MIT isprobava vodik kao gorivo budućnosti za motocikle
Marx.ba MIT tim za električna vozila već dugo eksperimentira s inovativnim električnim automobilima i motociklima, no sada su isprobali su nešto sasvim drugačije – koristeći sistem gorivnih članaka izradili su električni motocikl na vodik. Dizajniran je poput platforme otvorenog koda koja bi trebala olakšati razvoj i testiranje niza različitih komponenti te i drugima omogućiti da isprobaju vlastite verzije na temelju materijala postavljenih na Internetu. Istraživački projekt Riječ je prvom motociklu s gorivnim člancima potpuno “otvorenog koda”, rigorozno dokumentiranim, testiranim i objavljenim kao platforma. Motocikl je u potpunosti dizajniran za istraživanje, tako da se sve njegove komponente mogu mijenjati, oduzimati i dodavati po želji i dobiti stvarne hardverske podatke o kvaliteti dizajna. Motocikl se tokom godine oblikovao dio po dio, a početni testovi provedeni su na dinamometru. U izradi je korišten okvir motocikla iz 1999. na koji su nadodavani razni, po narudžbi izrađeni dijelovi, od držača elektromotora, preko spremnika vodika i gorivnih članaka, do pogonskog sklopa. Korejski gorivni članci Vozilo je tokom razvoja koristilo bateriju, sve dok im Koreanci nisu isporučili gorivne članke. Kompanija Doosan Fuel Cell poznata je po relativno malim i laganim gorivnim člancima kakvi se obično koriste u bespilotnim letjelicama, a uz njih izrađuju i sisteme za skladištenje i isporuku vodika. Projekt se nastavlja, kažu istraživači koji namjeravaju izgraditi još jači i bolji motocikl pogonjen vodikom koji oni smatraju gorivom budućnosti.
Cijena čistih tehnologija: Kako minerali oblikuju budućnost energetike
Marx.ba U doba energetske tranzicije, čiste tehnologije postaju ključne za smanjenje emisija i poboljšanje zdravlja planete. No, paradoksalno, proizvodnja ovih tehnologija zahtijeva obilje kritičnih minerala poput bakra, litijuma, nikla, kobalta i elemenata rijetke zemlje. Podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) otkrivaju da su čiste tehnologije, poput solarnih i vjetroelektrana te električnih vozila, zavisnije od ovih resursa nego tehnologije bazirane na fosilnim gorivima. Električni automobili, na primjer, zahtevaju čak šest puta više mineralnih sirovina od konvencionalnih vozila, dok vjetroelektrane na moru zahtijevaju i do 13 puta više resursa od gasne elektrane iste veličine. Proizvodnja baterija, ključnih za električna vozila, zahtijeva litijum, nikl, kobalt i grafit, dok su elementi rijetkih zemalja neophodni za vjetroturbine. Brz razvoj ovih tehnologija stvara zabrinutost zbog sigurnosti snabdijevanja kritičnim mineralima. Od 2017. do 2022. godine, sektor energije utrostručio je potražnju za litijumom, dok su kobalt i nikl doživjeli porast od 70%, odnosno 40%, prema IEA. Predviđa se da će potražnja za ovim mineralima do 2030. više nego udvostručiti. U pogledu investicija, litijum je zabilježio najveći rast od 50%, pratili su ga bakar i nikl. Osiguravanje sigurnog snabdijevanja zahtijeva strategije, a reciklaža i ponovna upotreba minerala su ključne. Važno je napomenuti da rudarenje donosi društvene rizike poput kršenja ljudskih prava i korupcije, ali i ekološke rizike, uz stvaranje emisija CO2, uništavanje prirodnih staništa i gubitak biodiverziteta. U svjetlu ovih izazova, razvoj održivih praksi poput reciklaže postaje imperativ za dugoročnu održivost čistih tehnologija.
Bosanac koji se proslavio proizvodnjom električnih automobila, sada testira korištenje fosilnih goriva
Marx.ba Livnjak Mate Rimac u svijetu je poznat po električnim automobilima i tehnologiji koju je njegova kompanija razvila. Iako je nakon spajanja s Bugattijem, u Rimčevom portfelju uz električne, stavljen i niz automobila s klasičnim motorima, Rimac Automobili i dalje su bili predani razvoju električnih automobila. No, čini se kako bi, u želji da unaprijedi električni automobil, Rimac mogao posegnuti za – fosilnim gorivima. U razgovoru za britanski časopis Autocar, Rimac je otkrio kako eksperimentiraju s novom radikalnom tehnologijom koja proizvodi električnu energiju ne iz baterija, već korištenjem tekućeg goriva – poput onih fosilnih koje već dobro poznajemo. Ali ne na način na koji se do sad koristi. Ideja je dovesti do zagrijavanja kemijski različitih tekućih goriva kako bi došlo do kemijske reakcije koja bi uz pomoć ugljičnih nanocijevi proizvela struju za pokretanje elektromotora. Upravo to Rimac želi napraviti. Pronašli su startup koji testira ovu metodu i koji je do sad imao dobre rezultate. Pogotovo ako bi se, kako je Rimac naveo, mogla koristiti fosilna goriva poput dizela ili ukapljenog naftnog plina. Naime, testovi su pokazali da nanocijevi mogu imati 80 postotnu učinkovitost u iskorištavanju ove tehnologije. Za usporedbu motor s unutrašnjim sagorijevanjem ima učinkovitost od otprilike 30 posto. No, ima i loša strana takve tehnologije – emitira CO2 i druge plinove, ali manje od klasičnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Znači li to da bi u budućnosti baterije, na koje otpada najveći dio težine samog automobila, mogle “nestati” iz električnih automobila, a oni bi (indirektno) za pogon koristili fosilna goriva? Zvuči pomalo kontradiktorno, a Rimac će pokušati pokazati je li i izvedivo.
Hyundaijev zračni taksi mogao bi poletjeti 2028. godine
Marx.ba Supernal, firma za naprednu zračnu mobilnost pod Hyundai Motor Grupom, predstavila je na ovogodišnjem CES-u S-A2, svoju najnoviju inačicu električnog aviona za okomito polijetanje i slijetanje, za koju kompanijini rukovodioci tvrde da će prevoziti putnike 2028. godine. Naime, S-A2 predstavlja zapravo gotovo potpunu verziju onoga što Supernal namjerava komercijalno izbaciti na tržište te uz to potvrđuje da Hyundai još uvijek namjerava ući u trenutno nepostojeći posao električnih zračnih taksija. O tome su, podsjetimo, govorili još na CES-u 2020. godine, objavivši svoju saradnju s Uberom. Kako prenosi TechCrunch, avion S-A2 radi na električni pogon, ima rep u V obliku, osam potpuno nagibnih rotora, a sadržava i sve komponente te sustave ključne za komercijalno vazduhoplovstvo. Dizajniran je za let od oko 190 kilometara na sat na visini od oko 460 metara, što potvrđuje da je namijenjen kraćim putovanjima, uglavnom iz predgrađa u gradove. Jedan od glavnih rukovodilaca Supernala, Ben Diachun, rekao je na CES-u da će avion praviti buku od 65 decibela prilikom uzlijetanja i slijetanja, dok će se tokom leta to smanjiti na 45 decibela, otprilike na nivoa kao i mašina za suđe. Zanimljiva stavka je i ta da je interijer modularan i da se baterija može zamijeniti za neku većeg kapaciteta kako se tehnologija bude razvijala.
Nova budućnost: Honda se na CES-u predstavila novim znakom i futurističkim konceptima
Marx.ba Nastavljaju se objave proizvođača automobila koji se ove sedmice predstavljaju na Sajmu potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu, a Honda je predstavila svoju veoma zanimljivu viziju skore električne budućnosti. Honda 0 nova je linija radikalno dizajniranih električnih vozila, namijenjenih globalnom tržištu. Prati je i osvježeni “H” logotip, ubuduće na svim električnim modelima marke. Linija vozila Honda 0 bi trebala zaživjeti na cestama do 2026. godine, a za sada su tu dva koncepta Saloon i Space-Hub. Osnovna ideja iza ove serije vozila jest da budu “tanka, lagana i pametna”. To će postići radikalnim artističkim dizajnom, (polu)autonomnom vožnjom nivoa 3 te vrhunskim performansama električnog pogona, a automobili iz te bi serije morali povećati zadovoljstvo u vožnji te povezati njihove putnike sa svijetom nizom bežičnih tehnologija. Serija Honda 0 pokazuje odlučnost marke u dekarbonizaciji, razvoju potpuno novih modela “on nule”, namijenjenih za novo doba mobilnosti. Najavljuju se i tehnologije vezane uz baterije, koje će omogućiti brzo punjenje (od 15% do 80% za 10-15 minuta) i dugi vijek trajanja bez degradacije kapaciteta (samo 10% u 10 godina). Honda Saloon bit će sportski “flagship” model, prostran iznutra ali i dinamičan, pun digitalnih tehnologija na raspolaganju vozaču i putnicima. Space-Hub je još radikalniji, nudeći dojam minibusa u unutrašnjosti, s ciljem da se putnici u njemu mogu opustiti i družiti za vrijeme vožnje. Za sada o tehničkim karakteristikama iz Honde ne otkrivaju ništa. Oba ova modela, ali i svi električni automobili iz Hondine ponude u budućnosti će biti označeni i novim znakom. Riječ je o moderniziranom logotipu u obliku slova “H”, koje je sada stilizirano, pojednostavljeno i bez “okvira”.
Testiranje novog Macana kako bi se ispitale preformanse i efikasnost
N. D. Deset godina nakon lansiranja, Macan je na samom početku druge generacije modela, sada u potpuno električnom obliku. Kao prvi Porsche model izgrađen na novoj Premium Platform Electric (PPE) platformi, ovaj SUV je potpuno novo dostignuće. Proces testiranja kako bi se osigurala savršena kompatibilnost svih komponenti i sistema je izuzetno detaljan. Porsche stavlja veliki značaj na testiranje u stvarnom svijetu sa kamufliranim prototipovima. Istovremeno, simulacije u virtuelnom svijetu i u vjetrotunelu postaju sve preciznije i igraju sve veću ulogu. To je posebno istinito kada je u pitanju stvaranje novog Porschea koji nije samo sportskiji, već i efikasniji. Cd vrijednost od 0,25 – usklađeni dizajneri i inženjeri aerodinamike „Kada razvijamo novi model, uvijek se fokusiramo na dinamiku vožnje i preciznost. To je Porsche. To nam je u genima. Ali uvijek se radi i o efikasnosti. I dizajnu”, kaže Jörg Kerner, potpredsjednik Macan-ove proizvodne linije. Jedan od izazova bio je zadržati identitet uspješne serije modela Macan, a istodobno ispuniti aerodinamičke zahtjeve potrebne za osiguravanje visoke učinkovitosti i stoga i dugog dometa. Stoga je bilo važno osigurati blisku saradnju između čelnika dva tima tijekom razvojnih faza u odjelu za dizajn i odjelu za aerodinamička ispitivanja u Porscheovom najmodernijem vjetrotunelu. „Pronalaženje optimalne veze između naših principa dizajna i specifikacija koje nam postavljaju inženjeri aerodinamike svakako predstavlja izazov”, kaže Peter Varga, direktor dizajna eksterijera u Style Porsche-u. „Radimo zajedno na svakom milimetru kako bismo postigli optimalnu ravnotežu između estetike i funkcije.” Kroz timski rad, Porsche je uspio kombinirati svoje dizajnerske gene sa aerodinamikom optimizovanom za domet. To je postignuto ne samo kroz upečatljivu siluetu, već i kroz komponente Porsche Active Aerodynamics (PAA) i druge ciljane mjere. „Svi aktivni aerodinamički elementi značajno doprinose dometu”, kaže Thomas Wiegand, direktor Aerodinamike i Aeroakustike. „Imamo stražnji spojler koji se automatski izvlači i aktivne rashladne klapne na prednjim ulazima zraka.” Ima i varijabilnih elemenata na donjem dijelu. Pod vozila je ravan i zatvoren kao kod trkaćih automobila, čak i u području stražnje osovine. Elementi karoserije su fleksibilni i također osiguravaju niski otpor zraka pri odbijanju – inovativno rješenje u kombinaciji sa profiliranim, uglavnom zatvorenim točkovima i aerodinamički optimiranim konturama guma. Tokom normalne vožnje seoskim putem, Macan automatski preuzima svoju idealnu aerodinamiku. Zadnji spojler se pomera u poziciju eko, zatvaraju se ventili i spušta se nivo šasije. U ovoj situaciji, Wiegand i njegov tim izmjerili su koeficijent otpora od 0,25 (ranije 0,35). Sve to čini novi Macan jednim od najaerodinamičnijih SUV-ova – sa značajnim utjecajem na efikasnost. U skladu sa WLTP-om domet će biti veći od 500 km za sve varijante. Brzo punjenje do 270 kW – za sva tržišta Električni motori u novom Macan-u crpe energiju iz litijum-jonske baterije u donjem dijelu karoserije, ukupne snage 100 kWh, od čega se može aktivno koristiti do 95 kWh. Arhitektura od 800 volti vrhunske električne platforme u novom Macan-u omogućuje brzo punjenje visokih performansi, koje se testira širom svijeta kao dio razvojnog procesa. „Na našim glavnim tržištima postoje različiti standardi punjenja. Stoga je glavni fokus ispitivanja bio na provjeri tih različitih okvirnih uvjeta na različitim lokacijama sa našim prototipovima i prilagođavanju tehnologije u skladu sa tim, ako je potrebno. Punjenje jednostavno mora raditi, bilo gdje i bilo kada”, kaže Kerner. Kapacitet DC punjenja za novi Macan na 800-voltnim punjačkim stanicama iznosi do 270 kW. Na stanicama za punjenje od 400 volti, razina napunjenosti baterije može se povećati sa 10 na 80 posto za manje od 22 minute, a visokonaponski prekidač u bateriji omogućuje brzo punjenje tako što 800-voltnu bateriju učinkovito podijeli na dvije baterije, od kojih svaka ima nazivnu napetost od 400 volti. To omogućuje posebno učinkovito punjenje, bez dodatnog pojačavajućeg sustava HV, do 150 kW. AC punjenje je moguće do 11 kW. Ispitivanje dinamike vožnje u ekstremnim uvjetima Porsche je razvio novi Macan s velikim naglaskom na dinamiku vožnje tipičnu za brend i poznati osjećaj upravljanja. Ove ključne kompetencije proizvođača sportskih automobila su poseban fokus tokom testiranja. Kroz različite faze testiranja, cilj je usklađivanje novo razvijenih komponenti i sistema te osiguranje operativne stabilnosti i nesmetanog funkcioniranja njihove međusobne interakcije. U testovima izdržljivosti, životni vijek vozila simulira se u teškim radnim uvjetima koje će kupci kasnije iskusiti samo na apsolutnoj granici. Do danas, kamuflirani prototipi potpuno električnog Macan-a prešli su više od tri i pol milijuna testnih kilometara na testnim stazama i javnim cestama.
Morske dubine skrivaju bogatstvo: U jednoj evropskoj državi su odlučili doći do njega
Marx.ba Norveška je spremna postati jedna od prvih zemalja u svijetu koje će odobriti kontroverznu praksu dubokomorskog rudarenja. Na skorom glasanju u parlamentu očekuje se da će zastupnici odobriti vladin prijedlog da se norveške vode otvore za komercijalno dubokomorsko rudarenje. Glasanje bi trebalo proći glatko nakon što su vladini planovi krajem prošle godine dobili podršku svih stranaka. Zagovornici kažu da je vađenje metala i minerala iz morskog dna neophodno da bi se olakšao globalni prijelaz s fosilnih goriva, dodajući da je ta praksa manje štetna za okoliš od rudarenja na kopnu. Kritičari s druge strane tvrde da je dubokomorsko rudarenje “ekstremno destruktivno”, a naučnici upozoravaju da je teško predvidjeti sav njegov utjecaj na okoliš. Rijetki minerali poput kobalta, nikla, bakra i mangana mogu se pronaći u kvržicama veličine krompira na dnu mora. Ovi se minerali koriste za baterije električnih vozila, vjetroturbine i solarne ploče. Norveški prijedlog otvara mogućnost kompanijama da se prijave za iskopavanje ključnih minerala u nacionalnim vodama u blizini arhipelaga Svalbard. Procjenjuje se da je to područje veće od Velike Britanije i proteže se otprilike na 280.000 kvadratnih kilometara. Ako plan bude odobren, norveška vlada ne namjerava odmah započeti s bušenjem. Umjesto toga, firme će morati podnijeti prijedloge za licence o kojima će se glasati u parlamentu za svaki pojedinačni slučaj. (Izvor: Profimedia) Odobrenje dubokomorskog rudarenja dovelo bi Norvešku u sukob s Velikom Britanijom i Evropskom komisijom zbog njihovog zalaganja za njegovu privremenu zabranu uslijed zabrinutosti za okoliš. Norveška agencija za okoliš prethodno je kritizirala vladinu procjenu utjecaja na biljni i životinjski svijet, a 120 zastupnika EU napisalo je otvoreno pismo u novembru, pozivajući norveški parlament da odbaci projekt. Također se upozorava na rizik koji dubokomorsko rudarenje predstavlja za morsku biološku raznolikost, ubrzanje klimatskih promjena i tradicionalne aktivnosti, poput ribarstva. U zasebnom otvorenom pismu, koje poziva na pauzu u planiranju dubokomorskog rudarenja, više od 800 stručnjaka za pomorsku nauku i politiku upozorilo je da se vrlo malo zna o dubokomorskim staništima i bioraznolikosti. Kažu da je potrebno temeljitije istraživanje kako bi se bolje razumjelo šta je na kocki.
VW smanjuje cijene električnih automobila, a najavljuje i implementaciju ChatGPT-a u svoja vozila
Marx.ba Sve donedavno u Volkswagenu su se nadali kako bi do sredine ovog desetljeća mogli prestići Teslu i postati vodeća kompanija na tržištu električnih vozila. No pokazalo se kako su želje jedno, a da je se stvarnost potpuno drukčija. Ovih se dana zaista govori o kompaniji koja bi već ove godine mogla zamijeniti Teslu, ali to nije Volkswagen, već kineski BYD, koji je u posljednja tri mjeseca prošle godine prodao najviše električnih automobila na svijetu. S druge strane, na kineskom tržištu zabilježena je vrlo mala potražnja za novim VW-ovim modelom ID.7, što nisu dobre vijesti za njemačku kompaniju, kojoj je Kina važno tržište. Unatoč tome sve donedavno iz njemačke automobilske kompanije komentirali su kako neće ulaziti u cjenovni rat s Teslom i ostalom konkurencijom. No kako im situacija na tržištu ne ide na ruku, morali su se prilagoditi te su odlučili povući nekoliko poteza kako bi postali što konkurentniji Tesli i rastućem broju kineskih kompanija. Dugoročno, odnosno kroz sljedećih nekoliko godina planiraju predstaviti jeftinije modele svojih električnih automobila cijene od 25 hiljada eura, a jednom možda i 20 hiljada eura. Što se kratkoročnih poteza s kojim žele povećati prodaju tiče, VW je ove sdmice najavio smanjenje cijene svojih modela na evropskim tržištima. VW se odlučio na taktiku ponuda koje će biti specifične za pojedinačna tržišta, tako da pojeftinjenja neće biti jednaka u svim zemljama. U Francuskoj će tako model ID.3 Pro sada koštati manje od 40.000 eura, dok će cijena modela s jačom 77 kWh baterijom iznositi 44.310 eura. Smanjena je i cijena modela ID.4 – kada se pojavio na tržištu, koštao je više od 50.000 eura, a u toj zemlji sada će se moći kupiti za 44.000 eura. I u Njemačkoj će početna cijena modela ID.3 iznositi nešto manje od 40.000 eura, a ovisno o modelu, VW je snizio cijene i do 7.735 eura na tom tržištu. Ista cijena modela ID.3 bit će i u Norveškoj, koja je najdalje dogurala u pogledu elektrifikacije, a VW je najavio promjene svoje cjenovne politike i u Belgiji i Švedskoj. Prošle je godine na evropskom tržištu prodano nešto više od 2 miliona električnih automobila, što je porast u odnosu na 1,6 miliona iz 2022. godine, a za 2025. godinu očekuje se kako će se ta brojka približiti 5 miliona (4,8 miliona prodanih e-vozila). Još jedna novost iz Volkswagena, koju je kompanija jučer najavila na sajmu potrošačke elektronike CES, jest implementacija AI chatbota ChatGPT u njihove automobile. Prvi modeli s tim chatbotom pojavit će se tokom drugog kvartala u Evropi i SAD, a ChatGPT će, ako mu vozač kaže da je hladno, podići temperaturu u vozilu, odnosno ako kaže da je gladan, pronaći će najbliže restorane, prenosi Zimo.
Jedan od najinovativnijih svjetskih startapa: Hvatanje vazduha, ali oni ne troše, već proizvode vodu
Marx.ba Jedno od najnovijih i najbrže rastućih oružja u borbi protiv globalnog zagrijavanja je tehnologija za uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, poznata kao direktno hvatanje vazduha. Neki to upoređuju sa “isisavanjem” CO2 iz atmosfere, međutim, to nije savršena tehnika, a većina metoda zahtijeva puno vode. Na sreću, uskoro bi moglo doći do pozitivnih promjena, sa novim kompanijama koje nude inovativne strategije. Direktno hvatanje vazduha je već postao rastući biznis, i usvajaju ga vlade širom svijeta, dajući poreske podsticaje i grantove kako bi pomogle unaprjeđenje industrije. Neke od prvih firmi koje su to uradile, kao što su “Climeworks” i “Carbon Capture”, koriste ogromne ventilatore u procesu direktnog hvatanja vazduha, a jedan startup sa sjedištem u Kaliforniji, pod nazivom Avnos, razlikuje se od ostalih. Oni, naime, proizvode vodu – umjesto da je troše u ovom procesu. – Ne trošimo toplotu, što je glavna razlika, i to nam omogućava da budemo isplativiji, efikasniji u pogledu resursa i na kraju krajeva da brže rastemo u tom procesu, kaže Vil Kain, CEO Avnosa. Kalifornijski startup je izumeo ono što se naziva “hibridno direktno hvatanje vazduha”, koje koristi tehnologiju odvlaživanja za proizvodnju približno pet tona vode po toni zarobljenog CO2. Za razliku od Avnosa, drugi troše otprilike toliko ili više vode. Kažu da putem ove metode “imaju priliku da stavku troškova pretvore u stavku prihoda”, jer mogu da ostvare zaradu prodajom vode koju proizvode direktno iz vazduha. Nalik drugim kompanijama fokusiranim na direktno hvatanje vazduha, Avnos ima koristi i od državnih poreskih kredita i od direktnog finansiranja. Kritičari, doduše, tvrde da direktno hvatanje vazduha – generalno – nikada neće ukloniti dovoljno ugljenika da bi se smanjilo 50 milijardi tona emisija CO2 svake godine, ali Kain tvrdi da je ovo samo jedan od alata u ekosistemu dekarbonizacije; taj sistem uključuje obnovljive izvore energije kao što su vjetar, solarna energija i geotermalni izvori. I voda i “uhvaćeni” ugljenik mogu se koristiti za pravljenje održivog goriva za vazduhoplovstvo, što je bilo posebno primamljivo investitoru “JetBlue Ventures”, ogranku rizičnog kapitala istoimene aviokompanije, koji ulaže u kompanije koje pokušavaju da promjene industriju putovanja.
Startup Billa Gatesa mijenja pravila igre u vjetroparkovima: Turbine mogu stati u prikolicu
Marx.ba Airloom Energy, startup sa sjedištem u Vajomingu uz podršku Billa Gatesa, stvorio je revolucionarnu tehnologiju na vjetar za koju tvrdi da može smanjiti troškove energije za skoro 70%. Dok energija vjetra nastavlja da postaje jeftinija kako sve više vjetroparkova dolazi na mrežu, same turbine su nečuveno skupe — standardna vjetroturbina sa horizontalnom osovinom od 2,5 MV (HAWT) može koštati oko 2,1 milion dolara, prema primjeru citiranom na njihovom sajtu. Za poređenje, jedinstveni sistem za energiju vetra u startupu – jednostavno nazvan AirLoo – košta nešto manje od 225.000 dolara za sistem od 2,5 MV. Procjenjuje se da bi cijela vjetroelektrana AirLoom od 20 MV koštala manje od 6 miliona dolara – samo oko 25% od onoga što uobičajene vjetroelektrane koštaju. Uštede se uglavnom mogu pripisati znatno manjoj veličini AirLooma i intuitivnom dizajnu koji podsjeća na trkačku stazu, sa nekoliko stubova od 82 stope koje su u vazduhu. Nekoliko propelera od 33 stope, ili krila, ravnomjerno su postavljene duž staze ovalnog oblika, pokreću se vazdušnim strujama za stvaranje energije. Standardne turbine vjetrenjače dostižu zapanjujuću visinu od 500 stopa ili više, sa prosječnim tornjem sada većim od 320 stopa, prema američkom Ministarstvu energetike. Iako su krila na AirLoomu mnogo manja, i dalje bi navodno mogla da generišu istu energiju kao i HAWT turbine djelimično zbog generatora povezanih sa sistemom koji se okreću pri 5.000 obrtaja u minuti, u poređenju sa 12 obrtaja u minuti za tradicionalne turbine, prema videu na Internet stranica Airloom. Pošto Airloomov uređaj koristi „dijelove ljudske veličine“ koji su lakši za proizvodnju i transport, kompanija kaže da će to pomoći u smanjenju ukupnih troškova korištenja energije vetra. Osim toga, HAWVT lopatice zauzimaju tonu prostora na deponijama i rijetko se recikliraju, prema nekim podacima. Smanjena težina i veličina materijala koji se koriste u revolucionarnom AirLoom uređaju za vjetar će smanjiti utjecaj na deponije nakon što se povuče. – Prednosti u pogledu troškova i životne sredine protežu se kroz cijeli životni ciklus Airlooma. Koristi materijale koji se lako mogu nabaviti kako bi se osigurala brza proizvodnja, a čitav Airloom od 2,5 MV mogao bi da se transportuje u jednoj standardnoj traktorskoj prikolici, navodi Airloom Energi u saopštenju za javnost. Osnovan 2020. godine, startap planira da iskoristi 4 miliona dolara koje je dobio kao izvorno finansiranje koje vodi investiciona firma Billa Gatesa, Breakthrough Energi Ventures, za istraživanje i razvoj svog prototipa od 50 kV. Ukoliko prototip bude uspješan, mogao bi da promijeni igru za industriju energije vjetra, pomažući da se smanje troškovi energije i da utječe na hlađenje planete. – Vjetroindustrija je decenijama smanjivala troškove proizvodnje energije povećavajući turbine. Iako je ovo bilo izuzetno uspješno u smanjenju ukupnih troškova, pristup se sada suočava sa izazovima u pogledu lokacije i cijene materijala” rekao je u saopštenju za štampu poslovni vođa Carmichael Roberts iz Breakthrough Energi Ventures. – Pristup Airlooma može riješiti oba ova problema, otvarajući nove tržišne mogućnosti za energiju vjetra koje će dodatno smanjiti troškove, dodao je on.