Nova ulaganja u Rudnik soli Tuzla
Marx.ba (Foto: Rudnik soli Tuzla) U Rudniku soli „Tuzla“ nastavljaju s modernizacijom proizvodnje. Jedan od projekata je automatizacija sistema, koja omogućava praćenje kompletnog procesa napajanja slanicom, prenosi Indikator. „Automatizacija će olakšati upravljanje proizvodnim procesom i povećati efikasnost rada na način da će sav proces transporta i proizvodnje biti automatizovan. Operateri će u svakom momentu moći vidjeti gdje nastaju problemi, te obavijestiti naše službe na terenu kako bi otklonile kvar. Puno brže i puno lakše ćemo raditi“, kaže Nermin Baluković, direktor Rudnika soli Tuzla. Na dnevnoj bazi se može transportovati 516 kubika slanice na sat, što je maksimum koji rudnik može dati korisnicima, a to su Šišam soda Lukavac i Solana Tuzla, a po potrebi i Panonica, izvještava RTVTK. „Mi trenutno isporučujemo 430 kubika i u potpunosti zadovoljavamo potrebe naših kupaca. Imamo prostora za povećanje. Iz godine u godinu kapacitet se povećava za 5-10 posto“, kaže Baluković. Počela je i kontinuirana obuka uposlenika, kako bi oni do okončanja ovog procesa u potpunosti bili osposobljeni za upravljanje sistemom. Ovaj proces već traje godinu i po, a planirano je da projekat bude realizovan u naredne dvije godine.
Grad Gradiška traži investitora u baterijski sistem i solarni park
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Grad Gradiška objavio je oglas o prodaji nepokretnosti radi realizacije investicionog projekta od posebnog interesa za izgradnju energetskog kompleksa koji će uključivti baterijski sistem za skladištenje električne energije i solarni park., izvještava Indikator.ba Na prodaji je više parcela u poslovnoj zoni „Obilaznica“ ukupne površine 328 469 m², upisane u posjedovni list broj: 218 k.o. Žeravica, po početnoj subvencionisanoj cijeni od 4,00 KM/1m². Parcele će služiti za izgradnju energetskog kompleksa u funkciji stabilnosti elektroenergetskog sistema Republike Srpske, a koji mora da obuhvata baterijski sistem za skladištenje električne energije snage najmanje 45 MW i solarni park snage veće od 20 MW . Prodaja nepokretnosti vršit će se putem usmenog javnog nadmetanja‐licitacijom. Sa učesnikom licitacije čija ponuda bude najpovoljnija zaključit će se ugovor na osnovu dostavljenog investicionog elaborata, a u kojem će biti navedeno da će investitor realizovati investiciju u vrijednostivećoj od 62.000.000,00 KM. Investitor je obavezan da plati iznos naknade utvrđen na osnovu prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta koja će se utvrditi rješenjem o visini naknade za uređenje građevinskog zemljišta i rente, prema jedinici korisne površine objekta koji će se graditi, te platiti naknadu za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Investitor je obavezan u roku od godinu od dana zaključivanja ugovora pribaviti odobrenje za građenje (građevinsku dozvolu), u roku od dvije godine od dana zaključivanja ugovora izgraditi objekte, u roku od jedne godine od izgradnje objekta započeti obavljanje djelatnosti i zaposliti određeni broj radnika u novoizgrađenim objektima u skladu sa dostavljenim investicionim projektom. Moći će prometovati zemljište i objekat u roku od tri godine od dana zaključivanja kupoprodajnog ugovora samo ukoliko kupac vrši istu ili sličnu djelatnost, te ispunjava uslove za utvrđivanje posebnog interesa. Rok za podnošenje prijava za učešće na licitaciji je 24.07.2026. godine do 15,00 sati. Prodaja nepokretnosti će se održati 27.07.2026. godine sa početkom u 9 sati u prostorijama Gradske uprave Grada Gradiška.
Sprema se ponuda za preuzimanje Privredne banke Sarajevo
Marx.ba (Foto: Privredna banka Sarajevo) Goraždanski biznismen Halil Oković sa povezanim kompanijama OKAC d.o.o. Goražde i Goraždeputevi d.o.o. namjerava objaviti ponudu za preuzimanje Privredne banke Sarajevo. Oković i dvije navedene kompanije su vlasnici 88.026 redovnih/običnih dionica Privredne banke što čini 22,5025% od ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Ponudioci imaju namjeru provesti postupak preuzimanja dioničkog društva putem dobrovoljne ponude, navedeno je u obavijesti dostavljenoj Sarajevskoj berzi. Aktuleni direktor Privredne banke Sarajevo Hamid Pršeš trentuno je najveći pojedinačni dioničar Banke sa 14,84 posto učešća, Pobjeda-Rudet ima 12,69 posto, Halil Oković posjeduje 11,23 posto, ASA banka Sarajevo 9,76 posto, Zijad Deljo 8,61 posto, Okac d.o.o. Goražde 6,90 posto, Hasan Đozo oko 6,4 posto, Enver Pršeš 5,23 posto, Goraždeputevi 4,37 posto, Rijad Raščić 3,43 posto. Ukupno banka ima 136 vlasnika s pravom glasa, prenosi Indikator. Praksa u kojoj su poslovne grupacije vlasnici banaka sve je izraženjija u Bosni i Hercegovini. Takav slučaj je sa Novom bankom, ASA Bankom, MF Bankom i Našom Bankom.
Cijena zlata pala ispod 4.000 eura po unci prvi put od novembra 2025. godine
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Cijena zlata pala je ispod granice od 4.000 eura po unci prvi put od novembra 2025. godine, produživši gubitke usljed očekivanja restriktivnije monetarne politike u SAD-u i smanjenih geopolitičkih rizika, što je umanjilo potražnju za ovom sigurnom investicijom. Cijena plemenitog metala pala je za 3,3 posto u odnosu na prethodni dan i spustila se na približno 3.974,60 eura po unci u srijedu u 15:10 sati po srednjeevropskom vremenu, približavajući se najnižem nivou u posljednjih sedam mjeseci. Prodajni pritisak pojačan je nakon što su zvaničnici američkih Federalnih rezervi na posljednjem sastanku zadržali kamatne stope nepromijenjenim, ali su nagovijestili rast podrške budućim povećanjima stopa. Novi predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh također je potvrdio opredijeljenost centralne banke za vraćanje stabilnosti cijena, što je dodatno ojačalo očekivanja da bi monetarna politika mogla ostati restriktivna duže vrijeme. Očekivanja viših kamatnih stopa obično negativno utiču na zlato, koje ne donosi prihod od kamata. Zlato je dodatno bilo pod pritiskom nakon što je privremeni mirovni sporazum između SAD-a i Irana ublažio zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima i inflatornih rizika. Napredak u pregovorima između Washingtona i Teherana podstakao je veći promet kroz Hormuški moreuz, jačajući očekivanja o stabilnijim globalnim tokovima energije. Nagli pad vrijednosti američkih tehnoloških dionica također je doprinio pritisku na cijenu zlata, jer su pojedini investitori smanjivali svoje pozicije u plemenitom metalu kako bi pokrili gubitke u drugim dijelovima svojih portfelja.
Investicijska kompanija u vlasništvu katarske kraljevske porodice želi kupiti Papa John’s
Marx.ba (Foto: Papa John’s) Investicijska kompanija Irth Capital Management ozbiljno se primakla preuzimanju svjetski poznatog lanca pizza restorana Papa John’s. Prema informacijama portala Crypto Briefing, firma je obezbijedila finansijski paket od gotovo dvije milijarde dolara, što ovu ponudu čini jednim od najvećih pokušaja privatizacije restoranskog lanca u posljednjih godina. Ponuda vrednuje Papa John’s na oko 1,5 milijardi dolara, odnosno 47 dolara po dionici, što predstavlja značajnu premiju u odnosu na cijenu po kojoj su dionice prethodno bile dostupne na tržištu. Iza finansiranja stoje dva velika imena. Brookfield Asset Management obezbijeđuje 725 miliona dolara u preferiranom kapitalu s godišnjim prinosom od 12%, pri čemu Brookfield planira dio tog ulaganja ponuditi i drugim privatnim kreditorima. Morgan Stanley osigurava dodatnu milijardu dolara u obliku premosnog finansiranja, koje bi se u budućnosti trebalo pretvoriti u dugoročnu strukturu zaštićenu prihodima od franšiza Papa John’sa, slično modelu koji već koriste Domino’s, Wendy’s i Dunkin’. Irth Capital nije novajlija u ovoj priči. Firmom upravljaju Matthew Bradshaw i šeik Mohamed al Thani iz katarske kraljevske porodice, a firma već drži oko 10% dionica Papa John’sa. Prethodni pokušaj preuzimanja, u partnerstvu s Apollo Global Management, propao je krajem 2025. godine. Irth se vratio s novim saveznicima – u maju 2026. pridružio im se Nadeem Bajwa, najveći američki franšizant Papa John’sa koji kontrolira oko 10% domaćih poslovnica. Uprava Papa John’sa nema obavezu prihvatiti ponudu, a raniji neuspjeh s Apollom podsjeća da put do zaključenja ovog posla još uvijek nije nimalo siguran. Dioničari će u narednim sedmicama pratiti hoće li se pojaviti konkurentske ponude i kakav će stav zauzeti upravni odbor kompanije.
Na Sarajevskoj berzi promet 64.872,40 KM
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Trgovanje na Sarajevskoj berzi jučer je završeno sa ukupnim prometom od 64.872,40 KM, ostvarenim kroz pet transakcija u kojima je prometovano 3.668 dionica. Trgovina je realizovana isključivo na Slobodnom tržištu, gdje su investitori trgovali dionicama tri emitenta, dok na Kotaciji nije bilo zaključenih poslova. Najveći promet ostvaren je dionicama BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu 33.445 KM. Dionice ovog emitenta zabilježile su rast vrijednosti od 1,21 posto i trgovanje zaključile sa cijenom od 15,18 KM. Značajan promet zabilježen je i kod HM Cement BiH d.d. Kakanj, gdje je ostvareno 29.555 KM prometa, ali uz pad cijene od 1,20 posto na 115 KM, što je bio jedini negativan rezultat među današnjim učesnicima na tržištu. Najveći rast vrijednosti ostvarile su dionice ŠIPAD komerc d.d. Sarajevo, koje su uz promet od 1.872,40 KM ojačale za 8,39 posto i dostigle cijenu od 1,55 KM. Od berzanskih indeksa, BIFX je ostao nepromijenjen, dok su SASX-10 i SASX-30 zabilježili rast od 0,04 odnosno 0,28 posto. U negativnoj teritoriji trgovanje su završili SASX-BBI sa padom od 0,07 posto i SASX-FN sa padom od 0,18 posto, saopšteno je iz Sarajevske berze.
Analitičari Goldman Sachsa: Evo koje dionice će porasti zbog Svjetskog prvenstva
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Svjetsko prvenstvo u fudbalu je počelo jučer, a analitičari Goldman Sachsa, jedne od najvećih investicijskih banaka na svijetu, već su objavili listu dionica za koje smatraju da će imati najveće koristi od turnira koji se po prvi put u historiji igra u tri države – SAD-u, Meksiku i Kanadi. Business Insider prenosi njihove ključne preporuke za investiciju. Pivare su istaknute kao jedan od najvećih dobitnika. Historijski gledano, kompanije za proizvodnju piva iz zemalja domaćina bilježe značajan rast prodaje tokom ovakvih turnira. Goldman je označio dionice Anheuser-Busch InBev, Constellation Brands, Molson Coors, Heinekena i Carlsberga kao kupovne prilike u ovom periodu. Zanimljivo, rast se očekuje isključivo kod piva, dok prodaja žestokih pića neće osjetiti veće promjene. Sportski brendovi su druga velika kategorija. Adidas, kao zvanični partner FIFA-e i proizvođač lopte turnira, ima posebno snažnu poziciju, iako ga Goldman ocjenjuje neutralno. Puma, kojoj Goldman daje preporuku za kupovinu, očekuje se da će profitirati zahvaljujući pojačanom prisustvu na prvenstvu. Nike je također označen kao kupovna preporuka, s procjenom da je dobro pozicioniran da privuče nesrazmjerno veliku pažnju i tržišni udio u globalnom fudbalu. U maloprodaji, Goldman ističe Academy Sports and Outdoors te Dick’s Sporting Goods kao top izbore. Procjenjuje se rast uporedivih prihoda između 1% i 2,3%, odnosno 0,7% i 1,8%, pri čemu obje kompanije već prodaju SP merchandising u prodavnicama i online. Turistički sektor neće ostati po strani. Hoteli Hyatt, Marriott i Hilton nose preporuku za kupovinu njihovih dionica, dok su Airbnb, Booking.com i Expedia također na radarima analitičara kao dobra investicija. Američki avio-prevoznici su dobro pozicionirani za rast putničkog prometa, iako visoke cijene nafte unose određenu neizvjesnost u prognoze.
Nakon velikog pada: Bitcoin se vratio u život
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Bitcoin (BTC-USD) oporavio se za gotovo 3% u ponedjeljak i lebdio iznad 63.000 dolara, dok je ukupno tržište raslo nakon naglog pada prošlog petka. Najveća svjetska kriptovaluta oporavljala se od velikih gubitaka nastalih prošli tjedan, kada je token pao ispod 60.000 dolara, više od 50% ispod svog historijskog maksimuma iz septembra, prenosi Seebiz. Tijekom proteklog mjeseca bitcoin je pao za otprilike 20%, a gubici od početka godine porasli su na više od 27%. Analitičari Bernsteina primijetili su da je bitcoin u posljednje četiri sedmice zabilježio značajan sedmični odliv iz ETF-ova. Nadalje, priljevi bitcoina iz trezorskih kompanija i ETF-ova od početka godine iznose oko 12 milijardi dolara, u odnosu na 60 milijardi dolara prošle godine. Ipak, Gautam Chhugani iz Bernsteina i njegov tim istaknuli su da bitcoin ima tendenciju biti cikličan, napisavši da niži priljevi ne utječu na njihovu dugoročnu tezu da token može biti pohranjivač vrijednosti ili zadržati svoju vrijednost tijekom vremena. „Bitcoin i dalje može ponuditi određenu diverzifikaciju od neobičnih singularnih tržišta pokretanih umjetnom inteligencijom koje smo doživjeli ove godine“, dodao je Gautam Chhugani. Najveća svjetska kriptovaluta suočila se s višestrukim preprekama posljednjih sedmica, uključujući povećani odljev ETF-ova i slabljenje sentimenta nakon što je glavni vlasnik Strategy (MSTR) prodao tokene prvi put od 2022. godine.
Silkem Plus povećao vlasništvo u Rudnicima boksita Jajce za 28 posto
Marx.ba (Foto: Rudnici boksita Jajce) Silkem Plus d.o.o. Kidričevo, Slovenija, povećao je vlasništvo u Rudnicima boksita Jajce za 28 posto kroz ponudu za preuzimanje, izvještava Indikator.ba. Ponuda se odnosila na dionice koje nisu u vlasništvu ponuditelja i osoba koje sa njim zajednički djeluju u ukupnoj količini od 129.215 dionica ili 69,3507 % dionica ciljnog društva s pravom glasa po jediničnoj cijeni od 51,41 KM, a prihvatilo ju je ukupno 68 dioničara. Kroz ponudu ukupno je isplaćeno 52.233 dionica što predstavlja 28,0339 % od ukupnog broja dionica s pravom glasa Rudnika boksita Jajce. Silkem Plus bio je prije ponude bio vlasnik 57.106 dionica, odnosno 30,6493 % ukupno emitovanih dionica Rudnika Boksita Jajce, a u ponudi za preuzimanje djelovao je samostalno. Povezana društva kontrolisala su prije objave ponude: AELA Kft, Budimpešta 20,4 posto i ATESZ Kft Miskolc 16,6 posto. Uprava i Nadzorni odobor društva dali su pozitivno mišljenje o ponudi za preuzimanje istaknuvši da ponuditelj namjerava biti fokusiran na unapređivanju poslovanja i aktivnosti društva i njegovom daljem rastu i razvoju uz nastojanje da nastavi poslovati u skladu sa dosadašnjim poslovnim planovima. Knjigovodstvena vrijednost dionica na dan posljednjeg finansijskog izvještavanja (31.12.2025. godine) bila je 83,174 KM, a a društvo je ostvarilo dobit od 33.633 KМ. Društvo je zapošljavalo 150 radnika.
U Kini promovirane mogućnosti za ulaganje u BiH
Marx.ba Dva značajna privredna foruma na kojima su predstavljeni investicioni potencijali BiH, kao i ključni sektori pogodni za ulaganje kineskih , održana su u Pekingu 30. i 31. maja ove godine. Događaji su bili posvećeni promociji mogućnosti za međunarodno širenje poslovanja kineskih preduzeća i jačanju ekonomske saradnje sa partnerima širom svijeta. Forume je organizovala Ekonomska federacija kineskih komercijalnih akcionarskih preduzeća, a okupili su oko 400 učesnika, uključujući predstavnike diplomatskih misija, poslovne zajednice i brojnih kineskih kompanija zainteresovanih za investicije i nastup na stranim tržištima. U okviru programa, BiH je predstavljena kao atraktivna investiciona destinacija sa povoljnim uslovima za dugoročna ulaganja. Poseban akcenat stavljen je na strateški geografski položaj zemlje, konkurentno poslovno okruženje, razvijene energetske i industrijske kapacitete, povoljan poreski sistem, kao i značajne potencijale u oblasti naučno-istraživačkog i tehnološkog razvoja. Pored privrednih i investicionih potencijala, predstavljeni su i turistički i kulturni resursi BiH, koji dodatno doprinose prepoznatljivosti i atraktivnosti zemlje na međunarodnom planu. Ambasador BiH u Kini Siniša Berjan obratio se učesnicima putem video-prezentacije kao jedan od uvodnih govornika na oba događaja, javlja Fena. Tom prilikom predstavio je ključne prednosti ulaganja u BiH, naglasivši mehanizme zaštite stranih investicija, pogodnosti poslovanja u slobodnim zonama, kao i brojne mogućnosti za razvoj zajedničkih projekata sa kineskim partnerima. Održani forumi omogućili su neposrednu komunikaciju predstavnika kineskih kompanija i Ambasade BiH u Kini, pružajući detaljan uvid u investiciono okruženje i modele buduće privredne saradnje. Kao konkretan rezultat ovih aktivnosti, dogovorena je posjeta delegacije kineskih privrednika BiH u narednim mjesecima, s ciljem upoznavanja sa poslovnim mogućnostima i uspostavljanja novih partnerstava. Učešće BiH na ovim forumima predstavlja važan korak u daljem jačanju ekonomskih odnosa sa Kinom i promociji investicionih potencijala naše zemlje na jednom od najznačajnijih svjetskih tržišta – saopćeno je iz Ambasade BiH u Kini.