Impresivan izgled ceste koja mijenja saobraćajnu sliku Mostara
Marx.ba Ceste Federacije BiH objavile su novi videozapis koji prikazuje napredak radova na izgradnji južne obilaznice Mostara, što predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata na području Hercegovine. Na realizaciju ovog projekta čeka se duže od dvadeset godina, a njegovim završetkom bit će riješen višedecenijski problem saobraćajnih gužvi koje uzrokuje tranzitni i teretni promet kroz samo središte grada. Trenutno sav teški saobraćaj u Hercegovini prolazi kroz Mostar zbog nedostatka alternativnog pravca. Izgradnja ove obilaznice stoga ima ključnu ulogu jer će omogućiti potpuno izmještanje tranzita iz gradske jezgre, čime će se značajno rasteretiti lokalne ulice. Posljednja faza projekta obuhvata dionicu dugu približno 2,4 kilometra. Ovaj dio trase uključuje dvo cijevni tunel Privorac, vijadukt Rodoč te kružni tok koji služi kao veza obilaznice s lokalnom putnom mrežom. Vrijednost radova na ovoj dionici iznosi oko 32,4 miliona KM, a sredstva su osigurana iz budžeta Vlade Federacije BiH. Ukupna vrijednost cijelog projekta procjenjuje se na skoro 97 miliona KM. Video pogledajte OVDJE
Kripto: Deutsche Borse ulaže 200 miliona dolara u matičnu kompaniju Krakena
Marx.ba Deutsche Borse je saopćila da će uložiti 200 milioma dolara u Payward, matičnu kompaniju kripto mjenjačnice Kraken, produbljujući partnerstvo između dvije kompanije dok se njemački operater mjenjačnice dalje širi na u sektor digitalne imovine. Investicija, koja podliježe regulatornom odobrenju i očekuje se da će biti zaključena u drugom tromjesečju, dat će Deutsche Borse 1,5 posto potpuno razvodnjenog udjela u Krakenu putem sekundarne kupovine dionica. Investicija je još jedan znak rastućeg interesa tradicionalnih finansijskih institucija (TradFi) za kripto industriju. Sporazum je dio planova berzsnskog operatera sa sjedištem u Frankfurtu da ponudi pristup širem spektru vrijednosnih papira i tokeniziranih investicijskih proizvoda temeljenih na blockchainu te se nadovezuje na prethodno partnerstvo s Krakenom. Dana 4. decembra 2025., Deutsche Borse sklopila je strateško partnerstvo s Krakenom kako bi poboljšala institucionalni pristup reguliranim kripto investicijskim proizvodima poput spot trgovanja, tokeniziranih tržišta i derivata, uključujući integraciju xStocksa podržanih Krakenom u svoju infrastrukturu digitalne imovine, 360X. Iz Deutsche Borse izjavili su da je saradnja namijenjena stvaranju novih proizvoda u području trgovanja, skrbništva, namire, upravljanja kolateralom tokenizirane imovine. Glasnogovornik Krakena rekao je da je dogovor temeljen na sekundarnoj transakciji koja uključuje postojeće dionice i da se nadovezuje na cilj dviju kompaniji da približe kripto i TradFi kao jedinstvenu, kohezivnu infrastrukturu za institucionalne klijente, a ne paralelne sisteme. Kraken je 19. novembra 2025. izjavio da je povjerljivo dostavio nacrt registracijske izjave američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC) za predloženu inicijalnu javnu ponudu, dan nakon što je najavio rundu prikupljanja sredstava od 800 miliona dolara kojom je kompanija procijenjena na 20 milijardi dolara. Kraken je jedna od najvećih kripto mjenjačnica po dnevnom volumenu trgovanja, prema podacima CoinMarketCapa. Ovaj potez dolazi u trenutku kada drugi veliki operateri finansijskog tržišta produbljuju svoju izloženost kriptovalutama. Dana 9. Marta, Nasdaq, druga najveća berza prema tržišnoj kapitalizaciji, udružila se s Krakenom i njegovom infrastrukturnom podružnicom Backed kako bi razvila pristupnik za transformaciju dionica koji se temelji na Nasdaqovom prijedlogu za tokenizaciju podnesenom američkim regulatorima vrijednosnih papira u rujnu 2025. Sedam dana ranije, Intercontinental Exchange uložio je u kripto burzu OKX kako bi na berzu doveo tokenizirane dionice uvrštene na NYSE počevši od drugog tromjesečja 2026. U januaru je CME Group, najveća berza derivata po volumenu, objavila planove za pokretanje kripto terminskih ugovora vezanih uz cardano, chainlink i stellar. 6. aprila CME je objavio planove za dodavanje avalanche i sui terminskih ugovora počevši od 4. maja, podložno regulatornom odobrenju.
Američke kompanije ulaze u projekte ruda u Varešu, Fojnici i Maglaju
Marx.ba U sjedištu Ambasade SAD-a u Sarajevu održan je sastanak između predstavnika ekonomskog odjela Ambasade i menadžmenta BBM Grupacije, njemačkog investitora koji, prema sopstvenim procjenama, u Bosni i Hercegovini upravlja resursima čija se tržišna vrijednost projektuje na više od 25 milijardi dolara. Sastanku su prisustvovali Joseph Rozenshtein ispred ekonomskog odjela Ambasade SAD-a, dok su BBM Grupaciju predstavljali generalni direktor Izudin Sjerotanović i Ermin Operta. Kako se navodi u saopštenju, razgovarano je o potencijalima mineralnih sirovina, s posebnim fokusom na rijetke i plemenite metale na projektima koje ova grupacija vodi u Varešu, Fojnici i Maglaju. Iz BBM Grupacije su istakli da je dogovorena razmjena informacija s ciljem omogućavanja ulaska kompanija sa američkim kapitalom u ove projekte. Predstavnici menadžmenta su tokom sastanka podsjetili na, kako kažu, veoma pozitivna iskustva i raniju saradnju sa američkom kompanijom Bechtel na projektima u Hrvatskoj, prenosi Indikator. U tom smislu, navode da je već upućeno pismo namjere za nastavak saradnje na budućim projektima koji će se, prema njihovim predviđanjima, evidentno aktivirati u Bosni i Hercegovini.Investitori su prezentovali projekte za koje tvrde da posjeduju značajne, već dokazane rezerve. Navode da njihove dokazane geološke rezerve kamena eruptivnog i sedimentnog porijekla spadaju u najveće u jugoistočnoj Evropi. Također, iz grupacije ističu da su, prema instalisanim kapacitetima za preradu od preko 4,9 miliona tona godišnje, nesumnjivo kompanija sa najvećim potencijalom u ovom dijelu Evrope za potrebe različitih industrija – od građevinske do farmaceutske. Pored kamena, naglašavaju i postojanje značajnih rezervi metala poput aluminija, mangana, olova i cinka u Varešu, dok za područje Fojnice tvrde da su dokazali značajne rezerve zlata. Iako cifre od 25 milijardi dolara i dolazak investitora zvuče primamljivo, postavlja se pitanje šta će od svega toga na kraju imati obični građani i država. Često se kod nas dešava da se prirodna bogatstva najavljuju kao “historijske investicije”, dok u stvarnosti država dobije tek mrvice kroz niske koncesione naknade.
Kad svi prodaju, pametni kupuju: Kako ulagati u vrijeme krize
Marx.ba Geopolitičke napetosti i ratni sukobi redovno potresaju berze i testiraju živce investitora. No historija pokazuje da su upravo takvi periodi često bila prekretnice za stvaranje dugoročnog bogatstva. Ovo je deset ključnih pravila kojih se iskusni dugoročni ulagači pridržavaju kada tržišta postanu nestabilna. Cijene imovine na finansijskim tržištima uvelike ovise o emocijama tržišnih učesnika. U dobrim vremenima investitori obično precjenjuju vrijednost kompanija i podcjenjuju rizik, što je karakterističan element rastuće ekonomije, kada se niko ne brine za budućnost, a kontrola rizika i neizvjesnost povlače se u drugi plan. Međutim signali krize pokazuju da stvarnost nije tako sjajna, a kada se pojavi i neočekivani događaj koji uzdrma tržište, euforija prerasta u paniku i dovodi do drastičnog pada cijena. Nešto takvo upravo se događa na globalnim dioničkim tržištima. Izbijanje sukoba na Bliskom istoku prijeti ozbiljnim poremećajima u realnoj ekonomiji, što je dovelo do ozbiljnog potresa na finansijskim tržištima. Kako se ponašati u trenucima naglih promjena i što možete učiniti da zaštitite svoj portfelj? Razmotrite ove bezvremenske savjete za uspješno ulaganje tokom krize. 1. Ne paničite, padovi su sastavni dio tržišta 2. Držite se dugoročnog plana 3. Krize su prilika za jeftiniju kupovinu 4. Nastavite redovno ulagati 5. Diversifikacija je najbolja odbrana 6. Držite dio sredstava u gotovini 7. Rebalansirajte portfelj 8. Usredotočite se na kvalitetu 9. Izbjegavajte naglo povećanje rizika 10. Ograničite izloženost vijestima i svakodnevnim oscilacijama
Zašto bi pad cijene zlata mogao biti dobra vijest za tržište dionica
Marx.ba Zlato nije ispunilo svoju tradicionalnu ulogu utočišta za kapital u kriznim vremenima tokom tri sedmice od početka iranskog sukoba, a prema analizi banke Morgan Stanley, taj razvoj događaja mogao bi zapravo biti izuzetno pozitivan za dionička tržišta. Glavni strateg za dionice u Morgan Stanleyju, Mike Wilson, ističe da je omjer vrijednosti indeksa S&P 500 i zlata snažno porastao od početka rata, što on tumači kao bikovski indikator za američke dionice. Ovaj pokazatelj, piše Business Insider, koji mjeri cijenu unce zlata u odnosu na vrijednost referentnog indeksa, smatra se mjerilom povjerenja potrošača te procjenom zdravlja ekonomije i korporativnih rezultata. – Jedan od konstruktivnijih nedavnih događaja na tržištu jest činjenica da je vrijednost S&P indeksa izražena u zlatu skočila za 12 posto otkad je sukob počeo prije tri sedmice”, napisao je Wilson u svojoj bilješci za klijente. Cijena plemenitog metala pala je za 18 posto od početnog udara SAD i Izraela na Iran, dok je S&P 500 u istom periodu zabilježio pad manji od četiri posto. Zlato je i službeno ušlo u medvjeđe tržište, s padom većim od 20 posto u odnosu na svoj vrhunac iz janusra, kada je cijena premašila 5.600 dolara po unci. Prema podacima s tržišta, sredinom marta zabilježen je i najveći sedmični pad cijene u više od četrdeset godina. Wilson je objasnio kako kretanja na tržištu roba pružaju investitorima vrijedne uvide unutar “ratne magle”, kako se izrazio. Prema njegovim riječima, nagli pad cijene zlata možda je i najbolji signal da se zamah u ovom sukobu kreće u korist SAD, i to više nego što bi popularno mišljenje sugeriralo. Analiza tehničkih pokazatelja povezanih sa skokom omjera S&P 500 i zlata aktivirala je određene signale za kupovinu dionica. Analitičari također ističu da je strmoglavi pad cijene ubrzan zbog prisilnih likvidacija od strane fondova koji su se suočili s pozivima na maržu, zbog čega su ulagači prodavali likvidnu imovinu poput zlata kako bi pokrili gubitke na drugim pozicijama. – Ovo također vidimo kao povoljan znak da će ritam američke ekonomske i poslovne aktivnosti vjerovatno ostati konstruktivan tokom ovog sukoba i nakon što se on smiri. Za sada ne vidimo dokaze koji bi upućivali na to da moramo značajno prilagoditi naše prognoze zarade po dionici”, dodao je strateg. Banka također navodi da bi još jedan potencijalni faktor u nedavnom padu zlata mogla biti potreba nekih vlada da prodaju dio svojih zlatnih rezervi kako bi pokrile veće troškove povezane s ratom, kao što su nagli skokovi cijena nafte i drugih sirovina. Nedavni rezultati omjera S&P 500 i zlata sugeriraju da tržišta nisu toliko ravnodušna prema geopolitičkim rizicima kao što su neki drugi prognozeri upozoravali, tvrde u Morgan Stanleyju. Primjerice, JPMorgan je nedavno smanjio svoju ciljanu cijenu za S&P 500 za 2026. godinu, upozoravajući da su ulagači previše opušteni u vezi s naftnim šokom i njegovim potencijalnim utjecajem na tržišta i ekonomiju. Međutim, stručnjaci iz UBS-a i Morningstara sugeriraju da se narativ promijenio s “geopolitičkog šoka” na “inflacijski šok”. Dok je iranski sukob u početku podigao cijenu zlata, posljedični porast cijena nafte, s Brentom blizu 120 dolara po barelu, sada se prvenstveno promatra kao inflatorna prijetnja. To je navelo Federalne rezerve da zadrže oštar stav, čineći zlato, koje ne donosi prinos, manje privlačnim u usporedbi s rastućim prinosima na obveznice. Unatoč oštrom padu, dugoročni izgledi za zlato i dalje ostaju pozitivni prema nekim od najvećih svjetskih institucija. Svjetsko vijeće za zlato, kao i velike banke poput J.P. Morgana i Deutsche Banka, zadržavaju svoje dugoročne bikovske ciljeve, koji se kreću od šest hiljada do 6.300 dolara do kraja godine. Oni trenutačni pad vide kao “zdravu korekciju” unutar strukturnog bikovskog tržišta, koje je potaknuto diverzifikacijom središnjih banaka od američkog dolara. U međuvremenu, financsijski analitičari opisuju 2026. godinu kao eru “permacityja”, odnosno trajne oskudice i volatilnosti, u kojoj se tradicionalne korelacije, poput rasta zlata kada dionice padaju, često raspadaju zbog ekstremnih potreba za likvidnošću i brzih promjena u geopolitičkim vijestima.
Akvizicija Telemacha od strane BH Telekoma stavljena na čekanje
Marx.ba Vanredna Skupština BH Telecoma na kojoj je trebalo da se razmatraju ključni dokumenti za kupovinu Telemacha, koja je bila zakazana za 24. mart 2026. godine, otkazana je. Nadzorni odbor BH Telecoma je, na 52. (vanrednoj elektronskoj) sjednici održanoj 20.03.2026. godine donio obavještenje o otkazivanju sjednice Skupštine. Kako se navodi, sazivač je ocijenio da se u predviđenom terminu ne mogu obezbijediti uslovi za zakonit rad Skupštine, odnosno obezbijediti potreban kvorum za rad i odlučivanje. Budući da je BH Telecom u većinskom 90-odstotnom državnom vlasništvu, kvorum ovisi od prisustva predstvnika državnog kapitala, odnosno Vlade Federacije BiH. U Vladi BiH postoje razmimoilaženja o ovoj akviziciji, koja je predmet kritika i opozicije, prevashodno zbog netransparentnosti cijelog procesa, piše Indikator. Na dnevnom redu bili su donošenje odluke o usvajanju Trogodišnjeg plana poslovanja Društva za period 01.01.2026. do 31.12.2028. godine, donošenje Odluke o odobravanju akvizicije udjela u „Telemach BH“ d.o.o. Sarajevo i „Telemach Crna Gora“ d.o.o. Podgorica i donošenje odluke o odobravanju zaduženja po ugovoru o kreditu. Konkurencijsko vijeće BiH je u oktobru prošle godine dalo uvjetnu saglasnost za preuzimanje Telemacha, a ranije je odgovarajuće antimonopolsko tijelo u Crnoj Gori dalo odobrenje za preuzimanje podružnice Telemacha u toj zemlji. Među ostalim uvjetima na tržištu BiH su nepovećavanje maloprodajnih cijena, poslovanje kao odvojeni privredni subjekti i prodaja u roku od 18 mjeseci jednog dijela Telemacha s ciljem smanjenja tržišnog udjela fiksnog interneta za tri procentna poena u odnosu na postojeće stanje. Vrijednost planirane transakcije, kako je obznanjeno, procjenjuje se na oko 1,1 milijardu konvertibilnih maraka, što je čini najvećom akvizicijom u domaćem telekom sektoru. Amel Kovačević, direktor BH Telecoma rekao je prije nekoliko dana da će se sredstva za kupovinu Telemacha obezbijediti kreditom kod komercijalnih banaka u iznosu od 390 miliona KM uz kamatnu stopu od 3,49 posto, a ostatak će namiriti kompanija iz vlastitih izvora.
Digitalno zlato ulazi u novu fazu: Plemeniti metal kao usluga
Marx.ba Glavno udruženje za trgovinu zlatom, Svjetsko vijeće za zlato, i Bostonska konsultantska grupa predložili su novu platformu za modernizaciju načina na koji plemeniti metal funkcionira u digitalnim finansijskim sistemima. Svjetsko vijeće za zlato je objavilo bijelu knjigu o “Zlatu kao usluzi”, novoj platformi za podršku izdavanju i radu skalabilnih, interoperabilnih digitalnih zlatnih proizvoda. Otvorena platforma bi povezala fizičko čuvanje zlata s digitalnim sistemima koji se koriste za izdavanje i upravljanje tokeniziranim zlatnim proizvodima. – Standardizacijom bitnih tržišnih procesa poput koordinacije skrbništva, usklađivanja i otkupa, model ima za cilj smanjiti operativnu složenost, poboljšati pristup i omogućiti veću dosljednost među digitalnim zlatnim proizvodima, saopćilo je Svjetsko vijeće za zlato. Kripto-nativni tokenizirani proizvodi zlata uključuju Tether Gold (XAUT) i Pax Gold (PAXG), koji su formirali vlastite modele čuvanja, usklađenosti i otkupa, ali standard Svjetskog vijeća za zlato mogao bi imati veći utjecaj na institucije zbog istaknutosti te trgovačke grupe. Ključne karakteristike ove usluge uključivale bi standardizaciju izdavanja i upravljanja tokeniziranim zlatom, povećanje zamjenjivosti digitalnog zlata, ugradnju revizija i osiguranja, omogućavanje interoperabilnosti s postojećim finansijskim sistemima i poboljšanje likvidnosti na tržištima kreditiranja i zaduživanja. Prema RWA.xyz, tokenizirana roba poput zlata čini oko 5,5 milijardi dolara, ili 20 posto ukupne vrijednosti tokenizirane imovine u stvarnom svijetu na blockchainu, segment koji je porastao za 340 posto u posljednjih 12 mjeseci, jer je potražnja za zlatom naglo porasla. Tetherov tokenizirani zlatni proizvod ima tržišnu kapitalizaciju od 2,6 milijardi dolara, što je porast od 17 posto u posljednjih 12 mjeseci, dok Pax Gold ima tržišnu kapitalizaciju od 2,3 milijarde dolara, prema CoinGecku. Tokom sedmice je kripto mjenjačnica Bybit lansirala prinosni tokenizirani zlatni proizvod koji korisnicima omogućuje zaradu na Tether Goldu.
Ko gradi najviše vjetroelektrana u regionu: Gdje je BiH na toj listi
Marx.ba Vjetar je postao stub evropske energetike – krajem 2025. godine Evropa je imala 304 GW instalisanih kapaciteta iz vjetra, od toga 265 GW na kopnu i 39 GW na moru. Tokom 2025. dodato je 19,1 GW novih kapaciteta, od čega 90 posto na kopnu. Samo u EU-27 instalisano je 15,1 GW, što je 16 procenata više nego prethodne godine. Vjetar je pokrio 19 posto ukupne potrošnje električne energije u EU, dok su pojedine zemlje poput Danske (50 posto), Litvanije i Irske (33 posto) i Švedske (30 posto) imale znatno veći udio, pokazuje godišnji izvještaj WindEurope. Država sa najviše novih kapaciteta bila je Njemačka sa 5,7 GW, Turska (2,1 GW), Švedska (1,8 GW), Španija (1,6 GW), Francuska (1,4 GW) i Ujedinjeno Kraljevstvo (1,3 GW). Investicije u nove projekte dostigle su 45 milijardi eura, a odluke o finansiranju pokrivaju 20,9 GW budućih kapaciteta. Dok region godinama zavisi od uglja i velikih hidroelektrana, posljednjih nekoliko godina bilježi blagi rast kapaciteta iz vjetroenergije. Krajem 2025. godine region Zapadnog Balkana je imao 2,56 GW instalisranih kapaciteta iz vjetra, što je manje od jedan posto ukupnog evropskog kapaciteta. Hrvatska je trenutno regionalni lider u kapacitetu vjetroenergije sa 1.264 MW instaliranih kapaciteta, Srbija prati sa više od 800 MW, dok Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina grade stabilnu bazu kroz projekte srednje veličine. Slovenija, međutim, ostaje na margini razvoja vjetroenergije. Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina ostvarila postepen, ali stabilan rast u sektoru vjetroenergije, uz sve veći interes domaćih i stranih investitora. Na kraju 2025. godine, Bosna i Hercegovina je prema podacima WindEurope imala ukupno 244 MW kapaciteta vjetroelektrana, ali nijedan novi megavat na mreži tokom godine. Prva vjetroelektrana na teritoriji Bosne i Hercegovine bila je Mesihovina kod Tomislavgrada, instalisane snage 50,6 MW, koju je 2018. godine u rad pustila Elektroprivreda HZ BiH. Projekat je vredan 81 milion eura i sastoji se od 22 Siemens vjetroturbine. Ista kompanija planira i izgradnju vjetroelektrane Poklečani. Drugi značajan projekat je vjetroelektrana Podveležje, koju je izgradila Elektroprivreda BiH. Sa svojih 15 vetrogeneratora ukupne snage 48 MW, ovaj vjetropark godišnje proizvodi oko 120 GWh električne energije. Pored toga, pripremaju se i projekti poput vjetroelektrane Bitovnja (do 90 MW) i vjetroelektrane Vlašić (do 50 MW). Privatni sektor je također dao doprinos razvoju. Vjetroelektrana Jelovača, snage 36 MW, koju je razvila kompanija F.L. Wind, puštena je u rad 2019. godine. Najveći projekat do sada je vetroelektrana Ivovik, instalirane snage 84 MW, puštena u rad 2024. godine. Investitori su domaća kompanija Lager d.o.o. Posušje i kineska China National Technical Import and Export Corporation (CNTIC). U radu je i vjetroelektrana Ivan Sedlo, kapaciteta 25 MW. Projekat je razvila slovenačka kompanija Kelag International i opremljen je sa pet turbina Siemens Gamesa 5.0.
AS Holding preko MilkoSa preuzeo 49 posto Royal Fooda
Marx.ba Kompanija MilkoS Sarajevska mljekara, koju je nedavno preuzeo AS Holding, kompsnija uspješnog bh. biznismena Rusmira Hrvića, stekla je 49 posto preduzeća Royal Food d.o.o. Sarajevo sa sjedištem u Hadžićima. Nedim Čaušević zadržao je većinsko vlasništvo u ovoj kompaniji sa 51 posto. Ova vlasnička promjena prati preuzimanje kompanije MilkoS Sarajevska mljekara koju je također u novembru prošle godine, kupila kompanija UPI Star iz sastava AS Holdinga, piše Indikator. Royal Food d.o.o. je društvo za proizvodnju, promet i usluge koje se fokusira na distribuciju robe široke potrošnje. U ponudi ima širok asortimana proizvoda koji uključuju prehrambene artikle, piće, higijenske proizvode i ostalu robu svakodnevne potrošnje. Royal Food ima razvijenu logističku mrežu koja omogućava isporuku proizvoda do krajnjih kupaca, uključujući maloprodajne trgovine, supermarkete, ugostiteljske objekte i druge poslovne subjekte. Royal Food je u 2024. imaao vrijednost poslovanja od 58 miliona KM, prema FIA, a rezultat od 1,66 miliona KM. Krajem prošle godine zapošljavalo je 206 radnika.
Lidl BH nastavlja povećavati kapital
Marx.ba Lidl BH nastavlja povećavati kapital. Njemački osnivač W E-International Zweite GmbH je odlukom od 8. januara 2026.godine povećao kapital sarajevskog društva na 617.064.365,00 KM. Prethodno, kapital je iznosio 577.947.765,00 KM.. Lidl BH počeo je s radom u Bosni i Hercegovini 8. marta 2021. i od tada intenzivno radi na gradnji objekata za start svog komecijalnog rada u Bosni i Hercegovini, koji se očekuje u ovoj godini. Lidl je već prisutan ili je u različitim fazama realizacije projekata u gradovima u biH: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice i Prnjavor.