Evropska unija će uložiti 65 miliona eura za povećanje projekata čiste tehnologije
Marx.ba Evropska komisija odabrala je 17 malih inovativnih projekata čiste tehnologije koji će dobiti više od 65 miliona eura projektne podrške u okviru EU fonda za inovacije. Ta će sredstva pomoći kompanijama u Evropi, uključujući mala preduzeća, da donesu revolucionarne tehnologije na tržište u energetski intenzivnim industrijama, obnovljivoj energiji i skladištenju energije. Odabrani projekti pokrivaju širok raspon sektora, s posebnim fokusom na proizvodnju komponenti za obnovljive izvore energije te stakla, keramike i građevinskih materijala. Tu su i projekti u području skladištenja energije, solarne energije, obnovljivih izvora energije, željeza i čelika, rafinerija, hemikalija, cementa i vapna te vodika. Očekuje se da će odabrani projekti izbjeći više od 1,8 miliona tona ekvivalenta CO2 emisija u prvih 10 godina njihova rada, pridonoseći dekarbonizaciji Evrope i prijelazu na čistu energiju. Ovim novim projektima Inovacijski fond proširuje svoj geografski doseg kako bi pokrio projekte u ukupno 24 zemlje, pri čemu su po prvi put podršku dobili latvijski i mađarski projekti. Svaki će projekt dobiti bespovratna sredstva u rasponu od 1,6 do 4,5 miliona eura, finansirana kroz prihode koje generira Sistem trgovanja emisijama EU (EU ETS). Tačni iznosi bit će poznati nakon završetka procesa pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Jedna trećina korisnika su male i srednje firme. Uz 17 odabranih projekata, Evropska investicijska banka razmatra još četiri obećavajuća projekta za pomoć u razvoju projekata, koja im može pružiti prilagođenu potporu i pomoći im da se finansijski zatvore i počnu s radom. Na poziv su pristigla ukupno 72 prijedloga, od kojih je 48 prihvatljivo. Prihvatljivi projekti bili su podložni daljnjoj evaluaciji neovisnih stručnjaka prema pet kriterija Fonda za inovacije: stepen inovativnosti, potencijal za izbjegavanje stakleničkih plinova, zrelost projekta, skalabilnost i troškovna učinkovitost.
Emisije gasova staklene bašte u evropskom bloku smanjene za 22 posto
Marx.ba Emisije gasova staklene bašte (GHG) u Evropskoj uniji koje se dobijaju iz ekonomskih aktivnosti smanjene su za 22 posto u 2022. godini, u poređenju sa nivoima iz 2008, prema podacima Eurostata. Podaci su otkrili da je evropski blok smanjio oko 3,6 milijardi tona ekvivalenata ugljen-dioksida (CO2-ek) tokom 14-godišnjeg perioda između 2008. i 2022, prenosi Anadolu Agency. Industrija vađenja ruda i kamena je zabilježila najveći relativni pad emisija gasova staklene bašte tokom perioda, čineći 40 posto ukupnih emisija. Nakon nje, pad štetnih gasova staklene bašte od oko 37 posto zabilježen je iz snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, i pad emisija gasova od 28 procenata u proizvodnom sektoru. Proizvodni sektor, zajedno sa snabdijevanjem električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, nalazi se na vrhu liste kao djelatnosti sa najvećim emisijama GHG u 2022. godini, obje sa 745 miliona tona CO2-ek, što predstavlja 21 posto ukupno emitovanih gasova staklene bašte. Slijede domaćinstva sa 718 miliona tona CO2-ek, što predstavlja 20 posto, sa emiterima gasova staklene bašte koji se odnose na transport, grijanje i druge svrhe.
Proizvodnja vodika: Sivi vodik i dalje dominira, ali zeleni najbrže raste
Marx.ba Globalna proizvodnja vodika raste zbog želje da se postigne neto nulta emisija stakleničkih plinova, a vodik je odavno prepoznat kao potencijalno gorivo s niskim udjelom ugljika, osobito u transportu. Izazov je bio kako to realizirati. Tržište proizvodnje vodika u 2023. procijenjeno je na 158,8 milijardi američkih dolara, a do 2028. dosegnut će 257,9 milijardi, procjene su iznesene u istraživanju “Tržište proizvodnje vodika prema tehnologiji, primjeni, izvoru i regiji proizvodnje – Globalna prognoza do 2028.”, koju je objavio MarketsandMarkets. Rastuća potražnja za čišćim gorivima jedan je od glavnih faktora koji pokreću tržište vodika. Globalna proizvodnja vodika raste zbog želje da se postigne neto nulta emisija stakleničkih plinova, a vodik je odavno prepoznat kao potencijalno gorivo s niskim udjelom ugljika, osobito u transportu. Izazov je bio kako to realizirati, piše časopis Tehnoeko. Vodik je u prednosti je u odnosu na fosilna goriva i iz dana u dan postaje sve skuplji. U sektoru transporta, troškovi gorivnih ćelija i stanica za punjenje određuju koliko su konkurentni automobili na vodikove gorivne ćelije, ali cijena vodika najveći je izazov za proizvođače kamiona. U lakim vozilima, kao što su bicikli, automobili, autobusi, vlakovi, oprema za rukovanje materijalima, čamci, brodovi, komercijalni avioni, pomoćne pogonske jedinice (APU) aviona, pomorskih plovila i specijalnih vozila, vodikove gorivne ćelije naširoko se koriste. Međutim, rizici povezani s velikim početnim ulaganjima u postrojenja za proizvodnju vodika i tehnološki izazovi u implementaciji vodika u mreže prirodnog plina kočili su rast tržišta posljednjih godina i očekuje se da će tako biti i tokom predviđenog razdoblja do 2028. godine. Vodik je najrasprostranjeniji hemijski element u svemiru, ali ne nalazimo ga u u slobodnom obliku – moramo ga proizvoditi. Vodik ima sposobnost pohranjivanja energije koja će se kasnije osloboditi. Iz vodika možemo dobiti električnu, mehaničku ili toplinsku energiju bez emisije CO2 i s visokim učinkom, kao i hemijske proizvode s visokom dodanom vrijednošću kao što su amonijak, metanol i slično. U proizvodnji temeljni ostatak procesa je čista voda. No, ako želimo koristiti vodik za proizvodnju električne energije, moramo ga izdvojiti iz dostupnih spojeva kao što su voda, biomasa ili otpad. Ovisno o postupku izdvajanja, govorimo o obnovljivom ili neobnovljivom izvoru. Da bismo to lakše razumjeli, stvoren je kod boje vodika koji jasno ukazuju kakav je proces ekstrakcije, spoj od kojeg polazimo i koji je izvor energije korišten. Tako imamo „paletu” od zelenog vodika (dobivenog iz obnovljivih izvora energije), plavog vodika (koji se dobiva iz ugljikovodika) do sivog ili crnog vodika (onih s procesima koji najviše zagađuju). Očekuje se da će proizvodnja sivog vodika zbog potražnje utemeljene na tradiciji i svestranoj primjeni zadržati najveći tržišni udio u razdoblju koje obuhvaća istraživanje, do 2028. godine. No, zeleni vodik je najbrže rastući segment u posmatranom razdoblju. Zeleni vodik se proizvodi bez emitiranja stakleničkih plinova, što ga čini ključnim alatom za dekarbonizaciju ekonomskih sektora kao što su transport, industrija i grijanje.
Trebat će velike količine struje: Potražnja energije za e-vozila brzo će rasti
Marx.ba U Evropi će potrošnja struje za električne automobile i kamione sa sadašnjih 16 teravat sati do 2040. vjerovatno dostići 355 teravat sati godišnje. U odnosu na ukupnu količinu struje koja se trenutno proizvodi u Evropskoj uniji, to je povećanje potražnje od 13 posto, objavila je konsultantska kompanija PwC. PwC je proračune napravila zajedno sa institutom Fraunhofer za istraživanje sistema i inovacija, prenosi DPA. Očekuje se da će do 2040. svi novoregistrovani automobili i kamioni u Evropskoj uniji biti električni – na baterije, vodonik ili gorive ćelije. Do tada će, pretpostavlja se, 70 posto automobila i 65 posto kamiona i dalje da ide na benzin ili dizel. – Tako da će proći još dosta vremena prije nego što vidimo pretežno električna vozila u pogonu i da ona istisnu motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, rekao je stručnjak PwC-a Filip Roze. Međutim, pošto se starija vozila koriste manje od novih, emisija CO2 direktno na putu će se do 2040. vjerovatno prepoloviti.
Sve bliže “zlatna” groznica za vodikom: Milijarder već povukao potez
Marx.ba Mnogi vide vodik kao gorivo budućnosti. Taj plin mogao bi biti ključ za postizanje nultih emisija globalne ekonomije, jer kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi CO2. No velik nedostatak vodika je taj što njegova proizvodnja nije ekološki prihvatljiva. Ipak, nedavna otkrića njegovih velikih prirodnih ležišta to mijenjaju. Prema podacima organizacije The Carbon Trust, manje od jedan posto trenutne globalne proizvodnje vodika je bez emisija. Postoji nekoliko vrsta tog plina, ovisno o tipu proizvodnje. Sivi vodik nastaje cijepanjem metana na ugljikov dioksid i vodik (H2). Plavi vodik se proizvodi na isti način, ali se proizvedeni CO2 hvata i pohranjuje. Crni vodik se pak proizvodi djelimičnim spaljivanjem ugljena. Zeleni vodik nastaje elektrolizom vode u kisik i vodik, i pri tome nema emisija. Ali zeleni je vodik relativno skup i zato ga ima jako malo, piše BBC. Međutim postoji i prirodni vodik, zlatni ili bijeli vodik, koji se nalazi u naslagama pod zemljom. Nastaje na više načina, ali glavni proces uključuje interakciju podzemne vode s mineralima bogatim željezom kao što je olivin. To uzrokuje razdvajanje vode na kisik, a on se veže sa željezom, i vodik. U bazenu Lorraine, u sjeveroistočnoj Francuskoj, nedavno je pronađeno na 3000 metara dubine vrlo veliko ležište vodika. Nije to prvi put da je pronađen u prirodi. Već postoji mala komercijalna bušotina u Bourakebougouu u zapadnom Maliju, a vjeruje se da postoje i velika nalazišta u SAD, Australiji, Rusiji i nizu evropskih zemalja. No otkriće u Francuskoj predstavlja najveće prirodno nalazište plina dosad pronađeno. Stručnjaci procjenjuju da bi u njemu moglo biti 250 miliona tona vodika, dovoljno da se zadovolji trenutna globalna potražnja za više od dvije godine. Naučnici su uvjereni da vodikove naslage leže neotkrivene širom svijeta – Američki geološki institut (USGS) procjenjuje te rezerve na hiljade ili možda milijarde megatona. – Neće se sve to moći lako iskoristiti. Velika većina bit će nedostupna – nalazi se preduboko ili predaleko u moru ili u premalim akumulacijama da bi bilo ekonomično pristupiti im, upozorava Geoffrey Ellis, geolog koji je modelirao količinu geološkog vodika u svijetu. Ali USGS procjenjuje da postoji vjerovatno oko 100.000 megatona dostupnog vodika – a to bi moglo predstavljati zalihe za stotine godina. Tehnike za njegovu “žetvu”, kaže Ellis, “trebale bi biti slične onima za prirodni plin. Tehnologija već postoji.” Spomenuto nalazište Bourakebougou u Maliju trenutno je jedino postrojenje koje komercijalno proizvodi bijeli vodik, i to svega oko pet tona godišnje. Međutim postoje projekti za veće iskorištavanje rezervi. Ove godine investicijska kompanija Billa Gatesa, Breakthrough Energy Ventures, uložila je 91 milion dolara u američki startup Koloma, koji želi eksploatirati rezerve bijelog vodika u SAD. U međuvremenu, firma Getech traži potencijalna nalazišta u Maroku, Mozambiku, Južnoj Africi i Togu, a od 2021. godine samo u Južnoj Australiji je šest kompanija podnijelo zahtjev za 18 dozvola za istraživanje vodika i svi zahtjevi su odobreni. Problem je za sada što trenutno postoji nedostatak tržišta za vodik u SAD, a to smanjuje poticaje za istraživanje. Prema industrijskoj grupi Hydrogen Council, Evropa je globalni lider u prijedlozima projekata vezanih uz vodik, s udjelom od 35 posto globalnih ulaganja, a na Latinsku i Sjevernu Ameriku odnosi se oko 15 posto ulaganja.
Otisak: Novi koraci kako bi novčanice eura bile ekološki prihvatljivije
Marx.ba Dok se svijet sve više bavi ekološkim pitanjima i klimatskim promjenama, ispituju se različiti uzročnici zagađenja, a jedno od njih je i upotreba novca. Naime, ekološki otisak plaćanja euro novčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu eurozone, što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje studija ECB-a. U studiji se mjeri potencijalni utjecaj euronovčanica na okolinu, tačnije svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu tog novca, od nabavke sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u opticaj, pa sve do uništenja koje sprovode nacionalne centralne banke u eurozoni. U pitanju je istraživanje zasnovano na metodologiji Evropske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, a sada se dalje nastavlja rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica iz 2004. godine. Kako se navodi, glavni faktori koji doprinose ekološkom otisku euronovčanica, kao sredstva plaćanja, jesu potrošnja energije povezana sa radom bankomata i prevoz. Slijede obrada u nacionalnim centralnim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u prodavnicama. Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim transakcijama, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prevoza i distribucije, dodaje se. Inače, Eurosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, na primjer, kroz upotrebu isključivo stopostotno održivog pamuka, ili kroz zabranu odlaganja otpadnih novčanica na deponije. Dodatno, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je objavljena početkom decembra ove godine, pokazuje da su poboljšanja energetske efikasnosti bankomata doprinijela smanjenju njihovog ekološkog otiska za 35 posto u periodu od 2004. do 2019. godine. Također, sprovode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja, kako bi euronovčanice ubuduće bile još više ekološki prihvatljive, u svim fazama svog životnog ciklusa. Recimo, ECB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna upotreba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja samih sirovina i sastavnih dijelova potrebnih za štampanje para.
Zelena inicijativa: Parlamentarni pogledi na očuvanje prirode
Marx.ba U odlučujućem potezu, Evropski parlament je odobrio Zakon o kritičnim sirovinama tokom plenarnog zasjedanja u Strazburu, sa ciljem smanjenja zavisnosti Evrope od Kine. Zakon identifikuje 34 materijala ključna za prelazak na zelenu energiju, pri čemu se 17 smatra “strateškim”. Do 2030, EU ima cilj da reciklira 25% strateških sirovina i postigne 10% domaće ekstrakcije i 40% kapaciteta obrade. Parlament je takođe podržao Male modularne reaktore za postizanje ciljeva EU u vezi sa klimom, pri čemu je “izvještaj o sopstvenoj inicijativi” dobio ogromnu podršku. Međutim, postoje razlike, sa opozicijom od strane Zelenih/EFA i Ljevice. Poslanici su zagovarali preuređenje strukturnih fondova kako bi podržali radnike u tranzicijama u automobilskom, zelenom i digitalnom sektoru. Predloženo je proširenje Fonda za pravednu tranziciju nakon 2027. godine kako bi se pomoglo zajednicama zavisnim od automobilske industrije. U cilju suočavanja sa globalnim ekstraktivnim industrijama, poslanici su podržali rezoluciju koja poziva Evropsku komisiju da izradi dobrovoljni “EU Kodeks o odgovornim investicijama”. Fokus je na smanjenju ekoloških i društvenih uticaja u zemljama u razvoju. Što se tiče vodonika, parlament je proglasio obnovljivi vodonik kao jedini održiv oblik, uz dozvolu za tranzicionu upotrebu “niskougljeničnog vodonika”. Poslanici su pozvali na povećanje finansiranja inicijative Evropske banke za vodonik, ističući globalnu konkurentnost. Dok se Evropa suočava s izazovima u vezi s energijom i životnom sredinom, odluke donijete tokom ovog plenarnog zasjedanja označavaju ključne korake ka održivoj budućnosti.
Uvode specijalni lizing: Električni automobil će se moći kupiti za 54 eura mjesečno
Francuska uvodi takozvani „socijalni lizing“, ideja koja podrazumijeva pad emisija štetnih gasova, rast proizvodnje i pomoć socijalno manje privilegovanim porodicama. Zainteresovani se sada mogu registrovati putem interneta, a zatim od januara kupiti električne automobile po itekako povoljnim cijenama. Ponuda je namijenjena domaćinstvima čiji je referentni prihod manji od 15.400 eura godišnje, pišu njemački mediji. Uslov je i da kupac živi najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta ili putuje više od 8.000 kilometara godišnje zbog posla. Macronova vlada na ovaj način ispunjava predizborna obećanja. Za 2024. ponuda će biti ograničena na 20.000 do 25.000 mogućih registracija, ali će se kasnije postupno proširivati. Subvencije iznose do 13.000 eura za svaki lizing automobil. Ugovori o bi trebalo da traju tri godine i moći će se obnavljati. „Socijalni lizing“ je obećanje iz predizborne kampanje kojeg je prošle godine dao predsjednik Emmanuel Macron. Automobili su odgovorni za više od 15 posto emisije štetnih gasova u Francuskoj. Vlada želi smanjiti ovu kvotu kako bi mogla ispuniti ciljeve smanjenja štetnih gasova do 2030. godine. Osim toga, Francuska želi podstakunti evropsku, a još više domaću proizvodnju. – Želimo pomoći, prije svega, da se kupe električni automobili koji su proizvedeni u našoj zemlji, naveli su. Najjeftinije ponude za „socijalni lizing“ iznose 54 eura mjesečno bez osiguranja. Trenutno se odnose na modele koji se proizvode u Evropi, ali ne i u Francuskoj. U budućnosti subvencije više neće biti dostupne za električne automobile kineskih proizvođača, prenose njemački mediji.
Povećanje energetske učinkovitosti najpoželjniji je način unaprjeđenja doma
Marx.ba Povećanje energetske učinkovitosti najpoželjniji je način unaprjeđenja doma prema 86 posto potrošača u novom istraživanju kompanije Schneider Electrica. Visoko na toj listi su i druga poboljšanja vezana uz korištenje energije, primjerice energetska sigurnost je na drugom mjestu (83 posto), nakon koje slijedi hlađenje (79 posto) i energetska neovisnost (78 posto). Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja, utjecaj nedavnih globalnih energetskih kriza na cijene potakao je na promjenu ponašanja i veću štednju energije u domaćinstvima. Tokom zimskog perioda između 2022. i 2023. godine 75 posto ispitanika je smanjilo potrošnju električne energije, pri čemu je 72 posto njih to učinilo radi smanjenja iznosa računa za energiju, dok je jedna trećina to učinila radi smanjenja emisija ugljika. Istraživanje je provedeno među više od 9.000 potrošača u Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, a ispitivalo je i njihove načine za smanjenje potrošnje energije tokom proteklih 12 mjeseci. Primjerice, 45 posto ispitanika to čini prelaskom na LED sijalice, 24 posto mjeri potrošnju energije kući, a 16 posto je ugradilo pametni termostat. Prema istraživanju, sedam od deset potrošača prepoznaje važnost održivosti i suočavanja s klimatskim promjenama, a 81 posto ispitanika istaklo je važnost ispunjavanja obaveza „net-zero“ ciljeva svake države. Međutim, više od polovice ispitanika smatra da je odgovornost za smanjenje emisija na pojedincima. Iako više od polovice (55 posto) potrošača smatra važnim postići ugljičnu neutralnost svog doma tokom života, 40 posto ih smatra malo vjerovatnim da će se to dogoditi što je za 4 postotna boda više u usporedbi s istraživanjem iz 2021. godine. Kada ih se pita o posljedicama globalnog porasta temperature iznad 1,5 °C, ispitanike primarno brinu troškovi života, pri čemu je 86 posto zabrinuto zbog viših računa za grijanje i hlađenje. Potrošači smatraju potrošnju energije u domaćinstvu prioritetom, a 68 posto ih nastoji smanjiti potrošnju energije kod kuće. Zanimanje za tehnologiju koja pomaže u praćenju i smanjenju potrošnje energije je veliko. Više od 60 posto ispitanih želi pratiti svoju dnevnu potrošnju energije, a 40 posto smatra pametnu tehnologiju za domačinstva jednostavnim i pristupačnim načinom smanjenja računa za energiju. Unatoč kontinuiranim finansijskim pritiscima, domaćinstva su spremna uložiti značajna sredstva u mjere energetske učinkovitosti, odnosno prosječno 1.926 eura u sljedećih 12 mjeseci. Pametna i održiva rješenja za domačinstva koja pomažu u učinkovitijem upravljanju energijom postaju popularna. Sve je veća popularnost pametnih i održivih rješenja za učinkovitije upravljanje energijom u domačinstvima. Tako je, primjerice, interes za pametne termostate i pametni nadzor potrošnje energije porastao za 3 odnosno 4 postotna boda u usporedbi s rezultatima istraživanja iz 2021. godine. Povećana popularnost rješenja za pametne domove, kao što su rješenja Schneider Electrica za automatizaciju i nadzor proizvodnje, skladištenja i troškova energije u domovima, također mijenjaju percepciju ljudi o postizanju „net-zero“ ciljeva. Ispitanici koji već danas posjeduju i koriste pametnu tehnologiju u svojim domovima dvostruko su optimističniji u pogledu postizanja nultih emisija ugljika u usporedbi s onima koji to još nisu učinili. – S obzirom na aktuelne nestabilnosti cijena energenata i rastuću zabrinutost zbog klimatske krize, potrošnja energije domaćinstava postala je centar pažnje. Razgovarajući s više od 9.000 potrošača širom svijeta, dobili smo vrijedan uvid u izazove, prilike i ključne pokretače povezane sa održivosti i energetskom učinkovitošću u domaćinstvima, rekao je Michael Lotfy Gierges, izvršni potpredsjednik odjela Home & Distribution u kompaniji Schneider Electric. Kako je rekao, kao i u prethodnom istraživanju, ponavlja se zaključak kako je promjena ponašanja ključna za postizanje manjih računa za energiju i emisija ugljika. – Ohrabrujuće je vidjeti potrošače širom svijeta koji prihvataju održivost kao način života i unaprjeđuju svoj dom za vlastitu korist, ali i za korist cijelog društva, dodao je.
Vožnja ka održivosti: Scanijini kamioni na solarni pogon na horizontu
N. D. U revolucionarnom potezu u borbi protiv ugljičnog otiska teških teretnih vozila, švedski proizvođač Scania je predstavio prikolicu za transport na solarni pogon koja bi mogla igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji industrije kamiona. S obzirom da transport čini oko 25% evropskih emisija ugljika, potreba za ekološki prihvatljivim alternativama nikada nije bila hitnija. Scania je, u saradnji sa Univerzitetom u Upsali, razvila prikolicu prekrivenu solarnim panelima koja se može spojiti na hibridni motor, djelujući kao dodatna baterija kapaciteta oko 200 kilovat sati. Ovo inovativno rešenje takođe omogućava dinamičko punjenje tokom vožnje, potencijalno smanjujući potrošnju goriva za oko 40%, prema preliminarnim podacima iz testova motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Solarni hibridni kamioni trenutno prolaze rigorozno testiranje na cesti u Švedskoj, s planovima da se nastave tokom 2024. godini. Uprkos ograničenoj sunčevoj svjetlosti u Švedskoj zimi, Eric Falkgrim, tehnološki lider za dizajn vozila u Scaniji, napominje da bi uspješna ispitivanja u takvim uvjetima pokazala svestranost tehnologije, što ga čini pogodnim za primjenu u sunčanijim regionima. Jedan od glavnih izazova sa kojima se suočavao tokom procesa razvoja bio je pronalaženje odgovarajućih solarnih panela dizajniranih da izdrže teške uslove sa kojima se susreću kamioni. Paneli su morali biti lagani, izdržljivi i opremljeni sigurnosnim elementima kako bi se spriječili kratki spojevi u slučaju nezgoda. Rješavanje ovih izazova ključno je za uspješno proširenje ove ekološki prihvatljive tehnologije. Dok Scania predstavlja prvi solarni hibridni kamion na svijetu, on označava značajan korak ka održivijem i ekološki prihvatljivom transportu, pružajući nadu u zeleniju budućnost u transportnoj industriji.