BiH ostaje privlačna za strane investitore
Marx.ba Više od 90 posto članica Vijeća stranih investitora u BiH (VSI) smatra BiH pogodnom za investiranje, rečeno je danas prilikom predstavljanja Poslovnog barometra za 2025. godinu, ključnog analitičkog dokumenta VSI koji oslikava očekivanja, izazove i prioritete poslovne zajednice u BiH. Predsjednica VSI Sanela Karić je izjavila da rezultati istraživanja sadržani u ovom izdanju Poslovnog barometra jasno pokazuju ključne trendove i prioritete članica VSI, uključujući investicijske strategije, zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa, te identifikaciju prepreka i rizika u poslovanju. – Predviđanja investitora su optimistična i oni žele da reinvestiraju u BiH. Više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, a najveći fokus ulaganja usmjeren je na ljudske resurse i razvoj kadrova – istakla je Karić, dodajući da je riječ o značajnom podatku za donosioce odluka jer pokazuje da investitori vide potencijal u domaćoj radnoj snazi. Karić je rekla da je najveći rast, kad je riječ o stranim investicijama, zabilježen nakon pandemije 2023. godine, a intenzitet ulaganja se održao i u narednim godinama, bez značajnog pada. Izvršni direktor VSI Nedim Makarević je rekao da je 85 članica Vijeća do sada uložilo gotovo 10 milijardi KM u domaću privredu, generišući više od 20.000 radnih mjesta od 1990-ih do danas. – Pozitivna poruka je da 90 posto članica VSI preporučuje BiH kao destinaciju za ulaganja, a članice će 60 posto svojih sredstava reinvestirati u postojeće projekte. Niti jedna velika kompanija sa stranim kapitalom ne planira zatvoriti svoje pogone niti napustiti BiH – poručio je Makarević. Podsjetio je da je porez na dobit od 10 posto jedan je najnižih u Evropi, ali da administracija i dnevna politika često zbunjuju investitore. Prezentacija je održana u u Centralnoj banci BiH (CBBiH), a guvernerka Jasmina Selimović istakla je da ova institucija ostaje stub makroekonomske stabilnosti i partner poslovnoj zajednici, s ciljem stvaranja povoljnog ambijenta za dalji razvoj privrede. Selimović je navela da je u periodu od januara do septembra 2025. godine priliv direktnih stranih investicija u BiH iznosio 1,05 milijardi KM, pri čemu je najveći dio stigao iz Njemačke (264,6 miliona KM), Hrvatske (223,4 miliona KM) i Slovenije (154,5 miliona KM). Naglasila je da je neophodno raditi na jačanju institucionalne sigurnosti i unapređenju poslovnog ambijenta kako bi investicija bilo više.
Sprema li se akvizicija: Hoće li Coca-Cola HBC kupiti Jamnicu plus
Marx.ba Jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju pića, Coca-Cola, odnosno njena punionica Coca-Cola HBC zainteresirana je da kupi Jamnicu plus, izvijestio je Jutarnji list. Očekuje se da će posao biti dovršen do kraja godine. U poslovnim krugovima prvo spominjao konzorcij domaćih i regionalnih kompanija kao mogući kupac, zatim se među zainteresiranima pojavio američki div Pepsi, a spominjala se i češka grupa Mattoni 1873. Međutim, prema posljednjim informacijama, najozbiljniji kandidat za novog vlasnika je Coca-Cola HBC. U međuvremenu, hrvatska grupacija Bosqar Invest potvrdila je medijske spekulacije da želi kupiti PIK Vrbovec, te je objavila da ulazi u proces dubinskog snimanja. Prodaja Jamnice plus i Fortenove dio je procesa ubrzanja dezinvestiranja dijelova grupe izvan maloprodajnog sektora, čiji su glavni stupovi Konzum i Mercator. Prije godinu dana završila je prodaju svog poljoprivrednog segmenta grupi Podravka. U martu prošle godine prodala je porečku kompaniju za proizvodnju vina i ulja Agrolaguna proizvođaču alkoholnih pića Badel 1862, a u augustu ljubljanski Mercator-Emba austrijskoj grupi Argana. U novembru prošle godine hrvatska prehrambeno-poljoprivredna grupa Žito kupila je proizvođača ulja i majoneze Zvijezdu, a u januaru ove godine sklopila je ugovor s MK Grupom o prodaji povezane srbijanske kompanije Dijamant Zvijezdi.
Saudijci stižu u BiH: Hoće li doći i nove investicije u našu zemlju
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji s Vijećem saudijskih komora i partnerskim institucijama, a u okviru trodnevne posjete delegacije Kraljevine Saudijske Arabije Bosni i Hercegovini, 10. februara u Sarajevu organizuje Poslovni forum BiH – Saudijska Arabija. Na događaju će se medijima obratiti kopredsjedavajući Zajedničkog poslovnog vijeća BiH – KSA Suleiman bin Abdullah Mohammed Al-Shiddi, predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Iz VTK navode da, imajući u vidu značaj tržišta Kraljevine Saudijske Arabije i činjenicu da je ta zemlja u procesu diverzifikacije i jačanja nenaftnih sektora, ova posjeta predstavlja posebnu priliku za upoznavanje sa saudijskim tržištem, uspostavljanje novih poslovnih kontakata te jačanje ukupne privredne saradnje između dvije zemlje. U okviru ovog događaja bit će predstavljeno investicijsko i poslovno okruženje Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije te organizovani B2B susreti kompanija iz obje zemlje, najavljeno je iz VTKBiH.
Franck preuzeo tvornicu kafe u BiH i dva lokalna brenda
Marx.ba Franck je danas izvijestio da je zaključio proces akvizicije tvornice za preradu kafe u Posušju te lokalnih brendova kave Branck caffé i Dolce caffe, čime jača prisutnost na tržištu Bosne i Hercegovine. Nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH utvrdilo da za transakciju ne postoji obaveza prijave namjere koncentracije u skladu sa Zakonom o konkurenciji, Franck je, kako se navodi u saopćenju, zaključio proces akvizicije. Time zagrebačka kompanija dodatno jača svoju dugoročnu prisutnost na tržištu BiH te nastavlja razvoj lokalnog poslovanja kroz ulaganja u proizvodne kapacitete, distribuciju i brend portfelj. Svi zaposlenici tvornice u Posušju pridružuju se Francku, uz zadržavanje kontinuiteta poslovanja i unapređenje operativnih procesa, kaže se u priopćenju. Franckovo preuzimanje tvornice u Posušju i lokalnih brendova, kako se navodi, nadovezuje se na prethodno uspostavljenu izravnu distribuciju Franckovih proizvoda na tržištu BiH.
Novi rekord: Zlato jutros iznad 5.000 dolara za uncu
Marx.ba Zlato se jutros popelo na novi rekord, prešavši 5.000 dolara po unci u ponedjeljak i produživši svoj rekordni niz dok investitori traže sigurnost žutog metala usred rastućih geopolitičkih napetosti i globalnih fiskalnih rizika. Spot cijene zlata i američki terminski ugovori za zlato za februar porasli su za 1,2%, trgujući se po 5042, odnosno 5036 dolara po unci. Skok plemenitog metala dolazi u trenutku kada nedavna žarišta od Grenlanda i Venezuele do Bliskog istoka naglašavaju veći geopolitički rizik, jačajući privlačnost zlata kao zaštite od neizvjesnosti. Srebro se također oporavilo u ponedjeljak, a spot cijene skočile su za 3% na 106,1 dolar po unci, također profitirajući od industrijske potražnje.
Investicija od 90 miliona eura: Elektroprivreda BiH gradi VE „Vlašić“ i fotonaponske elektrane
Marx.ba Generalni direktor Elektroprivrede BiH dr.sci. Sanel Buljubašić i Sedžad Milanović, ministar privrede Srednjobosanskog kantona, potpisali su u Travniku Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja Vjetroelektrana „Vlašić“ i ankese na ugovore o koncesiji za fotonaponske elektrane „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, područje općine Bugojno. Potpisivanjem ugovora predviđena je saradnja Elektroprivrede BiH i Srednjobosanskog kantona na projektima od zajedničkog interesa, s posebnim fokusom na unapređenje energetske infrastrukture, sigurnost snabdijevanja električnom energijom, te podršku razvoju industrijskih i privrednih kapaciteta. Saradnjom na projektima VE „Vlašić“ i fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, stvaraju se preduslovi za realizaciju budućih investicija i projekata koji će doprinijeti ekonomskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta, unapređenju energetskog sistema i jačanju saradnje između kantonalnih institucija i javnih preduzeća, koja su od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Vjetroelektrana „Vlašić“, koja će imati do 9 vjetroagregata ukupne snage 50 MW s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 112 do 116 GWh, gradit će se na nenaseljenom platou Vlašića na nadmorskoj visini 1850 metara, što je za 1000 metara više u odnosu na podveleški plato. Vrijednost investicije je 90 miliona eura. Krajem decembra 2025. godine, Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedloge sporazuma o zajmu i grantovima s Razvojnom bankom Njemačke (KfW) za realizaciju projekta Vjetroelektrane, u ukupnoj vrijednosti 38,43 miliona eura, uključujući i propratne mjere. Uz saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u decembru 2025. godine, objavljena je finalna faza nabavke izgradnje fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, zaključen je Ugovor o pravu građenja pogona ukupne snage 45 MW, a u toku su aktivnosti u vezi s priključenjem na prijenosnu mrežu i postupci koje se odnose na eksproprijaciju i izmjenu namjene zemljišta.
Terra Balcanica u BiH pronašla bogata nalazišta srebra
Marx.ba Bušenje treće faze kompanije Terra Balcanica u Brezanima proširilo je površinsku mineralizaciju zlata na 170 metara duž područja unutar velike anomalije tla. Novi rezultati u Brezanima i Čumavićima potvrđuju proširene polimetalne tragove, jačajući Terrinu istraživačku poziciju bogatu srebrom na Balkanu. – Uspješno presretanje mineralizacije zlata potvrđuje višedomensku prirodu Brezana kao strukturno smještenog, zlatonosnog skarna na epitermalnoj, srebro-antimonskoj mineralizaciji. Površinski skarn zlata u Brezanima ostaje neispitan na anomaliji tla širine 850 metara, objavila je kompanija. Bušotina Brezani presrela je polimetalnu epitermalnu mineralizaciju koja je dala 60 g/t AgEq, a bušotina Čumavići potvrdila je pliću mineralizaciju od prethodno prijavljene. – Rezultati početne faze programa bušenja faze III u Bosni ističu proširenja polimetalne i zlatne mineralizacije u kojoj dominira srebro na oba naša ključna cilja. S povećanjem mineraliziranih otisaka u Čumavićima i Brezanima za gotovo 100 m duž pruga na svakoj lokaciji, Terra dokazuje aspekt veličine plitke epitermalne mineralizacije u cijelom projektu Viogor Zanik. Kompanija se pozicionira kao nositelj jedne od srebrom najbogatije istraživačke imovine na Balkanu i u Europi. Puni opseg planirane metarizacije bušenja u Brezanima posvećen je nastavku testiranja Čumavića s platformama koje počinju raditi na lokaciji ove sedmice unatoč temperaturama ispod nule, rekao je izvršni direktor kompanije Terra Balcanica, dr. Aleksandar Mišković.
Goldman Sachs očekuje da će zlato koštati 5.400 dolara za uncu do kraja godine
Marx.ba Goldman Sachs je podigao svoju prognozu cijene zlata za kraj 2026. godine na 5.400 dolara po unci (31,1 gram), sa ranije procijenjenih 4.900 dolara, navodeći kao ključni razlog pojačanu diversifikaciju privatnog sektora i centralnih banaka zemalja u razvoju u pravcu zlata. Cijena zlata na spot tržištu u srikedu je dostigla rekordnih 4.887,82 dolara po unci. Ovaj „sigurni“ metal je od početka 2026. godine poskupio više od 11 posto, nastavljajući snažan rast nakon skoka od čak 64 procenta tokom prethodne godine, prenosi Reuters. U Goldman Sachsu ističu da polaze od pretpostavke da investitori iz privatnog sektora, koji zlato koriste kao zaštitu od globalnih političkih rizika i koji su u velikoj mjeri doprinijeli rastu cijena iznad ranijih očekivanja, neće rasprodavati svoje zalihe tokom 2026. godine. To, prema njihovoj procjeni, podiže početni nivo sa kojeg se formira nova cjenovna prognoza. Američka banka također očekuje da će centralne banke u prosjeku kupovati oko 60 tona zlata tokom 2026. godine, budući da će monetarne vlasti u zemljama u razvoju nastaviti da diversifikuju devizne rezerve.
Lakši pristup kreditnim sredstvima za privrednike: garancija 50% na kredite putem Razvojne banke FBiH
Marx.ba/Marketing Privredni subjekti u Federaciji Bosne i Hercegovine, prilikom zaduženja u komercijalnim bankama, imaju mogućnost koristiti garanciju Federacije BiH kao instrument obezbjeđenja u visini 50% iznosa kredita, putem Garancijskog fonda koji u ime Vlade FBiH provodi Razvojna banka Federacije BiH. U praksi, to znači da Vlada Federacije BiH garantuje 50% glavnice kredita kao instrument obezbjeđenja, dok se preostali dio kredita osigurava kroz standardne instrumente koje privrednik ugovara s komercijalnom bankom. Ovakav model privrednicima omogućava lakši pristup finansijskim sredstvima i povoljnije uvjete kreditiranja u odnosu na tržišne standarde. Garancije su namijenjene obrtnicima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima, mikro, malim i srednjim preduzećima, velikim preduzećima, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kao i izvoznicima, u skladu s važećim kreditno – garantnim programima. Krediti odobreni uz garanciju Vlade Federacije BiH namijenjeni su očuvanju radnih mjesta, osiguranju likvidnosti, stabilnom poslovanju, pokretanju novih i razvoju postojećih poslovnih aktivnosti, kao i jačanju konkurentnosti, inovacija, proizvodnje, izvoza i zapošljavanja. Privrednici se o mogućnostima korištenja ove garancije mogu informisati direktno u komercijalnim bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine kod kojih apliciraju za kredit, a koje imaju potpisan sporazum s Razvojnom bankom Federacije BiH. Lista tih banaka, kao i detaljne informacije o kreditno-garantnim programima, dostupni su ovdje.
Reorganizacija: Klimavent pripojen MilkoSu
Marx.ba Duštvo Klimavent d.o.o. Sarajevo pripojeno je društvu MilkoS Sarajevska mljekara d.o.o., izvještava Indikator.ba. Odluka o reorganizaciji pripajanjem donesena je početkom septembra prošle godine, a ugovor je sklopljen polovinom oktobra. Vlasnik društava je Teloptic Društvo za projektovanje,proizvodnju, izgradnju, promet, inženjering i ugostiteljstvo d.o.o. Sarajevo, u vlasništvu Nedima Čeuševića. MilkoS je na ovaj način psotao pravni sljednik društva Klimavent. Društvo Klimavent je, prema podacima bonitetnih agencija, imao stalna sredstva na kraju 2024. godine u vrijednosti 2,87 miliona KM, a kapital u iznosu od 5,68 miliona KM. U 2024. ostvario je prihode od 889,5 hiljada KM i dobit od 323,6 hiljada KM. Nakon pripajanja, upisani kapital MIlkoSa iznosi 26.912.772,00 KM. MilkoS Sarajevska mljekara poslovao je u 2024. godini sa 15.8 miliona KM prihoda i ostvarenom dobiti od 135,8 hiljada KM. Društvo ima podružnicu farmu Kalesija i podružnicu Sabirni centar Sokolac.