ZEPS otvara nova poglavlja saradnje BiH i Libije: Osam strateških izlagača na sajmu
Marx.ba Osam strateških izlagača iz Libije iz naftne industrije, proizvodnje čelika, logistike, građevinske industrije i oblasti investicija, nastupit će kao izlagači na ovogodišnjem 29. po redu Međunarodnom generalnom sajmu privrede ZEPS 2025. Libijske kompanije su odlučile ove godine doći u puno jačem sastavu, nakon što su izlagači iz ove zemlje imali odlična iskustva sa sajma prošle godine. – Bosna i Hercegovina je oduvijek imala izvanredne odnose sa prijateljskom Libijom. Drago nam je da je upravo ZEPS postao važna poslovna platforma za njihovo unaprijeđenje. Naši prijatelji, i sada već mogu reći partneri, iz Libije će se ove godine predstaviti zaista u reprezentativnom sastavu. Kompanije i investicijski fondovi iz Libije koji će biti zastupljeni na sajmu su spremni za uspostavu poslovne saradnje i otvaranje jednog novog poglavlja u razvoju eknomskih odnosa dvije zemlje, kazao je Sanel Ibrić menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS 2025. Organizacijski dio posla dolaska libijskih izlagača na ZEPS-u n sebe je preuzela M.Z.SANA d.o.o. Sarajevo, kompanija koja unaprijeđuje poslovnu i institucionalnu saradnju, te koordinira dolazak poslovnih delegacija iz Libije. M.Z. SANA je aktivna u organizaciji poslovnih susreta, predstavljajući libijske poslovne subjekte zainteresirane za ulaganja i saradnju s kompanijama iz BiH. Tako će se na ZEPS-u predstaviti i Libyan Development and Investment Holding Co. (LIDCO), LIBYAN IRON AND STEEL COMPANY, Libya Oil Joint Company, General Board of Fairs, Misrata Municipality, Libya Africa Investment Portfolio, te Libyan Ports Company (LPC. Libyan Development and Investment Holding Co. (LIDCO) je investiciona i razvojna kompanija, sa fokusom na nekretnine, građevinarstvo i industriju građevinskog materijala. LIDCO je članica Fonda za ekonomski razvoj, osnovana 2006. godine kao akcionarsko društvo s početnim kapitalom od 100 miliona libijskih dinara. Kroz niz odluka i proširenja, kapital kompanije je postepeno povećavan, te je 2010. godine dostigao 1,5 milijardi dinara, prateći rast i širenje poslovanja. IBYAN IRON AND STEEL COMPANY, jedna je od najvećih industrijskih kompanija u Libiji, specijalizovana za proizvodnju čelika. Rasprostire se na 1.200 hektara i ima projektovani kapacitet od 1,7 miliona tona tečnog čelika godišnje, koristeći proces direktne redukcije željeznih peleta uz pomoć lokalnog prirodnog gasa. Libya Oil Joint Company, bavi se distribucijom i prodajom naftnih derivata. Kompanija je osnovana 2007. godine s ciljem da obavlja transport, distribuciju i prodaju naftnih proizvoda na teritoriji cijele Libije. Njene aktivnosti uključuju opskrbu benzinskih stanica (javnih i privatnih), snabdijevanje brodova, fabrika i drugih velikih potrošača, kao i uvoz i distribuciju ulja i pesticida. General Board of Fairs se bavi organizacijom i promocijom sajmova i izložbi u zemlji i inostranstvu. Ova državna institucija osnovana je 2006. godine, s pravnim subjektivitetom i finansijskom samostalnošću, a djeluje pod okriljem Ministarstva ekonomije i trgovine. Njena uloga je centralna u predstavljanju ekonomskih potencijala Libije kroz sajmove, konferencije i međunarodne događaje. Misrata Municipality koja slovi za trgovinsku prijestolnicu Libije. Jedna od ključnih industrija je čeliks, s državnim gigantom Libyan Iron and Steel Company (LISCO), koji je značajan poslodavac i izvor Prihoda. Osim toga, nalazi se i Al-Naseem Dairy – jedna od najvećih privatnih kompanija u zemlji, s oko 750 zaposlenih. Luka Misrata (u dijelu Qasr Ahmad) jedan je od najvažnijih pomorskih centara u sjevernoj Africi – godišnji kapacitet iznosi čak 6 miliona tona, s dubinom (draft) do 11 m i ukupnom dužinom pristaništa od 3.550 m. U okviru grada djeluje i Misrata Free Zone (MFZ) koja omogućava oslobađanje od carina i poreza, sa puhnim stranim kapitalom u zonama (100 % vlasništva), oslobađanje od nacionalne registracije i sve to na preko 3.500 ha koji su dostupni za investitore. Libya Africa Investment Portfolio, investiciona i razvojna kompanija fokusirana na strateške projekte u Libiji, Africi i Evropi. LAIP je osnovana 2006. godine s početnim kapitalom od 5 milijardi američkih dolara. Većina sredstava (75%) usmjerena je na ulaganja u Africi, dok je preostalih 25% investirano u evropska tržišta radi diverzifikacije i sticanja međunarodnih iskustava. Danas portfelj sve više stavlja naglasak na direktna ulaganja unutar Libije, sa ciljem jačanja nacionalne ekonomije i otvaranja novih razvojnih mogućnosti. Paralelno zadržava svoju ulogu na međunarodnoj sceni kroz ulaganja u afričke i evropske projekte, gradeći partnerstva i podstičući saradnju. Libyan Ports Company (LPC), kompanija je koja se bavi upravljanjem i operativnim vođenjem morskih luka širom Libije. Libyan Ports Company je jedna od najvećih nacionalnih kompanija u Libiji, koja je u rekordnom vremenu pokazala visoku efikasnost i sposobnost upravljanja. LPC upravlja i operativno vodi osam glavnih luka: Tobruk, Derna, Benghazi, Brega, Ras Lanuf, Al Khums, Tripoli i Zuwara. Generalni BH sajam ZEPS 2025 održat će se od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici. Prošle godine u okviru ZEPS-a nastupilo je više od 1.200 brendova, a organizovano je više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više.
Uštedi iz ovih stopa uz ASA Banku – jer svaka stopa se računa
Marx.ba/Asa Banka U vremenu kada se svakodnevni izazovi sve češće prepliću s potrebom za finansijskom stabilnošću, štednja postaje više od samog odvajanja sredstava – ona postaje strateška odluka za sigurniju budućnost. Bilo da štedite za nepredviđene situacije, važne životne planove ili jednostavno želite da vaš novac radi za vas, ASA Banka je pripremila izuzetnu ponudu štednje, nenamjensku oročenu i frekventnu, koje kombinuju sigurnost, fleksibilnost i konkurentne kamatne stope. Štednja koja raste zajedno s vašim planovima Nenamjenski oročeni depozit omogućava sigurnu i stabilnu štednju uz fiksni prinos sa isplatom sredstava na kraju oročenog perioda. U zavisnosti od perioda oročenja, 13, 25 ili 37 mjeseci, možete ostvariti fiksnu kamatnu stopu do 2,55%. Prinos uz slobodu uplata i isplata Frekventna štednja donosi sigurnost oročenja uz mogućnost dodatnih uplata i isplata tokom ugovorenog perioda, uz uslov zadržavanja minimalnog iznosa oročenja. Frekventnu štednju možete ugovoriti na period od 13, 25 i 37 mjeseci uz fiksnu kamatnu stopu do 1,20%. Ukoliko odlučite da svoja primanja prenesete u ASA Banku čeka vas posebna ponuda kamatnih stopa: za nenamjensku oročenu do 2,75% i frekventnu štednju do 1,45%, zavisno od perioda oročenja. „Posvećeni smo stalnom praćenju i razumijevanju potreba klijenata, što nam omogućava da stvaramo rješenja koja su prilagođena stvarnim životnim situacijama. Naša ponuda spaja sigurnost i stabilan prinos sa fleksibilnošću i jednostavnim upravljanjem sredstvima. Vjerujemo da štednja treba biti dostupna, prilagođena svakom životnom planu i da donosi osjećaj sigurnosti. Brinući o svakom klijentu s pažnjom i posvećenošću, gradimo povjerenje koje im omogućava da mirno i sigurno planiraju svoje finansijsko sutra.“ – poručuju iz ASA Banke. Kao pouzdan partner građana, ASA Banka kontinuirano razvija finansijske proizvode koji prate savremene potrebe tržišta, s jasnom vizijom podrške stabilnijoj, sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za svakog pojedinca. Iskoristite pogodnosti akcijske ponude i napravite prvi korak ka sigurnijem sutra. Više informacija potražite na: www.asabanka.ba
Šta je kanadska Terra Balcanica Resources otkrila u BiH: Širi se zlatonosni sistem
Marx.ba Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources Corp. (CSE: TERA; FRA: UB1) objavila je značajno proširenje zlatonosnog sistema na lokalitetu Brezani kod Srebrenice, u okviru projekta Viogor-Zanik. Paralelno s tim, pokrenuta je Faza III bušenja, koja bi mogla potvrditi prisustvo velikog višemetalnog ležišta u Bosni i Hercegovini, sa potencijalom da utiče ne samo na domaću rudarsku industriju nego i na širi ekonomsko-geopolitički pejzaž regije. Rezultati najnovijih bušenja pokazuju kontinuitet mineralizacije zlata, sa značajnim presjecima poput 72,3 metra sa 0,27 g/t zlata i intervalima koji dosežu preko 1,0 g/t. Osim zlata, otkriveni su i antimon i cink, što Brezane svrstava u polimetalično nalazište sa potencijalom za proizvodnju više vrsta strateških sirovina. Za Bosnu i Hercegovinu, koja već ima snažnu tradiciju rudarstva, ovo otkriće otvara mogućnost novih direktnih investicija, otvaranja radnih mjesta i povećanja izvoza. Blizina rudnika Sase, koji već proizvodi stotine hiljada tona koncentrata godišnje, znači da Brezani mogu relativno brzo biti integrisani u postojeću rudarsku infrastrukturu.Geopolitika: strateški značaj kritičnih minerala Osim zlata, prisustvo antimona, cinka i srebra daje projektu geopolitičku težinu. Antimon je metal od strateškog značaja za energetsku tranziciju, elektroniku i vojnu industriju, a njegova globalna dostupnost je ograničena i često politički uslovljena. Time BiH stiče potencijal da postane važan igrač u lancu snabdijevanja kritičnim mineralima u Evropi, posebno u vremenu kada Evropska unija nastoji smanjiti zavisnost od uvoza iz Kine i drugih udaljenih tržišta, piše e-kapija. Uspjeh Terra Balcanice mogao bi transformisati ulogu BiH na mapi jugoistočne Evrope – od zemlje sa ograničenim plasmanom sirovina ka regionalnom centru za polimetalna istraživanja i eksploataciju. To bi, uz adekvatnu regulativu i transparentno upravljanje resursima, moglo otvoriti prostor za međunarodna partnerstva, razvoj lokalnih zajednica i dugoročni ekonomski rast. Kako ističe direktor kompanije, dr. Aleksandar Mišković, rezultati jasno pokazuju da Brezani predstavljaju više od pukog rudarskog eksperimenta. – Ovo otkriće potvrđuje da BiH posjeduje mineralne resurse svjetske klase. Naša je vizija razviti Brezane u jedno od ključnih nalazišta jugoistočne Evrope, s potencijalom da značajno doprinese evropskom tržištu kritičnih metala. Pokretanjem Faze III, Terra Balcanica ne istražuje samo još jedno rudarsko polje, već otvara vrata mogućnosti da Bosna i Hercegovina postane strateški značajan centar za zlato i kritične metale u regiji i šire.
FEAL: Kontinuiranim investicijama jača svoju industrijsku poziciju i doprinosi razvoju Bosne i Hercegovine
Marx.ba/FEAL Kompanija FEAL, sa sjedištem u Širokom Brijegu, već desetljećima je prepoznatljiv lider u preradi aluminija u jugoistočnoj Europi. Specijalizirani za projektiranje aluminijskih sistema i dalju preradu aluminija, s godišnjim kapacitetom od 80.000 tona, FEAL je u posljednjem periodu ulagao značajna sredstva u širenje svog poslovanja, čime potvrđuje svoju poslovnu i tehnološku snagu. Tijekom gotovo 50 godina poslovanja, kompanija je dokazala da je ključ uspjeha kontinuirana evolucija, praćenje tržišnih trendova i prilagođavanje inovacijama. Kao rezultat toga, FEAL danas zapošljava 750 ljudi, a 80% svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta širom svijeta, te već godinama zauzimaju mjesto među vodećim izvoznicima u Bosni i Hercegovini. Ono što posebno ističe FEAL danas jeste njihova jasna i ambiciozna investicijska strategija, koja je posljednje dvije godine dobila snažan zamah i vidljive rezultate. Nedavno je tako otvoren novi pogon FEALA u Karlovcu, Hrvatska, investicija vrijedna 64 milijuna KM na proizvodnoj površini od 17.000 m², što predstavlja važno čvorište aluminijske industrije s vizijom usmjerenom prema Europi Međutim, manje su poznate investicije koje je FEAL realizirao u Bosni i Hercegovini, a koje danas jednako doprinose rastu i uspjesima kompanije. Jedan od ključnih projekata u tom kontekstu koju su za naš portal predstavili jeste izgradnja i pokretanje FEAL-ovog proizvodnog pogona u Cernu, općina Ljubuški. Ovaj suvremeni industrijski kompleks značajno je unaprijedio kapacitete kompanije, s posebnim naglaskom na specijalizirane aluminijske sisteme, profile i konstrukcije koje zahtijevaju visoku preciznost i fleksibilnost. Namijenjen strojnoj obradi profila i proizvodnji aluminijskih potkonstrukcija za solarne elektrane, kao i dijelovima za iste. Vrijednost investicije u Cernu iznosila je 11 milijuna KM, a ona obuhvaća izgradnju objekta, infrastrukturu i proizvodnu liniju. Uređen je najnovijom tehnologijom, uključujući robotsku stanicu za zavarivanje i laser za rezanje i graviranje limova od aluminija, čelika i drugih obojenih metala. Pogon u Ljubuškom dodatno decentralizira proizvodnju, čime se postiže veća efikasnost u isporukama, ali i smanjuje opterećenje postojećih kapaciteta u Širokom Brijegu. Kako navode iz kompanije, riječ je o pogonu koji ujedinjuje visoke tehničke standarde, održivost i lokalnu stručnost. “Ovim projektom proširujemo proizvodne kapacitete i stvaramo nova radna mjesta, ulažemo u tehnološku modernizaciju i jačamo prisustvo FEAL-a kao pouzdanog partnera u regiji i šire. Sve navedeno predstavlja iskorak u oblasti prerade aluminija, te čini konkurentsku prednost, čak i na vrlo zahtjevnom tržištu Europske unije“, poručuju iz FEAL-a. Pored Ljubuškog, FEAL je u proteklom periodu uložio milijunska sredstva u izgradnju novih pogona, modernizaciju proizvodnih linija i unaprjeđenje postojećih kapaciteta i infrastrukture, što je snažno utjecalo na poboljšanje efikasnosti i povećanje konkurentnosti na regionalnom i međunarodnom tržištu u skladu sa suvremenim potrebama arhitekture i građevinarstva Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i visokoj kvaliteti usluga, firma se danas ističe projektima realiziranim u brojnim gradovima u Bosni i Hercegovini, ali i širom Europe i svijeta. Njihove fasadne aluminijske strukture, sistemi za prozore i vrata, staklene fasade te ventilirani sustavi koriste se u izgradnji stambenih i hotelski objekata, poslovnih centara, luksuznih rezidencija i javnih ustanova. Kompanija je nedavno nagrađena prestižnom Lider Invest nagradom u Hrvatskoj za jednu od najvećih industrijskih investicija, što je priznanje koje potvrđuje kontinuirani razvoj i tržišni ugled FEAL-a. FEAL prepoznaje i svoju ulogu u zajednici te kroz različite DOP aktivnosti, kompanija ulaže u obrazovanje mladih putem stipendija, podržava lokalne zajednice kroz donacije i sponzorstva, te aktivno doprinosi razvoju društva u kojem djeluje. “Naša filozofija je jednostavna, ne postoji održiv razvoj bez uključivanja zajednice. Svi naši uspjesi temelje se na ljudima, znanju i povjerenju,” naglašavaju iz FEAL-a. Ovakva posvećenost kvalitetu, inovacijama i širenju tržišta omogućava kompaniji da ostane na čelu industrije i da kontinuirano doprinosi razvoju domaće ekonomije.
Impakt RAYE – Youth Entrepreneurship Camp & Business Connect stiže na Jahorinu: Regionalna platforma za mlade preduzetnike
Marx.ba Investicijska fondacija Impakt organizuje finalni događaj u sklopu Impakt RAYE programa – Youth Entrepreneurship Camp & Business Connect, koji će se održati od 29. do 31. avgusta 2025. godine na Jahorini. Nakon sedam održanih modula, program Impakt RAYE (Regional Academy for Young Entrepreneurs) stiže do svoje završne stanice: trodnevnog kampa na Jahorini, mjesta gdje se ideje susreću s investitorima, inspiracija s iskustvom, a nova poznanstva s mogućnostima. Za razliku od prethodnih modula, završni kamp je otvoren i za širu javnost. Svi mladi ljudi koji žele čuti vrhunske predavače, učiti od uspješnih poduzetnika i povezati se s biznis zajednicom sada imaju priliku da se pridruže. Prvog dana kampa izdvajaju se sesije: · Keynote govor Dr. Amera Al Rawasa (Oman): „Od lokalnih ideja do globalnog uspjeha“ · Keynote govor Bobana Boba Petrovića (Srbija): „Od vizije do imperije: Lekcije iz života jednog oligarha“ · Panel diskusija: „Osnaživanje nove generacije: Kako podržavamo mlade preduzetnike“ · Business & Youth Mixer – prilika za neformalno umrežavanje i razmjenu ideja Pokrenut u junu 2025. godine, Impakt RAYE je prvi besplatni regionalni program za mlade preduzetnike koji kombinuje edukaciju, mentorstvo i networking, omogućavajući učesnicima da razviju održive biznise i povežu se s ključnim akterima industrije. Više informacija dostupno je na www.impaktraye.com. Impakt RAYE je dio kontinuiranog rada Investicijske fondacije Impakt, koja je od 2019. godine podržala više od 650 biznisa, otvorila preko 900 radnih mjesta i razvila više od 2250 poslovnih ideja širom BiH. Ovi rezultati svjedoče o značajnom impaktu fondacije u osnaživanju mladih, kreiranju novih prilika i jačanju domaće ekonomije.. „Impakt RAYE je više od programa – to je platforma za povezivanje mladih vizionara sa liderima i partnerima koji im mogu pomoći da njihove ideje pretvore u održive i uticajne biznise“, poručuju iz Investicijske fondacije Impakt. 📩 Prijave: info@impakt.ba | ⚠️ Broj mjesta je ograničen
Allianz u emisiji obveznica vrijednoj 1,25 milijardi eura
Marx.ba Allianz SE je u utorak prodao 1,25 milijardi dolara vrijedne trajne obveznice, najnoviju seriju rizičnih obveznica njemačkog osiguravatelja za koje investitori kažu da bi mogle postaviti trend za tržište podređenog duga. Ograničena obveznica Tier 1 ima godišnji kupon od 6,55%, što je pad u odnosu na početnu cijenu od oko 7,125%, prema osobi upoznatoj s tim pitanjem koja je tražila da ostane anonimna. Veličina knjige transakcije zatvorena je iznad 7 milijardi dolara, nakon što su investitori uplatili više od 12,3 milijarde dolara narudžbi. Investitori u RT1 obveznice osiguranja i ekvivalentne Dodatne Tier 1 obveznice u bankarstvu – obje duboko podređene juniorske obveznice – počinju upozoravati na to da cijene više ne uzimaju u obzir rizike. S obzirom na to da je Allianz s ocjenom AA najveći izdavatelj RT1 obveznica, prodaja u utorak trebala je biti referentna vrijednost. – Gdje će se objaviti dat će vam vrlo dobar uvid u to kako investitori razmišljaju o različitim rizicima na tržištu AT1 ili RT1, rekao je Laurent Frings, voditelj evropskog istraživanja kredita u Aegon Asset Managementu. Po Fringsovom mišljenju, rizik od neispunjenja obveza ili preskočenog kupona vrlo je nizak s imenom poput Allianza. To ostavlja pitanje naziva li osiguravatelj trajni dug – poznat kao rizik produženja – glavnim faktorom koji treba uzeti u obzir za svoje RT1 obveznice. – Kada imate izdavatelja koji je vrlo otvoren da će prihvatiti ekonomsku policu poziva s tim instrumentima, bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri investitori to ispravno cijene, rekao je. Kompanija također želi otkupiti čak milijardu dolara od RT1 obveznice u vrijednosti od 1,25 milijardi dolara po cijeni od 99,65% nominalne vrijednosti. Očekuje se da će taj proces trajati nekoliko sedmica, a obveznica će se moći otkupiti po nominalnoj vrijednosti sredinom novembra. Ponuda u utorak podigla je godišnju ponudu RT1 obveznica na rekord, nadmašivši prošlogodišnjih 5,78 milijardi eura (6,75 milijardi dolara), prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Sve četiri postojeće RT1 obveznice Allianza uglavnom su se trgovale ispod nominalne vrijednosti od izdavanja, jer trgovci ne mogu reći hoće li ikakva sljedeća izdanja biti dovoljno jeftina da ih zamijene.
Investicije u stalna sredstva BiH u prošloj godini porasle za 8,37 posto
Marx.ba Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih lica u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 8,25 milijardi KM, dok u 2024. godini iznosi 8,94 milijardi, što predstavlja povećanje od 8,37 posto. Investicije u nova stalna sredstva u 2023. godini iznosile su 7,5 milijardi KM, dok u 2024. godini iznose 8,27 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 10,25 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama u 2024. godini su imale prerađivačka industrija 16,72 posto, trgovina na veliko i malo 14,38 posto, javna uprava i odbrana 13,37 posto, transport i skladištenje 10,74 posto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 9,68 posto. Prema djelatnosti investitora, najveći udjel u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2024. godini su imale prerađivačka industrija 15,94 posto, javna uprava i odbrana 14,16 posto, trgovina na veliko i malo 13,40 posto, transport i skladištenje 10,67 posto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10,39 posto.
Ostao još jedan korak: Dioničari odobrili akviziciju Adriatic Metalsa
Marx.ba Adriatic Metals sa zadovoljstvom objavljuje da je na glasanju dioničara, održanom 13. augusta 2025. godine, potrebna većina njegovih dioničara glasala za prijedlog plana restrukturiranja kojim Dundee Precious Metals (DPM) provodi preuzimanje Adriatic Metalsa. Istoga dana, i dioničari DPM-a su velikom većinom podržali dva prijedloga: izdavanje novih dionica radi preuzimanja Adriatica i promjenu imena kompanije u „DPM Metals Inc.“. Ovi glasovi predstavljaju ključni korak ka finalizaciji jedne od najvećih rudarskih transakcija u balkanskoj regiji, koja će donijeti značajne ekonomske koristi i prilike za Bosnu i Hercegovinu. Od dioničara Adriatic-a koji su glasali, 89,3% bilo je za preuzimanje, što predstavlja 99% ukupnog broja dionica uključenih u glasanje, dok je DPM dobio 99,7% glasova za izdavanje dionica radi preuzimanja. Oba glasanja pokazuju ogromnu podršku dioničara preuzimanju Adriatic-a od DPM-a, a posebno strategiji DPM-a da proširi svoje poslovanje na balkanskom tržištu preuzimanjem Operacije srebra u Varešu – trenutno jedne od najperspektivnijih rudarskih kapaciteta u regiji. „Neizmjerno smo ponosni što smo Operaciju srebra u Varešu doveli od faze izgradnje do komercijalne proizvodnje. Ovaj svjetski poznat rudarski kapacitet sadrži ležište visokog kvaliteta i značajan potencijal za dalja istraživanja. Uz zajedničku podršku dioničara Adriatic-a i DPM-a, sada smo spremni napraviti naredni korak – iskoristiti priliku za značajnu promjenu u evropskoj rudarskoj industriji, kako na kratki tako i na srednji rok”, izjavila je Laura Tyler, generalna direktorica i izvršna direktorica Adriatica. David Rae, predsjednik i izvršni direktor DPM-a, izjavio je da ova glasanja dioničara predstavljaju važnu prekretnicu. “Ne samo za naša dva rudarska preduzeća, nego i za evropsku rudarsku industriju u cjelini. Preuzimanjem Adriatic Metals-a i njegove vodeće Operacije srebra u Varešu stvaramo vrhunsku rudarsku kompaniju sa sjedištem u balkanskoj regiji, dodatno jačajući našu poziciju na globalnom tržištu plemenitih metala. Posvećeni smo izgradnji snažnih odnosa s lokalnim dionicima i vidimo priliku za otvaranje novih radnih mjesta, unapređenje infrastrukture i ulaganje u lokalnu ekonomiju“, naglasio je. Odobrenje dioničara omogućava da proces preuzimanja teče prema planu. Završetak transakcije i dalje zavisi od odobrenja Visokog suda pravde Engleske i Velsa, čije je ročište zakazano za 29. august 2025. godine, kao i od ispunjenja drugih formalnih uslova.
Financial Times: BiH visoko rangirana u svijetu po greenfield stranim direktnim ulaganjima
Marx.ba Bosna i Hercegovina je visoko rangirana zemlja u Evropi prema Greenfield stranim direktnim ulaganjima (Greenfield FDI Performance Index) za 2025. godinu, prema izračunu istraživačkog odjela (FDI Intelligence) Financial Timesa. Prema izvještaju koji pokazuje koliko su stranih ulaganja zemlje privukle u odnosu na svoj BDP, Bosna i Hercegovina je 7. u svijetu sa indeksom 5,2, odmah iza Sjeverne Makedonije koja je šesta. Ujedinjeni Arapski Emirati su na prvom mjestu na listi, Namibija je na drugom mjestu, a Kostarika na trećem. Iza Bosne i Hercegovine su Srbija (8.), Bugarska na 19. mjestu, Hrvatska na 20. mjestu i Slovenija na 79. mjestu. U izvještaju se posebno izdvaja Sjeverna Makedonija kao najviše rangirana zemlja u Europi u razvoju u ovogodišnjem izvještaju. „S populacijom manjom od 2 miliona i nominalnim BDP-om za 2024. od oko 16 milijardi dolara, ova zemlja Zapadnog Balkana primjer je nacije koja se ističe kada je u pitanju privlačenje direktnih stranih ulaganja“, navodi se u tekstu posvećenom toj zemlji. Između ostalog, navodi se da je ta pozicija posljedica najavljenog ulaganja u vjetroelektranu od 400 megavata tvrtke „Alcazar Energy“. „Zemlja je tradicionalno primala izravna strana ulaganja u proizvodnju i poslovne usluge, ali 2024. godine dogodila se nova velika investicija u energetski sektor koja bi mogla produbiti njezin investicijski potencijal u nadolazećim godinama. Fond za obnovljive izvore energije Alcazar Energy sa sjedištem u Dubaiju najavio je u junu prošle godine vjetroelektranu od 400 megavata u Štipu, 75 km južno od glavnog grada Skoplja. Očekuje se da će ukupna investicija doseći 500 miliona dolara. Projekt je dosegao fazu spremnosti za izgradnju i očekuje se da će započeti do kraja godine“, navodi se u tekstu.
FBiH: Evo u kojim sektorima je zabilježen rast zaposlenih, a u kojima pad
Marx.ba Prema podacima Potresle uprave FBiH, na dan 31. jula 2025. godine u Federaciji BiH je bilo zaposleno 545.018 osoba, što je za 2.037 manje nego mjesec ranije. Po starosnoj strukturi, do 35 godina bilo je 171.862 zaposlenih (31,5%), apreko 36 godina: 373.156 zaposlenih (68,5%). Po spolu je muškaraca 303.517 zaposlenih (55,7%), a žena 241.501 zaposlena (44,3%). Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u obrazovanju, tekstilnoj industriji, rudarstvu, poljoprivredi i trgovini na veliko. Porast je zabilježen u ugostiteljstvu, maloprodaji, transportu, turizmu i IT sektoru.