Alpina Bromy investirala 1,5 miliona eura u pogone u Tešnju
Marx.ba Danas je otvorena renovirana i proširena fabrika Alpina-Bromy u Tešnju. Fabrika, koja je počela s radom u našoj zemlji 2008. godine, danas ima 260 zaposlenih, a njihovi proizvodni pogoni zauzimaju površinu od 7.000 kvadratnih metara. – Svjedočimo otvaranju novih pogona u fabrici Alpina u Tešnju. Imaju bogat i raznovrstan program koji se proširio, imaju nešto što je specifično, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za Evropu. To govori da se Tešanj s razlogom smatra privrednim gigantom, ne samo u našem kantonu, nego i u cijeloj državi, ali i regiji – izjavio je premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić. On je čestitao vlasnicima fabrike koji su prepoznali ovaj kanton kao mjesto u koje će ulagati svoj kapital. – ZDK je ostao kičma privrednog razvoja Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine. Posebno mi je drago što smo kao kanton i dalje prepoznatljivi, da imamo jaku industriju, jaku proizvodnju, da imamo, u konačnici, Tešanj kao privredno čudo. ZDK nastavlja davati podršku privredi. Ove godine biće izdvojeno oko 10 miliona KM za podsticaj privredi. Imaćemo dva velika sajma – Generalni BiH sajam ZEPS u Zenici i Tešanjski privredni sajam, istakao je Pivić. Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić rekao je da, kao što je postalo uobičajeno, „iz Tešnja šaljemo pozitivne slike i pozitivne ekonomske priče“. – Alpina je nastavila svoj razvoj ovdje u Tešnju i proširila kapacitete, čime je omogućena dugoročna perspektiva na tržištu, obezbijeđen opstanak postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Ovim šalju poruku ekonomiji Bosne i Hercegovine, kao i svima nama, da se može kvalitetno proizvoditi roba za evropsko tržište. Iz Tešnja godišnje ide 500.000 pari cipela i sportske obuće širom svijeta, najviše na tržište Evropske unije. Ponosni smo na Alpinu i na sve poslovne subjekte koji na ovakav način doprinose razvoju BiH, poručio je Suad Huskić. Suad Roša, koji je na poziciji direktora Alpina-Bromy od 2008. godine, objasnio je da je ovo treći put da fabrika proširuje proizvodne kapacitete u skladu s potrebama tržišta. – Današnji dan i otvaranje proširene fabrike još je jedan podsticaj za sve nas. S novom investicijom od 1,5 miliona eura povećan je broj radnika sa 230 na 260, a u narednom periodu planiramo dodatno zapošljavanje, jer cijelu proizvodnju kompanije preuzima Alpina-Bromy – rekao je Roša. Direktorica Alpine Amadea Kavčič – Jesenovec kazala je da su zadovoljni radom fabrike u Tešnju, što potvrđuju i investicije koje se realizuju. – Kada je novi većinski vlasnik došao 2022. godine (češka kompanija K&H), napravljen je plan i strategija razvoja za narednih 10 godina. Vidjeli smo potencijal da se sva proizvodnja, koja je ranije bila razdvojena u dvije fabrike – u Sloveniji i Bosni i Hercegovini – preseli u Tešanj, naglasila je Amadea Kavčič – Jesenovec. Predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah – Tešanj, Izudin Ahmetlić, kazao je da se svi bore da sačuvaju radna mjesta, a da je poslovna zajednica Tešnja svojom ozbiljnošću i odnosom prema kapitalu vlasnika stvorila pretpostavke za bolju budućnost, zbog čega je Alpina prenijela svoju kompletnu proizvodnju u Tešanj. Otvaranju renovirane i proširene fabrike Alpina-Bromy u Tešnju prisustvovao je i vlasnik Alpine – slovenačkog proizvođača obuće, najpoznatijeg po zimskom i sportskom segmentu – František Pivoda, koji je ovom prilikom došao iz Češke Republike.
Kako osnovati firmu u BiH: Koraci prema vlastitom biznisu
N. D. Kako otvoriti firmu u BiH? Imate ideju za biznis i želite je pretočiti u stvarnost? U nastavku govorimo o tome kako registrovati firmu, koliko vam treba vremena, novca i živaca. Obrt ili pravno lice? Prije svega, trebate odlučiti da li ćete poslovati kao obrt ili pravno lice ( d.o.o.). Osnivanje obrta je mnogo jednostavnije i jefitnije, u odnosu na firmu. Osnovne prednosti obrta su lakše mijenjanje osnovnih podataka (npr. adresa), jednostavnije je, brže i jefitnije zatvoriti obrt, te su također nize kazne za prekršaje u odnosu na pravno lice. Međutim, kao obrt možete registrovati samo jednu osnovnu djelatnost i to samo ako imate odgovarajuću stručnu spremu za datu djelatnost. Također, kao obrtnik plaćate obavezne mjesečne doprinose na unaprijed definisanu osnovicu, odgovarate svom svojom imovinom, a ne samo do visine osnivačkog uloga kao sto je slučaj kod pravnog lica. Dugoročno posmatrano, ukoliko želite razvijati biznis u širem smislu, preporuka je registrovanifirmu tj. d.o.o. Šta mi treba da otvorim d.o.o.? Za osnivanje firme nije vam neophodna odgovarajuća stručna sprema, ali ono sto se zahtijeva je da: Sljedeći korak je odlazak kod notara. Pretpostavimo da imate vec odabrano ime za vašu firmu. Notar će provjeriti u registru kompanija na Sudu da li je izabrano ime dostupno. Potom trebate odrediti iznos osnivackog kapitala. Zakonski minimum trenutno iznosi 1.000 KM koje uplatite kao osnivacku ulog. Iznos osnivačkog kapitala uplaćujete na prelazni račun jedne od banaka u BiH (Uplatnica vam je potrebna kao dokaz koji prilažete sudu). Nakon završene registracije i otvaranja žiro racuna, ovaj ulog prebacite na račun firme. Naša preporuka je da ne idete na opciju uplate minimalnog iznosa osnivačkog kapitala, jer ćete odmah na početku imati troškova rada koji su iznos ovog iznosa od 1.000 KM, nego da uplatite veći iznos kako biste mogli pokriti početne troškove ( nabavka fiskalne kase, uplata takse opštini za početak rada firme, …) prije nego što počnete ostvarivati prihod. Osnovni i najvažniji dokument za d.o.o. je njegov osnivački akt, koji vam sastavlja notar, a vi mutrebati dati sljedece podatke: Ukoliko je direktor firme stranac, onda mora prijaviti boravište u BiH te dobiti radnu dozvolu, ali samo ukoliko na teritoriji BiH boravi duže od 90 dana. U suprotnom, mogu biti angažovani na osnovu menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa, te im nije potrebna radna dozvola. Notarski troškovi su cca 800 KM (Iznos baziran na prosječnim troškovima osnivanja firmi od strane notarskih ureda u gradu Mostaru.) Nakon pripreme sve potrebne dokumentacije, uz notarsku obradu te potpise osnivača, zahtjev za registraciju se predaje na Općinski sud. Ovaj korak obično obavlja notar. Prosječno vrijeme za dobivanje Rješenja na sudu, na osnovu našeg iskustva, je oko 3-4 sedmice ( Opcinski sud Mostar). Da bi ste preuzeli Rjesenje sa Suda, trebate platiti sudske takse (cca 300,00 KM). Šta nakon rješenja o registraciji? Nakon završene registracije izrađujete pečat na kojem stoji naziv vaše firme. (Cijena 40-50 KM). potom je potrebno potpisati Ugovor sa certificiranim računovođom i Ugovor o zakupu prostora. Sada imate sve potrebne dokumente da biste dobili svoj identifikacijski broj (ID) i statistički broj. Ova dva koraka obicno mi kao računovodstveni servis obavljamo za naše klijente, kako bi im uštedjeli vrijeme. ID broj je ;licna karta; vase firme, dodjeljuje ga Porezna uprava, kojoj trebate podnijeti Zahtjev, uz koji prilazete: Rjesenje oregistraciji, Ugovor sa računovodstvom i Ugovor o zakupu. Id broj dobijete za dva-tri dana. Nakon toga, potrebno je da vašu firmu registrujete u Registru preduzeća u Zavodu za statistiku, koja ce vam dodijeliti osnovnu šifru djelatnosti, onu koju vi odaberete da će biti vaša glavna djelatnost. Ovu šifru poslije možete mijenjati ukoliko bude potrebno. Obavijest o razvrstavanju dobijete isti dan. Dakle, imate Rjesenje, ID broj, statistički broj, naredni korak je otvaranje žiro računa u banci.Da biste otvorili žiro-račun u banci potrebno je dostaviti ovjerene kopije sljedećih dokumenata: Naredni korak je fiskalizacija. Cijena fiskalne kase (najjednostavniji model) zajedno sa uslugom fiskalizacije kreće se od 700 KM. Ovlaštenoj firmi za fiskalizaciju prilažete osnovne identifikacijske dokumente firme ( kopije), te je obicno potrebno 3-5 dana za završetak fiskalizacije. Zbog vrlo čestih upita da li firma kao d.o.o. automatski postaje i PDV obveznik, smatram bitnim napomenuti, da PDV registracija nije u vezi sa načinom registrovanja biznisa, te da ulazite u sistem PDV obveznika onog trenutka kada vaš promet pređe 100.000,00 KM u jednoj kalendarskoj godini, neovisno da li ste registrovani kao pravno lice ili obrt. Autor: Elma Lizde – Agencija za računovodstvo i savjetovanje TIPS iz Mostara
Traži se kompanija koja će raditi rekonstrukciju dijela magistralne ceste Mostar – Stolac
Marx.ba Javno preduzeće Ceste Federacije BiH objavilo je javnu nabavku za sanaciju saobraćajnice na magistralnoj cesti M17.3 Mostar – Stolac, na dionici Buna – Masline, u dužini od 1,6 kilometara. Prema procjenama iz tenderske dokumentacije, vrijednost ugovora iznosi 256.410 KM bez PDV-a. Radovi obuhvataju dio ceste od kilometraže 2+500 do 4+100, a projekat nije podijeljen na lotove jer se, kako je navedeno, radi se o nedjeljivoj cjelini. Sanacija ceste planira se sprovesti u roku od 20 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena, a predviđena je i primjena e-aukcije. Zainteresovane firme mogu preuzeti tendersku dokumentaciju do 22. jula 2025. godine, dok je krajnji rok za dostavu ponuda 23. jul u 12:00 sati, kada je predviđeno javno otvaranje ponuda.
Gradi se most na prema nekada popularnom kompleksu Muška voda
Marx.ba Direkcija regionalnih cesta Tuzlanskog kantona objavila je tender za izgradnju mosta preko rijeke Drinjače na putu prema nekada popularnom turističkom kompleksu i izletištu Muška voda, u općini Kladanj. Vrijednost radova sa uračunatim PDV-om iznosi 1,13 mil KM, stoji u objavljenoj dokumetaciji. Most preko rijeke Drinjače, tzv. Divlja rije ka, nalazi se na regionalnoj cesti R-467a Kladanj – Brateljevići – Milankovići. Još krajem prošle godine najavljeni su projekti poboljšanja i modernizacije putne infrastrukture koji će se realizovati na području općine Kladanj tokom 2025. Među tim projektima su izgradnja mosta na rijeci Osici za šta će biti osigurano oko 490.000 KM, izgradnja mosta Divlja rijeka na rijeci Drinjača za šta će biti izdvojeno oko 1.135.000 KM i izgradnja mosta Rampa za šta će se namijeniti oko 540.000 KM. Također, u ovoj godini JU Direkcija regionalnih cesta TK na dionici regionalne ceste Kladanj – Muška voda planira realizovati i projekat postavljanja zaštitnih mreža i ograda, a za šta će biti izdvojeno preko 400.000 KM, navedeno je ranije iz Općine Kladanj. U općini Kladanj već se radilo na rehabilitaciji dijelova puta prema kompleksu Muška voda. Kako je poručeno iz Općinske uprave, cilj je da se uspostavi kvalitetna putna komunikacija prema izletištu Muška voda i da se ovo područje nakon što je decenijama bilo zanemareno stavi u funkciju razvoja turizma i učini dostupnim ljubiteljima prirode, piše e-kapija. Izgradnja mosta preko rijeke Drinjače stacionaže 4+145 km treba da se izvede u roku od 150 dana, od dana potpisa ugovora. Rok za prijavu je 21. jul ove godine.
Cijene bakra rastu, trgovci žele izbjeći Trumpove carine
Marx.ba Cijena bakra u Londonu popela se blizu svoga najvišeg nivoa ove godine, dok trgovci pokušavaju doći do sve manjih zaliha nakon višemjesečne žurbe da premjeste metal u SAD prije mogućih tarifa. Referentna cijena u Londonu porasla je u srijedu na više od tromjesečni maksimum od gotovo 10.000 dolara po toni. Zalihe bakra u globalnoj mreži skladišta Londonske berze metala pale su na najniži nivo od 2023. godine. Trgovačke kuće i topionice se osiguravaju od izloženosti metalu, podižući cijene i prisiljavajući LME da intervenira na tržištu prošlog mjeseca uvođenjem pravila za trgovce s velikim pozicijama, piše Financial Times. – Mahniti prijenos metala iz svih krajeva izvan SAD-a u SAD učinio je bakar „trenutno najemotivnijim tržištem metala, rekao je Tom Price, analitičar u Panmure Liberumu. Ogromne količine bakra potekle su iz Evrope i Azije u SAD uoči mogućeg uvođenja uvoznih carina od strane Trumpove administracije na taj metal, koji se široko koristi u sektorima poput energetike, tehnologije i prometa. Konkurencija za oskudne evropske i azijske zalihe pojačala se, a velike trgovačke kuće poput Mercurije i Vitola pokušavaju proširiti svoje poslovanje s baznim metalima. S obzirom na zatezanje tržišta, LME je prošli mjesec promijenio svoja pravila, namećući zahtjeve za kreditiranje trgovcima s vrlo velikim pozicijama, kako bi se riješila volatilnost koju stvaraju neki kupci koji žele brzo osigurati velike količine čak i dok su zalihe niske. – Predramatično je reći da je tržište bakra u krizi, ali tržište je na vrlo zanimljivoj tački“, rekao je strateg za bazne metale Alastair Munro iz Marexa, , prenosi SEEbiz. Manijalna kupnja značila je da je tipična dinamika terminskog tržišta bakra – gdje su cijene obično više od spot cijena – preokrenuta u preokretu poznatom kao „unatrag“. To je značilo da je spot cijena prošle sedmice porasla na gotovo 400 dolara po toni više od tromjesečne terminske cijene, što je najveći takav jaz od 2021. godine.
Natron-Hayat je zvanično završio modernizaciju: Investicija za veće domete
Marx.ba Nakon višemjesečnih priprema i bliske saradnje sa kompanijom Valmet, Natron-Hayat je zvanično završio modernizaciju svoje papirne mašine PM1. Završna faza projekta uspješno je okončana u junu – tačno prema planu – a prva rola papira proizvedena je 23. juna 2025. godine, objavili su iz kompanije. Ova investicija obuhvatila je ugradnju nove IntelliJet V glave za mlaz, IQ sistema za profilisanje razrjeđenja, IQ Moisturizer sistema i potpuno rekonstruisanu pres-sekciju. Svi elementi su besprijekorno integrisani putem naprednog Valmet automatizacijskog sistema (DNA), čime se osigurava bolja kontrola, veća konzistentnost i efikasniji proizvodni proces. Saradnja sa Valmetom pokazala se kao ključni faktor uspjeha u svim fazama – od tehničkog planiranja do realizacije. Oba tima su pokazala izvanrednu sinergiju i zajednički fokus na dugoročni razvoj u proizvodnji papira. Veći kapacitet, nova kvaliteta i ekološka orijentacija Završetkom modernizacije, otvaraju se nove mogućnosti za razvoj portfolija miješanih kraft papira kompanije Natron-Hayat. Zahvaljujući ovoj investiciji, godišnji proizvodni kapacitet PM1 povećava se s 30.000 na 50.000 tona – što je važan korak ka ispunjavanju sve veće potražnje na evropskom tržištu.Projekat je također donio novu vrstu papira: miješani kraft papir u rasponu od 60–90 g/m², sa sadržajem recikliranih vlakana između 20% i 100%. Ova kvaliteta je razvijena za široku primjenu – od e-trgovine i papirnih kesa, do zaštitne i industrijske ambalaže. Poboljšana raspodjela vlakana, veća čvrstoća i ujednačena vlažnost dodatno doprinose vidljivo većoj kvaliteti papira.Pored diverzifikacije, modernizirana mašina PM1 osigurava veću energetsku efikasnost i značajno poboljšanje kvaliteta za RCCM vrste papira u rasponu od 80–150 g/m² – dodatno jačajući konkurentsku poziciju fabrike u segmentu recikliranih kraft papira.Ova investicija predstavlja značajan strateški iskorak, pozicionirajući Natron-Hayat kao lidera u proizvodnji recikliranih kraft papira, te postavlja temelje za buduće proširenje kapaciteta PM1 na 70.000 tona godišnje. Nastavak optimizacije PM1 Nakon završetka glavnih radova, naši tehnički timovi ulaze u fazu kontinuirane optimizacije mašine PM1. Tokom narednih dana, izvršit će se niz probnih proizvodnji i finih podešavanja kako bi se rad mašine uskladio s ciljevima kvalitete i specifičnostima proizvoda. Ovi završni koraci osigurat će optimalne performanse, stabilnost sistema i spremnost za dugoročnu proizvodnju pod punim kapacitetom.
AS Holding postao većinski vlasnik Bosnalijeka
Marx.ba Grupacija AS Holding postala je najveći pojedinačni vlasnik kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, nakon što je uspješno okončan proces preuzimanja i stečeno više od 37 posto dionica. Time je AS Holding ostvario odlučujući uticaj u najvećoj farmaceutskoj kompaniji u Bosni i Hercegovini. – Bosnalijek je kompanija izgrađena na povjerenju, znanju i kvalitetu. Naš cilj je da u potpunosti podržimo njen dalji razvoj kroz stabilnost, odgovoran odnos prema tržištima i partnerima. Ovo nije samo poslovna odluka – ovo je strateški korak u kojem želimo potvrditi da domaće kompanije mogu graditi snažne i konkurentne sisteme na evropskom tržištu, izjavio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga. Bosnalijek trenutno posluje na više od 20 međunarodnih tržišta, s predstavništvima i podružnicama u regiji i Evropskoj uniji. Njegov portfelj uključuje brojne lijekove,brendove i licence, a kompanija raspolaže i vlastitim istraživačko-razvojnim kapacitetima. Akvizicija Bosnalijeka predstavlja jednu od najznačajnijih transakcija u domaćem privrednom sektoru u posljednjoj deceniji, a njen značaj ogleda se i u poruci koju šalje – da domaći investitori preuzimaju odgovornost za ključne industrijske grane, ulažu u njihovu održivost i otvaraju prostor za dugoročni razvoj. AS Holding ostaje posvećen principima održivog rasta, transparentnosti i društvene odgovornosti, te vjeruje da je upravo Bosnalijek simbol potencijala koji Bosna i Hercegovina ima u industrijama sa visokom dodanom vrijednošću. – Uvjereni smo da će sinergija između Bosnalijeka i AS Holdinga doprinijeti razvoju snažnijeg domaćeg farmaceutskog sektora, ali i širem prepoznavanju bosanskohercegovačkog znanja i proizvoda na međunarodnom tržištu, istakla je Zana Džubur, PR AS Holdinga.
Adriatic Metals: Ostvarili smo komercijalnu proizvodnju u rudniku srebra u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Adriatic Metals PLC sa zadovoljstvom objavljuje da je ostvario komercijalnu proizvodnju u svom rudniku srebra Vareš u Bosni i Hercegovini, poručili su iz ove kompanije. – Komercijalna proizvodnja je proglašena na osnovu održavanja nivoa protoka postrojenja od 75% tokom 14 dana, uključujući 80% tokom 7 dana, i dostizanja 2.000 t/d (90%) krajem juna. Ova prekretnica slijedi nakon rješavanja prethodnih ograničenja vezanih za upravljanje jalovinom. Izgradnja skladišta jalovine Veovača završena je u martu, a početno odlaganje jalovine počelo je 2. aprila. Namjenski pristupni put koji povezuje postrojenje za preradu Vareš sa skladištem jalovine je završen i operativan je tokom proteklog mjeseca, poručeno je iz kompanije. Kako je rečeno, rudarske aktivnosti u Rupicama dobro napreduju, sa približno 900 metara podzemnog razvoja završenog u drugom kvartalu (kvartalni rekord). Postrojenje posluje konzistentno, a ključne potrebne dozvole, oprema i osoblje su na mjestu kako bi se održala stabilna proizvodnja. – Ponosni smo što možemo objaviti postizanje komercijalne proizvodnje u rudniku srebra Vareš, što označava značajnu prekretnicu koja pokazuje našu sposobnost da poslujemo na nivoima proizvodnje koji podržavaju snažno generiranje gotovine. Iskreno se zahvaljujem cijelom našem timu i menadžmentu na njihovoj nepokolebljivoj predanosti i trudu u postizanju ovog važnog cilja, rekla je Laura Tyler, generalna direktorica i izvršna direktorica Adriatica. Kako je poručeno, više detalja bit će dostupno u kvartalnom izvještaju o aktivnostima za drugi kvartal.
Trenutak kada je kompas otkazao: Zlato diktira nova pravila
Marx.ba Četiri decenije profesionalni upravljači novcem mogli su da se oslanjaju na zakon: razlika između realnih desetogodišnjih prinosa američkih obveznica i cijene zlata se ponašala predvidivo – kada prinosi rastu, cijena zlata pada, i obrnuto. Taj zakon, međutim, izgleda da je prestao da važi 2021. godine. Od tada, cijena zlata je zabilježila 43 nova historijska maksimuma – više ih je bilo samo 1979. godine – dok su prinosi na obveznice nastavili da rastu. U protekle četiri godine vidjeli smo kako se žuti metal probija na nove visine u odnosu na državne obveznice, čak i dok kamatne stope rastu – jasan znak razdvajanja ovog odnosa.U normalnim tržišnim uslovima, cijena zlata i prinosi na obveznice su obrnuto proporcionalni. Kada prinosi rastu, investitori kupuju državne obveznice, naročito američke, jer se smatraju veoma sigurnim ulaganjem. To se obično dešava na štetu zlata, čija cijena tada opada. S druge strane, kada prinosi padaju, cijena zlata raste jer su oportunitetni troškovi držanja zlata niži. Međutim, ova pravila više ne važe. Ovo nije privremena anomalija, već promjena režima: obveznice, nekada oslonac tzv. „60/40“ portfolija (60% dionice, 40% obveznice), nisu izdržale test tokom inflatornog perioda od 2021. godine. Zlato, koje ne donosi prinos, po svim pravilima bi trebalo da gubi vrijednost kada rastu kamatne stope na druge investicije, ali to se nije desilo. Naprotiv, zlato se pokazalo kao jedina likvidna imovina koja je dostizala nove maksimume čak i poslije volatilnosti povodom „Dana oslobođenja” u aprilu 2025. Drugim riječima, tradicionalni investicioni kompas ne samo da je pogrešno pokazivao pravac, već je potpuno izgubio orijentaciju. Koji su glavni uzroci ovog razdvajanja? Centralne banke su samo tokom 2024. godine kupile više od 1.000 tona zlata, čime se udio zlata u globalnim deviznim rezervama stalno povećava. Od 2022. godine, potražnja centralnih banaka čini oko 25% ukupne globalne potražnje za zlatom. Dok zlatne rezerve rastu širom svijeta, istovremeno opada obim američkog duga u njihovom vlasništvu. Ta uporna potražnja za zlatom stvara cjenovni prag ispod kojeg zlato teško može pasti. Istovremeno, pošto se sve više američkih obveznica pojavljuje na sekundarnom tržištu, njihove cijene padaju – a kamatne stope rastu. Ovaj trend je posebno vidljiv u slučaju Narodne banke Kine, koja od 2018. godine postepeno smanjuje svoje vlasništvo nad američkim obveznicama. Istovremeno, postaje jedan od najvećih kupaca zlata posljednjih godina. Direktno učešće monetarnih vlasti na globalnim tržištima zlata i obveznica stvara distorziju kakvu trenutno posmatramo. Kako centralne banke povećavaju potražnju za zlatom, investitori pod pritiskom fenomena „strah da će nešto propustiti” (FOMO) ulaze na tržište nadajući se brzom profitu, što dodatno podiže cijenu zlata. U srži svega toga nalazi se strah – strah od značajnih gubitaka usljed ulaganja u američku imovinu. Posebno u kontekstu ekonomske i političke neizvjesnosti povezane s predsjednikom Donaldom Trampom, čije odluke izazivaju volatilnost na tržištima dionica i obveznica. Prodaja dugoročnih državnih obveznica više ne garantuje zaštitu tokom pada na berzi. Izvještaj kompanije Incrementum AG, jednog od vodećih istraživača tržišta plemenitih metala, pokazuje da je tokom svake recesione berze još od 1929. godine, zlato u prosjeku nadmašilo S&P 500 za više od 40 procentnih poena. Prema istom izvještaju, sadašnji modeli vrednovanja investicionog zlata više ne važe. Incrementum vjeruje da će u budućnosti cijena zlata zavisiti od fizičkih tokova i odluka o upravljanju rezervama, a ne od oportunitetnih troškova posjedovanja druge imovine. Zaključak: Od 2021. godine, zlato se otkačilo od korelacije sa realnim američkim prinosima. Investitori koji i dalje čekaju pad kamatnih stopa prije nego što povećaju izloženost zlatu, rizikuju da se oslanjaju na pokvaren barometar kao na vodič.
Triglav Osiguranje poslovanje iz RS prebacuje u FBiH
Marx.ba Triglav osiguranje planira ugasiti svoju osiguravajuću kuću u RS te cjelokupan portfelj osiguranja u svim vrstama osiguranja prenijeti na društvo za osiguranje sa sjedištem u FBiH. – Agencija za osiguranje RS je u toku 2024. godine obaviještena o namjeri konsolidacije poslovanja ovog društva za osiguranje na način da poslovanje u Bosni i Hercegovini vrši preko jednog društva za osiguranje i to Triglav osiguranje d.d. Sarajevo, pri čemu bi se djelovanje tog društva u RS realizovalo preko filijale, a Triglav osiguranja a.d. Banja Luka bi prestalo sa poslovanjem, naveli su u Komitetu za koordinaciju nadzora finansijskog sektora RS u izvještaju upućenom Narodnoj skupštini RS, piše Bloomberg Adria. Imajući u vidu da prenos cjelokupnog portfelja osiguranja u svim vrstama osiguranja na društvo za osiguranje sa sjedištem u FBiH implicira prestanak dozvole, planirano je da se izvrši preregistracija djelatnosti osiguranja u drugu djelatnost ili da se poslovanje ovog privrednog subjekta okonča dobrovoljnom likvidacijom.