Kompanija iz regiona gradi skladište vrijedno 13,5 miliona eura
Š.M. Zbog povoljne geografske pozicije, blizine zagrebačke obilaznice i pristupa autocesti, zapadni dio Zagreba se pokazao kao optimalno mjesto za budući Logistički distributivni centar kompanije Pevex. Kompanija Pevex d.d. sa sjedištem u Zagrebu planira izgraditi suvremeni logistički distributivni centar na lokaciji Jankomir. Ovaj centar će zauzimati više od 15.000 kvadratnih metara prostora, uključujući manipulativne površine, cestu i zelene površine. Projektgradnja plus d.o.o. iz Slavonskog Broda je odabrana kao izvođač radova za ovu investiciju vrijednu gotovo 13,5 miliona eura, a planirani završetak radova je predviđen sredinom 2024. godine. Rechner d.o.o. iz Osijeka je odgovoran za projektovanje i nadzor, dok je glavni arhitekt projekta Bruno Rechner. Izvođenje radova će nadzirati firma Extructa d.o.o. iz Zagreba. Zahvaljujući povoljnoj prometnoj povezanosti, blizini zagrebačke obilaznice i pristupu autocesti, zapadni dio Zagreba se pokazao kao optimalna lokacija za budući Pevexov Logistički distributivni centar. Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa, naglasio je da je ova godina obilježena značajnim kapitalnim ulaganjima koja će doprinijeti daljnjem rastu i razvoju kompanije. Investicijski ciklus, jedan od najvećih u proteklih nekoliko godina, započeo je modernizacijom prodajnog centra u Virovitici, a nastavlja se izgradnjom Centralnog skladišta, prodajnih centara u Poreču i Zaboku te otvaranjem nove trgovine u Vrbovcu. Kompanija također razmatra još nekoliko lokacija za buduće investicije, s ciljem da u kratkom vremenskom razdoblju dostigne 40 prodajnih centara širom Hrvatske. Centralno skladište PEVEXA na zagrebačkom Jankomiru bit će opremljeno solarnim panelima za proizvodnju električne energije čime se potvrđuje smjer kompanije, a to je razvoj i primjena ekoloških rješenja usmjerenih na očuvanje okoliša i održivog poslovanja te uštede energije.
Finansijski ili operativni leasing: Zašto je na Balkanu popularniji jedan, a u EU drugi
N.D. U suštini, leasing znači najam nekog objekta, primjera radi automobila. Korisnici leasinga mogu biti pravne, ali i fizičke osobe. Rokovi plaćanja, vrijednosti objekta leasinga i sl. su u pravilu jednaki kod operativnog i finansijskog leasinga. Glavne razlike su da po isteku finansijskog leasinga vi postajete vlasnik objekta leasinga, a kod operativnog leasinga ne otplaćujete cijelu vrijednost, već postoji „ostatak vrijednosti”, a objekt leasinga vraćate leasing kući. U praksi stvari nisu komplikovane. Iako to ne mora biti jedini predmet leasinga, najlakše je stvari postaviti kroz kupovinu automobila. Ako imate dovoljno gotovine, u pravilu vam se najviše isplati kupiti automobil za keš, jer nećete plaćati kamate, iako se i tu može naći iznimka, primjera radi, kod poduzetnika kojima se u pravilu više isplati leasing jer im ulazi u troškove poslovanja. Za većinu neizostavno rješenje je neki od oblika finansiranja, auto kredit ili gotovinski kredit, finansijski ili operativni leasing. Danas je leasing popularnije finansiranje za kupovinu automobila od autokredita. Pojam leasing dolazi od engleskog pojma to lease, što znači iznajmiti. Kod leasing finansiranja korisnik koristi objekt leasinga i za to plaća određenu naknadu leasing društvu. Nakon otplate ugovorenih naknada, ovisno o vrsti leasinga, možete steći i vlasništvo nad objektom leasinga. Glavna prednost leasinga u odnosu na kredite jest fleksibilnost, odnosno prilagodljivost. Dva su osnovna tipa leasinga, finansijski i operativni, a svaki ima svoje specifičnosti i prema tome prednosti za primatelje leasinga. Na ovim prostorima finansijski leasing je popularniji, za razliku od zapadnih država Evropske unije. Čini se da je to zbog toga što je na Balkanu ljudima bitno vlasništvo nad nekretninama i pokretninama. Drugačiji primjer je recimo Njemačka. Tamo se uzima leasing na pet ili još češće na tri ili čak dvije godine, nakon proteka tog vremena leasinga korisnik vraća automobil leasing društvu koje ga potom prodaje ili ponovno daje u leasing, a korisnik leasinga opet u leasing uzima novi automobil. Pritom mu učešće koje je dao za raniji automobil u leasingu najčešće ostaje kao učešće za novi automobil. Tako vozači stalno praktično voze nove automobile koje nemaju u vlasništvu, nego ih zapravo imaju u najmu i za to plaćaju mjesečne rate. Automobili koji su vraćeni u leasing idu u prodaju ili se ponovno nude u leasing. Finansijski leasing je pogodan za one klijente koji po isteku ugovora, a nakon otplate ugovornih obveza, žele postati vlasnici objekta leasinga. Kod finansijskog leasinga moguće je ugovoriti viši ostatak vrijednosti koji je kao zadnja otkupna rata u obavezi otplate primatelja leasinga, čime postaju i pravni vlasnici nad objektom leasinga. S druge strane, operativni leasing u prvi plan stavlja korištenje, a ne vlasništvo nad objektom leasinga. Ovisno o vrsti i modelu objekta leasinga, operativni leasing je moguće ugovoriti uz više ostatke vrijednosti koji nisu u obavezi primatelja leasinga te se ne otplaćuje tokom trajanja ugovora, a time im se omogućuje otplata uz niže mjesečne rate. Kod redovnog isteka operativnog leasinga, primatelj leasinga može vratiti objekt leasinga i ugovoriti nabavku novog modela ili ga može kupiti po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti.
Za izgradnju i rekonstrukciju staza na Bjelašnici 2,27 miliona KM
Š.M. Tokom građevinske sezone 2023. godine na ski centru Bjelašnica su planirani radovi na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih skijaških staza, piše Akta.ba. KJP ZOI 84 OCS Sarajevo je u skladu sa planom objavilo je poziv u kojem traži izvođača radova na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih skijaških staza na Bjelašnici. Ukupna procijenjena vrijednost radova je 2,27 miliona KM bez PDV-a. Rekonstrukcija je podijeljena na tri LOT-a. Riječ je o uređenje ski staze Kotlovi i prateće infrastrukture ankera i snjegobrana na stazi Kotlov u iznosu od 950.000,00 KM, izgradnja ski staze Tehnički put – akumulacija 2 i izgradnja staza na obje strane od izlazne stanice četverosjeda vrijednoszi 600.000,00 KM i rekonstrukcija gornjeg dijela Staze 5 i kompletne Staze 5B i izgradnja spojne ski staze između Staze Donja 4 i kolijevke u iznosu od 720.000,00 KM. Radovi podrazumijevaju nivelaciju terena, uklanjanje niskog rastinja sa i oko staza, proširenje skijaških staza, izgradnju prateće infrastrukture i slično, a sve u cilju da se korisnicima omogući kvalitetnija usluga u zimskom periodu. Skijaške staze moraju biti široke, pregledne, sa nagibom i visinskom razlikom pripremljene tako da na njima nema rupa, vrtača, strmih prevoja ili drugih opasnih mjesta. Izvršen je detaljan pregled stanja postojećih staza, utvrđene su zone koje je potrebno sanirati sa ciljem stvaranja uslova za njihovo bezbjedno korištenje te je na osnovu tih informacija izrađen glavni projekat za svaku od predmetnih staza. Među planiranim novim stazama nalaze se i tkz. spojne staze koje povezuju glavne skijaške staze. Te staze su po prirodi blaže i pogodne za neiskusnije skijaše, koji žele da se kreću manje zahtjevnim i manje frekventnim stazama. Osim toga, spojne staze omogućavaju bolji doživljaj za sve korisnike, s obzirom da im se pruža veći izbor putanja kretanja. Ovim projektom se planira izgradnja dva kraka staze 4, kojim će se ista spojiti sa stazom Kolijevka i stazom Olimpijski spust. Važno je naglasiti da je Investitor prije pokretanja ovog postupka javne nabavke izradio projektnu dokumentaciju, Glavni projekat i reviziju Glavnog projekta, te je navedena projektna dokumentacija, zajedno sa ovim Projektnim zadatkom, podloga za izvođenje radova. Rok izvođenja ugovorenih radova je 90 dana za svaki lot. Rok za dostavljanje ponuda je 24.08.2023 godine.
BiH u dobrom položaju kada su u pitanju inostrana ulaganja
Š.M. Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) smatra da BiH treba da istraži razvojne mogućnosti u nekoliko oblasti, uključujući proizvodnju autodijelova, kako bi privukla strane investitore u idućoj godini. FIPA tvrdi da zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, imaju dobru priliku da privuku kompanije koje trenutno posluju u Ukrajini, a u koje najviše investiraju Nizozemska, Velika Britanija, Švajcarska i Njemačka. “Troškovi radne snage, poreske stope i troškovi električne energije u Bosni i Hercegovini su niži u odnosu na ciljana tržišta i to su značajni razlozi zašto se kompanija može odlučiti za premještanje svog pogona ili proizvodne linije”, navela je FIPA u Prijedlogu programa svog rada za 2024. godinu. Vjeruju da bi Bosna i Hercegovina, ukoliko bude unaprijedila poslovni ambijent, bila interesantna za nove investicije. “To se posebno odnosi na investicije u metaloprerađivački sektor, industriju autodijelova, zatim proizvodnju hrane, informacijsko-komunikacijski sektor… Pored ovih sektora za koje smatramo da su najpotentniji za nova ulaganja u 2024. godini, pažnja bi trebalo da bude usmjerena i na obnovljive izvore energije, sektor turizma, logističke centre i ostale proizvodne djelatnosti”, naveli su iz FIPA. Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da je industrija autodijelova već sada značajan potencijal Bosne i Hercegovine, ali i naglašava da tu postoji nekoliko izazova. “Dosta značajan izvoz ostvaruju naše firme koje rade za međunarodnu industriju. Međutim, mi imamo i ograničavajuće faktore, što se ogleda u radnoj snazi i tehničkoj opremljenosti naših kompanija. Mi ćemo morati da realizujemo značajnije investicije u mašinskom pogledu u tim kompanijama kako bi sa istim brojem radnika mogle da rade veći broj jedinica. Osim toga, cijena struje koja je u ovoj godini porasla smanjuje našu konkurentnost u odnosu na druge regione. Već sada imamo neke zemlje koje daju popuste svojim najznačajnijim proizvođačima”, kaže Račić. Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske, Vojin Mitrović, navodi da zemlje EU, posebno Njemačka, Austrija i Italija, pokazuju interes za ulaganje u metaloprerađivačku i auto-industriju. Republika Srpska preduzima mjere kako bi privukla ove investitore i osigurala nove tehnologije, znanje i bolje plaćena radna mjesta. FIPA također nastoji organizovati zajedničke poslovne događaje sa privrednim asocijacijama, komorama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima stranih država u BiH, kao i učešće na poslovnim događajima u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švajcarskoj kako bi privukla potencijalne investitore iz tih zemalja.
Nekretnine na Bjelašnici: Cijene prihvatljive ili ne?
Š.M. Bjelašnica već dugi niz godina ima status velikog gradilišta, a potražnja za nekretninama baš na ovoj planini odavno nije bila veća. Izgradnja apartmana, stanova, ugostiteljskih objekata standardni su projekti na Bjelašnici čime ona već odavno, kao planina i odlična lokacija zimskih sportova, gubi svoju draž. Malo je onih koji posjete spomenutu planinu, a da ne prigovore zbog izgradnje velikog broja objekata. Većina njih je napravljena poslije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, a od tad kupovina zemljišta i gradnja, još se nije zaustavila. Protekle sedmice Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju izvijestila je o prodaji određenih nekretnina. Najvrednija je poslovna zgrada poznata kao MOC PRESS CENTAR sa zemljištem, ukupne površine 2397 metara kvadratnih na Bjelašnici, prodata je za vrtoglavih 1,5 miliona KM. Druga nekretnina je posebni dio apartmana Hotela Bjelašnica – poslovni prostor u suterenu, ukupne površine 63 metra kvadratna, koja je prodata za 126 hiljada KM. Marx.ba istražio je prosječne cijene nekretnina na Bjelašnici. Na centralnom kupoprodajnom mjestu OLX.ba, ponuđen je veći broj nekretnina. Uglavnom je riječ o apartmanima novogradnje različitih kvadratura. Cijena garsonjere od 20 kvadrata u objektu od 5 etaža, na lokaciji Babin Do, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavne ski staze sa otvorenim pogledom na vrhove Bjelašnice, iznosi oko 90.000 KM. Cijena dvosobnog apartmana površine oko 40 kvadrata kreće od 150.000 KM pa nadalje u zavisnosti od etaža i samog položaja apartmana. Za nešto veći apartman od 60 i više kvadrata, morat ćete pripremiti više od 250.000 KM ukoliko želite postati vlasnik ovakve jedinice.
Kompanija iz Abu Dabija preuzima Yettel u Srbiji i još tri države
Š.M. Kompanija Emirates Telecommunications Group iz Abu Dabija pristala je da kupi kontrolni udio u PPF Telekom grupi u Bugarskoj, Mađarskoj, Srbiji i Slovačkoj za 2,15 milijardi eura u sklopu svog plana za jačanje globalnog prisustva. Emirates Telecom je potpisao obavezujući ugovor za kontrolni udio u PPF-ovim uslužnim i infrastrukturnim kompanijama u ovim zemljama, navodi se u saopštenju od utorka, osim u Mađarskoj gdje Corvinus Nemzetkozi Befektetesi posjeduje 25 posto udjela. Dogovor je postignut pošto je div iz Abu Dabija, vrijedan 60 milijardi dolara, rekao da ima “kapacitet i sredstva” za investiranje, rekao je glavni izvršni direktor Hatem Dovidar ranije ove godine, dodajući da je njegov fokus bio na mogućnostima u Evropi, Aziji i Africi. PPF Telekom, dio poslovnog carstva porodice češkog milijardera Kelnera, čine Yettel Bugarska, Yettel Mađarska, Yettel Srbija, O2 Slovačka i infrastrukturna preduzeća CETIN i O2 Netvorks u tim zemljama.
Kompanija “Gjonaj” zainteresovana za energetske projekte u BiH
Š.M. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić održao je u četvrtak sastanak s predstavnicima grupe kompanija “Gjonaj” iz Albanije koja se bavi proizvodnjom i trgovinom električnom energijom. Đokić je kazao kako Republika Srpska raspolaže značajnim potencijalima za izgradnju energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije i da je u izgradnju ovih energetskih objekata već uloženo dosta novca, a planirano je dalje investiranje više milijardi eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Sastanak je organizovan kako bi se razmotrio interes ove grupe kompanija za uspostavljanje saradnje sa nadležnim organima i donosiocima odluka u Vladi Republike Srpske radi pronalaženja odgovarajućeg modela dugoročne saradnje i partnerstva. “Predstavnici `Gjonaj` grupe su istakli da su otvoreni za razgovor o različitim vidovima saradnje koja im se može ponuditi i da bi cijenili svaki vid podrške i pomoći resornog ministarstva u pronalaženju odgovarajuće lokacije za izgradnju solarnih parkova različitih kapaciteta, kao i podrške u procesu dobijanja potrebnih dozvola, navodi se u saopštenju. Tokom sastanka dogovoreno je da se u narednom periodu detaljnije razmotre mogućnosti za realizaciju zajedničkih projekata. “Gjonaj” grupa je osnovana 2009. godine u Albaniji i zapošljava više od 1.500 radnika. Jedna od oblasti u kojoj su posebno aktivni posljednjih godina je proizvodnja i trgovina električnom energijom, preko koje pokrivaju većinu balkanskih zemalja, navedeno je u saopštenju.
Evo gdje Lidl gradi svoje centralno skladište
Š.M. Za razliku od većine prostora u našoj zemlji – u kojima se, umjesto novim radnim mjestima i boljim platama, građane hrani isključivo pričama o prošlosti, od kojih korist imaju malobrojni – u Kiseljaku čine potpuno suprotno. Ulaganjem u infrastrukturu u novoj poslovnoj zoni Azapovići te izgradnjom jednog od najvećih domova zdravlja u državi oni ulažu u bolju budućnost stanovnika ove općine. Uz poslovnu zonu Brestovsko, završenu prije nekoliko godina, u općini Kiseljak odlučili su otvoriti novu u Azapovićima, u neposrednoj blizini Koridora 5C. Budućim ulagačima lokalna je zajednica partner koji izgradnjom putne i komunalne infrastrukture osigurava preduvjete za njihovu odluku da svoj kapital ulože upravo ovdje. A interes je obostran. – Sad je velika investicija Lidl BiH koji radi svoje središnje skladište i logistički centara za BiH i Crnu Goru. Tu su još tri firme kupile zemljište. To je 300-400 novih radnih mjesta, ne onih imaginarnih, to su izvjesna, realna radna mjesta – ističe načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak. Uz direktno, značajno je i indirektno upošljavanje kroz građevinsku operativu i usluge, a ono što posebno ističu je kapital koji nije kreditno zaduženje države, nego strano ulaganje. Svjesni su oni da je od dvadeset hiljada stanovnika ove općine, koliko ih je bilo po posljednjem popisu, značajan broj svoju budućnost pronašao izvan granica države, no onima koji su ovdje – žele osigurati bolji život. Jedan od načina je i projekt zamjene sadašnjeg starog doma zdravlja novim, javila je Federalna televizija. Podsjetimo da je Lidl trenutno u procesu ulaska na tržišta Bosne i Hercegovine, Crne Gore ali i Sjeverne Makedonije.
Ko je investitor jednog od najluksuznijih projekata u Mostaru?
Š.M. Urbani vrtovi su naziv projekta čija gradnja počinje u Mostaru, a iza kojeg se krije posebno osmišljen kompleks stanova. Radi se o kompleksu od 146 luksuznih stanova u 4 odvojena objekta, odnosno zgrade. Posebnost ovog kompleksa je i to što je zatvorenog tipa, što garantira maksimalnu privatnost, a budući stanari na raspolaganju imaju i privatni vrt s bazenom, dječjom igraonicom i travnjacima. Kupcima su na raspolaganju jednosobni, dvosobni, trosobni stanovi, te čak 12 luksuznih penthousa s jacuzzijima i privatnim wellness sobama. Ovaj moderni kompleks ispunjava sve potrebe povezujući različite stilove života u nevjerovatno ugodan životni prostor. Uz navedeno, dostupno je 160 garažnih parking mjesta, kao i dodatna vanjska parking mjesta. Osigurano je i održavanje javnih površina, recepcija, kao i video nadzor kompleksa. U sklopu objekta će biti dostupni i poslovni prostori koji će zasigurno olakšati svakodnevnicu budućim stanarima, saopćili su nedavno investitori, odnosno kompanija GSB Projekt Mostar. Vlasnik firme GSB Projekt je Jure Kvesić, jedan od suvlasnika Williams kladionice d.o.o. Široki Brijeg, izvještava BiznisInfo.ba.
TAK preuzeo dodatnih 20 posto PTG-a iz Goražda za četiri miliona KM
Bloomberg Adria/Š.M. TAK Sarajevo je uspješno preuzeo 20 posto dionica PTG-a Goražde. Na stranici Sarajevske berze navodi se da su TAK-ovu ponudu prihvatila tri dioničara. Kupljeno je 13.575 dionica, odnosno 20,4955 posto ukupne količine emitiranih dionica. Nakon provedene ponude za preuzimanje ponuđač posjeduje 31.756 dionica, što predstavlja 47,9452 posto ukupne količine emitiranih dionica ciljnog društva, te s osobama u zajedničkom djelovanju posjeduje 48.306 dionica ili 72,9323 posto ukupnog iznosa emitiranih dionica. Osobe u zajedničkom djelovanju s ponuđačem su OKAC Goražde (19,9142 posto udjela) i Oković Halil (5,0729 posto). TAK je 2022. godine osnovao lokalni poduzetnik Hamid Pršeš, prema registru poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine. PTG je osnovan 1952. godine. Proizvodi streljivo za pištolje, taktička i sportska streljiva, neletalna streljiva, čahure od mesinga i čelika, te industrijska aktivacijska streljiva. Proizvođač sportskog, lovačkog i komercijalnog streljiva Pobjeda Technology Goražde (PTG Goražde) u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio je prihode od 33,59 miliona maraka te dobit od 4,46 miliona. U financijskom izvješću dostupnom na Sarajevskoj burzi, PTG Goražde nije dostavio podatke o rashodima osim ukupnog iznosa.