Svijet u zlatnoj groznici: Ko određuje cijenu i šta to znači za privatne investitore
Marx.ba Zlato je odavno na glasu kao sigurna (investicijska) luka u kriznim vremenima. Ali, kakvu stvarno ulogu plemeniti metal igra u svijetu finansija, ko određuje cijenu zlata i što to znači za privatne investitore, nalizirao je Deutsche Welle. Zlato je simbol moći, vijekovima je zlato sinonim za bogatstvo. – Kraljeve i plemiće se krunisalo zlatnom krunom. Zlato se oduvijek asocira s nečim pozitivnim, pojašnjava Olaf Stotz, profesor na visokoj školi Frankfurt School of Finance and Management. Zlato je do današnjih dana uspjelo zadržati status omiljenog luksuznog dobra. Oko polovice eksploatiranog zlata danas se prerađuje u nakit. Ako se pritom radi o rijetkim komadima nakita, oni mogu doseći vrlo visoku kolekcionarsku vrijednost. A ako se radi o rijetkim luksuznim satovima, moguć je i egzorbitantan porast vrijednosti tog artikla. No, u pravilu zlatni nakit nije baš najbolja opcija kada se radi o potencijalnim investicijama. Nakit naime u većini slučajeva nije nešto što je “čisto” zlato, uglavnom se radi o legurama – dakle miksu raznih metala. Udio zlata u naušnicama, ogrlicama ili narukvicama tako može opasti i na nivo od 58,5 posto. Umjesto nakita, puno bolja opcija za ulaganje novca su zlatnici ili zlatne poluge. Zlatnici se u pravilu sastoje od finog zlata, dakle udio zlata iznosi 99,9 %. Vrijednost se izražava u finim uncama. Aktuelno jedna fina unca zlata (odnosno 31,1 gram) košta nešto više od 3.000 američkih dolara. Tokom marta je bila zabilježena rekordna vrijednost svih vremena: 3.057,51 dolar. Prije 30 godina, u martu 1995. godine, cijena zlata je iznosila oko 390 dolara. – Činjenica da je cijena zlata u protekla tri desetljeća toliko porasla ima veze i s inflacijom. Doduše, cijena zlata je rasla brže od inflacije, ali „su se u načelu dogodila samo dva do tri znatnija porasta cijena zlata, smatra stručnjak Stotz. On naglašava kako cijena zlata kratkoročno može oscilirati i napominje da mu je, kao naučniku, malo čudna teza da je zlato doista dobra zaštita od inflacije. Cijena zlata se ne određuje tek u posljednjih 30 godina, nju se definira jod od 17. stoljeća, tada se to radilo na Bullion Marketu u Londonu (najvažnijem izvanberzovnom mjestu za trgovanje zlatom i srebrom, nap. red.) Od 20. stoljeća postoji i jasno definirana tržišna struktura za zlato, ona je kreirana 12. septembra 1919. uz pomoć takozvanog „Londonskog Goldfixinga”. To konkretno znači da od tada najvažniji trgovci zlatom dva puta dnevno definiraju svoje cijene – radnim danom u 10:30 i u 15:00. To pravilo vrijedi do današnjih dana. – To ima određenu simboličnu snagu”, objašnjava Stotz na ARD-u. Ali ujedno i naglašava: – Trguje se naravno i na elektronski način. A tamo se cijene zlata određuje iz sekunde u sekundu, iz minute u minutu. Zašto je zlato tako vrijedno? I zašto jedna unca danas košta više od 3.000 eura? Razlog su, između ostalog, i karakteristike zlata. Zlato je odličan vodič struje, lako ga se prerađuje, gotovo je neuništivo, pa i na duži rok. Sve to zlato čini važnom sirovinom za elektroniku. U jednom pametnom telefonu se nalazi oko 30 miligrama zlata. Taj se metal koristi i za plombe za zube, odnosno za proizvodnju umjetnih zuba – zato što kiselina u usnoj šupljini i u jelu ne može “napasti” zlato. Ljudi eksploatiraju sve više zlata. Samo tokom 2024. je, po navodima US Geological Survey, širom svijeta iskopano oko 3.300 tona zlata. Osim Kine, među zemljama koje eksploatiraju najviše zlata su Australija, Rusija, te Sjeverna Amerika sa SAD i Kanadom. Sudeći po navodima World Gold Councila, čovječanstvo je od prve zlatne groznice u historiji, do sada eksploatiralo više od 220.000 tona zlata. Većinu plemenitog metala danas posjeduju centralne banke, ukupno oko 37.000 tona. I kod njih se i danas osjeća zlatna groznica – samo u prvom polugodištu 2024., centralne banke su širom svijeta kupile 483 tone zlata, što je rekordna količina. Najveće rezerve zlata krajem 2024. je imao SAD (8.133,5 tona). To proizlazi iz podataka World Gold Councila. Njemačka posjeduje druge najveće rezerve zlata (3.351,5 tona) u svijetu. A slijede Italija, Francuska, Rusija i Kina. Valja pritom naglasiti da World Gold Council bilježi samo one podatke koje zemlje svijeta stavljaju dobrovoljno na raspolaganje. Stvarne zalihe bi dakle mogle biti i (znatno) veće. Činjenicu da mnoge zemlje posjeduju rezerve zlata World Gold Council objašnjava time da one tako žele smanjiti ovisnost o dolaru. U slučaju svjetskih kriza moguće su turbulencije za nacionalne valute, odnosno porast inflacije. Ako se u kriznim vremenima uzdrma neku valutu, rezerve zlata služe kao „osiguranje”, odnosno sredstvo pomoću kojeg se stabilizira tečajeve valuta – na primjer ciljanom kupovinom i prodajom neke strane valute. U modernoj verziji zlatne groznice mogu učestvovati i privatne osobe, odnosno građani koji ne žele, kao centralne banke, deponirati zlatne poluge u neki sef. Oni mogu ulagati u investicijske fondove koji se bave zlatom, u certifikate odnosno druge vrste vrijednosnih papira (ETF, ETC), pa i u same rudnike zlata. No, za razliku od fondova, investicije u neku pojedinu dionicu je znatno veći – jer na kraju krajeva neka rudarska kompanija može i propasti. Ili obustaviti rudarenje, piše DW. VEZANO Centralna banka BiH povećala količinu monetarnog zlata
Centralna banka BiH povećala količinu monetarnog zlata
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine je u prošloj godini, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kupovinom dodatne količine zlata, objavili su iz Centralne banke BiH. Učešće monetarnog zlata, prema podacima na kraju februara ove godine, u ukupnim deviznim rezervama CBBiH iznosi oko 3,5%. Tokom 2024. godine, Centralna banka BiH kupila je dodatnih 2 tone zlata, a trenutna dobit po tom osnovu iznosi 21,4 miliona eura.
Evo kako je Vlada raspodijelila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u FBiH
Marx.ba Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu. Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor. Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko). U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar). Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša u iznosu od 1.000.000 KM. Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM. Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe). Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH. Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno 46.504.025,44 KM. Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj. Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM. Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM. Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanacija ceste Lepenica- Han Ploča, a za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM. Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM. Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda. O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti. Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom. Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica. Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica. Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti. VEZANO Potpisan ugovor: Sarajevo kupuje deset novih Solaris trolejbusa
Investitori u niskom startu: Velika pomama za dionicama evropskih proizvođača oružja
Marx.ba Ovih dana lansiran je prvi berzovni fond (ETF) posvećen isključivo evropskom odbrambenom sektoru, što odražava sve veći interes investitora za ovu industriju. WisdomTree Europe Defence Ucits ETF debitirao je na berzama u Milanu i Frankfurtu 11. marta, dok je trgovanje na Londonskoj berzi započelo dan kasnije, 12. marta, navodi se u priopćenju. Ovaj ETF obuhvata portfelj od 20 evropskih kompanija koje proizvode civilnu i vojnu opremu, obrambenu elektroniku te svemirsku tehnologiju. Fond ne ulaže u kompanije uključene u razvoj međunarodno zabranjenog oružja, poput kasetne municije i protivpješadijskih mina, čime dodatno privlači investitore osjetljive na pitanja etike i održivosti, piše Poslovni puls. Među najznačajnijim kompanijama u ETF-u ističu se njemački Rheinmetall, koji čini 18 posto portfelja, italijanski Leonardo (15%), švedski Saab i britanski BAE Systems (po 10%) te francuski Thales (9%). Visoka koncentracija ulaganja u nekoliko ključnih dionica može predstavljati potencijalni rizik za investitore, ali iz WisdomTreea ističu kako je značajna zastupljenost Rheinmetalla rezultat izuzetnog rasta njegove vrijednosti dionica, koje su se gotovo udvostručile od početka godine. Za razliku od ranije dostupnih europskih ETF-ova, koji su uglavnom nudili globalnu izloženost, WisdomTree Europe Defence Ucits ETF fokusira se isključivo na evropsko tržište. Britanski Financial Times primjećuje kako su investitori od početka godine snažno ulagala u obrambene ETF-ove, poput VanEck Defence Ucits i HANetf Future of Defence, koji više od 50% svojih ulaganja usmjeravaju prema američkim kompanijama. VEZANO Trump Media sklopio partnerstvo s Crypto.com za pokretanje ETF-ova
Trump Media sklopio partnerstvo s Crypto.com za pokretanje ETF-ova
Marx.ba Trump Media potpisao je neobavezujući ugovor s kripto mjenjačnicom Crypto.com za pokretanje niza ETF-ova u SAD. Trump Technology Group Corp (TMTG), operater platforme društvenih medija Truth Social i fintech brenda Truth.Fi, također je dio sporazuma koji podliježe regulatornom odobrenju, prema izjavi Trump Medie od 24. marta. Strane planiraju pokrenuti ETF-ove kasnije ove godine putem Crypto.com-ovog brokera, Foris Capital. ETF-ovi će se sastojati od digitalne imovine i vrijednosnih papira s fokusom na “Made in Americ”’. Crypto.com će osigurati infrastrukturu i usluge skrbništva za ponudu kriptovaluta za ETF-ove, što može uključivati bitcoin, ethereum, solanu, xrp i chronos. Uključene strane očekuju da će ETF-ovi biti široko dostupni na međunarodnoj razini, uključujući SAD, Europu i Aziju na postojećim brokerskim platformama. – Jednom kada budu pokrenuti, ovi će ETF-ovi biti dostupni u aplikaciji Crypto.com za naših više od 140 miliona korisnika širom svijeta, rekao je suosnivač i izvršni direktor Crypto.com Kris Marszalek, prenosi Seebiz. Očekuje se da će ETF-ovi biti pokrenuti zajedno s Truth.Fi zasebno upravljanim računima (SMA), u koje TMTG također planira investirati sa svojim novčanim rezervama. Potencijalno pokretanje ETF-ova označilo bi još jedan pothvat vezan uz kripto koji uključuje američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, demokratski zastupnici kažu da je već došlo do sukoba interesa između Trumpovih predsjedničkih dužnosti i vlasništva Trumpove organizacije nad kripto platformom, World Liberty Financial, uz službeni Trump memecoin koji je lansiran tri dana prije njegove inauguracije. Predstavnik Predstavničkog doma Gerald Connolly nedavno je opisao Trump token kao “otimanje novca” koje je omogućilo entitetima povezanim s Trumpom da unovče više od 100 miliona dolara vrijednih naknada za trgovanje. Demokratkinja Maxine Waters također je kritizirala Trumpov memecoin 20. januara, govoreći o njemu kao o “povlačenju tepiha” koji predstavlja najgore od kripta. VEZANO BlackRock lansirao prvi bitcoin ETP u Evropi
Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Marx.ba U Visokom je danas potpisan ugovor o strateškom partnerstvu između kompanija Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest d.d. Sarajevo, kojim Energoinvest i zvanično pokreće proizvodnju transformatora pod vlastitim brendom u BiH. Ugovorom je predviđeno da u prvoj fazi fabrika Energoin kompanije Ares u Visokom u potpunosti proizvodne kapacitete od 180 komada transformatora/mjesečno snage do 7MVA stavi za potrebe kompanije Energoinvest i proizvodi pod njegovim brendom, dok je u drugoj fazi plan otvoriti zajedničku fabriku u Sarajevu sa mjesečnom proizvodnjom od 320 komada transformatora/mjesečno do 110MVA. U punom kapacitetu obje kompanije bi trebale da upošljavaju do 250 ljudi. Mirza Ustamujić, direktor Uprave Energoinvesta, je kazao da je ovo danas s dubokom simbolikom koja ne predstavlja samo novo poglavlje bh. privrede već i pokretanje industrijske proizvodnje transformatora što je historijska prekretnica za Energoinvest. – Ovo će dodatno učvrstiti poziciju lidera Energoinvesta u energetskom sektoru. Ovo je trenutak koji trasira put ka budućnosti, vraćamo se na velika tržišta, osvajamo nova i gradimo temelje za dugoročne planove, kazao je Ustamujić te naveo brojne poslovne uspjehe koji ukazuju na rast ovog bh. giganta. Istakao je da su ponosni na ono što su postigli i ono što stvaraju i što će stvarati za budućnost domovine. Direktor EnergoIN Turska Osman Acar je kazao da je ovaj projekt investiranje u privredu, ljude i znanje koji za cilj ima djelovanje izvan granica i postizanje svjetskih rezultata. – Ova saradnja je dokaz da ovdje u Bosni i Hercegovini ostavljamo proizvodnju, stvaramo vrhunski proizvod ulažući u ljude i snagu budućnosti, rekao je Acar. Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić prisustvovao je danas ovom događaju u Visokom te je zvanično pogone pustio u funkciju. VEZANO Prilika za naše kompanije: Amerikanci objavili strateško partnerstvo sa EDOM Connect
Prilika za naše kompanije: Amerikanci objavili strateško partnerstvo sa EDOM Connect
N. D. Kako je objavio Texas Global Business, LLC, vrhunska konsultantska firma specijalizovana za međunarodno poslovanje i ekonomski razvoj, sa zadovoljstvom objavljuje strateško partnerstvo sa EDOM Connect, globalnom platformom za poslovne usluge koja pruža finansijske i tržišne informacije, strateški razvoj, integraciju lanca snabdijevanja i bliska rješenja širom DACH regiona (Njemačka, Austrija, Švicarska, Maroko) i Balkana. Prema onome što je objavljeno, uspostavljeno je partnerstvo za regiju Balkana, što svakako može značiti novu veliku priliku i za bh. kompanije. – Ova saradnja će ubrzati širenje vodećih brendova zapadnog Balkana na američko i meksičko tržište, jačajući pristup tržištu i povezanost lanca nabavke. Kombinacijom stručnosti obje kompanije, ovo partnerstvo će uvesti visokokvalitetne, konkurentne proizvode i usluge u ključne industrije u automobilskoj, zrakoplovnoj, odbrani, građevinarstvu i vrhunskom dizajnu interijera širom Sjeverne Amerike. Ovo uključuje visokokvalitetne precizne komponente i metalne i kompozitne dijelove izrađene po mjeri za automobilski i svemirski sektor, kao i vrhunski namještaj i rješenja interijera za luksuzne stambene i komercijalne projekte kao što su hoteli, javne dvorane i restorani. Dobavljači sa Zapadnog Balkana u okviru portfelja EDOM Connecta već su sastavni dio vrhunske evropske proizvodnje automobila i transporta, opskrbljujući vodeće proizvođače poput Mercedesa, Siemensa i SF-a preciznim komponentama, objavio je Texas Global Business . Kako naglašavaju kreću u saradnju s kompanijom koja je “također ključni igrač za unutrašnje opremanje širom Evrope i sjeverne Afrike, služeći kao glavni dobavljači za Ikeu i obezbjeđujući vrhunski namještaj za luksuzne hotele, državne kuće i restorane širom zapadne i istočne Evrope”. Prema njihovim riječima, usred evolucije trgovinske politike SAD, ova saradnja će poboljšati otpornost lanca opskrbe pružanjem pouzdanih, isplativih alternativa izvora iz regije koja je i dalje nedovoljno zastupljena u sjevernoameričkoj trgovini. Štaviše, ova strateška alijansa će olakšati ulazak ovih dokazanih dobavljača visokog kalibra na američko i meksičko tržište u ključnom trenutku kada se napredni proizvodni sektori – uključujući vazduhoplovstvo, odbranu, automobilsku industriju i elektroniku – šire širom Teksasa, SAD i Meksika. Taj trenutak je posebno značajan za Teksas, jer država nastoji ojačati i povećati svoje regionalne napredne proizvodne kapacitete u aeronautičkom i odbrambenom području, stvarajući potrebu za strateškim partnerstvima dobavljača s pouzdanim, visokokvalitetnim proizvođačima preciznih metala i kompozitnih materijala. – Texas Global Business je posvećen podsticanju međunarodnog rasta povezivanjem preduzeća sa strateškim partnerima koji povećavaju konkurentnost i dugoročni uspjeh. Kroz naše partnerstvo sa EDOM Connectom, donosimo vrhunske brendove Zapadnog Balkana, koji već opslužuju ključne industrije širom Evrope, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, u Sjedinjene Države i Meksiko. Ova saradnja otvara nove poslovne prilike, jaču integraciju tržišta i inovativnu otpornost lanca nabavke za sve uključene regije, rekla je Angela Pack Zia, suosnivačica i izvršna direktorica Texas Global Business, LLC. VEZANO Bh. kompanije u utrci za titulu lidera održivog razvoja: Rekordan broj prijava
Privredna komora USK: Za osam projektnih linija 28 miliona KM
Marx.ba U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona (USK) jučer je održan info dan u suorganizaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, privrednih komora FBiH i USK. Predstavnici Ministarstva prezentirali su objavljeni Javni konkurs za odabir korisnika grant sredstava tekućih i kapitalnih transfera za 2025. godinu te dali pojašnjenja vezana za podnošenje projektnih prijava. Grant sredstva dodjeljuju se kroz osam projektnih linija: izgradnja poduzetničkih zona, unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, poticaj za organizovanje sajmova privrede, jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća (MSP), razvoj start-up ekosistema, podrška MSP u IT sektoru, poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti te poticaj novoosnovanim subjektima male privrede. Tekst javnog konkursa dostupan je na stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a predsjednica Privredne komore USK Sanela Sabljaković kaže da se radi o vrlo značajnim sredstvima, prenosi Fena. – Ukupno raspoloživa sredstva ovog javnog poziva iznose 28 miliona KM za osam projektnih linija. Posebno bismo izdvojili projekat jačanja konkurentnosti MSP, gdje je raspoloživo 18 miliona KM, a firme će moći aplicirati za sredstva do 200.000 KM uz 40 posto vlastitog učešća. Ova projektna linija otvorena je za aplikante iz prerađivačke industrije, dok će se kroz druge projektne linije podržati i IT sektor, mala privreda i obrti, izjavila je Sabljaković. VEZANO Autoceste FBiH: Potpisan Ugovor za nadzor radova za dionicu Mostar sjever – Mostar jug
BlackRock lansirao prvi bitcoin ETP u Evropi
Marx.ba BlackRock je pokrenuo svoj prvi bitcoin produkt kojim se trguje na berzi (ETP) u Evropi, nastojeći iskoristiti rastuću potražnju za izlaganjem kriptovalutama na novim tržištima nakon što je u slične proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama privukao više od 50 milijardi dolara. Najveći svjetski upravitelj imovinom lansirao je svoj “iShares Bitcoin ETP”, prema informacijama dostupnim na BlackRockovoj web-stranici. Proizvod je registriran u Švicarskoj, a kotira na berzama u Parizu, Amsterdamu i Frankfurtu, prenosi Reuters. BlackRock je bio jedan od prvih institucionalnih ulagača koji su ponudili instrumente kojima se trguje na berzi u SAD i koji prate cijenu bitcoina, nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) odobrila takve proizvode u januaru 2024. godine, prenosi Poslovni puls. Prema podacima s njihove stranice, BlackRock je u ovom najnovijem proizvodu sarađivao s Coinbaseom kao skrbnikom te Bank of New York Mellon kao administratorom. VEZANO 20 najboljih agencija kripto marketinga
Proteini.si preuzeli Sanivitu i T.H.E.
Marx.ba Na slovenskom tržištu sportske prehrane dogodila se važna promjena. Javna agencija za zaštitu konkurencije Republike Slovenije dozvolila je kompaniji Proteini.si preuzimanje riblje kompanije Sanivita i dijela kompanije T.H.E., koja se bavi maloprodajom sportske prehrane. Kompanija Proteini.si, koja je osnovana 2004. godine i isprva je svoje proizvode prodavala u fitness centrima, bavi se prodajom sportske prehrane i dodataka prehrani, odjeće i opreme za vježbanje u trgovinama u trgovačkim centrima u Sloveniji, te u zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, putem franšiznih trgovina. Osim toga, ima i online prodaju na šest jezika, piše ljubljanski Dnevnik. Dio prodaje odvija se preko većih trgovačkih lanaca, benzinskih stanica, raznih trafika, sportskih trgovina te sportsko-fitness centara. Poslovni rezultati za prošlu godinu još nisu poznati, no u 2023. kompnija Proteini.si, ostvarila je 25,5 miliona eura prihoda od prodaje, što predstavlja rast od gotovo petine u odnosu na isti period 2022. godine, dok je neto dobit porasla za 40 posto i iznosila je 1,44 miliona eura, prenosi Seebiz. Kako je ranije objavio jedan od dvojice direktora Proteini.si Simon Mastnak, koji je sredinom decembra prošle godine imenovan i za direktora Atombodya, Proteini.si grupacija ima više od 70 trgovina od Hannovera do Skoplja, a njihovi proizvodi dostupni su u više od 8.000 trgovina u svim važnijim trgovačkim lancima u regiji. Grupacija Proteini.si s brendom Atombody planira ući na tržišta zapadne Evrope. Atombody je preko MSG Onlinea bio u vlasništvu Adriana Rinklina, jednog od najbogatijih Austrijanaca. Rinklin je početkom ove godine preko kompanije R 1 Holding postao deset postotni vlasnik Proteini.si. Nakon akvizicije Atombodya, za koju je kupoprodajni ugovor, prema podacima iz austrijskog registra, sklopljen lani u junu, Proteini.si krenuo je u akviziciju Sanivite na slovenskom tržištu. Između ostalog, ova kompanija proizvodi proteine za druge brendove. S proizvodnjom je krenula 2004. u Belgiji, a 2011. zbog nižih troškova počela je s proizvodnjom u Sloveniji. Polovični vlasnik Sanivite je belgijska kompanija Societe Mondiale de Complements Nutritionnels u kojoj je krajnji vlasnik Gerald Van De Vel, dok polovični vlasnički udio kontrolira slovenska kompanija NH Invest. Podaci o poslovanju Sanivite za 2024. još nisu poznati, ali pretprošle godine ova je kompanija povećala prihode od prodaje za 35 posto na nešto više od osam miliona eura. NH Invest također je 47-postotni vlasnik kompanije T.H.E. Kompanija T.H.E u Sloveniji kontrolira lanac vlastitih trgovina The Nutrition u kojima prodaju sportsku prehranu i dodatke prehrani. T.H.E je u 2023. ostvario 3,34 miliona eura prihoda od prodaje i 281.000 čiste dobiti. VEZANO