Počinje prva faza sanacije hidromehaničke opreme na brani HE Rama, radovi od 1,2 mil. KM
Akta.ba/Š.M JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar objavila je poziv za Izvođenje radova sanacije hidromehaničke opreme na brani HE Rama – I faza. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a je 1.200.000 KM. Razdoblje na koje se zaključuje ugovor je 36 mjeseci. Ugovor se sklapa na 36 mjeseci zbog potrebe planiranja zastoja agregata za izvođenje planiranih radova, kao i rokove za isporuku opreme, navodi Akta.ba. Rok izvođenja predmetnih radova je 180 dana od dana izdavanja pojedinačne narudžbenice. Sredstva za predmetnu nabavu predviđena su trogodišnjim Planom poslovanja za 2022.-2024. godinu (Plan rashoda 2022.-2024. godinu, točka 532) te Odlukom o usvajanju Plana nabava roba, radova i usluga za 2023. godinu (broj UD-100/23 od 31.05.2023. godine) pod rednim brojem 22 u kategoriji nabava radova. U sklopu ovog projekta planira se sanacija hidromehaničke i pomoćne opreme, te čeličnih dijelova tunela u HE Rama. Predmetna oprema je u eksploataciji više od 50 godina i na istoj prema raspoloživim podacima u proteklom razdoblju uglavnom nisu rađeni nikakvi značajniji zahvati. Razlozi za dosadašnje neizvođenje nekih sanacijskih radova na opremi je zadovoljavajuća funkcionalnost iste, te nemogućnost osiguranja potrebnih uvjeta za izvođenje sanacijskih radova (na većem dijelu predmetne opreme) Zbog navedenog, te određenih manjkavosti na opremi koje su uočene tijekom dosadašnje eksploatacije i prigodom pregleda i kontrola, ovim projektom se planira sanacija/remont iste. Podsjećamo, hidroelektrana Rama je najveće postrojenje u sustavu Neretva – Rama. Njena izgradnja započela je 1964 godine, a završena je i puštena u pogon 1968 godine. Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskog tipa i koristi vode rijeke Rame na padu od 325 m. Od kamenog nabačaja nasuta brana sa armirano betonskim ekranom stvara ispred sebe akumulacijski bazen volumena 487 hm3 pri maksimalnoj razini akumulacije 595,00 m.n.m., što čini 44% ukupnog godišnjeg dotoka. Evakuacija velikih voda iz akumulacije vrši se preko preljeva koji je izveden kao slobodni preljev i kapaciteta je 400 m3 /s. Ulazni lijevak preljeva nalazi se na lijevom boku brane, na razini 595,00 m.n.m. U proteklom razdoblju izvedeni su značajni radovi na sanaciji i modernizaciji postrojenja HE Rama, i to: sanacija dovodnog tunela i vodostana u više navrata, revitalizacija elektrane instaliranjem nove opreme upravljanja, mjerenja, zaštite i signalizacije, revitalizacija agregata, zamjena blok transformatora i dr.. Također je izvršena zamjena 245 kV kabela i postrojenja 245 kV suvremenim metalom oklopljenim postrojenjem u SF6 tehnici. Slijedeće planirane faze revitalizacije objekata, opreme i postrojenja odnose se na AB ekran brane, hidromehaničku opremu, čelične obloge tunela i cjevovode, opremu zajedničkih pogona u strojarnici i dr. Više pročitajte na linku: https://www.akta.ba/investicije/projekti/164939/pocinje-prva-faza-sanacije-hidromehanicke-opreme-na-brani-he-rama-radovi-od-12-m
Vlada KS odobrila projekt kojim je planirana gradnja niz sadržaja na Velikom polju
Vlada Kantona Sarajevo donijela je Odluku kojom podržava aktivnosti na realizaciji Projekta za unaprjeđenje izletišta Veliko polje. Akta.ba/Š.M U cilju unaprjeđenja socijalnih i ekoloških funkcija šuma i šumskog zemljišta na inicijativu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i KJP “Sarajevo – šume” d.o.o. Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo donijela je Odluku kojom podržava aktivnosti na realizaciji Projekta za unaprjeđenje izletišta Veliko polje. “Svjesni činjenice da smo okruženi nevjerovatnim prirodnim bogatstvom, s mnoštvom potencijala, krenuvši od privrednog, sportsko-rekreativnog, zdravstvenog, a sve zajedno svrstano u određeni vid turizma, odlučni smo u tome da na što bolji način upravljamo ovim prirodnim bogatstvom, uzimajući u obzir sve njegove potencijale, a istovremeno štiteći ga i smanjujući negativne utjecaje na prirodu i okoliš.Igman je posebno poznat po lokalitetu Veliko polje koje je jedno od omiljenih izletišta tokom cijele godine. S toga, jako je važno obogatiti sadržaj infrastrukturalno, te još više približiti korisnicima svih uzrasta i interesovanja.”, stoji u saopćenju. Projektom je planirano da se izgradi niz sadržaja za posjetitelje Velikog polja kako bi im se omogućio bolji i prijatniji boravak na ovim prostorima ali i osigurana mjesta za postavljanje roštilja u smislu preventivnih aktivnosti za zaštitu šuma od požara. Na ovom prostoru bit će osiguran niz hladnjaka, ložišta za roštilj, korpi za smeće, te određena mjesta za parking vozila. Posebno je potrebno istaknuti da će biti izgrađeni mobilijari odnosno uređeni prostori sa sadržajima za igru za najmlađe posjetitelje Igmana. “Obogativši sadržaje “Velikog polja” će se zasigurno znatno uvećati broj posjetitelja koji su i u trenutnom ambijentu u velikom broju zapaženi na ovom lokalitetu zbog klime i čistog vazduha, raznolike topografije, prekrasnog pejzaža, sportova koji zahtijevaju strme padine ili snijeg… “, navodi se. Ukupan sadržaj bit će dostupan svim posjetiteljima, a ono što će se zahtijevati od njih za uzvrat jeste da ostave iza sebe onako kakvo su i zatekli u trenutku dolaska zbog čega će se u kontinuitetu raditi na podizanju svijesti o važnosti planina i čiste životne sredine, ali i vršiti monitoring novopostavljene infrastrukture angažovanjem eko rendžera i čuvara šuma kojima će biti dodijeljen tretirani rejon.
Potpisani ugovori za infrastrukturne projekte u Novom Gradu vrijedni 3,63 miliona maraka
FENA/Š.M Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i predstavnici izvođača radova potpisali su četiri okvirna sporazuma i tri ugovora o realizaciji infrastrukturnih projekata na području te općine, čija je ukupna vrijednost 3 miliona 637.598 maraka. Radi se o rješavanju životnih problema s kojima se građani suočavaju, a sredstva su, kako je rekao Efendić, planirana budžetom. Naglasio je da je to dio sredstava, te da je za kapitalna ulaganja ove godine predviđeno više od 20 miliona KM. Efendić je potpisao sporazume i ugovore sa predstavnicima izvođača radova, firmi MG BH doo Sarajevo, Orman doo Kiseljak, SES doo Sarajevo, AME doo Breza, Grakop doo Kiseljak, Harysco doo Sarajevo i Dinalsa doo Sarajevo. Okvirni sporazum odnosi se na izvođenje radova na rekonstrukciji, održavanju, popravku ulica lokalnih puteva, trgova, parkinga i mostova (LOT 1 i LOT 2) za ukupno 40 ulica na području općine. – Dva značajna projekta tiču se prilaza našim sportsko-rekreacionim zonama, jedna je ulica Višegradska prema rekreacionoj zoni Park šume Mojmilo i vrijednost radova na tom projektu je više od 400 hiljada KM. To obuhvata i izgradnju parking prostora u podnožju brda Mojmilo – rekao je Efendić. Sportsko rekreacioni centar “Zlatno polje” na Sokolju koji je u funkciji od oktobra prošle godine, a u punom kapacitetu od ove godine, odnosno prilaz tom parku i spoju ulica Senada Čolića i Numan paše Ćuprilića, također je obučen, a vrijednost projekta je gotovo pola milijuna KM. Predviđeno je između ostalih i četrdesetak parking mjesta na ulazu u Sportsko rekreacijski centar “Zlatno polje”. Efendić je dodao da se jedan okvirni sporazum odnosi na izvođenje radova na uređenju šetališta i trga Bulevara Branilaca Dobrinje sa pratećim saobraćajnicama i parking prostorima, a jedan od ugovora na izvođenje radova na zaštiti pješačkih zona Alipašino Polje B-faza (trgovi, bulevari i šetališta) . Što se tiče Dobrinje među ostalim predviđena je realizacija projektnih rješenja gdje će se postavljanjem novih led rasvjete poboljšati razinu kvalitete života. Potpisanim ugovorima predviđeno je i izvođenje radova na izgradnji separatne kanalizacione mreže u ulici Atife Karalić Čikma i dijelovima ulica Atife Karalić i Bosanskih kraljeva, te ugovor za izvođenje radova na rješavanju saobraćaja u mirovanju na području općine. Direktorica građevinske firme Orman Bedrija Hodžić istakla je dobru suradnju sa stručnim ekipama Općine Novi Grad Sarajevo u realizaciji projekata, dodajući da radovi počinju uskoro.
Addiko Banka Sarajevo prodaje nekretnine širom BiH vrijedne 6,3 miliona KM
Akta.ba Addiko Bank d.d. Sarajevo objavila je javni poziv za učešće u kupoprodaji nekretnina Banke čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi cca. 6,3 miliona KM. Addiko Bank d.d. Sarajevo objavila je javni poziv za učešće u kupoprodaji nekretnina Banke čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi cca. 6,3 miliona KM, javlja Akta.ba. “Pozivaju se sva zainteresirana lica da, u roku od osam dana od dana objave ovog Javnog poziva u dnevnim novinama, dostave svoje prijave, u kojima iskazuju zainteresiranost za kupovinu nekretnina, na e-mail adresu nabavke.fbih@addiko.com sa naznakom ‘kupoprodaja nekretnina’”, navodi se u pozivu, nakon čega će Banka razmotriti samo blagovremene, uredne i potpune prijave. Nakon zaprimanja dostavljenih prijava i ocjene njihove prihvatljivosti, Banka će kontaktirati zainteresirana lica, odnosno podnosioce takvih prijava, te će sa istima pristupiti zaključenju sporazuma o čuvanju poslovne tajne (NDA) na osnovu kojeg će se e-mailom dostaviti Zahtjev za dostavu ponude sa neophodnim informacijama i dozvoliti uvid u dokumentaciju o nekretninama koje se prodaju. Nekretnine koje se prodaju su stambene nekretnine širom Bosne i Hercegovine, tačnije u Jablanici, Širokom Brijedu, Domaljevcu, Visokom, Posušju, Grudama, Odžaku, Brčkom, Tomislavgradu, Ljubuško, zatim poljoprivredno zemljište u Čapljini i Brezi, poslovne nekretnine u Posušju i Kiseljaku, Čapljini i Grudama, te poslovne prostore u Livnu, Tomislavgradu, Vitezu, Kreševu, Mostaru, Vitezu…
Izdana koncesija za izgradnju solarne elektrane kod Livna
Vlada Kantona 10 potpisala ugovor o koncesiji sa kompanijom “SOLAR PARK – LIVNO” d.o.o. Livno za izgradnju fotonaponske solarne elektrane “NAŠE SUNCE“ na području grada Livna Vladahbz.com/Š.M U zgradi Vlade Kantona 10 potpisan je ugovor između Vlade Kantona kao koncesora i tvrtke “SOLAR PARK –LIVNO” d.o.o. Livno kao koncesionara. Ugovor je ispred Vlade potpisala ministrica poljoprivrede Kantona Dijana Puzigaća, a ispred kompanije “SOLAR PARK – LIVNO” d.o.o. Livno direktorica društva Nikolina Tokić. Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju fotonaponske solarne elektrane “NAŠE SUNCE” ukupne instalirane snage 4×25 MW, u cilju korištenja solarnog – potencijala za proizvodnju električne energije na lokalitetu “ORLOVAČA” grad Livno. Jednokratna koncesijska naknada iznosi 23.899,30 KM, dok će se godišnja koncesijska naknada obračunavati u iznosu 2% od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije. Južne regije BiH imaju veliki broj sunčanih dana, što u startu osigurava stabilan i optimalan rad fotonaponskih elektrana, dok sjeverozapadne regije imaju umjerenu klimu s nešto nižim temperaturama u odnosu na jug, što dovodi do efikasnijeg rada samih panela.
“Povrat na investiciju na Jahorini oko 10-12 odsto na godišnjem nivou”
Bloomberg Adria Tržište nekretnina na Jahorini, Bjelašnici, Trebeviću i Ravnoj planini (Pale), odnosno na planinama oko Sarajeva, je potpuno zasebno tržište i pruža puno više u odnosu na tržište glavnog grada BiH. Cijene kvadrata idu i do pet hiljada evra, a povrat na investiciju je najveći na Jahorini i iznosi od 10-12 odsto godišnje, prema podacima agencija za nekretnine, navodi Bloomberg Adria. Ekspanzija je gradnje novih nekretnina i drugih sadržaja na planinama, planine napokon dobijaju sjaj koji treba da imaju, kaže Haris Kadić iz Agencije za promet nekretninama StanPromet. “Tržište nekretnina na planinama oko Sarajeva ide u potpuno jednom drugom smjeru u odnosu na tržište Sarajeva, pruža puno više. Puno više se gradi i, recimo, tržište Jahorine za mene nije tržište Sarajeva, to je svjetsko tržište, tržište Evrope. Zašto to kažem? Kupci su ‘šareni’, odnosno dolaze iz različitih stranih zemalja”, navodi Kadić. Dodaje da je povrat na investiciju na Jahorini oko 10-12 odsto na godišnjem nivou, “to ne postoji nigdje”. “Naravno, ako se kupac posveti tome, ako uloži u apartman i u marketing, sigurno možemo reći da se za 10+ godina može vratiti investicija. To se podrazumijeva za vrhunske nekretnine, koje su na top lokacijama, da više ljudi može boraviti u njima, da imaju dodatne sadržaje poput wellnessa, fitnessa, parkinga i ostalog. Evropski prosjek je 6,5-7 odsto povrat investicija na godišnjem nivou, a Jahorina je u vrhu Evrope na ljestvici povrata na investiciju i zbog toga dolaze strani kupci”, tvrdi Kadić. Dodaje da dolasku stranih kupaca doprinosi i to što na Jahorini ima 10-ak agencija koje pružaju usluge najma, što takođe privlači kupce, koji nakon ulaganja, prepuštaju izdavanje agencijama. Kadić ističe i da su zainteresovanost za nekretnine na planinama, u posljednje dvije godine, prepoznali banke i finansijeri i da podržavaju kupovine apartmana u izgradnji.
Kreditna linija od 8 miliona eura za podršku ulaganjima u digitalizaciju i nove tehnologije
Akta.ba/Š.M Mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini će imati više mogućnosti za ulaganja u digitalnu transformaciju s novim finansijskim sredstvima koja su omogućena Sparkasse banci od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije (EU). EBRD je odobrila kredit od 8 miliona eura Sparkasse banci, koji će ona dalje usmjeriti prema lokalnim klijentima – malim i srednjim preduzećima. Sredstva će biti upotrijebljena za pomoć malim preduzećima za ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa, kako bi se poboljšala njihova produktivnost, operativna efikasnost i otpornost. Mala i srednja preduzeća će moći aplicirati za sredstva kako bi uložila u hardware i software za različite projekte digitalne transformacije u području proizvodnje, internih procesa i usluga. Cilj je potaknuti digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća te ih učiniti konkurentnijima na tržištima Evropske unije, a njihovo poslovanje usklađenima sa standardima koje zahtijevaju EU direktive. Osim kredita, mala i srednja preduzeća će imati koristi od poticaja u obliku bespovratnih sredstava vrijednih do 15% ukupnog iznosa kredita. Ove poticaje finansira Evropska unija. Manuela Naessl, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, izjavila je: “Digitalni alati donose brojne prednosti za kompanije; smanjuju troškove, olakšavaju komunikaciju, pomažu integraciju malih preduzeća na globalnim tržištima, itd. Međutim, unatoč mnogim prednostima i mogućnostima koje donose digitalne tehnologije, mnoga mala i srednja preduzeća i dalje zaostaju u njihovoj implementaciji, posebno manje kompanije. Zbog toga sarađujemo sa EU i našim partnerskim bankama u Bosni i Hercegovini kako bismo osigurali dobro strukturirano finansiranje i potaknuli mala i srednja preduzeća da ulažu u digitalizaciju”. Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH, istakao je zadovoljstvo zbog kontinuiteta uspješne saradnje sa EBRD-om te još jednog povoljnog modela finansiranja koji će biti dostupan bančinim klijentima: “Kroz kreditnu liniju realiziramo dva strateška cilja utkana u poslovni model Sparkasse Banke: da aktivno osnažujemo ekonomiju BiH, i to primarno kroz podršku održivom razvoju malog i srednjeg biznisa jer on generiše gotovo 70% poslovne aktivnosti i radnih mjesta. Zatim, da potičemo koncept partnerstava na pozitivnim rješenjima za ekonomski i socijalni razvoj zajednica u BiH. Niti jedna institucija pojedinačno ne može napraviti velike razlike, ali više njih zajedno može. Ovakve kreditne linije su jedan od primjera takvih partnerstava koja donose direktan benefit privredi zemlje. Digitalizacija, bez sumnje, može biti vrlo moćan pokretač održivog razvoja – kako za pojedinačne kompanije donoseći im veću efikasnost, prilike kroz nove distributivne kanale i konkurentnost, tako i za zemlju u cjelini, jer digitalna rješenja u konačnici doprinose i očuvanju okoliša”. Kreditna linija je proširena u sklopu zajedničkog programa EBRD-a i EU pod nazivom “Go Digital in BiH”, za koji je EBRD osigurala 40 miliona eura kredita, dok je EU osigurao grantove u iznosu od 9 miliona eura za poticaje, savjetodavne usluge i tehničku pomoć u okviru programa. Program je praćen aktivnostima njemačkog “Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit” (GIZ), koji sarađuje sa vladom i interesnim stranama kako bi pomogao u izgradnji ekosistema za digitalizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući Digital Innovation Hubs (digitalne inovacijske centre), u skladu s najboljom praksom EU-a. Program direktno doprinosi Digitalnoj agendi za Zapadni Balkan, koju je pokrenula Evropska komisija, a čiji je cilj podržati tranziciju privatnog sektora i pomoći kompanijama da u potpunosti ostvare prednosti digitalne transformacije privrede. Od početka rada u Bosni i Hercegovini 1996. godine, EBRD je uložila više od 2,8 milijardi eura u 203 projekta u zemlji.
Na prodaju kompleks za preradu mesa kod Trebinja
Stečajni upravnik preduzeća TDS export-import iz Trebinja oglasio je prvu javnu prodaju nepokretne i pokretne imovine prikupljanjem pismenih ponuda. biznisinfo.ba/Š.M Sva imovina je podijeljena na tri lota, od kojih lot 1 čine nepokretnosti čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi skoro 2 mil KM. Prodaje se kompleks objekata za preradu mesa i mesnih prerađevina sa pratećim sadržajem koji se nalazi u trebinjskom naselju Mesari. Lot 2 čini montirana oprema u koje spadaju rashladne komore, komora gotovih proizvoda i drugo. Vrijednost ovog lota je procijenjena na 87.326 KM. I lot tri čine osnovna sredstva i ostala oprema, čija je cijena procijenjena na 12.583 KM, izvijestila je eKapija. Otvaranje ponuda održat će se 18. septembra.
Petar Ćorluka u Grudama gradi najsavremeniju fabriku kartonske ambalaže
Š.M Petar Ćorluka, hercegovački biznismen, vlasnik privrednog giganta “Violeta” i brojnih uspješnih kompanija u drugim ekonomskim granama u Grudama gradi fabriku kartonske ambalaže koja će biti najmodernija u regiji i s proizvodnjom početi do kraja ove godine. Ćorluka će u ovaj poduzetnički zamah investirati više od 30 miliona eura i prema njegovoj najavi će biti na svjetskom nivou s kapacitetom od 50 do 60 hiljada tona obrade kartona. Radovi se izvode punom parom i trenutno građevinska firma “Širbegović inženjering” iz Gračanice radi na montaži armirano-betonske konstrukcije. Završetak svih građevinski radova, prema planiranoj dinamici, trebalo bi da bude do septembra 2023.godine, kada se očekuje dolazak opreme u fabriku za proizvodnju kartonske ambalaže, a do kraja godine bi trebala početi i proizvodnja. Ideja za izgradnju fabrike kartonske ambalaže pojavila se nakon što je Ćorluka kupio i obnovio fabriku slatkiša “Lasta” Čapljina, a potom postao vlasnik i austrijske firme specijalizirane za proizvodnji medenjaka sa 110 godina starim brendom. Nakon otvaranja “Laste” u Čapljini je kazao kako se prilagođava različitim industrijama i različitim tržištima, te da zbog toga opstaje i uspješno se širi i na druge sektore.
Novoizgrađeni pogon kompanije Lactalis BH vrijedan 2,4 miliona eura
Fmpvs.ba/Š.M Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić prisustvovao je otvorenju novoizgrađenog pogona za preradu mlijeka kompanije Lactalis BH u koji je uloženo 2,4 miliona eura. Postrojenje površine 788 m2 otvoreno je u Gradačcu a na svečanosti otvorenja prisutnima su se obratili federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ambasadorica Republike Francuske u Bosni i Hercegovini Christine Toudic, šef Odsjeka za budžet i finansije Gradske služba za privredu, budžet i finansije Gradačca Samir Iskrić te generalni direktor Lactalisa BH Kenan Kečo. Tokom obraćanja ministar Hrnjić uputio je čestitke kompaniji Lactalis BH na investiranju u proširenje proizvodnih kapaciteta te naglasio da se ovom investicijom unaprijeđuje proizvodnja ali i konkurentnost na tržištu. “Vizija ove kompanije, stručnost i predanost rezultirale su nastavkom ulaganja u povećanje kapaciteta u mliječnoj industriji čime će biti biti unaprijeđena proizvodnja i konkurentnost na tržištu. Rad i razvoj ove kompanije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podržalo je u prethodne dvije godine s iznosom većim od 800.000 KM, od čega prednjači podrška za izgradnju, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje odnosno proizvodnje i prerade mlijeka. Rezultat je to, s jedne strane, njihove namjere da razvijaju i proširuju kapacitete u mliječnoj industriji i s naše strane da pomognemo kompanije da svoju proizvodnju modernizuju i unaprijede a time i kompletan sektor mljekarstva u Bosni i Hercegovini. Mliječna industrija je jedna od najbolje razvijenih industrija u Federaciji BiH i zapošljava, direktno i indirektno, na hiljade proizvođača. Ova investicija ne samo da će stvoriti nova radna mjesta, već će i dodatno potaknuti razvoj domaćeg sektora poljoprivrede, pružajući priliku za rast i prosperitet našim poljoprivrednicima i proizvođačima mlijeka”, kazao je ministar Hrnjić tokom obraćanja. Kompanija Lactalis BH i njena mljekara Inmer najveći su izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH sa učešćem od 30% od ukupnog izvoza naše zemlje a današnjim svečanim puštanjem u rad novog UHT pogona planiraju postići povećanje proizvodnih kapaciteta trajnog mlijeka. Pored ovogodišnjeg ulaganja od 2,4 miliona eura, najavljeno je i ulaganje novih 1,3 miliona eura kojim će osim povećanja kapaciteta UHT linije biti proširen i kapacitet linije za jogurte.