Digitalno zlato ulazi u novu fazu: Plemeniti metal kao usluga
Marx.ba Glavno udruženje za trgovinu zlatom, Svjetsko vijeće za zlato, i Bostonska konsultantska grupa predložili su novu platformu za modernizaciju načina na koji plemeniti metal funkcionira u digitalnim finansijskim sistemima. Svjetsko vijeće za zlato je objavilo bijelu knjigu o “Zlatu kao usluzi”, novoj platformi za podršku izdavanju i radu skalabilnih, interoperabilnih digitalnih zlatnih proizvoda. Otvorena platforma bi povezala fizičko čuvanje zlata s digitalnim sistemima koji se koriste za izdavanje i upravljanje tokeniziranim zlatnim proizvodima. – Standardizacijom bitnih tržišnih procesa poput koordinacije skrbništva, usklađivanja i otkupa, model ima za cilj smanjiti operativnu složenost, poboljšati pristup i omogućiti veću dosljednost među digitalnim zlatnim proizvodima, saopćilo je Svjetsko vijeće za zlato. Kripto-nativni tokenizirani proizvodi zlata uključuju Tether Gold (XAUT) i Pax Gold (PAXG), koji su formirali vlastite modele čuvanja, usklađenosti i otkupa, ali standard Svjetskog vijeća za zlato mogao bi imati veći utjecaj na institucije zbog istaknutosti te trgovačke grupe. Ključne karakteristike ove usluge uključivale bi standardizaciju izdavanja i upravljanja tokeniziranim zlatom, povećanje zamjenjivosti digitalnog zlata, ugradnju revizija i osiguranja, omogućavanje interoperabilnosti s postojećim finansijskim sistemima i poboljšanje likvidnosti na tržištima kreditiranja i zaduživanja. Prema RWA.xyz, tokenizirana roba poput zlata čini oko 5,5 milijardi dolara, ili 20 posto ukupne vrijednosti tokenizirane imovine u stvarnom svijetu na blockchainu, segment koji je porastao za 340 posto u posljednjih 12 mjeseci, jer je potražnja za zlatom naglo porasla. Tetherov tokenizirani zlatni proizvod ima tržišnu kapitalizaciju od 2,6 milijardi dolara, što je porast od 17 posto u posljednjih 12 mjeseci, dok Pax Gold ima tržišnu kapitalizaciju od 2,3 milijarde dolara, prema CoinGecku. Tokom sedmice je kripto mjenjačnica Bybit lansirala prinosni tokenizirani zlatni proizvod koji korisnicima omogućuje zaradu na Tether Goldu.
Ko gradi najviše vjetroelektrana u regionu: Gdje je BiH na toj listi
Marx.ba Vjetar je postao stub evropske energetike – krajem 2025. godine Evropa je imala 304 GW instalisanih kapaciteta iz vjetra, od toga 265 GW na kopnu i 39 GW na moru. Tokom 2025. dodato je 19,1 GW novih kapaciteta, od čega 90 posto na kopnu. Samo u EU-27 instalisano je 15,1 GW, što je 16 procenata više nego prethodne godine. Vjetar je pokrio 19 posto ukupne potrošnje električne energije u EU, dok su pojedine zemlje poput Danske (50 posto), Litvanije i Irske (33 posto) i Švedske (30 posto) imale znatno veći udio, pokazuje godišnji izvještaj WindEurope. Država sa najviše novih kapaciteta bila je Njemačka sa 5,7 GW, Turska (2,1 GW), Švedska (1,8 GW), Španija (1,6 GW), Francuska (1,4 GW) i Ujedinjeno Kraljevstvo (1,3 GW). Investicije u nove projekte dostigle su 45 milijardi eura, a odluke o finansiranju pokrivaju 20,9 GW budućih kapaciteta. Dok region godinama zavisi od uglja i velikih hidroelektrana, posljednjih nekoliko godina bilježi blagi rast kapaciteta iz vjetroenergije. Krajem 2025. godine region Zapadnog Balkana je imao 2,56 GW instalisranih kapaciteta iz vjetra, što je manje od jedan posto ukupnog evropskog kapaciteta. Hrvatska je trenutno regionalni lider u kapacitetu vjetroenergije sa 1.264 MW instaliranih kapaciteta, Srbija prati sa više od 800 MW, dok Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina grade stabilnu bazu kroz projekte srednje veličine. Slovenija, međutim, ostaje na margini razvoja vjetroenergije. Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina ostvarila postepen, ali stabilan rast u sektoru vjetroenergije, uz sve veći interes domaćih i stranih investitora. Na kraju 2025. godine, Bosna i Hercegovina je prema podacima WindEurope imala ukupno 244 MW kapaciteta vjetroelektrana, ali nijedan novi megavat na mreži tokom godine. Prva vjetroelektrana na teritoriji Bosne i Hercegovine bila je Mesihovina kod Tomislavgrada, instalisane snage 50,6 MW, koju je 2018. godine u rad pustila Elektroprivreda HZ BiH. Projekat je vredan 81 milion eura i sastoji se od 22 Siemens vjetroturbine. Ista kompanija planira i izgradnju vjetroelektrane Poklečani. Drugi značajan projekat je vjetroelektrana Podveležje, koju je izgradila Elektroprivreda BiH. Sa svojih 15 vetrogeneratora ukupne snage 48 MW, ovaj vjetropark godišnje proizvodi oko 120 GWh električne energije. Pored toga, pripremaju se i projekti poput vjetroelektrane Bitovnja (do 90 MW) i vjetroelektrane Vlašić (do 50 MW). Privatni sektor je također dao doprinos razvoju. Vjetroelektrana Jelovača, snage 36 MW, koju je razvila kompanija F.L. Wind, puštena je u rad 2019. godine. Najveći projekat do sada je vetroelektrana Ivovik, instalirane snage 84 MW, puštena u rad 2024. godine. Investitori su domaća kompanija Lager d.o.o. Posušje i kineska China National Technical Import and Export Corporation (CNTIC). U radu je i vjetroelektrana Ivan Sedlo, kapaciteta 25 MW. Projekat je razvila slovenačka kompanija Kelag International i opremljen je sa pet turbina Siemens Gamesa 5.0.
AS Holding preko MilkoSa preuzeo 49 posto Royal Fooda
Marx.ba Kompanija MilkoS Sarajevska mljekara, koju je nedavno preuzeo AS Holding, kompsnija uspješnog bh. biznismena Rusmira Hrvića, stekla je 49 posto preduzeća Royal Food d.o.o. Sarajevo sa sjedištem u Hadžićima. Nedim Čaušević zadržao je većinsko vlasništvo u ovoj kompaniji sa 51 posto. Ova vlasnička promjena prati preuzimanje kompanije MilkoS Sarajevska mljekara koju je također u novembru prošle godine, kupila kompanija UPI Star iz sastava AS Holdinga, piše Indikator. Royal Food d.o.o. je društvo za proizvodnju, promet i usluge koje se fokusira na distribuciju robe široke potrošnje. U ponudi ima širok asortimana proizvoda koji uključuju prehrambene artikle, piće, higijenske proizvode i ostalu robu svakodnevne potrošnje. Royal Food ima razvijenu logističku mrežu koja omogućava isporuku proizvoda do krajnjih kupaca, uključujući maloprodajne trgovine, supermarkete, ugostiteljske objekte i druge poslovne subjekte. Royal Food je u 2024. imaao vrijednost poslovanja od 58 miliona KM, prema FIA, a rezultat od 1,66 miliona KM. Krajem prošle godine zapošljavalo je 206 radnika.
Lidl BH nastavlja povećavati kapital
Marx.ba Lidl BH nastavlja povećavati kapital. Njemački osnivač W E-International Zweite GmbH je odlukom od 8. januara 2026.godine povećao kapital sarajevskog društva na 617.064.365,00 KM. Prethodno, kapital je iznosio 577.947.765,00 KM.. Lidl BH počeo je s radom u Bosni i Hercegovini 8. marta 2021. i od tada intenzivno radi na gradnji objekata za start svog komecijalnog rada u Bosni i Hercegovini, koji se očekuje u ovoj godini. Lidl je već prisutan ili je u različitim fazama realizacije projekata u gradovima u biH: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice i Prnjavor.
Bingo preuzima Aria Mall
Marx.ba Kompanija Bingo d.o.o. Export Tuzla namjerava preuzeti nekretninsku kompaniju Central Park Real Estate d.o.o. Sarajevo, koja u posjedu ima šoping centar u centru Sarajeva Aria Mall, ranije BBI Centar. Prema prijavi koju je podnio Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine, Bingo namjerava steći 100-postotno vlasništvo u ovoj kompaniji. Koncentracija će, kako se navodi u prijavi, imati efekat na tržištu iznajmljivanja i upravljanja vlastitim nekretninama u Kantonu Sarajevo. “Central Park Real Estate” d.o.o. Sarajevo usmjeren je na razvoj i realizaciju maloprodajnih, uredskih i stambenih projekata u Bosni i Hercegovini, a njihov najveći projekat je BBI Centar, sada ARIA Mall. Kapital firme Central Park Real Estate d.o.o. Sarajevo iznosi 39,915,000 KM Bingo će preuzimanje izvršiti od dosadašnjeg vlasnika Islamic Development Bank iz Jeddaha, Saudijska Arabija. Prodaja Aria Malla slijedi nakon što je prošle godine ugašena Al Jazeera Balkans, koja je u ovom centru imala zakupljena tri sprata. Trgovački i poslovni centar Aria Mall izgrađen na mjestu bivše robne kuće “Sarajka”. Svečano je otvoren 6. aprila 2009. godine. Prostire se na 43.000 kvadratnih metara poslovnog prostora sa 464 mjesta za parking, raspoređena na tri sprata.
Buffettova četiri savjeta za investiranje koje bi svaki mladi ulagač trebao znati
Marx.ba Warren Buffett nije postao legenda zato što je pronašao neku “tajnu” formulu, nego zato što se desetljećima držao istih, jednostavnih principa. Prvu dionicu kupio je s 11 godina, a danas ga svijet zove “Prorokom iz Omahe”. Većini mladih ulagača takav put zvuči nestvarno, ali poruka koju Buffett ponavlja iznova vrlo je prizemna: počni rano, budi strpljiv i ulaži samo u ono što razumiješ. Ova četiri pravila najviše pomažu baš na početku, kad dolazi prva plaća, prvi honorar i prvi pokušaji ulaganja. 1. Kreni čim počneš zarađivati Ne postoji čarobna dob u kojoj je “ispravno” početi. Ono što postoji jest trenutak kad prvi put imaš vlastiti novac i kad možeš napraviti dvije ključne stvari: steći naviku i dati vremenu da odradi svoje. Za mnoge je to prva ozbiljnija plaća, honorar ili stipendija. Taj period često ima jednu prednost koju kasnije više nemaš, troškovi su manji, a finansijski pritisci slabiji. Upravo zato je rano ulaganje manje stvar iznosa, a više stvar treninga. Ako ti je u glavi misao “ma čekat ću kad budem imao više”, vrijedi okrenuti perspektivu: kasnije ćeš vjerovatno imati i više obveza. Rano ulaganje nije natjecanje, nego početak procesa. Kako to izgleda u praksi: Odredi mali, realan iznos koji možeš odvajati svaki mjesec i tretiraj ga kao račun koji se plaća prvi. Cilj nije savršenstvo, nego kontinuitet. 2. Strpljenje je strategija, ne vrlina Buffett je poznat po rečenici da je burza “dizajnirana da prebacuje novac od nestrpljivih prema strpljivima”. To zvuči kao aforizam, ali u praksi znači vrlo konkretno: najčešća pogreška mladih ulagača nije izbor instrumenta, nego reakcija na emocije. Tržište će ti kad tad testirati živce. Nekad rastom koji stvara FOMO, nekad padom koji stvara paniku. Buffettov podsjetnik “naše omiljeni period držanja je zauvijek” nije poziv da nikad ne prodaš, nego da kupuješ kvalitetu s idejom da joj daješ vrijeme. Najviše se zarađuje na vremenu, ne na brzini. Kako to izgleda u praksi: Prije prve kupnje napiši zašto kupuješ, što mora ostati istina da bi ulaganje imalo smisla, i u kojim situacijama bi promijenio mišljenje. To smanjuje šansu da prodaješ samo zato što si se uplašio. 3. Budi izbirljiv, kao da imaš samo 20 odluka u životu Buffett je volio razmišljanje koje je često prepričavao i Charlie Munger: zamisli da dobiješ karticu s 20 “rupa”, odnosno da u cijelom životu smiješ napraviti samo 20 ulaganja. Odjednom bi sve izgledalo drugačije. Ne bi kupovao zato što “svi pričaju o tome”. Ne bi ulazio zato što je neko na društvenim mrežama rekao da je to sljedeća velika stvar. Vjerovatno bi usporio, istražio i odabrao manje, ali bolje. Ovo pravilo posebno pomaže mladima jer tržište danas nudi beskonačan izbor, a beskonačan izbor često proizvodi impulsivno ponašanje. Kako to izgleda u praksi: Ako tek krećeš, razmisli o rješenjima koja u jednom potezu donose diverzifikaciju, primjerice indeksni fondovi i slični proizvodi s niskim troškovima. Manje odluka, manje pogrešaka, više vremena za učenje. 4. Ulaži unutar svog “kruga kompetencije” Buffettov “krug kompetencije” je možda najkorisniji koncept za početnike. Ne traži da budeš stručnjak za sve, nego da znaš gdje ti je granica. U njegovoj filozofiji nije problem ne razumjeti neku industriju, problem je misliti da razumiješ, a zapravo nagađaš. U pismu dioničarima još je davno naglasio da veličina kruga nije presudna, presudno je da znaš njegove granice. Drugim riječima, bolje je dobro razumjeti nekoliko stvari nego površno pratiti sve. Ako radiš u tehnologiji, vjerojatno ćeš brže shvatiti kako neke tvrtke zarađuju. Ako si u zdravstvu, možda će ti biti jasniji modeli poslovanja u toj industriji. Ako si student i svakodnevno koristiš određene proizvode i usluge, već imaš početnu prednost, vidiš kako se ponašaju korisnici i što drži naviku. Kako to izgleda u praksi: Kreni od pitanja koja zvuče jednostavno, ali otkrivaju puno: Razumijem li kako firma zarađuje. Zašto se kupci vraćaju. Ko je konkurencija. Što bi se moralo dogoditi da se priča slomi. Što mladi ulagač može uzeti iz ovih pravila već danas Buffettova pravila nisu glamurozna, ali su brutalno učinkovita jer te štite od najskupljih pogrešaka: kasnog početka, prebrzih odluka, trgovanja emocijama i ulaganja u ono što ne razumiješ. Cilj nije pogoditi sljedeću veliku priču, cilj je izgraditi naviku ulaganja koja će preživjeti i uspone i padove tržišta.
BiH i Saudijska Arabija jačaju ekonomske veze: Predstavljeni investicioni potencijali
Marx.ba Predstavnica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Gordana Radović održala je prezentaciju poslovnog okruženja i investicionih prilika na poslovnom forumu Bosna i Hercegovina – Saudijska Arabija koji je održan u okviru trodnevne posjete delegacije Kraljevine Saudijske Arabije Bosni i Hercegovini. Poslovni forum je okupio više od 120 kompanija iz BiH i 30 kompanija iz Saudijske Arabije i bio je prilika za predstavljanje investicionih potencijala i jačanje ekonomskih veza između dvije zemlje. Istaknute su prednosti ulaganja u ključne sektore, kao i aktivnosti koje FIPA provodi radi podrške investitorima i olakšavanja poslovanja. Taj angažman, kako navode iz FIPA-e, bio je prilika da se Bosna i Hercegovina predstavi kao atraktivna investiciona destinacija i da se uspostave nove platforme za saradnju s partnerima iz Saudijske Arabije. Tokom foruma održani su i poslovni susreti privrednika iz različitih sektora – poljoprivrede, turizma i hotelijerstva, nekretnina, građevinarstva, energetike i obnovljivih izvora energije, informaciono-komunikacionih tehnologija, trgovine, zdravstva, logistike i transporta. Agencija je organizirala B2B sastanke s kompanijama poput BlueDeer, Medical Advanced Sources, Alshahba Diamond Company, Vision of Tomorrow Exhibitions and Conferences Company, Power of Movement Medical Rehabilitation Company i Herbos Nature doo Sarajevo. Ovi susreti predstavljaju osnovu za produbljivanje partnerstva i otvaranje novih investicionih mogućnosti. Poslovni forum je naglasio važnost jačanja ekonomskih odnosa između BiH i Saudijske Arabije, a tokom godine očekuju se i dodatne promotivne aktivnosti u vezi investicionih potencijala, te konkretizacije investicionih projekata, saopćeno je iz FIPA-e.
BiH ostaje privlačna za strane investitore
Marx.ba Više od 90 posto članica Vijeća stranih investitora u BiH (VSI) smatra BiH pogodnom za investiranje, rečeno je danas prilikom predstavljanja Poslovnog barometra za 2025. godinu, ključnog analitičkog dokumenta VSI koji oslikava očekivanja, izazove i prioritete poslovne zajednice u BiH. Predsjednica VSI Sanela Karić je izjavila da rezultati istraživanja sadržani u ovom izdanju Poslovnog barometra jasno pokazuju ključne trendove i prioritete članica VSI, uključujući investicijske strategije, zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa, te identifikaciju prepreka i rizika u poslovanju. – Predviđanja investitora su optimistična i oni žele da reinvestiraju u BiH. Više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, a najveći fokus ulaganja usmjeren je na ljudske resurse i razvoj kadrova – istakla je Karić, dodajući da je riječ o značajnom podatku za donosioce odluka jer pokazuje da investitori vide potencijal u domaćoj radnoj snazi. Karić je rekla da je najveći rast, kad je riječ o stranim investicijama, zabilježen nakon pandemije 2023. godine, a intenzitet ulaganja se održao i u narednim godinama, bez značajnog pada. Izvršni direktor VSI Nedim Makarević je rekao da je 85 članica Vijeća do sada uložilo gotovo 10 milijardi KM u domaću privredu, generišući više od 20.000 radnih mjesta od 1990-ih do danas. – Pozitivna poruka je da 90 posto članica VSI preporučuje BiH kao destinaciju za ulaganja, a članice će 60 posto svojih sredstava reinvestirati u postojeće projekte. Niti jedna velika kompanija sa stranim kapitalom ne planira zatvoriti svoje pogone niti napustiti BiH – poručio je Makarević. Podsjetio je da je porez na dobit od 10 posto jedan je najnižih u Evropi, ali da administracija i dnevna politika često zbunjuju investitore. Prezentacija je održana u u Centralnoj banci BiH (CBBiH), a guvernerka Jasmina Selimović istakla je da ova institucija ostaje stub makroekonomske stabilnosti i partner poslovnoj zajednici, s ciljem stvaranja povoljnog ambijenta za dalji razvoj privrede. Selimović je navela da je u periodu od januara do septembra 2025. godine priliv direktnih stranih investicija u BiH iznosio 1,05 milijardi KM, pri čemu je najveći dio stigao iz Njemačke (264,6 miliona KM), Hrvatske (223,4 miliona KM) i Slovenije (154,5 miliona KM). Naglasila je da je neophodno raditi na jačanju institucionalne sigurnosti i unapređenju poslovnog ambijenta kako bi investicija bilo više.
Sprema li se akvizicija: Hoće li Coca-Cola HBC kupiti Jamnicu plus
Marx.ba Jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju pića, Coca-Cola, odnosno njena punionica Coca-Cola HBC zainteresirana je da kupi Jamnicu plus, izvijestio je Jutarnji list. Očekuje se da će posao biti dovršen do kraja godine. U poslovnim krugovima prvo spominjao konzorcij domaćih i regionalnih kompanija kao mogući kupac, zatim se među zainteresiranima pojavio američki div Pepsi, a spominjala se i češka grupa Mattoni 1873. Međutim, prema posljednjim informacijama, najozbiljniji kandidat za novog vlasnika je Coca-Cola HBC. U međuvremenu, hrvatska grupacija Bosqar Invest potvrdila je medijske spekulacije da želi kupiti PIK Vrbovec, te je objavila da ulazi u proces dubinskog snimanja. Prodaja Jamnice plus i Fortenove dio je procesa ubrzanja dezinvestiranja dijelova grupe izvan maloprodajnog sektora, čiji su glavni stupovi Konzum i Mercator. Prije godinu dana završila je prodaju svog poljoprivrednog segmenta grupi Podravka. U martu prošle godine prodala je porečku kompaniju za proizvodnju vina i ulja Agrolaguna proizvođaču alkoholnih pića Badel 1862, a u augustu ljubljanski Mercator-Emba austrijskoj grupi Argana. U novembru prošle godine hrvatska prehrambeno-poljoprivredna grupa Žito kupila je proizvođača ulja i majoneze Zvijezdu, a u januaru ove godine sklopila je ugovor s MK Grupom o prodaji povezane srbijanske kompanije Dijamant Zvijezdi.
Saudijci stižu u BiH: Hoće li doći i nove investicije u našu zemlju
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji s Vijećem saudijskih komora i partnerskim institucijama, a u okviru trodnevne posjete delegacije Kraljevine Saudijske Arabije Bosni i Hercegovini, 10. februara u Sarajevu organizuje Poslovni forum BiH – Saudijska Arabija. Na događaju će se medijima obratiti kopredsjedavajući Zajedničkog poslovnog vijeća BiH – KSA Suleiman bin Abdullah Mohammed Al-Shiddi, predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Iz VTK navode da, imajući u vidu značaj tržišta Kraljevine Saudijske Arabije i činjenicu da je ta zemlja u procesu diverzifikacije i jačanja nenaftnih sektora, ova posjeta predstavlja posebnu priliku za upoznavanje sa saudijskim tržištem, uspostavljanje novih poslovnih kontakata te jačanje ukupne privredne saradnje između dvije zemlje. U okviru ovog događaja bit će predstavljeno investicijsko i poslovno okruženje Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije te organizovani B2B susreti kompanija iz obje zemlje, najavljeno je iz VTKBiH.