i u skupljenom položaju, kada kutija može da generiše snagu od 200 vati. Ukupno, na dnevnoj bazi, ova solarana cerada može da generiše oko 47 dodatnih kilometara dometa dnevno. GoSun očekuje da će cijena biti 3.957 eura, a prve isporuke se očekuju početkom 2025. godine.
Stellantis planira čak 36 hibridnih modela na tržištu
Marx.ba Stellantis planira proširiti svoju liniju pristupačnih hibridnih vozila na 36 modela u Evropi do 2026. godine, kao odgovor na rastuću potražnju za alternativnim pogonskim sistemima. Ovaj američko-francusko-italijanski proizvođač automobila, koji je nastao spajanjem Peugeota PSA i Fiat Chryslera 2021. godine, najavio je kako će ove godine lansirati 30 hibridnih modela, uključujući Fiat, Peugeot, Jeep i Alfa Romeo, te dodati još šest modela u naredne dvije godine. U prvih šest mjeseci ove godine, prodaja hibrida u Evropi porasla je za 41 posto. Grupacija je također objavila kako je prodaja električnih vozila stabilna od početka 2024. godine, unatoč globalnom smanjenju potražnje. Stellantis se fokusira na tzv. “blage hibride” koji ne zahtijevaju punjenje te koriste niskonaponsku bateriju od 48 volti, robotizirani mjenjač s dvostrukom spojkom i pojačani sistem povrata energije kočenja. – Naš sistem nudi vrlo slične prednosti u smanjenju emisija CO2 kao i visokonaponski hibridi, ali po nižoj cijeni za naše kupce. Naš sistem je jednako učinkovit, ali s pristupačnijom ulaznom cijenom, izjavio je Christian Müller, viši potpredsjednik pogonskih sistema za regiju EMEA u Stellantisu.
Porsche ubrzava plan tranzicije na potpuno električni pogon
Marx.ba Porsche ostaje pri svom planu tranzicije na potpuno električni pogon, ubrzavajući kraj proizvodnje nekih modela s motorima sa unutrašnjim sagrojevanjem, rekao je Porscheov šef proizvodnje za časopis Automobilwoche. Član upravnog odbora Porschea, Albrecht Reimold, izjavio je kako će benzinska verzija SUV modela Macan za tržišta izvan Evrope biti povučena iz proizvodnje najkasnije do 2026. godine, što je ranije nego što se prvobitno predviđalo. – Platforma je dosegla kraj svog ciklusa, rekao je Reimold. Nakon prestanka proizvodnje, kompanija će se fokusirati na električne verzije Macana kako bi potakla Porscheovu agendu održivosti, unatoč padu potražnje za električnim vozilima. – Ne dopuštam da uspjeh (električnog Macana) bude definiran samo jednim brojem, citiran je izvršni direktor. Verzije sportskih automobila Boxster i Cayman s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, poznate kao serija 718, više se neće proizvoditi od nekog vremena sljedeće godine, a njemačka kompanija se fokusira na električne verzije koje će biti lansirane sljedeće godine, dodao je Reimold. Proizvodnja benzinskih verzija modela 718 i Macan za evropska tržišta već je zaustavljena.
Britanski startup nudi rješenje za ultra brzo punjenje električnih automobila
Marx.ba Vožnja električnim automobilom ima mnoge prednosti, ali sporo punjenje baterija može biti velika frustracija. Britanski startup Nyobolt možda je pronašao rješenje s razvojem nove litij-ionske baterije koja se puni mnogo brže od postojećih opcija. Oni nisu jedini koji pokušavaju rješiti taj gorući problem industrije električnih vozila. Osim raznih laboratorija na sveučilištima, Tesla, koja sarađuje s Panasonicom, tu su još QuantumScape, StoreDot, CATL, čak i Samsung se bavi tim problemom. Nyoboltova tehnologija temelji se na desetljeću istraživanja koje su vodili naučnici Univerziteta u Cambridgeu. Osnivači startupa Clare Gray i Sai Shivareddy školovan na Cambridgeu. – Naše opsežno istraživanje, ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, „otključalo“ je novu tehnologiju baterija koja je trenutno spremna i skalabilna, rekao je suosnivač i izvršni direktor Nyobolta, Sai Shivareddy. U nedavnoj demonstraciji uživo, Nyoboltova baterija od 35 kWh napunila se od 10 do 80 posto u samo 4,5 minute. Većini električnih automobila s brzim punjačima, poput Tesla Superchargera treba oko 20 minuta. U čamu je, dakle, tajna Nyoboltove baterije? Ključna su dva elementa: manje stvaranja manje topline i brži protok elektrona. Baterija je tako dizajnirana da smanjuje nakupljanje topline tokom punjenja, a time i sprječava oštećenje baterije i poboljšava sigurnost. Materijali koji se koriste u anodi baterije omogućuju brži protok elektrona, ubrzavajući proces punjenja. Nedvojbene su prednosti brzog punjenja. Ne samo zbog kraćeg čekanja što čini putovanja električnim automobilima praktičnijim nego i komercijalni korisnici električnih automobila, poput taksija i dostavnih vozila, mogu puniti svoje automobile češće i s manje vremena neaktivnosti, što poboljšava njihovu efikasnost. Brže punjenje može istodobno stvoriti bolji tržišni imidž EV-a i otkloniti nedoumice potencijalnih kupaca. Nyboltove baterije su trenutno skuplje od tradicionalnih baterija. Nyobolt je trenutno u pregovorima o prodaji svojih baterija osam proizvođača električnih automobila. S 35 kWh, baterija je mnogo manja od 85 kWh u tipičnijem američkom električnom vozilu. Ipak, ova tehnologija bi se u budućnosti mogla koristiti s većim paketima baterija, piše Autonet.
U Bavarskoj s radom počeo laboratorij za baterije: Hoćemo li uskoro letjeti na struju
Marx.ba Jučer je u bavarskom gradu Holzkirchenu otvoren laboratorij u kojem bi se u sljedećih nekoliko godina trebala razvijati baterija, koja će uvesti prekretnicu u zračni promet. Trebala bi naime pokretati električni motor aviona s devet sjedišta, koji bi bio namijenjen regionalnim letovima. Startup Vaeridion u budućnosti želi ponuditi male avione na struju namijenjene prijevozu na kraćim rutama. Energija za električni avion pohranjuje se u baterijama, a novootvoreni laboratorij u Holzkirchenu razvijat će bateriju dovoljnu jaku da može opskrbiti cijeli avion, a opet dovoljno laganu. U laboratoriju, koji se nalazi u Boschovom razvojnom kampusu, Vaeridion želi izvući maksimum iz visokonaponskih baterija, koje se ugrađuju, primjerice, u kamione. A osnivači ovog startupa i njihovi investitori čvrsto vjeruju da će tržište električnih letjelica u budućnosti vrijediti milijarde dolara. Zemlje poput Švedske, Norveške i Danske prve su zemlje u Evropi koje su propisale da avioni u domaćem prometu ubuduće moraju biti karbonski neutralni. Prema Vaeridionu, upravo je let na struju pravi odgovor na takve zahtjeve tržišta. Drugi njihov argument je da određene regije nije moguće spojiti cestom ili prugom, pa je jedina alternativa let. No Vaeridion nije jedina kompanija koja se bavi avionima na električni pogon. Posljednjih godina Bavarska se polako pretvara u središte napredne tehnologije. Airbus Helicopters u Donauwörthu razvija električne helikoptere, startup Lilium ima tvornicu zračnih taksija na struju na aerodromu Oberpfaffenhofen, a kompanija Elektra Solar iz Landsberga može se pohvaliti električnim avionima s dva sjedišta Elektra Trainer.
BusinessEurope: Potrebno proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Marx.ba Visoke cijene energije ozbiljno škode konkurentnosti evropskih kompanija na međunarodnim tržištima i industrijskoj proizvodnji, upozorila je udruženje BusinessEurope, zatraživši proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. EU je zacrtao klimatsku neutralnost do sredine stoljeća, a taj cilj zahtijeva “dubinsku” elektrifikaciju ekonomije, konstatira udruženje u studiji koju je sastavilo u saradnji s kompanijom za ekonomsko savjetovanje Compass Lexecon. Struja će biti glavni nositelj energije i u scenariju kontrolirane tranzicije i u onom koji skicira neuspjeh tog procesa, napominju autori studije. Energetska mješavina budućnosti trebala bi se po njima u većoj mjeri oslanjati na vodik, biomasu i biometan. Bude li Evropa kasnila s razvojem domaćih kapaciteta, morat će se u većoj mjeri oslanjati na uvoz, što uključuje rizike u opskrbi. Treba mobilizirati više privatnih ulaganja i ubrzati i pojednostaviti postupke pribavljanja dozvola za proizvodne kapacitete energetskog sektora, naglašava direktor BusinessEurope Markus J. Beyrer. Veleprodajne cijene električne energije mogle bi se proširenim proizvodnim kapacitetima na najisplativijim lokacijama i uklanjanjem prepreka smanjiti za gotovo 40 posto, naglašavaju, uz smanjeni jaz u odnosu na konkurenciju. Prema negativnom scenariju mogle bi pak do sredine stoljeća biti više i do 50 posto nego u SAD, Kini i Indiji, pokazala je studija BusinessEuropea i kompanije za ekonomsko savjetovanje Compass Lexecon. Evropska energetska politika može ublažiti taj raskorak, naglašavaju, poručivši da bi prošireni proizvodni kapaciteti energetskog sektora značili i veću sigurnost euvropskih energetskih sistema i niže troškove zelene tranzicije. Zakonodavci EU moraju biti brzi kako bi energetska i klimatska transformacija garantovala konkurentnost, poručuju iz udruženja.