Marketing X Business

Rekordne cijene zlata zbog optimizma oko snižavanja kamata

Marx.ba Cijene zlata nastavile su bilježiti nove rekorde u srijedu, podignute sve većim uvjerenjem da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope u septembru nakon komentara predsjednika Feda Jeromea Powella. Promptne cijene zlata porasle su 0,5% na 2.482,29 dolara po unci, dosegnuvši najviši nivo svih vremena prema podacima LSEG-a. Terminske cijene zlata popele su se na 2.478,4 dolara za uncu. U ponedjeljak je Powell rekao da Fed neće čekati da inflacija dosegne cilj centralne banke od 2% prije nego što počne sa rezanjem, zbog kašnjenja učinaka politike. Rekao je da Fed traži “veće povjerenje” da će se inflacija vratiti na nivo od 2%. Mjesečna stopa inflacije pala je u junu, prvi put u više od četiri godine. I to je posmatračima tržišta dalo povjerenje. Prema alatu CME FedWatch, trgovci su uvjereni da će Fed sniziti stope do septembra Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice. – Pokret je potaknut znakovima usporavanja inflacije. To je popraćeno slabim ekonomskim podacima, napisao je u bilješci ANZ-ov viši strateg za robe Daniel Hynes. Cijene zlata su posljednjih mjeseci probile nove vrhunce zbog svoje privlačnosti kao sigurnog utočišta u pozadini eskalacije bliskoistočnih napetosti, kao i zbog kupnje poluga od strane centralnih banaka. – Sposobnost zlata da pronađe podršku u svim uvjetima ove godine je vrijedna isticanja, rekao je Vivek Dhar, direktor istraživanja rudarstva i energetskih dobara Commonwealth Bank of Australia. – Ti su pokretači prkosili jačanju američkog dolara, koji je uvelike bio potaknut tržišnim odgađanjem očekivanja smanjenja stopa Fed Funda, rekao je analitičar istraživanja, dodajući da bi cijene zlata mogle narasti iznad prognoze banke od 2500 dolara po unci do kraja godine, piše Seebiz.

Priljev svježeg kapitala u bitcoin ETF-ove dosegao najviši nivo u šest sedmica

Marx.ba Fondovi kojima se trguje na berzi uvršteni na američke berze i koji pomno prate hitnu cijenu bitcoina (BTC) ponovno su traženi. U utorak je 11 fondova zabilježilo kumulativni neto priljev od 422,5 miliona dolara, najveći jednodnevni rezultat od 5. juna, produžujući sedmodnevni niz dobitaka, prema podacima koje prate Farside Investors i Coinglass. BlackRockov IBIT prikupio je više od 260 miliona dolara u utorak, što predstavlja ogroman udio kumulativnih priljeva. FBTC je privukao 61,1 milion dolara, dok su ostali, osim GBTC-a, DEFI-ja i BTCW-a, prikupili manje od 30 miliona dolara svaki. Ovi su fondovi ukupno prikupili više od milijardu dolara u samo posljednja tri dana, naglašavajući povjerenje ulagača u izglede za cijenu bitcoina. BTC je porastao za 23% na 65.800 dolara otkako je 5. jula dosegnuo najnižu vrijednost blizu 53.500 dolara, prema podacima CoinDeska. Uz priljeve ETF-a, oporavak cijene mogao bi biti povezan s iscrpljivanjem prodajnog pritiska iz njemačke pokrajine Saske, dramatičnim poboljšanjem vjerovatnosti da će pro-kripto republikanski kandidat Donald Trump pobijediti na predsjedničkim izborima u SAD-u 4. novembra i Trumpovom odlukom da imenuje zagovornika BTC-a i republikanskog senatora iz Ohija Jamesa Davida Vancea za potpredsjednika. Vance podržava BTC i digitalnu imovinu od 2021. i počeo je kružiti nacrtom verzije kripto zakona prošlog mjeseca. – Primjetno je da je Vance unaprijedio kripto zakonodavstvo u trenutku kada je znao da ga Trump razmatra za potpredsjednika. To naglašava novootkrivenu političku relevantnost kriptovaluta, ali i opseg u kojem je politika digitalne imovine postala dio Republikanske vizije za američku ekonomiju, rekao je FRNT Financial u svom biltenu u utorak.

Kako su kriptovalute regulirane širom svijeta

Marx.ba Od svog rođenja 2008. godine, kriptovalute su postale sve popularnije i postale su važan dio globalnog finansijskog sistema. Kriptovalute mogu značajno promijeniti finansijske strukture kakve danas postoje i transformirati sljedeću generaciju novca i plaćanja. Međutim, ove promjene dolaze sa značajnim zabrinutostima oko kriptovaluta zbog njihovih potencijalnih negativnih utjecaja na tržišta, ulagače, korisnike i okoliš. Vlade širom svijeta nastoje stvoriti propise kako bi spriječile te štete, istovremeno potičući inovativne mogućnosti kriptovaluta. Evropska unija sada provodi Uredbu o tržištima kripto-imovine (MiCA). U SAD-u, predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell prošle sedmice je istakao hitnost dovršetka regulacije stablecoina. – Dok vlade širom svijeta poduzimaju korake za zaštitu potrošača i poticanje odgovornih inovacija, naš alat za praćenje pruža sveobuhvatan pregled regulatornog krajolika koji se brzo razvija, piše Atlantic Council u najnovijem pregledu. Njihov interaktivni alat za praćenje sada analizira 60 ekonomija. To uključuje države članice G20, značajne zemlje EU iekonomije s najvećim stopama prihvaćanja kriptovaluta. – Među 60 zemalja koje smo proučavali, kriptovalute su legalne u 33, djelomično zabranjene u 17, a općenito zabranjene u 10. Turska je uvela novi regulatorni okvir, legalizirajući kriptovalute. Ovo je kritična godina za regulaciju kripto imovine. Australija, UK, Brazil i Južna Koreja najavile su da će ove godine objaviti nove propise. Od analiziranih zemalja, 70% je u procesu uvođenja značajnih promjena u svoj regulatorni okvir. Stope usvajanja kriptovaluta slabo su povezane s regulatornom restriktivnošću. Čak i u zemljama s djelomičnim ili općim zabranama, stope usvajanja ostaju visoke, što sugerira da su zabrane općenito neučinkovite, objavili su između ostalog. Stablecoini su sljedeća granica regulacije kriptovaluta. U SAD-u, UK i Tajlandu razmatra se regulacija stablecoina. S provedbom Uredbe o tržištima kripto imovine (MiCA) u EU, polovica zemalja G7 ima propise o stabilnim coinima. I konačno, od 60 analiziranih zemalja, više od 90% ima aktivne projekte digitalne valute centralne banke (CBDC) uz propise o kriptovalutama. Više od 90 posto analiziranih zemalja ima aktivne projekte digitalne valute središnje banke (CBDC), što ukazuje da zemlje prilagođavaju i ažuriraju propise o kriptovalutama istovremeno dok istražuju CBDC, prenosi Seebiz.

Euribor bi idućeg ljeta mogao biti niži za jedan postotni poen

Bloomberg Adria Evropska centralna banka je u junu, poslije skoro dvije godine zaoštravanja monetarne politike, počela da obara kamatne stope. Zajedno s referentnim kamatnim stopama počele su da padaju i euribor stope, koje su najpoznatije po tome što direktno određuju kolika će biti naša sljedeća rata kredita ako smo se zadužili u evrima. Prema mišljenju većine analitičara, pad kamata bi trebalo da bude postepen, a euribor stope bi sljedećeg ljeta mogle biti niže za oko jedan postotni poen. Analitičari koje je anketirao Bloomberg u prethodnoj anketi su predvidjeli da bi tromjesečni euribor na kraju drugog kvartala mogao da iznosi 2,67 posto (srednja vrijednost), što bi bio pad od oko 100 baznih poena u odnosu na trenutnih 3,7 posto. Sličnu procjenu ima i Artem Kochnev, ekonomista na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji tromjesečni euribor vidi na 2,7 posto u drugom kvartalu sljedeće godine. – Pad od 100 baznih poena je moguć ako padne tražnja u sektoru usluga u evrozoni, a cijene energije ostanu otprilike tu gdje su sada. Takođe je potrebno da u najvećim privredama evrozone ne dođe do usvajanja velikih fiskalnih davanja, rekao je ekonomista za Bloomberg Adriju u odgovorima poslatim mailom. Anketa takođe pokazuje da ekonomisti očekuju po jedno smanjenje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) po kvartalu u sljedeća četiri tromjesečja. Međutim, i dalje postoji neizvjesnost u pogledu odluka ECB-a, a njemački predstavnik u centralnoj banci evrozone Joachim Nagel rekao je da “banka nije na autopilotu po pitanju smanjenja kamatnih stopa”. – Odlučićemo na osnovu dostupnih podataka, a to znači da će se naš stav preispitivati na svakom sastanku, rekao je centralni bankar za Tagesspiegel. Kochnev pored sličnih projekcija (po jedno smanjenje po kvartalu) upozorava na još jednu nepoznanicu koja postaje faktor u septembru. – Očekujem četiri smanjenja stopa od po 25 baznih poena u svakom kvartalu počev od septembra ove godine. S druge strane, ECB će u septembru pokušati da kroz promjenu okvira oživi međubankarsko tržište kredita. Ovo bi moglo da donese novu volatilnost po pitanju kamata i još ostaje da se vidi koji će biti efekti, kaže ekonomista. Iako je inflacija u eurozoni usporila na 2,5 posto, što je relativno blizu cilja od dva posto, rast cijena u sektoru usluga i dalje iznosi visokih 4,1 posto, zbog čega neki zvaničnici ECB-a nisu sigurni da bi trebalo da se upuste u brzi ciklus pada kamata. Više zvaničnika je od tada pokušalo da ublaži značaj visoke inflacije u uslugama, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da nije neophodno da ova stopa padne na dva posto, jer brži rast cijena u ovom sektoru mogu da nadomjeste druge oblasti. Sljedeći potezi centralne banke će najviše zavisiti od inflacionih očekivanja kompanija i domaćinstava, kaže Kochnev. – Posljednji izvještaji o očekivanjima potrošača pokazuju pad očekivanje potrošnje i stope inflacije. Zbog ovoga mislim da su strahovi od uporne inflacije samo privremena stvar. S druge strane, ako dođe do rasta očekivanja potrošača, ECB će možda morati da uspori sa smanjenjima, rekao je ekonomista. Zbog toga je važna i stabilnost cijena energije. Upravo ove cijene mogu brzo da preokrenu inflaciona očekivanja jer se rast cijena energenata brzo shvata kao rizik, dodaje. Poseban rizik ove godine predstavlja i veliki broj redovnih i vanrednih izbora u Evropi i svijetu, a koji često sa sobom nose obećanja i veća fiskalna davanja i potrošnju. – Ova izborna sezona je dala vjetar u leđa populističkim partijama koje bi mogle da počnu da sprovode ekspanzivne fiskalne politike. Trenutno su sve oči uprte u Francusku. Ako bi populisti uspjeli da proguraju svoje programe socijalnih davanja, ovo bi moglo da ubrza inflaciju, i to sa strane tražnje. To bi ECB moglo da natjera da ponovo zauzme restriktivan monetarni stav, kaže Kochnev. Iako SAD i evrozonu razdvaja okean, ne mogu se ignorisati ni politička zbivanja u SAD, gdje se Donald Trump bori za još jedan mandat u Bijeloj kući. – S jedne strane, Trump bi vjerovatno podržao svoje sponzore – velike američke kompanije – što bi dovelo do privrednog rasta. S druge strane, geopolitički rizici njegovog povratka (naročito novi trgovinski ratovi i aktivne intervencije na Bliskom istoku) mogli bi da naruše raspoloženje investitora i da podignu uvozne cijene u SAD. Efekti i jednog i drugog bi se vjerovatno prelili i na eurozonu i natjerali ECB da se nosi s posljedicama, zaključuje ekonomista. Euribor je kamatna stopa po kojoj poslovne banke širom Evrope međusobno pozajmljuju novac i koju banke koriste za formiranje kamatne stope na kredite koje odobravaju klijentima. Stope se formiraju na osnovu kamata koje na međubankarskom tržištu jedna od druge pozajmljuju najveće evropske banke. Ročnosti pet euribor kamatnih stopa variraju od jedne sedmice do jedne godine. Pored stambenih kredita, te stope igraju važnu ulogu u određivanju kamata na kamatne svopove, kamatne fjučerse, kao i deviznu štednju. Euribor i euro su nastali otprilike u isto vrijeme, krajem 1998. i početkom 1999. godine. U godinama koje su prethodile upotrebi te kamatne stope, države su koristile zasebne kamatne stope (Francuska je koristila stopu pibor, a Njemačka fibor).

Stanić nakon preuzimanja Bihaćke Pivovare: Želimo osnažiti poziciju kompanije na tržištu BiH, ali i regije

Marx.ba Stanić grupa novi je vlasnik Bihaćke pivovare i njenih brandova. Preuzimanjem Bihaćke Pivovare, Stanić grupa nastavlja s realizacijom strateškog anorganskog širenja u segmentu proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pića, koja je započela akvizicijom branda Juicy 2013. godine. Integracija novih kompanija u Stanić grupu doživjela je ekspanziju u zadnjih nekoliko godina i to prvenstveno akvizicijom Maraske, a zatim i nedavnim preuzimanjem Heinekenovih bezalkoholnih brandova Sola i Zala u Sloveniji. Akvizicijom Bihaćke pivovare u svom portfelju Stanić grupa sada ima uz proizvodnju bezalkoholnih pića, jakih alkoholnih pića i proizvodnju piva. – Bihaćka pivovara sa svojim proizvodnim kapacitetima i asortimanom idealno se uklapa u poslovnu viziju Stanić grupe temeljenu na tržišnoj poziciji i etabliranim brandovima Grupacije te našoj gotovo tridesetogodišnjoj suradnji s Heinekenom, čiji smo ekskluzivni distributer za BiH i u čemu vidimo potencijal za proširenje zajedničke saradnje na tržištima regije i izvan same distribucije. Prepoznali smo priliku za akviziciju te smo u vrlo kratkom roku s dosadašnjim vlasnicima, obitelji Ibrahimpašić, postigli dogovor. Ovim putem im se želim zahvaliti na izvanrednoj poslovnoj suradnji prilikom preuzimanja Bihaćke pivovare. Sigurni smo da će know how Stanić grupe kojeg smo stekli surađujući sa svjetski poznatim brendovima iz područja pića te znanje koje posjedujemo zahvaljujući upravljanju najpoznatijim hrvatskim brendom sokova Juicy, kao i brendovima Maraske, osnažiti poziciju proizvoda Bihaćke pivovare na tržištu Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije. Pri tome mislim i na bezalkoholni asortiman – negaziranu vodu i sokove, kao i na pivski, pri čemu će renomirani domaći brand upotpuniti našu ponudu prema tržištu, izjavio je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić grupe, piše Poslovni.hr. Stanić grupa jedna je od najvećih regionalnih proizvođača u segmentu negaziranih pića te vlasnik dvije tvornice tvornica u Hrvatskoj i jedne u Bosni i Hercegovini, koja već u ovom trenutku proizvodi preko 100 miliona litara godišnje. Proizvodni kapaciteti Grupacije ovom akvizicijom povećati će se za dodatnih 50 miliona litara i pet novih proizvodnih linija za staklo, PET, limenke i bačve te na taj način dodatno učvrstiti vodeću poziciju Stanić grupe na tržištu.

Google spreman ući u najveću akviziciju u svojoj historiji

Marx.ba Google se nalazi u naprednoj fazi pregovora o preuzimanju kompanije za kibernetičku sigurnost Wiz za 23 milijarde dolara, piše The Wall Street Journal. Prema izvorima upoznatim s pregovorima, dogovor bi mogao biti postignut uskoro. Wiz, osnovan prije samo četiri godine, brzo je rastao pod vodstvom izvršnog direktora Assafa Rappaporta. Kompanija je razmišljala o izlasku na berzu još u maju, kada je procijenjena na vrijednost od 12 milijardi dolara. Wiz nudi rješenja za sigurnost u “oblaku” koja omogućuju rukovodiocima i stručnjacima za kibernetičku sigurnost potpuni uvid u prisutnost kompanije u oblaku, što je privlačno velikim organizacijama s opsežnim računarskim resursima. Kompanija ima podršku brojnih renomiranih investitora, uključujući izraelsku VC kompaniju Cyberstarts, te velike američke VC fondove Index Ventures, Insight Partners i Sequoia Capital. Ako se dogovor realizira, preuzimanje Wiza bila bi najveća akvizicija u Googleovoj historiji. Ovaj potez naglasio bi Googleovu jasnu i kontinuiranu strategiju ulaganja u kibernetičku sigurnost, posebno u trenutku kada su državne i kriminalne cyber prijetnje sve prisutnije. Već je ranije Google pokazao interes za ovaj sektor, kupivši kompaniju za kibernetičku sigurnost Mandiant za 5,4 milijarde dolara prije dvije godine. Međutim, Google se trenutno suočava s neviđenim nivoima antimonopolskog nadzora. Ministarstvo pravosuđa SAD dvaput je tužilo Google, a njihove akvizicijske prakse posebno su istaknute u najnovijem sudskom sporu pokrenutom 2023. godine. Unatoč tim izazovima, pregovori s Wizom sugeriraju kako Google i dalje ima apetit za spajanja i preuzimanja. Ranije ove godine, CNBC je izvijestio kako je Google bio u pregovorima o preuzimanju proizvođača prodajnog softvera HubSpot, no ti su pregovori navodno propali.

Najveći svjetski proizvođač EV baterija prikuplja 1,5 milijardi dolara za širenje u Evropi

Marx.ba Kineski CATL, najveći svjetski proizvođač baterija za električna vozila, vodio je razgovore s prekomorskim državnim imovinskim fondovima i privatnim uredima superbogatih o prikupljanju fonda od 1,5 milijardi dolara za izgradnju svog globalnog opskrbnog lanca. Offshore fond omogućio bi CATL-u sa sjedištem u Fujianu, dobavljaču Tesle, Volkswagena i Forda, finansiranje ekosistema kompanija potrebnih za pomoć u širenju proizvodnje u Evropi i drugim stranim tržištima, rekli su anonimni izvori za Financial Times.   Kineska pravila o izravnim ulaganjima u inozemstvo otežavaju CATL-u da ostvari veliki broj međunarodnih ulaganja, unatoč tome što ima 289 milijardi kineskih juana (40 milijardi dolara) gotovine od 31. marta, rekao je jedan od anonimnih sagovornika. Kao dio kineskog strogog sistema kontrole kapitala, Peking zahtijeva od kompanija da dobiju odobrenje vlade za inozemna direktna ulaganja iznad određenog praga, što je obično mukotrpan i višemjesečni birokratski proces. Proizvođač baterija planira uložiti oko 15 posto fonda zajedno s globalnim investitorima, objavio je FT, a fond bi prvenstveno ciljao na kompanije koje bi mogle opskrbljivati ​​CATL u Evropi koja pati zbog nedostatka dobavljača. Fondom od 1,5 milijardi dolara upravljat će Lochpine Capital sa sjedištem u Hong Kongu, koji je osnovan u oktobru 2023. pod imenom CATL Capital, a promijenio je ime u maju. Prema FT-u, CATL se obratio Mercedes-Benzu i porodicama koje stoje iza drugih proizvođača automobila u vezi s ulaganjem u fond. Mercedes-Benz nije odgovorio na zahtjev za komentar novinarima FT-a.  CATL navodno vodi razgovore s državnim imovinskim fondovima, porodičnim uredima, naftnim i plinskim kompanijama i evropskim proizvođačima o potencijalnim ulaganjima. – Svrha fonda je olakšati globalnu energetsku tranziciju uz podršku partnera istomišljenika iz cijelog svijeta, objavio je CATL, dodajući da je “namjera prikupiti kapital uglavnom od inozemnih ulagača”. Zanimljivo je da se CATL širi u Evropi dok napetosti između Pekinga i Washingtona ugrožavaju njegove planove rasta u Sjevernoj Americi. Podsjećamo da je u decembru kompanija uzvratila optužbama da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, nakon što je američka komunalna kompanija Duke Energy isključila CATL baterije instalirane u bazi marinaca Sjeverne Karoline. Cilj fonda je “izgraditi opskrbne lance izvan Kine, čak i uz sve geopolitičke barijere”, rekao je FT-u jedan od članova fonda.  Američki zakonodavci, uključujući republikanskog senatora Marca Rubia, prošle su godine tvrdili da je proizvođač baterija blizak kineskom političkom vodstvu. U martu je osnivač i izvršni direktor CATL-a Robin Zeng rekao za FT da je “kao nekakva šala” sugerirati da baterije predstavljaju sigurnosni rizik. – Baterije su poput kamenja ili cigle, kupujete ih da biste izgradili kuću… kako cigle mogu špijunirati, upitao se Zeng.  Kompanija je držala 37 posto udjela u svjetskom tržištu baterija za električna vozila prošle godine, prema konsultantskoj kući SNE Research sa sjedištem u Južnoj Koreji, i gradi novu tvornicu baterija u Mađarskoj vrijednu 7,3 milijarde eura, koja bi trebala biti puštena u rad 2025. godine. CATL je prošle godine odustao od velike prodaje udjela u Švicarskoj nakon što su kineski regulatori izrazili zabrinutost oko tog procesa. Kineski proizvođač baterija prilično brzo raste specijalizirajući se za jeftinije litij željezo fosfatne (LFP) baterije, a anonimni izvori rekli su da bi potencijalna ulaganja fonda mogla biti usmjerena i prema rudarenju. Naravno, to ne bi nikoga začudilo, s obzirom da je CATL već sada veliki dioničar kineskog rudara CMOC-a.  Plan proizvođača baterija za širenje u Evropi dolazi u trenutku kada Bruxelles planira tarife za električna vozila uvezena iz Kine, što je potez za koji analitičari kažu da bi potaknuo više lokalne proizvodnje kineskih proizvođača automobila. Najveći kineski proizvođač električnih vozila BYD također gradi tvornicu u Mađarskoj. – (Auto) opskrbni lanac poprima oblik u Mađarskoj, koja je sada vrlo važna utvrda, rekao je Yale Zhang, direktor konsultantske kompanije Automotive Foresight sa sjedištem u Šangaju, prenosi Lider.

Izuzetno uspješna emisija obveznica ASA Finance: Tržište spremno za inovativne načine ulaganja

Marx.ba ASA Finance d.d. uspješno je realizovala emisiju korporativnih obveznica u iznosu od 30 miliona KM, i to rekordnom roku,  što ukazuje na rastuću potražnju tržišta za novim modelima ulaganja na tržištu kapitala Federacije Bosne i Hercegovine, objavljeno je iz ove kompanije. – U periodu trajanja emisije ukupno je upisano i uplaćeno 30.000 obveznica, što čini 100% od ukupne količine obveznica koje su bile predmet emisije, po minimalnoj cijeni iz emisije, vrijednosti od 1.000,00 KM po obveznici, odnosno ukupne vrijednosti 30.000.000,00 KM, navodi se u Rješenju Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH. Članica ASA Grupacije, specijalizovana za finansijsko i investicijsko savjetovanje, ASA Finance posjeduje dionice i udjele u bankama, osiguravajućim društvima, fondovima i drugim ulaganjima u BiH, Evropi i svijetu. Kompanija je većinski vlasnik ASA Banke i ASA CENTRAL OSIGURANJA. – Emisijom obveznica napravili smo iskorak u našem poslovanju, nudeći nove modele ulaganja i razvoja projekata  iz oblasti zdravstvenog sektora i obnovljive energije, što smatramo ključnim za dugoročni uspjeh i pozitivan uticaj na društvo i okoliš. Kao rezultat suočili smo se sa izuzetnom potražnjom, što potvrđuje da tržište ne samo da je zrelo, već i aktivno traži slične finansijske modele. Sve navedeno predstavlja još jednu potvrdu povjerenja klijenata i javnosti spram ASA Grupacije, što nam daje motiv da nastavimo dalje kreirati inovativne poslovne prilike, navode iz ASA Finance. Kao dio globalne kompanije sa prisustvom širom svijeta, ASA Grupacija prepoznaje i primjenjuje održive trendove poslovanja kreirajući povoljan ambijent za nove investicije u BiH. Kroz lidersku poziciju u finansijskom sektoru posvećeni su kontinuiranom razvoju ove oblasti i pružanju podrške privatnim projektima koji će doprinijeti ekonomskom rastu cijele države.

Anketa CoinGecka: Polovica ispitanika optimistična o kriptovalutama

Marx.ba Anketa CoinGecka, provedena tokom posljednje dvije sedmice s više od 2.500 sudionika, otkrila je da je samo oko polovica kripto ulagača i promatrača trenutno “naklonjena” kripto tržištu.  Istraživanje, ispitalo je 2.558 pojedinaca, od kojih je 94 posto izjavilo da posjeduje ili koristi kriptovalute.  Anketa je otkrila da se 49,3 posto ispitanika osjeća ili “dobro” ili “donekle optimistično” u vezi s trenutnim stanjem na kripto tržištu.  Otprilike četvrtina ispitanika bila je gotovo ravnomjerno podijeljena između “medvjeđeg” i “donekle medvjeđeg” raspoloženja, dok je druga četvrtina identificirana kao “neutralna”, što ukazuje da ne očekuju da će se tržište značajno pomaknuti gore ili dolje.  – Veliki udio neutralnog sentimenta mogao bi odražavati nesigurnost sudionika prema uvjetima na kripto tržištu ili značiti da sudionici čekaju daljnji razvoj prije nego što formiraju svoj pogled na tržište, napisao je istraživački analitičar CoinGecka Lim Yu Qian.  Među četiri vrste sudionika ankete, ulagači, trgovci, graditelji i promatrači, promatrači su bili najslabije raspoloženi prema kriptu, u kojima je dvoje od pet izvijestilo o određenom nivou pesimizma.  Promatrači su identificirani kao oni koji nemaju direktnu uključenost u kriptovalute, a također su imali najveći udio onih neutralnih na tržištu, od gotovo 30 posto.  – Ispitanici promatrači mogli bi odražavati stavove sudionika koji su ostvarili profit i napustili tržište na neko vrijeme, dodao je Lim.  U međuvremenu, ulagači koji su se izjasnili da imaju dugoročna kripto ulaganja bili su najoptimalniji, a odmah iza njih su bili oni koji rade u kripto prostoru.  CoinGecko se odlučio na istraživanje nakon što je bitcoin pao oko 9,5 posto nakon halvinga 20. aprila, kada su nagrade za rudarenje prepolovljene. Bitcoin trenutno trguje iznad 58.000 dolara, nakon prošlosedmičnog najnižeg četveromjesečnog pada ispod 54.000 dolara.  Prošli događaji halvinga bitcoina, koji se događaju otprilike svake četiri godine, historijski su doveli do porasta cijene kriptovalute u sljedećim mjesecima.  Međutim, tržište je uzdrmano potencijalnim pritiskom prodaje bitcoina vrijednog 7,6 milijardi dolara, koji će uskoro biti vraćen vjerovnicima propale kripto mjenjačnice Mt. Gox, kao i nedavom prodajom od strane njemačke vlade, piše Lider. 

Privreda Istočne Evrope dobija zamah: Ekonomije Zapadnog Balkana rastu 3,2 posto

Marx.ba Uprkos mješovitim signalima iz međunarodnog okruženja, ekonomije većine zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope vjerovatno će dobiti na zamahu tokom 2024. godine. Posebno članice Evropske unije iz ovog regiona pokazuju otpornost, suočene sa kontinuiranom ekonomskom krizom u Njemačkoj. Iako glavni rizici ostaju prisutni, situacija se generalno poboljšava, pokazuje Ljetna prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) za 23 zemlje regiona. – Glavni pokretač rasta je nagli skok realnih plata, što podstiče privatnu potrošnju, čak i ako se znatan dio dodatnog raspoloživog prihoda štedi, objašnjava Vasily Astrov, ekonomista Bečkog instituta i glavni autor Ljetne prognoze. Ipak, za članice EU iz regiona situacija je drugačija u industrijskom sektoru, koji je još uvijek u recesiji, uglavnom zbog duboke krize u njemačkoj industriji. Države poput Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, posebno su povezane s njom, što ograničava njihove izglede za rast. Bečki institut za 2024. godinu prognozira prosječan rast od 2,6 posto za EU članice regiona, uz povećanje na tri posto u 2025. godini. To znači da će ove godine značajno nadmašiti eurozonu, koja će gotovo stagnirati (rast od 0,6 posto), dok će slijedeće godine rasti skoro dvostruko brže (u odnosu na 1,6 posto). Jugoistočne članice EU, poput Rumunije i Hrvatske, također će zabilježiti snažan rast u 2024. godini (obje po tri posto), podržan prilivom sredstava iz NextGenerationEU fonda za oporavak od koronavirusa i, u slučaju Hrvatske, procvatom turizma. Ekonomije Zapadnog Balkana će se proširiti u prosjeku za 3,2 posto ove godine, dok će turska privreda rasti 3,4 posto.