Otisak: Novi koraci kako bi novčanice eura bile ekološki prihvatljivije
Marx.ba Dok se svijet sve više bavi ekološkim pitanjima i klimatskim promjenama, ispituju se različiti uzročnici zagađenja, a jedno od njih je i upotreba novca. Naime, ekološki otisak plaćanja euro novčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu eurozone, što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje studija ECB-a. U studiji se mjeri potencijalni utjecaj euronovčanica na okolinu, tačnije svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu tog novca, od nabavke sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u opticaj, pa sve do uništenja koje sprovode nacionalne centralne banke u eurozoni. U pitanju je istraživanje zasnovano na metodologiji Evropske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, a sada se dalje nastavlja rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica iz 2004. godine. Kako se navodi, glavni faktori koji doprinose ekološkom otisku euronovčanica, kao sredstva plaćanja, jesu potrošnja energije povezana sa radom bankomata i prevoz. Slijede obrada u nacionalnim centralnim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u prodavnicama. Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim transakcijama, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prevoza i distribucije, dodaje se. Inače, Eurosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, na primjer, kroz upotrebu isključivo stopostotno održivog pamuka, ili kroz zabranu odlaganja otpadnih novčanica na deponije. Dodatno, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je objavljena početkom decembra ove godine, pokazuje da su poboljšanja energetske efikasnosti bankomata doprinijela smanjenju njihovog ekološkog otiska za 35 posto u periodu od 2004. do 2019. godine. Također, sprovode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja, kako bi euronovčanice ubuduće bile još više ekološki prihvatljive, u svim fazama svog životnog ciklusa. Recimo, ECB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna upotreba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja samih sirovina i sastavnih dijelova potrebnih za štampanje para.
Zelena inicijativa: Parlamentarni pogledi na očuvanje prirode
Marx.ba U odlučujućem potezu, Evropski parlament je odobrio Zakon o kritičnim sirovinama tokom plenarnog zasjedanja u Strazburu, sa ciljem smanjenja zavisnosti Evrope od Kine. Zakon identifikuje 34 materijala ključna za prelazak na zelenu energiju, pri čemu se 17 smatra “strateškim”. Do 2030, EU ima cilj da reciklira 25% strateških sirovina i postigne 10% domaće ekstrakcije i 40% kapaciteta obrade. Parlament je takođe podržao Male modularne reaktore za postizanje ciljeva EU u vezi sa klimom, pri čemu je “izvještaj o sopstvenoj inicijativi” dobio ogromnu podršku. Međutim, postoje razlike, sa opozicijom od strane Zelenih/EFA i Ljevice. Poslanici su zagovarali preuređenje strukturnih fondova kako bi podržali radnike u tranzicijama u automobilskom, zelenom i digitalnom sektoru. Predloženo je proširenje Fonda za pravednu tranziciju nakon 2027. godine kako bi se pomoglo zajednicama zavisnim od automobilske industrije. U cilju suočavanja sa globalnim ekstraktivnim industrijama, poslanici su podržali rezoluciju koja poziva Evropsku komisiju da izradi dobrovoljni “EU Kodeks o odgovornim investicijama”. Fokus je na smanjenju ekoloških i društvenih uticaja u zemljama u razvoju. Što se tiče vodonika, parlament je proglasio obnovljivi vodonik kao jedini održiv oblik, uz dozvolu za tranzicionu upotrebu “niskougljeničnog vodonika”. Poslanici su pozvali na povećanje finansiranja inicijative Evropske banke za vodonik, ističući globalnu konkurentnost. Dok se Evropa suočava s izazovima u vezi s energijom i životnom sredinom, odluke donijete tokom ovog plenarnog zasjedanja označavaju ključne korake ka održivoj budućnosti.
Uvode specijalni lizing: Električni automobil će se moći kupiti za 54 eura mjesečno
Francuska uvodi takozvani „socijalni lizing“, ideja koja podrazumijeva pad emisija štetnih gasova, rast proizvodnje i pomoć socijalno manje privilegovanim porodicama. Zainteresovani se sada mogu registrovati putem interneta, a zatim od januara kupiti električne automobile po itekako povoljnim cijenama. Ponuda je namijenjena domaćinstvima čiji je referentni prihod manji od 15.400 eura godišnje, pišu njemački mediji. Uslov je i da kupac živi najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta ili putuje više od 8.000 kilometara godišnje zbog posla. Macronova vlada na ovaj način ispunjava predizborna obećanja. Za 2024. ponuda će biti ograničena na 20.000 do 25.000 mogućih registracija, ali će se kasnije postupno proširivati. Subvencije iznose do 13.000 eura za svaki lizing automobil. Ugovori o bi trebalo da traju tri godine i moći će se obnavljati. „Socijalni lizing“ je obećanje iz predizborne kampanje kojeg je prošle godine dao predsjednik Emmanuel Macron. Automobili su odgovorni za više od 15 posto emisije štetnih gasova u Francuskoj. Vlada želi smanjiti ovu kvotu kako bi mogla ispuniti ciljeve smanjenja štetnih gasova do 2030. godine. Osim toga, Francuska želi podstakunti evropsku, a još više domaću proizvodnju. – Želimo pomoći, prije svega, da se kupe električni automobili koji su proizvedeni u našoj zemlji, naveli su. Najjeftinije ponude za „socijalni lizing“ iznose 54 eura mjesečno bez osiguranja. Trenutno se odnose na modele koji se proizvode u Evropi, ali ne i u Francuskoj. U budućnosti subvencije više neće biti dostupne za električne automobile kineskih proizvođača, prenose njemački mediji.
Povećanje energetske učinkovitosti najpoželjniji je način unaprjeđenja doma
Marx.ba Povećanje energetske učinkovitosti najpoželjniji je način unaprjeđenja doma prema 86 posto potrošača u novom istraživanju kompanije Schneider Electrica. Visoko na toj listi su i druga poboljšanja vezana uz korištenje energije, primjerice energetska sigurnost je na drugom mjestu (83 posto), nakon koje slijedi hlađenje (79 posto) i energetska neovisnost (78 posto). Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja, utjecaj nedavnih globalnih energetskih kriza na cijene potakao je na promjenu ponašanja i veću štednju energije u domaćinstvima. Tokom zimskog perioda između 2022. i 2023. godine 75 posto ispitanika je smanjilo potrošnju električne energije, pri čemu je 72 posto njih to učinilo radi smanjenja iznosa računa za energiju, dok je jedna trećina to učinila radi smanjenja emisija ugljika. Istraživanje je provedeno među više od 9.000 potrošača u Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, a ispitivalo je i njihove načine za smanjenje potrošnje energije tokom proteklih 12 mjeseci. Primjerice, 45 posto ispitanika to čini prelaskom na LED sijalice, 24 posto mjeri potrošnju energije kući, a 16 posto je ugradilo pametni termostat. Prema istraživanju, sedam od deset potrošača prepoznaje važnost održivosti i suočavanja s klimatskim promjenama, a 81 posto ispitanika istaklo je važnost ispunjavanja obaveza „net-zero“ ciljeva svake države. Međutim, više od polovice ispitanika smatra da je odgovornost za smanjenje emisija na pojedincima. Iako više od polovice (55 posto) potrošača smatra važnim postići ugljičnu neutralnost svog doma tokom života, 40 posto ih smatra malo vjerovatnim da će se to dogoditi što je za 4 postotna boda više u usporedbi s istraživanjem iz 2021. godine. Kada ih se pita o posljedicama globalnog porasta temperature iznad 1,5 °C, ispitanike primarno brinu troškovi života, pri čemu je 86 posto zabrinuto zbog viših računa za grijanje i hlađenje. Potrošači smatraju potrošnju energije u domaćinstvu prioritetom, a 68 posto ih nastoji smanjiti potrošnju energije kod kuće. Zanimanje za tehnologiju koja pomaže u praćenju i smanjenju potrošnje energije je veliko. Više od 60 posto ispitanih želi pratiti svoju dnevnu potrošnju energije, a 40 posto smatra pametnu tehnologiju za domačinstva jednostavnim i pristupačnim načinom smanjenja računa za energiju. Unatoč kontinuiranim finansijskim pritiscima, domaćinstva su spremna uložiti značajna sredstva u mjere energetske učinkovitosti, odnosno prosječno 1.926 eura u sljedećih 12 mjeseci. Pametna i održiva rješenja za domačinstva koja pomažu u učinkovitijem upravljanju energijom postaju popularna. Sve je veća popularnost pametnih i održivih rješenja za učinkovitije upravljanje energijom u domačinstvima. Tako je, primjerice, interes za pametne termostate i pametni nadzor potrošnje energije porastao za 3 odnosno 4 postotna boda u usporedbi s rezultatima istraživanja iz 2021. godine. Povećana popularnost rješenja za pametne domove, kao što su rješenja Schneider Electrica za automatizaciju i nadzor proizvodnje, skladištenja i troškova energije u domovima, također mijenjaju percepciju ljudi o postizanju „net-zero“ ciljeva. Ispitanici koji već danas posjeduju i koriste pametnu tehnologiju u svojim domovima dvostruko su optimističniji u pogledu postizanja nultih emisija ugljika u usporedbi s onima koji to još nisu učinili. – S obzirom na aktuelne nestabilnosti cijena energenata i rastuću zabrinutost zbog klimatske krize, potrošnja energije domaćinstava postala je centar pažnje. Razgovarajući s više od 9.000 potrošača širom svijeta, dobili smo vrijedan uvid u izazove, prilike i ključne pokretače povezane sa održivosti i energetskom učinkovitošću u domaćinstvima, rekao je Michael Lotfy Gierges, izvršni potpredsjednik odjela Home & Distribution u kompaniji Schneider Electric. Kako je rekao, kao i u prethodnom istraživanju, ponavlja se zaključak kako je promjena ponašanja ključna za postizanje manjih računa za energiju i emisija ugljika. – Ohrabrujuće je vidjeti potrošače širom svijeta koji prihvataju održivost kao način života i unaprjeđuju svoj dom za vlastitu korist, ali i za korist cijelog društva, dodao je.
Vožnja ka održivosti: Scanijini kamioni na solarni pogon na horizontu
N. D. U revolucionarnom potezu u borbi protiv ugljičnog otiska teških teretnih vozila, švedski proizvođač Scania je predstavio prikolicu za transport na solarni pogon koja bi mogla igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji industrije kamiona. S obzirom da transport čini oko 25% evropskih emisija ugljika, potreba za ekološki prihvatljivim alternativama nikada nije bila hitnija. Scania je, u saradnji sa Univerzitetom u Upsali, razvila prikolicu prekrivenu solarnim panelima koja se može spojiti na hibridni motor, djelujući kao dodatna baterija kapaciteta oko 200 kilovat sati. Ovo inovativno rešenje takođe omogućava dinamičko punjenje tokom vožnje, potencijalno smanjujući potrošnju goriva za oko 40%, prema preliminarnim podacima iz testova motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Solarni hibridni kamioni trenutno prolaze rigorozno testiranje na cesti u Švedskoj, s planovima da se nastave tokom 2024. godini. Uprkos ograničenoj sunčevoj svjetlosti u Švedskoj zimi, Eric Falkgrim, tehnološki lider za dizajn vozila u Scaniji, napominje da bi uspješna ispitivanja u takvim uvjetima pokazala svestranost tehnologije, što ga čini pogodnim za primjenu u sunčanijim regionima. Jedan od glavnih izazova sa kojima se suočavao tokom procesa razvoja bio je pronalaženje odgovarajućih solarnih panela dizajniranih da izdrže teške uslove sa kojima se susreću kamioni. Paneli su morali biti lagani, izdržljivi i opremljeni sigurnosnim elementima kako bi se spriječili kratki spojevi u slučaju nezgoda. Rješavanje ovih izazova ključno je za uspješno proširenje ove ekološki prihvatljive tehnologije. Dok Scania predstavlja prvi solarni hibridni kamion na svijetu, on označava značajan korak ka održivijem i ekološki prihvatljivom transportu, pružajući nadu u zeleniju budućnost u transportnoj industriji.
Nove baterije za 15 minuta napune za vožnju automobila do 500 kilometara
Marx.ba Brend električnih vozila Zeekr kineskog proizvođača Geely, predstavio je litij-željezo-fosfatne baterije (LFP) koje podupiru brzo punjenje, tvrdeći da se za 15 minuta napune za vožnju do 500 kilometara. U tvornici baterija u vlasništvu Zeekrove matične grupe Geely Holding u provinciji Zhejiang, kompanija je objavila da će njihova limuzina 007 biti prvi model koji će biti opremljen baterijama koje u 15 minuta mogu napuniti dovoljno za vožnju do 500 kilometara, uz električni sistem od 800 volti napona. Zeekr je koristio nikal-mangan-kobalt (NMC) baterije najvećeg svjetskog proizvođača baterija, kineskog CATL, za napajanje svojih modela crossover 001 i višenamjenskih vozila 009. CATL je također lansirao baterije za brzo punjenje koje će se koristiti kompanija Li Auto u prvom čisto električnom višenamjenskom modelu automobila MEGA, omogućujući mu domet vožnje od 500 km, uz vrijeme punjenja od samo 12 minuta. Zeekrov kineski konkurent Nio, koji također razvija vlastite tehnologije baterija, planira izdvojiti svoje poslovanje za proizvodnju baterija kako bi smanjio troškove, objavio je Reuters.
Globalni proboj prema čistoj energiji: Zemlje koje predvode razvoj vodoničkih cjevovoda
Marx.ba Vodonički gasovodi brzo napreduju širom svijeta, predstavljajući ključni razvoj u potrazi za čistom energijom. Dok je proizvodnja čiste energije ključna, njen uticaj na emisije se stvarno ostvaruje kada je besprijekorno povezana sa potrošačima. Za razliku od vidljivih dalekovoda za električnu energiju, vodonički gasovodi operišu iza scene, ali su neophodni za vođenje energetske tranzicije. Evropa je na čelu s oko 1.600 km vodoničkih gasovoda. Velika promena je “SoutH2 Koridor”, mreža od 3.300 km koja obuhvata Austriju, Njemačku, Italiju i povezuje se sa Sjevernom Afrikom. Ovaj koridor bi mogao ispuniti 40% ciljeva EU RePowerEU za vodonik. Šira vizija, “Evropska vodonička kičma”, planira postizanje 11.600 km gasovoda do 2030. godine i skoro 40.000 km do 2040. godine, uključujući podvodnu liniju od Barselone do Marseja. Danska, pokrenuta svojom obimnom proizvodnjom vetra, planira predvoditi Evropu, projektujući 35% novih vodoničkih gasovoda u svijetu do 2026. godine. Sa druge strene, Oman prednjači među pojedinačnim zemljama, planirajući liniju od 1.000 km, značajni gasovodi uključuju Snam vodonički put u Italiji i tri planirane linije u Kini – Ulanqab Beijing, Shandong Hydrogen i Ningxia Hui Autonomous Region Hydrogen. Sjeverna Amerika razmatra vodoničke gasovode, sa postojećih 1.600 km u SAD i projektom u Kvebeku, Kanada, dok Latinska Amerika, sa 11 zemalja koje imaju strategije za vodonik, ima značajan potencijal za jeftin, niskougljenični vodonik. Čile, sa ciljem da proizvodi najjeftiniji vodonik na svijetu do 2030. godine, želi biti među tri vodeća izvoznika vodonika do 2040. godine, razmatrajući i kako bi se gasovodi prirodnog gasa mogli koristiti za prevoz vodonika. Na Bliskom Istoku, Saudijska Arabija, UAE i Katar žele postati ključni izvoznici vodonika, udvostručavajući svoje planirane kapacitete za čisti vodonik. Očekivano u Aziji, Kina dominira izgradnjom vodoničkih gasovoda, dok je planirani Ekonomski koridor Indija-Bliski Istok-Evropa očekuje se da uključuje vodonički gasovod, sa ciljem omogućavanja izvoza u EU. Globalni zamah podupire inicijative poput Svjetskog ekonomskog foruma za ubrzanje čistog vodonika. Sa vodoničkim gasovodima koji postaju ključni igrači u trci ka neto emisijama do 2050. godine, svet svedoči transformacionom pomaku u energetskoj infrastrukturi.
Konferencija na Ilidži: Zaštita prirode i prirodnih bogatstava moraju biti na vrhu prioriteta
Marx.ba U organizaciji Kantonalne javne ustanove za zaštićena područja, danas je na Ilidži organizirana konferencija „Razvoj i perspektive zaštićenih prirodnih područja Kantona Sarajevo”. Ističući ovu ustanovu kao primjer dobre prakse, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak je podsjetio na važnost i angažman svih sudionika u procesu očuvanja zaštićenih područja i okoliša uopšte. U svome obraćanju na konferenciji ministar Bošnjak je posebno apostrofirao angažman stručne javnosti i međunarodnih subjekata. – Jačanje naših kapaciteta ne bi bilo moguće bez svega toga i ovo je prilika da uputim riječi zahvalnosti za sve projekte koji su pomognuti s tih strana. Iskreno se nadam da ćemo u budućnosti moći što češće da konstatujemo i da zbrajamo pozitivne efekte implementiranih projekata, rekao je ministar Bošnjak. Dodao je i kako je velika stvar da u Kantonu Sarajevo postoji ustanova za zaštićena prirodna područja koja je po mnogima primjer dobre prakse u upravljanju najvrjednijim prirodnim prostorima koja ovaj kanton ima. – Kako bi naša područja što bolje i što efikasnije štitili, izražavam spremnost za saradnju na najvišem nivou, te se nadam da će ova ustanova kroz svoj rad doprinijeti da se te pozitivne prakse prošire na cijelo područje Bosne i Hercegovine. Imati dobru saradnju, širiti je sa drugima i unapređivati je, zadatak nam je od kojeg ne smijemo odstupati, naglasio je ministar Bošnjak. Također, ministar je istakao da Ministarstvo koje on predvodi, ali i Vlada KS širom otvaraju vrata za rješavanje problema zaštićenih područja jer, kako je naveo u svom obraćaju, zaštita prirode i prirodnih bogatstava moraju biti na najvišim mjestima prioriteta djelovanja. Inače, u oktobru ove godine je potpisan Sporazum za nove projektne aktivnosti koji će se implementirati u 2023/2024. godini, a što će dodatno unaprijediti razvoj zaštićenih prirodnih područja, kao i same ustanove.
Iskorak pozatog prizvođača: Fiat 500e dobit će mogućnost brze zamjene baterije
Marx.ba Automobilski koncern Stellantis potpisao je ugovor o saradnji s kompanijom Ample, specijaliziranom za brzo punjenje električnih automobila. U sklopu te saradnje Stellantisovi će automobili naredne godine dobiti mogućnost brze zamjene baterijskih modula unutar samo pet minuta – dakle, njihovi će vozači, umjesto da posjećuju punionicu i tamo čekaju da im se baterija napuni, posjećivati tek Ampleove stanice, gdje će im se s vozila ukloniti prazna, a na njezino mjesto postaviti nova, puna, baterija. Ampleova tehnologija brze zamjene baterija tako će u budućnosti biti dostupna u nekim modelima automobila ove grupacije, širom svijeta i na različitim platformama koje koncern ima u ponudi. Prvi program takve brze zamjene bit će lansiran u Madridu već sljedeće godine, gdje će tehnologijom biti opremljeno stotinu Fiata 500e, tamo dostupnih kroz sistem za dijeljenje automobila Free2move. Brza zamjena prazne baterije punom alternativa je punionicama. Ona čini korištenje električnih automobila lakšim i bezbrižnijim, a nadopunjavanje jednako jednostavnim i brzim kao što je to danas točenje goriva u klasične automobile. Uz to, korisnici dobivaju “zelenu” uslugu zamjene baterija, dok se te baterije na stanicama mogu puniti i obnovljivim izvorima energije, kao još ekološki prihvatljivije rješenje. Dizajn baterijskih modula, osmišljen u Ampleu, omogućava da se njima zamijene tvornički ugrađene baterije u vozilima. Samim time Stellantis će moći u svoje automobile dodati podršku za tu tehnologiju bez prevelikih intervencija u arhitekturu svojih platformi za električna vozila. Kad je riječ o stanicama za zamjenu, one su lagane i jednostavne za postavljanje – na javnoj se površini jedna takva stanica može instalirati za samo tri dana, što znači da se mreža lako može skalirati prema potrebama. Kada se automobilom uveze u stanicu, oni se međusobno automatski “prepoznaju”. Na vozaču je tek da pokrene postupak zamjene baterija putem mobilne aplikacije i pričeka otprilike pet minuta, koliko cijeli proces traje, piše Autonet.
Hercegovina: Priključeno 80 solarnih elektrana, a još 116 na čekanju
Marx.ba Hercegovina je po broju sunčanih dana odličan teren za korištenje izvora, sunca, vjetra, vode za proizvodnju energije , zbog čega je interesantna domaćim i stranim investitorima. Samo u ovoj godini na mrežu je priključeno 80 elektrana, a još 116 čeka puštanje u rad. Od početka priče o dobrobiti korštenja sunčeve energije za dobijanje električne, i tek ponekog postrojenja solarnih panela, Hercegovina je, za nekoliko godina, stigla do brojke od 237 malih solarnih elektrana, ukupne instalisane snage oko 40 megavata. Na mreži će biti i veliki proizvođači, koji su od resornog ministarstva dobili koncesiju na deset ili više godina. – Sigurno mžemo govoriti o ekspanziji, rekao je sekretar Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Aleksandar Јegdić. Investitori su domaći privrednici ili fizička lica, kao i strane kompanije, koje u korištenju sunčeve energije vide isplativu i sigurnu investiciju, koja brzo vraća uloženi novac. Neke računice kažu da se uloženo vrati za pet do sedam godina, a da preostalih deset do petnaest, koliko je životni vijek panela, ide u profit. – Počela se montirati u aprilu. Završena je početkom avgusta i puštena u probni rad. Vidjećemo vremenom kolika je isplativost, istakao je Ranko Medan iz komanije Tatjana Enerdži Ljubinje. Osim Ljubinja, po broju novih postrojenja prednjače Nevesinje i Bileća. Kad poteknu planirani “zeleni” kilovati u Bileći se nadaju dvomilionskim prilivima u budžet, a slične benefite očekuju i u Nevesinju.Postavljaju se pitanja maksimalne kvote zelenih kilovata i je li kapacitet postojeće distributivne mreže dovoljan za svu količinu nove energije. Elektro Hercegovina, sa postojećom infrastrukturom blizu je “crvene linije”. Imaju obavezu priključenja novih proizvođača, a solarne elektrane nakon toga nemaju obavezu plaćanja mrežarine. – Prvi smo počeli da obrađujemo zahtjeve i priključujemo na mrežu. U međuvremenu mreža je popunjena što se tiče kapciteta, od strane prozvođača iz solarnih panela. Tehnički smo ispoštovali sve i primili onoliko koliko može mreža podnijeti da ne bi izazvali probleme potrošačima, rekao je direktor Elektro Hercegovine Ognjen Kuljić. Po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije Vlada bi trebala da donese Program o korištenju obnovljivih izvora enegije kao i maksimalne količine električne energije koje ostvaruju pravo na podsticaj. Zeleni kilovati, kao poželjna energija, podliježu sistemu podsticanja iz naknada, koje plaćaju svi potrošači, piše Seebiz.