Goldman Sachs: Cijena zlata može dostići 4.000 dolara

Marx.ba Decenijama je važilo pravilo – kada porastu kamatne stope u SAD, investitori prodaju zlato i prelaze na američke državne obveznice zbog viših prinosa. Ali ta veza je pukla u februaru 2022., kada su zapadne zemlje zamrzle devizne rezerve Centralne banke Rusije, kao odgovor na invaziju Ukrajine. To je, kako kaže Lina Tomas, strateg za robne investicije u Goldman Sachsu, bio “poziv za buđenje”: Ako aktiva poput američkih obveznica ili eura može biti zamrznuta voljom političara – onda više nije bezbjedna. Goldman Sachs navodi da je Rusija pažljivo povukla zlatne rezerve iz inostranstva, anticipirajući ovakav scenario. -Ali ovo nije samo ruski problem – zamrzavanje sredstava podriva globalni finansijski sistem, kaže Tomas u razgovoru za energetski investicioni konzorcijum Veriten. Uslijed nepovjerenja u sposobnost SAD da kontroliše trilionske deficite, državne obveznice više nisu ono što su nekad bile. Zato sve više centralnih banaka širom svijeta povećava zlatne rezerve. Prije rata u Ukrajini, centralne banke kupovale su u prosjeku 17 tona zlata mjesečno. Nakon 2022. taj prosjek je porastao na 22 tone, a od početka ove godine – čak 94 tone mjesečno. Kina, najveći svjetski proizvođač zlata koji ograničava izvoz, cilja da zlato čini 20% deviznih rezervi. Rusija, drugi proizvođač i vodeći izvoznik, koristi potražnju da plasira zlato putem zemalja kao što su Jermenija i Kazahstan. Goldman Sachs procjenjuje da će talas kupovine centralnih banaka potrajati najmanje još dvije godine, što bi moglo pogurati cijenu unce zlata i do 4.000 dolara – oko 30% više u odnosu na trenutnu cijenu od oko 3.400 dolara, piše Investitor. Mnoge banke čuvaju zlato u Švicarskoj zbog razvijene infrastrukture za skladištenje. Kako cijena raste, postaje ga jeftinije skladištiti – za isti novčani iznos potrebno je manje fizičkog zlata. – Hoće li se ovaj trend preokrenuti ako zavlada mir? Malo vjerovatno, kaže Tomas, koja je doktorirala na Harvardu istražujući dolar kao bezbjednu valutu. – Kad jednom pređete Rubikon, nema nazad. Potrebne su decenije da investitori ponovo steknu povjerenje i smanje izloženost zlatu, objašnjava. Daan Struven, jedan od šefova istraživanja roba u Goldman Sachsu, kaže da analiza rizika i koristi i dalje favorizuje zlato. I bitcoin i zlato bilježe rast posljednjih godina, ali zbog ograničene ponude, zlato pruža veću sigurnost onima koji strahuju od inflacije izazvane štampanjem novca. – Bitcoin je volatilniji, osjetljiviji na padove i povezan s dionicama tehnoloških firmi. Ako tražite zaštitu od pada akcija, zlato je bolji izbor – ima manju korelaciju i manju volatilnost, zaključuje Struven. Nove zlatne rezerve se teško otkrivaju – rudari svake godine u prosjeku povećaju količinu zlata u opticaju za samo 1%. VEZANO Nakon smanjenja kreditnog rejtinga SAD, vrijednost dolara oštro pala
Autoceste FBiH raspisale tender za sanaciju dionica vrijedan 15 miliona KM

Marx.ba Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je tender za izvođenje radova na sanaciji kolovozne konstrukcije na dionici Kakanj – Lašva, te sanaciju demontažnih prelaza na dionici Lepenica – Tarčin. Riječ je o infrastrukturnom projektu čija je procijenjena vrijednost 15 miliona KM, bez uračunatog PDV-a. Projekat je dio kontinuiranih ulaganja u održavanje i modernizaciju Koridora 5C, poruka je iz Autocesta FBiH. Prema ob javljenom , rok za dostavu ponuda je 7. juli 2025. godine. VEZANO Autoceste FBiH uvele dodatne mogućnosti: Plaćanje cestarine bez posredovanja blagajnika
EBRD i EU podržavaju digitalni preobražaj bh. proizvođača slatkiša

Marx.ba U Ilijašu pored Sarajeva, topli miris karamele i pečenog keksa širi se iz skromne tvornice smještene među brdima. Uđite unutra i pronaći ćete ne samo utješnu nostalgiju za dječjim slatkišima, već i priču o otpornosti, tradiciji i digitalnoj transformaciji, piše EBRD. Ovo je dom Kondise, prvog proizvođača karamele u Bosni i Hercegovini. Porodična i ukorijenjena u zajednici, kompanija sada redefinira šta znači biti tradicionalni slastičar u modernom svijetu. Uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije, Kondisa je prihvatila digitalizaciju bez žrtvovanja duše svog porodičnog biznisa. Sve je počelo 2008. godine, kada je porodica Rondić, nakon godina bavljenja pekarstvom, odlučila stvoriti nešto svoje. Ono što je počelo kao skroman poduhvat ubrzo je preraslo u prepoznatljiv brend, poznat po svojim čajnim keksima, slanim grickalicama i voljenom rahat lokumu. Kondisa je 2013. godine napravila hrabar potez, postavši prva kompanija u zemlji koja proizvodi karamele. A sada, 2025. godine, dokazuje da digitalne inovacije i tradicija nisu međusobno isključive. – Digitalizacija nije značila preuzimanje kontrole nad hladnim mašinama – već održavanje konkurentnosti, efikasnosti i održivosti, bez kompromisa u pogledu onoga što jesmo. Željeli smo koristiti tehnologiju ne da bismo zamijenili ljude, već da bismo im pomogli, kaže Samir Rondić, osnivač i vlasnik Kondise. Ta vizija je oživjela uz pomoć EBRD-ove inicijative “Go Digital in Bosnia and Herzegovina” – programa koji sufinansira EU, a koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da se prilagode digitalnim procesima i usklade sa standardima EU. Nakon što je dobila kredit od Raiffeisen banke BiH, jedne od partnerskih banaka programa, Kondisa je unaprijedila svoju liniju za proizvodnju karamele, transformirajući delikatan i dugotrajan zanat u pojednostavljen i precizno kontroliran proces. Nakon uspješnog završetka investicionog projekta, Kondisa je dobila grant EU u ukupnom iznosu od 15 posto iznosa kredita, što je olakšalo njenu investiciju. Rezultati investicije su impresivni. Tamo gdje su serije ranije bile nepredvidljive i nedosljedne, nove mašine, sa svojim ugrađenim senzorima i automatizacijom, sada proizvode karamele sa savršenom teksturom, punjenjem i oblikom, svaki put. Proces, koji je nekada trajao satima kada su se karamele pravile ručno, sada se završava za nekoliko minuta, bez žrtvovanja kvaliteta. Ljudsko učešće je i dalje ključno, ipak. – Naš tim je prošao opsežnu obuku. Automatizacija je olakšala zadatke, ali naši zaposlenici su i dalje srce fabrike, kaže Rondić. Ljudi su uvijek na prvom mjestu U fabrici vlada optimistična atmosfera. Mnogi radnici su u Kondisi više od decenije – a neki i duže. I taj duh se nije promijenio, čak ni s novom tehnologijom. Ako ništa drugo, postao je jači. Zaposleni izvještavaju o manjem fizičkom naporu, poboljšanim higijenskim standardima i većem fokusu na kontrolu kvalitete – sve uz zadržavanje ručne izrade brenda. Čak i sa novom tehnologijom, Kondisini tradicionalni recepti ostaju netaknuti. Jedino što se promijenilo je koliko se efikasno i održivo ti recepti oživljavaju. – Naš novi sistem nam omogućava bolje planiranje, smanjenje otpada i praćenje emisija. To nije dobro samo za poslovanje, već je dobro i za planetu, objašnjava Rondić. Podrška digitalizaciji bosanskih preduzeća Gledajući unaprijed, Kondisa ima još ambicioznije planove. Firma namjerava dalje ulagati u digitalne alate kako bi ojačala svoje prisustvo na lokalnim i regionalnim tržištima. Upravo je za to i osmišljen program Go Digital u Bosni i Hercegovini – da podrži rast i konkurentnost lokalnih preduzeća. Do danas je pomogao više od 200 bosanskohercegovačkih kompanija da povećaju svoju produktivnost unapređenjem proizvodnih procesa, ulaganjem u zelena rješenja, energetski efikasnu opremu, energetski efikasna vozila i softverska rješenja. – Mala i srednja preduzeća igraju ključnu ulogu u postizanju ciljeva digitalne i zelene tranzicije, što naglašava potrebu za povećanjem njihovih ulaganja u održive poslovne prakse, objašnjava Stela Melnić, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu i dodaje: – Ipak, mnoga mala i srednja preduzeća se i dalje bore da osiguraju adekvatno finansiranje za ulaganja u digitalizaciju. Ovaj program nastoji da riješi te finansijske nedostatke poboljšanjem i digitalne svijesti i pristupa finansiranju putem naše mreže partnerskih finansijskih institucija. Nadovezujući se na uspjeh bosanskog programa, inicijativa se sada širi na ostatak Zapadnog Balkana. VEZANO Dolazak predstavnika 25 saudijskih kompanija velika prilika za BiH
Etihad Airways spreman za izlazak na berzu

Marx.ba Etihad Airways, nacionalni zračni prijevoznik Ujedinjenih Arapskih Emirata sa sjedištem u Abu Dhabiju, spreman je za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) čim dioničari daju zeleno svjetlo, ali konačna odluka još uvijek nije donesena. Ova vijest dolazi u trenutku kada se globalna avioindustrija konsolidira i preusmjerava prema tržištima kapitala, a Etihad sve snažnije pokazuje ambiciju za povratak u prvu ligu svjetskih avioprijevoznika. – Datum još nije određen, ali mi smo potpuno spremni. Čim se dioničari odluče izlazimo na tržište, izjavio je Antonoaldo Neves, glavni izvršni direktor Etihad Airwaysa, u intervjuu za Khaleej Times. IPO bi bio historijski korak za ovu kompaniju, koja je u posljednjih nekoliko godina prošla kroz duboku restrukturaciju i finansijsku konsolidaciju. Etihad je prešao put od agresivne ekspanzije i skupih udjela u globalnim aviokompanijama do održivijeg, profitabilnijeg poslovnog modela usmjerenog na organski rast, efikasnost i visoku profitabilnost. Prema neslužbenim izvorima koje je prenio Reuters, IPO bi mogao iznositi čak milijardu dolara, što bi ga učinilo jednim od najznačajnijih u arapskoj regiji tokom 2025. godine. No, u UAE je konačna odluka ipak politička, a ne isključivo tržišna. Neves je jasno dao do znanja kako je potez u rukama dioničara, odnosno vlade Abu Dhabija. – Naša bilanca je jako snažna, ostvarujemo dobit, a kapital nam trenutno nije potreban. IPO bi bio strateška odluka s ciljem daljnjeg otvaranja prema tržištu, a ne finansijska nužnost, dodao je Neves. Etihad je, treba naglasiti, ušao u 2025. s rekordnim poslovnim rezultatima. U prvom tromjesečju ostvarena je neto dobit od 685 miliona dirhama (približno 170 miliona eura), što predstavlja rast od 30 posto na godišnjem nivou. Prihodi su narasli 15 posto, dosegnuvši 6,6 milijardi dirhama, dok je broj putnika povećan za 16 posto, na ukupno pet miliona. Etihadov mogući izlazak na berzu dolazi paralelno s dugogodišnjim spekulacijama o IPO-u Emirates Airlinesa, vodeće aviokompanije iz Dubaija. Šeik Ahmed bin Saeed Al Maktoum, predsjednik i izvršni direktor Emirates Grupe, nedavno je izjavio kako je i ta kompanija spremna za berzu, te da će izaći kad god to zatraži vlada Dubaija. VEZANO Qatar Airways objavio nabolji rezultat u historiji: Profit od 2,15 milijardi dolara
CBBiH: Banke očekuju rast potražnje za kreditima

Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini očekuju porast potraženje preduzeća i stanovništva za kreditima u drugom kvartalu 2025. godine, pokazuje anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH za prvi kvartal 2025. koju je objavila Centralna banka BiH. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima. Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ublažiti u drugom kvartalu 2025. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu 2025. godine, prenosi Indikator. Istovremeno, došlo je do rasta potražnje stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u prvom kvartalu 2025. godine u odnosu na prethodni kvartal. U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u prvom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, maksimalni iznos kredita neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju de će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu 2025. godine. U ovom krugu anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100%, poručeno je iz CBBiH. VEZANO Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM
Rekordna globalna potražnja za zlatom u prvom kvartalu

Marx.ba Prema najnovijim podacima Svjetskog vijeća za zlato, globalna potražnja za zlatom u prvom tromjesečju 2025. dosegla je 1.206 tona, što predstavlja rast od 1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U tom periodu cijena zlata porasla je za čak 38%, a godina 2024. pokazala se šestom najuspješnijom godinom po rastu cijene zlata u 21. stoljeću. Ovaj nagli skok cijena rezultat je značajnih promjena na globalnom nivou, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka. Kada govorimo o individualnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove na bazi zlata – vidimo da je potražnja za investicijskim zlatom porasla za čak 170% u posljednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su se Evropljani tokom prethodne godine više usredotočili na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvjesnosti, posebno povezanih s američkim trgovinskim ratom, sada svjedočimo promjeni investicijskog ponašanja. Istovremeno, globalni investitori ponovno se okreću ulaganju u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućuju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posjeda – tzv. “papirnato zlato”, gdje investitor ima dokument kojim potvrđuje da posjeduje određenu količinu zlata. Imovina ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnija ulaganja došla su iz Sjeverne Amerike (prvenstveno SAD) i Azije, piše Seebiz. U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište za ETF-ove zlata, a kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji. Pa ipak, čak i uz ovaj rast, ETF-ovi temeljeni na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za usporedbu, tokom 2010.–2011. U 2015. godini, kada je cijena zlata dosegla rekordnih gotovo 2000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne imovine ETF-ova širom svijeta. Podaci pokazuju da je želja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog tome su niže marže na većim proizvodima – zbog fiksnih troškova proizvodnje, one zauzimaju manji postotak ukupne cijene većih jedinica zlata (npr. preko 20 grama) u usporedbi s onima od jednog grama. VEZANO Evropske berze na putu dobitaka šestu sedmicu zaredom
Dolazak predstavnika 25 saudijskih kompanija velika prilika za BiH

Marx.ba Predstavnici više od 90 kompanija iz Bosne i Hercegovine učestvovali su na okruglom stolu i poslovnim susretima Bosna i Hercegovina – Saudijska Arabija, tokom kojih su imali priliku održati sastanke i razgovarati o saradnji s predstavnicima 25 saudijskih kompanija i institucija. Događaj je održan u Sarajevu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Vijeća saudijskih komora. Učesnicima skupa obratili su se predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, ekonomski savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Dino Selimović i zamjenik guvernera za međunarodne odnose u Generalnoj upravi za vanjsku trgovinu Ministarstva trgovine Kraljevine Saudijske Arabije Abdulaziz Alsakran. Istaknuto je da Bosna i Hercegovina i Saudijska Arabija imaju izuzetno dobre prijateljske međudržavne odnose te da postoji značajan prostor za unapređenje i porast trgovinske razmjene. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Saudijskom Arabijom ima trend rasta. Godine 2023. vrijednost bh. izvoza je iznosila 18 miliona eura, da bi se u 2024. povećala na skoro 37 miliona eura. Uvoz iz Saudijske Arabije se sa 650 hiljada eura u 2023. povećao na 996 hiljada eura. Istaknuto je, između ostalog, i da BiH obiluje prirodnim resursima i razvojnim potencijalima, posebno u drvoprerađivačkom, poljoprivredno-prehrambenom, metalskom, energetskom, građevinskom i IT sektoru, kao i turizmu. – Naša zemlja je šumovito područje, a na toj sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije. Imamo 1.400 kompanija s više od 25.000 zaposlenih. Ovaj sektor ima 9,8 posto udjela u izvozu i jedini je u 2024. godini zabilježio suficit, rekao je Egrlić. Dodao je da bh. kompanije realiziraju i značajne infrastrukturne projekte visokogradnje i niskogradnje, počevši od dizajna, preko graditeljstva i građevinarstva, do proizvodnje visokokvalitetnih građevinskih materijala. – Metalski sektor u BiH je najuspješniji industrijski i izvozni sektor, koji u prosjeku čini oko 40 posto ukupnog bh. izvoza. Značajni su i kapaciteti namjenske industrije, a postoji mogućnost unapređenja manjih kompanija i proširenja njihovih proizvodnih kapaciteta. Također, IT industrija u BiH bilježi konstantan rast, a godišnji promet iznosi oko 500 miliona eura, istaknuo je Egrlić. Održane su i prezentacije o mogućnostima investiranja u našu zemlju i potencijalima halal industrije, kao i o investicijskim prilikama u Saudijskoj Arabiji, razvoju digitalne tehnologije i mogućnostima saradnje. Na poslovnom događaju i B2B susretima s bh. privrednicima, osim predstavnika saudijskih kompanija iz različitih sektora, učestvovali su i saudijski predstavnici Generalne uprave za vanjsku trgovinu, Ministarstva za investicije, Ministarstva komunikacija i informacione tehnologije, Halal Saudi Centra, Razvojne uprave za izvoz Saudijske Arabije i Nacionalnog centra za palme i datule. VEZANO Imali priliku održati sastanke i razgovarati o saradnji
Bitcoin prvi put u historiji iznad 111.000 dolara

Marx.ba Bitcoin je prvi put premašio 111.000 dolara i dostigao rekordan nivo, a trgovci su sve optimističniji u pogledu izgleda originalne kriptovalute usred rastuće institucionalne potražnje. Bitcoin je u četvrtak porastao za čak 3,3% i dosegao rekordnih 111.878 dolara, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Manji tokeni također su porasli, a drugoplasirani Ether u jednom je trenutku porastao za oko 5,5%. Val optimizma potiče Bitcoin nakon što je napredak ključnog zakona o stabilnim kriptovalutama u američkom Senatu potaknuo nade u veću regulatornu jasnoću za firme s digitalnom imovinom pod predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je otvoreno pro-kriptovalute. Rastuća potražnja od Michael Saylorove strategije — koja je akumulirala preko 50 milijardi dolara vrijedne Bitcoine — i rastući popis sakupljača tokena još je jedna pokretačka snaga rasta. – Bio je to usporeni pokret do novih rekordnih visina. Nema manjka potražnje za BTC-om iz SPAC i PIPE poslova, što se manifestira u premiji na spot cijene Coinbasea, rekao je Joshua Lim, globalni suvoditelj tržišta u FalconX Ltd. Među takvim kupcima je niz opskurnih firmi s malom tržišnom kapitalizacijom i javnih firmi koje su novoosnovani kripto teškaši finansirali svoje kupovine nudeći sve, od konvertibilnih obveznica do povlaštenih dionica. Podružnica Cantor Fitzgerald LP-a sarađuje s izdavateljem stablecoina Tether Holdings SA i SoftBank Groupom kako bi pokrenula Twenty One Capital Inc., kompaniju koja oponaša poslovni model Strategyja. Podružnica Strive Enterprises Inc., koju je suosnovao Vivek Ramaswamy, spaja se s Asset Entities Inc., uvrštenom na Nasdaq burzu, kako bi formirala kompaniju za upravljanje Bitcoinom. – Za razliku od prethodnih ciklusa, ovaj rast nije isključivo uzrokovan momentom. Kvantitativno ga podupiru mjerljive, trajne dislokacije ponude i potražnje, rekla je Julia Zhou, operativna direktorica firme za kripto tržište Caladan, prenosi Seebiz. Bitcoin ima sve veću prednost u odnosu na manje kriptovalute. Indeks koji prati takozvane altcoine pao je za oko 40% od početka godine, dok je Bitcoin u 2025. godini porastao za 17%. Na tržištima opcija, trgovci su ranije ove sedmice izgradili privlačne Bitcoin pozicije, s kupovnim ugovorima od 110.000, 120.000 i 300.000 dolara koji ističu 27. juna, što je zabilježilo najveći otvoreni interes – ili broj neriješenih ugovora – na Deribitu, berzi derivata. Tony Sycamore, tržišni analitičar u IG-u, rekao je u bilješci da novi zapis pokazuje da je strmi pad Bitcoina s prethodnog maksimuma postavljenog 20. januara na ispod 75.000 dolara u aprilu bio “korekcija unutar bikovskog tržišta”. – Potreban je održivi proboj iznad 110.000 dolara kako bi se pokrenuo sljedeći korak prema 125.000 dolara, dodao je. Najnovija prekretnica Bitcoina dolazi dok se Trump priprema za sastanak s najvećim imateljima svog memecoina na večeri u svom golf klubu u blizini Washingtona u četvrtak. Događaj je izazvao zabrinutost među stručnjacima za etiku, koji tvrde da nudi pristup putem transakcija koje izravno koriste predsjedniku, te je izazvao kritike zbog potencijalnih sukoba interesa. Takvi događaji „ističu sve veću kulturnu vidljivost kriptovaluta, iako u ovoj fazi nisu imali mjerljiv utjecaj na dinamiku tržišta“, rekao je Yuan Rong Tan, trgovac u QCP Capitalu. VEZANO Nova SEC-ova pravila mogla bi ozbiljno “pogurati” trgovinu kriptovalutama
Agencija za statistiku BiH: Rekordan broj novoizgrađenih stanova

Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku Bosne u Hercegovine u prvom kvartalu 2025. godine broj završenih stanova je 914. Ovaj podatak govori da se radi o velikom rastu broja novpizgrađenih stanova u ovoj godini. Objavljeni broj predstavlja nominalni rast za 43,9 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Prema istom izvoru, broj nezavršenih stanova na kraju prvog kvartala 2025. godine je 6 424 i predstavlja rast za 17 posto u odnosu na isti period prošle godine. VEZANO BiH uz pomoć Saudijske Arabije želi efikasnije implementirati 5G mrežu
BiH uz pomoć Saudijske Arabije želi efikasnije implementirati 5G mrežu

Marx.ba Direktor Regulatorne agencije za komunikaciju BiH Draško Milinović i zamjenik guvernera za međunarodne odnose Državne uprave za vanjsku trgovinu Saudijske Arabije Abdulaziz el Sakran dogovorili su jučer u Sarajevu saradnju u uspostavljanju regulatornog okvira za efikasnu implementaciju 5G mreže. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vlade Saudijske Arabije, saudijski ambasador i njegov zamjenik, predstavnik Državne uprave za spoljnu trgovinu, predstavnici Ministarstva komunikacija i informacionih tehnologija, kao i Ministarstva investicija, saopšteno je iz RAK-a. Saudijski šef za međunarodne poslove Ministarstva komunikacija i informacionih tehnologija Raja Alaskar izrazila je spremnost za pomoć u usavršavanju i unaprijeđenju svih segmenata telekomunikacionog sektora kako bi se podstakao širokopojasni pristup internetu i u što skorijem periodu implementirala 5G mreža u BiH. Međunarodna unija za telekomunikacije rangirala je Saudijsku Arabiju kao drugu najnapredniju zemlja u razvoju telekomunikacija u svijetu. Saudijska Arabija je i domaćin Globalnog simpozijuma za regulatore, koji će biti održan krajem augusta o temi unapređenja saradnje u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i implementaciji pet ge mreže. VEZANO Konzorcijum Logistika BiH: Inicijativa za uvođenje sistema povrata akciza za međunarodne prevoznike