Novi rekord: Zlato jutros iznad 5.000 dolara za uncu
Marx.ba Zlato se jutros popelo na novi rekord, prešavši 5.000 dolara po unci u ponedjeljak i produživši svoj rekordni niz dok investitori traže sigurnost žutog metala usred rastućih geopolitičkih napetosti i globalnih fiskalnih rizika. Spot cijene zlata i američki terminski ugovori za zlato za februar porasli su za 1,2%, trgujući se po 5042, odnosno 5036 dolara po unci. Skok plemenitog metala dolazi u trenutku kada nedavna žarišta od Grenlanda i Venezuele do Bliskog istoka naglašavaju veći geopolitički rizik, jačajući privlačnost zlata kao zaštite od neizvjesnosti. Srebro se također oporavilo u ponedjeljak, a spot cijene skočile su za 3% na 106,1 dolar po unci, također profitirajući od industrijske potražnje.
Investicija od 90 miliona eura: Elektroprivreda BiH gradi VE „Vlašić“ i fotonaponske elektrane
Marx.ba Generalni direktor Elektroprivrede BiH dr.sci. Sanel Buljubašić i Sedžad Milanović, ministar privrede Srednjobosanskog kantona, potpisali su u Travniku Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja Vjetroelektrana „Vlašić“ i ankese na ugovore o koncesiji za fotonaponske elektrane „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, područje općine Bugojno. Potpisivanjem ugovora predviđena je saradnja Elektroprivrede BiH i Srednjobosanskog kantona na projektima od zajedničkog interesa, s posebnim fokusom na unapređenje energetske infrastrukture, sigurnost snabdijevanja električnom energijom, te podršku razvoju industrijskih i privrednih kapaciteta. Saradnjom na projektima VE „Vlašić“ i fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, stvaraju se preduslovi za realizaciju budućih investicija i projekata koji će doprinijeti ekonomskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta, unapređenju energetskog sistema i jačanju saradnje između kantonalnih institucija i javnih preduzeća, koja su od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Vjetroelektrana „Vlašić“, koja će imati do 9 vjetroagregata ukupne snage 50 MW s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 112 do 116 GWh, gradit će se na nenaseljenom platou Vlašića na nadmorskoj visini 1850 metara, što je za 1000 metara više u odnosu na podveleški plato. Vrijednost investicije je 90 miliona eura. Krajem decembra 2025. godine, Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedloge sporazuma o zajmu i grantovima s Razvojnom bankom Njemačke (KfW) za realizaciju projekta Vjetroelektrane, u ukupnoj vrijednosti 38,43 miliona eura, uključujući i propratne mjere. Uz saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u decembru 2025. godine, objavljena je finalna faza nabavke izgradnje fotonaponskih elektrana „Gračanica 1“ i „Gračanica 2“, zaključen je Ugovor o pravu građenja pogona ukupne snage 45 MW, a u toku su aktivnosti u vezi s priključenjem na prijenosnu mrežu i postupci koje se odnose na eksproprijaciju i izmjenu namjene zemljišta.
Terra Balcanica u BiH pronašla bogata nalazišta srebra
Marx.ba Bušenje treće faze kompanije Terra Balcanica u Brezanima proširilo je površinsku mineralizaciju zlata na 170 metara duž područja unutar velike anomalije tla. Novi rezultati u Brezanima i Čumavićima potvrđuju proširene polimetalne tragove, jačajući Terrinu istraživačku poziciju bogatu srebrom na Balkanu. – Uspješno presretanje mineralizacije zlata potvrđuje višedomensku prirodu Brezana kao strukturno smještenog, zlatonosnog skarna na epitermalnoj, srebro-antimonskoj mineralizaciji. Površinski skarn zlata u Brezanima ostaje neispitan na anomaliji tla širine 850 metara, objavila je kompanija. Bušotina Brezani presrela je polimetalnu epitermalnu mineralizaciju koja je dala 60 g/t AgEq, a bušotina Čumavići potvrdila je pliću mineralizaciju od prethodno prijavljene. – Rezultati početne faze programa bušenja faze III u Bosni ističu proširenja polimetalne i zlatne mineralizacije u kojoj dominira srebro na oba naša ključna cilja. S povećanjem mineraliziranih otisaka u Čumavićima i Brezanima za gotovo 100 m duž pruga na svakoj lokaciji, Terra dokazuje aspekt veličine plitke epitermalne mineralizacije u cijelom projektu Viogor Zanik. Kompanija se pozicionira kao nositelj jedne od srebrom najbogatije istraživačke imovine na Balkanu i u Europi. Puni opseg planirane metarizacije bušenja u Brezanima posvećen je nastavku testiranja Čumavića s platformama koje počinju raditi na lokaciji ove sedmice unatoč temperaturama ispod nule, rekao je izvršni direktor kompanije Terra Balcanica, dr. Aleksandar Mišković.
Goldman Sachs očekuje da će zlato koštati 5.400 dolara za uncu do kraja godine
Marx.ba Goldman Sachs je podigao svoju prognozu cijene zlata za kraj 2026. godine na 5.400 dolara po unci (31,1 gram), sa ranije procijenjenih 4.900 dolara, navodeći kao ključni razlog pojačanu diversifikaciju privatnog sektora i centralnih banaka zemalja u razvoju u pravcu zlata. Cijena zlata na spot tržištu u srikedu je dostigla rekordnih 4.887,82 dolara po unci. Ovaj „sigurni“ metal je od početka 2026. godine poskupio više od 11 posto, nastavljajući snažan rast nakon skoka od čak 64 procenta tokom prethodne godine, prenosi Reuters. U Goldman Sachsu ističu da polaze od pretpostavke da investitori iz privatnog sektora, koji zlato koriste kao zaštitu od globalnih političkih rizika i koji su u velikoj mjeri doprinijeli rastu cijena iznad ranijih očekivanja, neće rasprodavati svoje zalihe tokom 2026. godine. To, prema njihovoj procjeni, podiže početni nivo sa kojeg se formira nova cjenovna prognoza. Američka banka također očekuje da će centralne banke u prosjeku kupovati oko 60 tona zlata tokom 2026. godine, budući da će monetarne vlasti u zemljama u razvoju nastaviti da diversifikuju devizne rezerve.
Lakši pristup kreditnim sredstvima za privrednike: garancija 50% na kredite putem Razvojne banke FBiH
Marx.ba/Marketing Privredni subjekti u Federaciji Bosne i Hercegovine, prilikom zaduženja u komercijalnim bankama, imaju mogućnost koristiti garanciju Federacije BiH kao instrument obezbjeđenja u visini 50% iznosa kredita, putem Garancijskog fonda koji u ime Vlade FBiH provodi Razvojna banka Federacije BiH. U praksi, to znači da Vlada Federacije BiH garantuje 50% glavnice kredita kao instrument obezbjeđenja, dok se preostali dio kredita osigurava kroz standardne instrumente koje privrednik ugovara s komercijalnom bankom. Ovakav model privrednicima omogućava lakši pristup finansijskim sredstvima i povoljnije uvjete kreditiranja u odnosu na tržišne standarde. Garancije su namijenjene obrtnicima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima, mikro, malim i srednjim preduzećima, velikim preduzećima, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kao i izvoznicima, u skladu s važećim kreditno – garantnim programima. Krediti odobreni uz garanciju Vlade Federacije BiH namijenjeni su očuvanju radnih mjesta, osiguranju likvidnosti, stabilnom poslovanju, pokretanju novih i razvoju postojećih poslovnih aktivnosti, kao i jačanju konkurentnosti, inovacija, proizvodnje, izvoza i zapošljavanja. Privrednici se o mogućnostima korištenja ove garancije mogu informisati direktno u komercijalnim bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine kod kojih apliciraju za kredit, a koje imaju potpisan sporazum s Razvojnom bankom Federacije BiH. Lista tih banaka, kao i detaljne informacije o kreditno-garantnim programima, dostupni su ovdje.
Reorganizacija: Klimavent pripojen MilkoSu
Marx.ba Duštvo Klimavent d.o.o. Sarajevo pripojeno je društvu MilkoS Sarajevska mljekara d.o.o., izvještava Indikator.ba. Odluka o reorganizaciji pripajanjem donesena je početkom septembra prošle godine, a ugovor je sklopljen polovinom oktobra. Vlasnik društava je Teloptic Društvo za projektovanje,proizvodnju, izgradnju, promet, inženjering i ugostiteljstvo d.o.o. Sarajevo, u vlasništvu Nedima Čeuševića. MilkoS je na ovaj način psotao pravni sljednik društva Klimavent. Društvo Klimavent je, prema podacima bonitetnih agencija, imao stalna sredstva na kraju 2024. godine u vrijednosti 2,87 miliona KM, a kapital u iznosu od 5,68 miliona KM. U 2024. ostvario je prihode od 889,5 hiljada KM i dobit od 323,6 hiljada KM. Nakon pripajanja, upisani kapital MIlkoSa iznosi 26.912.772,00 KM. MilkoS Sarajevska mljekara poslovao je u 2024. godini sa 15.8 miliona KM prihoda i ostvarenom dobiti od 135,8 hiljada KM. Društvo ima podružnicu farmu Kalesija i podružnicu Sabirni centar Sokolac.
Sve više ljudi koristi umjetnu inteligenciju kao investicijskog savjetnika: Je li to zabluda
Marx.ba Mali ulagači sve se više oslanjaju na alate umjetne inteligencije prilikom donošenja investicijskih odluka. Mogu li jednostavni AI modeli poput Chat GPT-ja davati pouzdane savjete i trebamo li ih prihvatati u donošenju konačnih odluka o ulaganju? ChatGPT sve je popularniji alat kod ulagača iako postoje brojna upozorenja o rizicima. Pitanje koje postavljaju je najčešće ‘Trebam li ovo kupiti?’, a ChatGPT daje odgovor. Mali investitori puštaju AI chatbotove u svoje portfelje, unatoč tome što regulatori insistiraju na tome da ovi alati još nisu spremni zamijeniti profesionalne savjete. Regulativa o ulaganju uz pomoć umjetne inteligencije još se uvijek razvija, ali gotovo svaki peti mali ulagač već koristi takve alate za donošenje ili prilagodbu odluka o portfelju, prema nedavnom izvještaju trgovačke platforme eToro. Izvještaj, detaljno na anketi 11.000 malih ulagača u 13 zemalja, nije preciziralo koji su alati umjetne inteligencije korišteni. Prema riječima stručnjaka, ključno je pitanje koriste li se sučelja umjetne inteligencije kao istraživačka pomagala za podršku donošenju odluka ili pružaju direktne investicijske savjete. Zadnje je regulirana aktivnost u EU prema Direktivi o tržištima financijskih instrumenata (MiFID), a nijedan javno dostupan alat umjetne inteligencije trenutno nije ovlašten za to, prema Evropskom tijelu za vrijednosne papire i tržišta (ESMA). Unatoč tome, mnogi mali ulagači vide alate slične ChatGPT-ju kao način uštede vremena na istraživanju i smanjenja troškova profesionalnog upravljanja fondovima. U nekim slučajevima rezultati mogu biti zapanjujući. Godine 2023. web stranica za usporedbu finansijskih proizvoda Finder pokrenula je investicijski fond koji je dizajnirao i gotovo u potpunosti njime upravljao ChatGPT. Dvije i po godine kasnije portfelj od 38 dionica porastao je za gotovo 55 posto, nadmašujući prosjek deset najpopularnijih fondova u Ujedinjenom Kraljevstvu za više od 18 postotnih bodova. Unatoč ovom uspjehu, mnogi znakovi upućuju na to da bi složeni, nepredvidivi preokreti na finansijskom tržištu mogli poljuljati inače dobre rezultate modela poput ChatGPT-ja i Geminija jer možda neće tačno predvidjeti ishode, što će dovesti do finansijskih gubitaka. Nedavna analiza, koju je proveo Sloan Business School pri Tehnološkom institutu Massachusetts, otkrila je da, iako generativna umjetna inteligencija može realno simulirati finansijsku logiku, modeli često funkcioniraju na nejasne i nepredvidljive načine. Iako se savjet čini ispravnim, generativna umjetna inteligencija može proizvesti smjernice kojima nedostaje regulatorni nadzor, etički okvir i bilo kakva veza s osobnim i financijskim životima korisnika. Prema važećim evropskim propisima, kompsnije mogu koristiti alate umjetne inteligencije za analizu znanja i iskustva klijenta, finansijske situacije (uključujući toleranciju na rizik) i investicijskih ciljeva (uključujući preferencije održivosti) u slučajevima kada komanije pružaju personalizirane investicijske preporuke ili upravljaju i rebalansiraju portfelje klijenata, između ostalog. Umjetna inteligencija sve više mijenja finansije, pokrećući sve, od korisničke službe i otkrivanja prijevara do upravljanja portfeljem i personaliziranog savjetovanja. Studija iz 2025. u časopisu Nature usporedila je ChatGPT s drugim AI alatima koji se koriste u finansijama. Otkrila je da sposobnost za obradu nestrukturiranih podataka, poput financijskih izvještaja i korisničkih upita, čini chatbot posebno učinkovitim u zadacima poput finansijskog planiranja i analize rizika. No studija je također istakla veliku zabrinutost: ako su podaci uneseni u te sisteme pristrasni ili netačni, umjetna inteligencija može proizvesti obmanjujuće rezultate – fenomen poznat kao halucinacija. Investicijska platforma BridgeWise, koja pruža istraživanja i analize temeljene na umjetnoj inteligenciji te investicijske preporuke, ponudila je jasan primjer zašto alati poput ChatGPT-ja mogu biti rizični ako se ne koriste ispravno. – Ako postavite pitanje o kompaniji koja nije baš poznata, tu će doći do halucinacije jer će vas chat pokušati zadovoljiti davanjem bilo kakvog odgovora’, upozorio je Gaby Diamant, suosnivač i izvršni direktor BridgeWisea. Ističe da je posebno problematično postavljanje konkretnih pitanja poput ‘Trebam li uložiti u dionicu X?’, napominjući da AI alati mogu dati vrlo obmanjujuće rezultate. Na pitanje može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti finansijske savjetnike, Diamant je bio jasan: ‘Nikada.’ Vjeruje da je ljudska prosudba i dalje ključna za razumijevanje potreba klijenata i snalaženje u složenosti finansijskog savjetovanja, što umjetna inteligencija još ne može replicirati. Po svemu sudeći, tehnologija se mora dodatno razviti prije nego što ChatGPT bude mogao preuzeti ulogu vođenja malih ulagača kroz često nestabilno finansijsko tržište. Prema Kieranu Garveyju, voditelju istraživanja o umjetnoj inteligenciji u Cambridge Centre for Alternative Finance, iako je msšinsko učenje u finansijskim uslugama vrlo napredno, tehnologija koja bi mogla pružati finansijske savjete još je daleko od pouzdane. Kako bi se te granice prevladale, Garvey ističe novi trend: agentska umjetna inteligencija (agentic AI) – tehnologija koja omogućuje AI sistemima sve viši nivo automatizacije, planiranja i samostalnog izvršavanja složenih zadataka koristeći različite alate. Ljudi mogu zadati zadatak, a AI zatim sam planira korake, bira alate i provodi proces’, pojasnio je. Unatoč ograničenjima, automatizirani finansijski savjetnici s malo ili nimalo ljudske intervencije postaju sve popularniji, a stručnjaci očekuju da će ovo takozvano tržište robosavjetovanja procvjetati u sljedećih pet godina. Dakle umjetna inteligencija može biti koristan pomoćnik, ali ne i potpuni finansijski savjetnik. Stoga je koristite za prikupljanje ideja, definiranje pojmova ili usporedbu investicijskih okvira, ne i za provedbu finansijskog plana ili strategije ulaganja.
Evropa u 2026. i dalje privlačna za ulaganja u nekretnine, na radaru i Jadranska regija
Marx.ba Ugledna međunarodna kompanija koja se bavi ulaganjima u sektor nekretnina Colliers izradila je šestu godinu uzastopno izvještaj o pogledu na tržišna kretanja u nadolazećoj godini, odnosno o trendovima koji će oblikovati globalne investicije u tom sektoru. Evropa ostaje dobro pozicionirana, odnosno povoljna destinacija za globalni kapital, budući da je sedam od 10 svjetskih zemalja s najboljim ulagačkim perspektivama iz Evrope. To su Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka na drugom i trećem mjestu iza SAD, a onda od šestog do desetog mjesta Francuska, Španija, Italija, Nizozemska i Poljska. Na četvrtom i petom mjestu svjetske ljestvice su Japan i Australija. Ujedinjeno Kraljevstvo je, kad je o nekretninama riječ, najbolje plasirano u Evropi jer ulagači visoko vrednuju tamošnju likvidnost, transparentnost i privlačnost tržišta kao utočišta. No, tržišta nekretnina na kojima je tradicionalno prevladavao domaći kapital, poput Njemačke i Francuske, sada su sve privlačnija i za međunarodni kapital. Premda u nekim područjima lokalni investitori usporavaju aktivnosti, oni prekogranični vide priliku širenja nazočnosti u vremenu donekle prigušene konkurencije. Ono što povoljno djeluje na evropskim tržištima je umirivanje inflacije i relativno stabilno geopolitičko okružje. Nedavno rezanje kamatnih stopa u eurozoni i predviđeno smanjenje u Ujedinjenom Kraljevstvu poboljšavaju uvjete finansiranja, navodi Colliers. Tržišta nekretnina u industriji i logistici bi trebalo profitirati od planiranih investicija NATO-a u obranu od oko 50 milijardi eura godišnje u idućih 10 godina. U 2024. nekretninske investicije u industriji i logistici iznosile su između 40 i 50 milijardi eura. Tom će tržištu pomoći i stalan rast trgovine online. Doduše, kako napominje Colliers, u Njemačkoj, Nizozemskoj ili u Ujedinjenom Kraljevstvu, opseg investicija bi mogao biti ograničen visokim cijenama i ograničenom ponudom vrhunske imovine. Istodobno, sve je veće zanimanje u industriji i logistici za zemlje srednje i istočne Evrope, a ponajprije je to slučaj sa Slovačkom i Poljskom. Ono gdje se očekuje snažan rast je područje podatkovnih centara. Velika potražnja za infrastrukturnom imovinom, širenjem umjetne inteligencije te općenito tehnološkog i odbrambenog sektora će učiniti to područje vrlo dinamičnim. No, Colliers napominje da će za ulagače predstavljati izazov pristup električnoj energiji i regulativa vezana za održivost. Područje koje također izaziva sve veći ulagački interes je iznajmljivanje nekretnina za skladištenje, tim više jer postoji velika potražnja za fleksibilnim prostorom te ograničena ponuda na ključnim evropskim tržištima. Omiljena nekretninska imovina za ulagače ostaju stambeni objekti iako u zadnje vrijeme sve popularnije postaje i ulagati u objekte koji će služiti za smještaj studentske populacije. Posebice se to odnosi na zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje nema dovoljno smještajnih kapaciteta za studente u mjestima u kojima se nalaze vodeća sveučilišta. Aktivnost je u tom smislu sve veća na Pirinejskom poluotoku uz snažan potencijal u Njemačkoj i Italiji. Kako procjenjuje Colliers, privlačnost neće izgubiti ni ulaganja u maloprodajne nekretnine, odnosno centre, posebno na atraktivnim lokacijama. Kod uredskih prostora očekuje se intenziviranje aktivnosti zbog atraktivnih cijena i prinosa u usporedbi s drugim vrstama nekretninske imovine. Transakcije velikog volumena vratile su se u gradove poput Pariza i Londona gdje sada nakon više godina ponovno prelaze 100 milijuna funti. Što se ulaganja u nekretnine u području ugostiteljstva i turizma tiče, glavne evropske ulagačke destinacije ostaju London, Francuska, Njemačka i Španija, ali Grčka i Jadranska regija se etabliraju kao tržišta u nastajanju nudeći stabilne ekonomije i rastući turizam. Ono što će vjerovatno predstavljati ozbiljan teret u 2026. godini, ne dogode li se neke veće ekonomske ili geopolitičke promjene, su građevinski troškovi, posebno u segmentu stambenih objekata. Manjak takvih objekata u Evropi će ostati karakteristika tržišta i u 2026., no Colliers napominje da bi ambicioznije stambene politike mogle otvoriti put razvoju pristupačnijeg stanovanja. Prema procjeni Colliersa, najprivlačnija odredišta za ulaganja u području industrije i logistike bili bi Amsterdam, Hamburg i Frankfurt, kod objekata namijenjenih za stanovanje Madrid, London i Amsterdam te u području uredskih prostora London, Pariz i Muenchen. Kod međunarodnih ulaganja u sektor nekretnina u regiji Evrope, Bliskog istoka i Afrike najveći interes postoji za područje industrije i logistike s udjelom od 19 posto. Odmah iza su stambeni objekti sa 17 posto te uredski prostori s 15 posto. Na područje ugostiteljskih i turističkih objekta otpada 13 posto, a podatkovni centri imaju udio od osam posto.
Tržišta za predviđanje ishoda događaja vrte milijarde dolara: Evropa još nije blagonaklona
Marx.ba Tržišta predviđanja ishoda događaja sve su snažnije prisutna kao novi oblik ulaganja, ali u Evropskoj uniji (EU), unatoč njihovoj popularnosti na tržištima kao što su SAD ili Ujedinjeno kraljevstvo, mnoge zemlje još uvijek od njih zaziru. Ta tržišta zapravo od fenomena kao što su kolektivna mudrost i kolektivne procjene rade robu kojom se trguje. Taj je sektor nastao kao niša na internetu, a očito se pretvara u pravo tržište koje vrti milijarde dolara. U protekloj godini tržišta za predviđanje ishoda događaja postala su dosta raširen alat za špekulacije i prognoze u svijetu finansija i medija. Dva glavna tržišna igrača su Polymarket i Kalshi koji su u 2025. ostvarili ukupan iznos klađenja od 37 milijardi dolara, navodi Euronews. U čemu se zapravo sastoji to tržište? Riječ je u biti o platformi gdje se ljudi klade na ono što misle da će se dogoditi i cijena klađenja postaje prognoza. Tako umjesto da ljude na ulici pitate što misle o tome ko će pobijediti na izborima, omogućite im da na to pitanje ulože svoj novac. Tržišna cijena otkriva što zapravo ljudi kolektivno misle da je najvjerovatniji ishod, a prognoza se aktuelizira u realnom vremenu što je onda razlog da neki tvrde kako tržišta predviđanja bolje odražavaju stvarnost od anketa. Zapravo se trguje ishodima budućih događaja. U biti svaki ishod na tom tržištu se tretira kao dionica. Postoje dvije opcije odgovora za prognozu, kao na pitanje “hoće li padati kiša u ponedjeljak?”. Tako postoje dionice s odgovorom “da” i odgovorom “ne”. Cijena varira između, primjerice, 0 i 1 dolara. Ako “da” dionice trguju po cijeni od 65 centi znači da tržište misli da postoji 65 posto šansi da će padati kiša. Tako ako neko kupi 100 “da” dionica po cijeni od 65 centi uloži 65 dolara, pa ako padne kiša isplaćuje se 100 dolara, odnosno dobitak je 35 dolara. Ako kiša ne padne uložene “da” dionice postaju bezvrijedne, odnosno pretvaraju se u gubitak. Logično, što je niža cijena opcije koja se kupi veća je šansa za veći dobitak ako se ishod pogodi. Kapital koji prolazi kroz platforme Polymarket i Kalshi donosi snažan investicijski kapital. Tako je Kalshi u decembru procijenjen na vrijednost od 11 milijardi dolara, a vlasnik berze u New Yorku je u oktobru prošle godine procijenio vrijednost Polymarketa na 8 milijardi dolara. “Interes finansijskih institucija je neporeciv. Tržišta predviđanja su legitimno područje špekulacija i agregiranja informacija koje naši klijenti traže”, smatra glavni izvršni direktor vodeće svjetske berze derivata CME Group Terrence Duffy. Mogu se, naravno, predviđati ishodi različitih događaja, od rezultata izbora, zarada kompanija i odluka o kamatnim stopama do sportskih takmičenja. Mediji su počeli uključivati i kretanja na tom tržištu u svoje izvještaje. Kritičari, međutim, smatraju da se preko takvog tržišta stvara opasno tanka linija između ozbiljnih predviđanja i kockanja te da je to tržište samo dio procesa pretvaranja svakog aspekta društvenog života u robu na koju djeluju tržišne silnice. U najgoroj varijanti, otvara se mogućnost za poticanje manipulacija ishodima stvarnih događaja. Znajući pristup koji EU ima u primjeni novih tehnologija ili kriptovaluta, a to je nastojanje da se stvori čvrsta regulativa koja će držati pod kontrolom moguće štetne učinke, nije čudo da se slično događa i kad je riječ o tržištu predviđanja ishoda događaja. Krajem 2024. francusko nadzorno tijelo za igre na sreću blokiralo je Polymarket tvrdeći da njegovo poslovanje predstavlja nelicencirani oblik kockanja. U narednim mjesecima isto su učinile Belgija, Poljska i Italija. U Rumunjiji je nadzorno tijelo stavilo protekoga oktobra Polymarket na crnu listu nakon što je ranije tokom godine u ponudu stavio ulaganje u ishod rumuniji predsjedničkih izbora. U tom konkretnom slučaju trgovina je iznosila 600 miliona dolara. Obrazloženje za stavljanje na crnu listu također je bilo da svaki oblik kockanja mora prvo dobiti licencu. S druge pak strane ima članica EU u kojima je moguće pristupiti tržištu predviđanja događaja kao što su Njemačka ili Španija. Kako platforme na tom tržištu koriste blockchain tehnologiju na njih bi se u EU, barem dijelom, od ove godine trebala primijeniti regulativa koja se odnosi na kriptoimovinu MiCA. Prema evropskom nadzornom tijelu za tržišta i vrijednosne papire ESMA, ta regulativa sadrži stroga pravila o zlopotrebi koja će se primijeniti na bilo koje tržište predviđanja događaja koje koristi kriptoimovinu. Ono što je sad na sceni je da zapravo bilo koji događaj u svijetu može imati svoju cijenu u realnom vremenu, a EU mora odlučiti hoće li biti dio tog tržišta ili ga potpuno isključiti.
Kanton Sarajevo ostvario rekordan rast investicija od 33,6 posto
Marx.ba Kanton Sarajevo bilježi rekordan rast investicija od 33,6 posto! Kanton Sarajevo bilježi rekordan rast novih investicija, potvrdio je Adnan Jašarević, direktor Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju (KAIP). Prema najnovijim službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS), rast investicija u 2024. godini u odnosu na godinu ranije je čak 33,6 posto! Naime, kako navodi Jašarević, u 2024. godini ostvarene investicije u nova stalna sredstva iznose, 1.778.763.000 KM, što je za trećinu više odnosu na 2023. – koja je, također, bila rekordna – kada su investicije iznosile 1.331.129.000 KM. Investirano je više od 440 miliona maraka više nego godinu ranije. – Ohrabreni smo najnovijim podacima koji potvrđuju pozitivne efekte sistemskog pristupa privlačenju investicija i poboljšanju poslovnog okruženja u KS. Trend rasta investicija koji je počeo od 2022. godine kada je Agencija restruktuirana ne samo da je nastavljen, nego je višestruko uvećan. Naravno, treba imati u vidu da imamo i određeni efekt inflatornog pritiska, ali je kada i to uzmemo u obzir, rast investicija izrazito snažan i ohrabrujući te ukazuje da se vraća povjerenje investitora u Kanton Sarajevo – ističe Jašarević. Treću godinu zaredom, podaci Federalnog zavoda za statistiku o ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva pokazuju rast investicija u Kantonu. Od 2021. do 2024. su investicije gotovo udvostručene, potvrđuju podaci iz Statističkog biltena FSZ koji su objavljeni, uoči nove godine, 31. decembra 2025. godine. Jašarević posebno naglašava kvalitet investicija, imajući u vidu činjenicu da je više od jedne milijarde maraka investirano u opremu, mašine i transportna sredstva. Fokus na ekonomski razvoj i investicije, te interes koji, posebno strani ulagači, u posljednje vrijeme iskazuju kroz kontakte sa KAIP-om značajno doprinosi rastu investicionih aktivnosti. Agencija ulaže snažne napore u međunarodno povezivanje, stalni i direktan kontakt sa investitorima, pomoć u realizaciji investicija, te promociju komparativnih prednosti poslovanja u Kantonu Sarajevo i to investitori očito prepoznaju. Nerijetko se vrlo povoljni uvjeti poslovanja, ali i snažni poticaji za investicije kod nas potcjenjuju i zanemaruju, ali je jasno da biznis pronalazi snažan motiv da ulaže u Kanton Sarajevo – dodaje Jašarević. Kanton Sarajevo, prema istim podacima, daleko prednjači u odnosu sve ostale kantone u Federaciji BiH gdje su investicije u KS gotovo trećina od svih investicija koje su u 2024. iznosile nešto više od šest milijardi KM. Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju je agencija Vlade KS koja je zakonom utvrđena kao centralna tačka za sve investitore u Sarajevu.