Kompanija Nestlé širi poslovanje u BiH uvođenjem NESCAFÉ kafe u zrnu u ugostiteljske objekte
Marx.ba Svjetska prehrambena kompanija Nestlé nastavlja s ulaganjima u razvoj poslovanja u Bosni i Hercegovini, poručeno je s današnjeg druženja s novinarima u Sarajevu. Predstavnicima medija prikazani su rezultati poslovanja kompanije Nestlé, pozitivni trendovi u održivom razvoju, kao i doprinosi inicijative „Čista umjetnost“ u edukaciji građana o digitalnom otpadu. Također, poseban fokus stavljen je na razvoj i širenje poslovanja uvođenjem NESCAFÉ kafe u zrnu u ugostiteljske objekte u Bosni i Hercegovini. – U prvom kvartalu 2025. godine bilježimo solidan rast i dobre rezultate poslovanja na nivou naše regije. Početak godine bio je izazovan, ali imamo sjajan tim i jako dobre planove za ovu godinu. Tržište BiH ima dosta potencijala za inovacije i razvoj poslovanja. Upravo zato ulazimo u segment ugostiteljstva s našom NESCAFÉ kavom u zrnu, a plan nam je i dalje pobjeđivati na tržištu BiH ulaganjem u ključne brendove i inovacije, pri tom vodeći brigu da i dalje ostvarujemo održivi rast, izjavio je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Kao globalni lider u kategoriji kafe, sa više od 6.000 šalica NESCAFÉ kafe popijenih svake sekunde širom svijeta, NESCAFÉ je jedan od najomiljenijih brendova i u Bosni i Hercegovini, te sada dodatno proširuje svoju ponudu u našoj zemlji. – NESCAFÉ je tržišni lider u BiH, a potrošači ga prepoznaju kao pouzdan brend koji nudi široku paletu visokokvalitetnih proizvoda od kafe. S nasljeđem koje datira još iz 1938. godine, postao je sinonim za kafu izvrsnog okusa u kojoj se može uživati u bilo koje doba dana i u bilo kojoj prilici. NESCAFÉ je dio života i kulture ispijanja kafe u kafićima u BiH skoro 20 godina, ali se mi konstantno trudimo donositi inovacije i unapređenje kako bi zadovoljili različite potrebe ljubitelja kafe. Zato s ponosom najavljujemo da na bosanskohercegovačko tržište stiže i NESCAFÉ kafa u zrnu, koja je namijenjena kanalu ugostiteljstva i vjerujemo da će donijeti još više užitka ljubiteljima kave, kazao je Benjamin Valjevčić, voditelj prodaje Nestlé Professional. Ovom prilikom istaknut je i značaj održivih praksi, kao i uspjeh inicijative „Čista umjetnost“, koja se već petu godinu zaredom realizuje u Bosni i Hercegovini. – Svjedoci smo da klimatske promjene ozbiljno prijete globalnim usjevima, uključujući i urod kafe, zbog čega je naš pristup održivosti sveobuhvatan. Težimo ka karbonskoj neutralnosti ostvarujući održive lance snabdijevanja koji ne uključuju krčenje šuma, te promovišemo regenerativnu poljoprivredu. Također, posebno smo ponosni što inicijativa ‘Čista umjetnost’ donosi konkretne i mjerljive rezultate, podižući svijest građana o digitalnom otpadu, koji je nevidljiv ekološki problem današnjice. Zajedno s lokalnim partnerima nastavljamo graditi održivu budućnost za sve generacije“, dodala je Helena Radić Bosanac, menadžerica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Zaključeno je da će kompanija Nestlé i u godinama koje slijede nastaviti s realizacijom inicijativa koje povezuju prehrambenu industriju, edukaciju i zaštitu okoliša, s ciljem dugoročnog doprinosa održivom razvoju i unapređenju kvaliteta života svih građana. VEZANO Nestlé ostvario organski rast od 2,8 posto u prvom kvartalu ove godine
Atlantic Grupa: Uz snažan rast prodaje, profitabilnost pod pritiskom visokih cijena kafe i kakaa
Marx.ba Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2025. godine zabilježila prihod od prodaje u iznosu od 259,9 miliоna eura, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 9,8%. Uprkos izvrsnim prodajnim rezultatima, profitabilnost je i dalje pod pritiskom rekordnih cijena sirove kafe i kakaa te daljnjih ulaganja u zaposlene, pa je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) manja za 8,7% i iznosi 23,0 miliona eura, dok je neto dobit u odnosu na prvi kvartal prošle godine niža 38,4% i iznosi 6,1 milion eura. – U prvom kvartalu 2025. godine ostvarili smo snažan rast prodaje u odnosu na isti period lani, usljed rasta prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. I dalje se pritisak rekordnih cijena sirovina, posebno kafe i kakaa, te rastućih ulaganja u zaposlene reflektuje na rezultat u pogledu profitabilnosti. Nastavljamo pratiti razvoj situacije u izazovnom i dinamičnom makroekonomskom okruženju, ali ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim i održivim rastom, s fokusom na jačanje konkurentnosti, inovacije i modernizaciju, istakao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Kafa, Delikatesni namazi i Apotekarsko poslovanje prednjače u rastu Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 33,9% ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slijede Delikatesni namazi s rastom od 19,5% i Apotekarsko poslovanje s rastom od 8,0%. Kafa je s udjelom u ukupnom prihodu od 24,4% i najveća pojedinačna kategorija. Među strateškim distribucijskim područjima (SDP) prednjače Srbija s rastom od 25,8% i Sjeverna Makedonija s rastom od 11,2%, a značajan je rast ostvaren i na tržištima Bosne i Hercegovine i Njemačke. U ukupnoj prodaji vlastiti brendovi čine 65,0%, apotekarsko poslovanje 9,4%, dok principalski brendovi učestvuju s 25,6% prihoda od prodaje. Inovativnost, održivost i odgovornost na djelu Atlantic Grupa je 2025. godinu započela lansiranjem dva nova brenda – linije herbalnih voda iz segmenta funkcionalnih proizvoda pod brendom DoNatural (u okviru strateškog poslovnog područja Donat) te niskokaloričnu gaziranu limunadu pod brendom Lemonish (u okviru strateškog poslovnog područja Pića).Atlantic je u sklopu konferencije Dani energetike u Sloveniji osvojio prvu nagradu u kategoriji „Energetski učinkovito poduzeće“. Uspjesi kompanije nastavljaju se i na području osnaživanja organizacije, koje predstavlja jednu od temeljnih strateških odrednica. Ova predanost prepoznata je i u Bosni i Hercegovini, gdje je Atlantic Grupa prema izboru portala MojPosao.ba uvrštena među tri najpoželjnija poslodavca. Atlantic Grupa je i ove godine dobitnik certifikata Equal Pay Champion (SELECTIO grupa), čime je potvrđena njezina kontinuirana posvećenost osiguranju jednakih plata za jednak rad, bez obzira na rod, te promociji zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama. VEZANO Koliko je Kraš proizveo čokolade, zajedno s svojom firmom u BiH
Kompaniji Duljević povjerena izgradnja poslovnog centra ”Europe Square”
Marx.ba Kako su objavili iz ove bh. firme, kompaniji Duljević povjerena je izgradnja savremenog poslovnog centra na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Sarajevu – Marijin Dvoru, u neposrednoj blizini hotela Holiday. – Ovim angažmanom, naša firma je još jednom prepoznata kao pouzdan i ključan partner u realizaciji jednog od najznačajnijih investicionih projekata u samom srcu glavnog grada. Ugovor o izvođenju radova između kompanije Duljević i investitora Europa d.o.o. Sarajevo zvanično je potpisan, čime je i formalno započeta saradnja na ovom ambicioznom i strateški važnom projektu. Posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da se njegovo pokretanje podudara sa obilježavanjem 24. godišnjice uspješnog poslovanja kompanije Duljević. Svečanosti su prisustvovali brojni poslovni partneri, saradnici i prijatelji, čime je dodatno potvrđena naša uloga lidera u građevinskom sektoru, poručili su iz kompanije. – Zahvaljujemo investitoru Europa d.o.o. Sarajevo na ukazanom povjerenju i radujemo se zajedničkom radu na realizaciji još jednog vrijednog objekta koji će oplemeniti urbani pejzaž Sarajeva, dodali su. VEZANO Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Kakav je rejting na svjetskim tržištima carinski rat donio američkim brendovima
Marx.ba Trgovinske politike i carinski ratovi predsjednika Donalda Trumpa potaknuli su val antiameričkog raspoloženja. Od početka godine ugled Sjedinjenih Američkih Država opao je u 38 od 42 zemlje širom svijeta u kojima je provedeno ispitivanje, a najveći pad ugleda zabilježen je među kanadskim i evropskim potrošačima. Takvo raspoloženje prelilo se u značajan otpor prema američkim brendovima, nanoseći im reputacijsku i finansijsku štetu. U samo mjesec i pol dana sedam američkih brendova koji su najteže pogođeni protivmeričkim raspoloženjem izgubili su nevjerovatnih 740 milijardi dolara tržišne vrijednosti, pokazuju podaci koje je predstavio AltIndex.com. Kao cijela švicarska ekonomija Srozavanje američkog ugleda uslijed Trumpovih trgovinskih ratova postaje veliko opterećenje za američke brendove. Otkako je Donald Trump preuzeo dužnost u januaru, prosječna neto naklonost prema Sjedinjenim Američkim Državama na globalnom nivou pala je za otprilike 20 bodova, a potrošači u nizu zemalja bojkotiraju američke brendove u znak protesta. Taj otpor mnogo košta američke kompanije – i financijski i reputacijski. Prema istraživanju Axiosa, koje je obuhvatilo analizu više od 19 miliona članaka objavljenih u 2024. i tokom prva tri mjeseca 2025., 12 od 16 američkih brendova doživjelo je nagli pad globalnog sentimenta nakon inauguracije predsjednika Trumpa, prenosi Točka na i Najviše su pogođeni FedEx, Chevron i Warner Bros. Discovery, kod kojih je globalni pozitivan sentiment od januara pao za više od 30 posto. Nisu daleko ni Coca-Cola i Tesla s padom sentimenta od 28 posto, odnosno 23 posto. Statistike pokazuju da je AI div Nvidia zabilježio pad od 18 posto, a u minusu su i Starbucks (-6%) i Amazon (-4%). Walt Disney, Walmart, Google i Uber bilježe pad rasponu između 1 i 10 posto. Ovako široko rasprostranjena reputacijska šteta rezultirala je i značajnim gubitkom tržišne vrijednosti. Prema analizi AltIndexa, sedam američkih brendova koji su najviše pogođeni rastućim antiameričkim raspoloženjem u samo šest sedmica zabilježili su kumulativni pad tržišne vrijednosti koji premašuje 740 milijardi dolara – što je gotovo jednako švicarskom BDP-u. Najveći su gubitnici tehnološki divovi Nvidia, Amazon i Tesla, s padovima od 310 milijardi, 200 milijardi i 125 milijardi dolara. Ostale kompanije imale su ipak manje gubitke – Chevron je izgubio 44,2 milijarde, Starbucks 36,4 milijarde, a FedEx i Warner Bros. Discovery izgubili su otprilike po 13 milijardi dolara. Coca-Cola – izuzetak Zanimljivo je da je Coca-Cola jedini veliki američki brend kojem je globalni sentiment pao, ali mu je tržišna vrijednost porasla. Od početka godine, pozitivan sentiment prema kompaniji pao je za velikih 28 posto, što je četvrti najveći pad među analiziranim kompanijama. No, tržišna vrijednost Coca-Cole u posljednjih mjesec i po dana porasla je za 2 milijarde dolara. S druge strane, samo su četiri analizirane američke kompoanije ove godine zabilježile rast pozitivnog sentimenta na globalnom nivou, a prednjači McDonald’s. Od početka godine, pozitivan sentiment prema McDonald’su porastao je za impresivnih 32 posto, gotovo tri puta više od Mete (11%). Listu dobitnika zaokružuju OpenAI s rastom od 6 posto i Apple s rastom od 5 posto. VEZANO Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Marx.ba Evropska unija je u naletu po pitanju pregovora i postizanja trgovinskih sporazuma s brojnim zemljama i trgovinskim savezima. U Bruxellesu se osjeti promjena stajališta o trgovinskoj politici koja sve više naginje saradnji s drugima, umjesto protekcionizma i čuvanja odnosa sa SAD, najvećim evropskim trgovinskim partnerom. Iako američki predsjednik Donald Trump podizanjem carina nastoji, kako sam kaže, ojačati tamošnju proizvodnju te smanjiti američki vanjskotrgovinski deficit, vjerovatno nije svjestan toga da tim potezom potiče druge zemlje da nadoknade potencijalne gubitke u izvozu. Evropska unija koristila je u proteklih pet godina trgovinsku politiku za projiciranje vrijednosti poput ljudskih prava, zelenih tehnologija i održivosti, čime je od sebe udaljila Indiju, Indoneziju, pa čak i južnoamerički trgovinski blok Mercosur. No u jeku Trumpovih uvedenih, a potom za 90 dana prolongiranih carina, EU se promiče kao glavni liberalni trgovinski blok, otvoren svim stranama za poslovanje. To je potvrdila i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da im se mnoge zemlje obraćaju kao pouzdanom partneru koji se neće “predomisliti preko noći”. – U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju zemlje staju u red za saradnju s nama, poručila je za Politico, prenosi Tportal. Odbacivanje protekcionizma Mijenja se i slika unutar EU. Naime protekcionistički nastrojena Francuska više nema povjerenje država koje su balansirale između slobodne trgovine i protekcionizma. – Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje. A onda imamo neke swing države u sredini. I mnoge od tih swing država zapravo se kreću u našem smjeru. Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini, rekao je nedavno švedski ministar trgovine Benjamin Dousa. Naime, očekuje se da će Trumpove carine od 10 posto na uvoz iz većine zemalja, 25 posto na uvoz čelika, aluminija i automobila te 145 posto za Kinu srušiti globalnu trgovinu robom za tri posto. Pritom u računicu ne ulaze recipročne carine od 10 do 50 posto za većinu svjetskih zemalja, pri čemu bi na uvoz iz EU one iznosile 20 posto. Trump je njih ionako odgodio da bi imao vremena za postizanje trgovinskih sporazuma. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) procjenjuje da bi globalna trgovina mogla pasti za 0,2 posto, a stupanjem na snagu potencijalnih “recipročnih” carina taj bi pad mogao iznositi 1,5 posto. Razvoj trgovinskih odnosa Netom prije Trumpovih poteza službeni Bruxelles dovršio je desetljećima duge pregovore s Mercosurom (Južnoamerički trgovinski blok), ali i s Meksikom i Švicarskom. Uz to, ponovno su aktivirani razgovori s Malezijom, a krenuli su i pregovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Von der Leyen je za ovu godinu obećala potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, a u planu je i bliža saradnja sa Sveobuhvatnim i progresivnim sporazumom o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), trgovinskom zajednicom desetak indopacifičkih zemalja i Velike Britanije. Ovisno o ishodima izbora 3. maja u Australiji, nije isključeno da će EU pokušati ponovno dogovoriti trgovinski sporazum i s njima. – Trumpova će politika navesti sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini, smatra Jean-Luc Demarty, bivši čelnik odjeljenja za trgovinu Evropske komisije tokom Trumpovog prvog mandata. Koliko se stvari mijenjaju unutar EU, najbolje je vidjeti na primjeru Francuske, države koja je smatrala da je trgovinski sporazum između EU i Mercosura politički i ekonomski toksičan, da bi na kraju poručili kako je on ipak “dogovaran u dobrim uvjetima” te da “moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta”. Zasad ništa od sporazuma Inače, ukupna trgovina između EU i SAD iznosi 1,6 bilijoa eura te su jedni drugima najznačajniji trgovinski partneri. Iako je Kina pozvala EU na zbližavanje po ekonomskim pitanjima, njihov trgovinski sporazum nije izvjestan, što navodi Uniju da širi svoju mrežu drugdje. – Od trenutka u kojem je Trump postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje oduševljeni trgovinom zbog neprijateljstva prema Trumpu skloni su ublažiti svoje stajalište, dodao je Demarty. Unatoč promjenama raspoloženja u Uniji, pitanje je hoće li put do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši. Naime postoji bojazan da bi Trumpove carine mogle prouzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza u Evropu. Zbog toga se čuju i vapaji o zaštiti jedinstvenog tržišta EU. No brojni su dužnosnici pozvali na postizanje “nultih carina” u trgovini sa SAD. Posjeta italijanske premijeri Giorgie Meloni Washingtonu trasirao je put prema potencijalnom sretnom završetku, iako sporazum nije na vidiku. Čak je i izgledni budući njemački kancelar Friedrich Merz poručio da bi to bila “najbolja stvar za Evropu”, piše Tportal. VEZANO Nastavak trenda: Zlato dostiglo nove rekordne vrijednost
Lidl stigao u Zenicu: Kupili plac od 9.860 m2 koji je bio u vlasništvu supruge načelnika Kasumovića
Marx.ba Zenica će se uskoro naći na listi gradova u kojima se grade prodajni objekti njemačkog Lidla, a osnovni preduvjet okončan je ovih dana, saznaje Zenicablog. Bh. firma u vlasništvu njemačkog koncerna, LIDL BH, kupila je i uknjižila parcelu 444/2 u Katastarskoj općini Perin Han, ukupne kvadrature 9.860 kvadratnih metara, što je potvrđeno i u zvaničnim katastarskim podacima federalnih vlasti. Za sada se Lidl BH nije oglasio o kupovini zemljišta u Zenici, kao ni planovima i dinamici građenja, ali po dosadašnjoj praksi sigurno je da će to uslijediti vrlo brzo. Prethodni vlasnik parcele koju je ovih dana uknjižio na sebe Lidl BH je bila Mersija Kasumović, direktorica Doma zdravlja Zenica i supruga aktuelnog gradonačelnika Fuada Kasumovića. Prema podacima na geoportalu Katastar.ba Kasumović je ostala vlasnica svih parcela koje “okružuju” ovu prodanu Lidlu, pa je, ukoliko bi došlo do promjena u planovima ili širenju, moguće da se dogode nove akvizicije na istoj relaciji, Kasumović-Lidl. Obzirom da niti jedna od strana nije javno potvrdila podatke o prodaji, može se samo nagađati o postignutoj cijeni zemljišta. Ranije procjene i kalkulacije govorile su o spremnosti da se ova prodaja izvrši za cca 5, 6 miliona KM. Što se tiče lokacije, ona se nalazi neposredno uz kružni tok koji spaja izlaz sa autoputa A1 Doboj – Zenica – Sarajevo (izlaz Zenica Jug), most koji vodi ka naseljima Lašva, Drivuša, Raspotočje i dalje prema Gradu Zenica Glavnom Gradskom magistralom, te dva kraka Magistralnog puta M17, onaj koji vodi ka Lašvanskoj petlji, te dalje Travniku i Kaknju putem M17, kao i dio M17 koji vodi u ulaz u Grad Zenicu. Ova lokacija je dio zamišljene Poslovne zone Zenica Jug, u kojoj je Grad Zenica već prodao tri parcele, i to trgovačkim grupacijama Bingo i Belamionix, te kompaniji Vokel, piše Zenicablog. VEZANO Lidl BH okupio više od 100 predstavnika lokalnih dobavljača
Dok svi pričaju o zlatu, sve je veći interes i za ovim puno jeftinijim plemenitim metalom
Marx.ba U jeku finansijske nesigurnosti raste potražnja za plemenitim metalima kao sigurnim utočištem. Dok zlato bilježi rekord za rekordom, probivši prošle sedmice cijenu od 3.200 dolara po unci, i “zlato za malog čovjeka” – srebro – iako znatno pristupačnije, sve više privlači pažnju ulagača. Uz rastuću potražnju, smanjene zalihe i relativno nisku cijenu, srebro bi moglo postati jako atraktivno za investitore – posebno u doba energetske tranzicije i inflacijske neizvjesnosti. Trenutna cijena ovog plemenitog metala kreće se oko 30 američkih dolara po unci (31,1 gram), a analitičari predviđaju njezin rast i unatoč tome što je manje otporna od zlata na tržišna previranja, piše Tportal. Njemačka kompanija Heraeus početkom godine procijenila je da bi srebro u 2025. moglo zabilježiti rast od preko 30 posto dok je Commerzbank predviđao će on ipak biti nešto skromniji. Neovisna konsultantska kuća Metals Focus otišla je i korak dalje, prognozirajući skok do 40 dolara zbog dugoročnog nerazmjera između potražnje i ponude, pisao je T-online u januaru. Za razliku od zlata, tržište srebra snažnije se oslanja na industrijsku potražnju – što ga čini osjetljivijim na kratkoročne šokove. Tako je, primjerice, nakon nedavnog “dana oslobođenja” Donalda Trumpa i nametanja carina, a posljedično i pada berzi, cijena srebra pala za gotovo 13 posto u samo dva dana. Usprkos toj volatilnosti, ono se trenutačno čini podcijenjenim. Historijski gledano, omjer vrijednosti cijene zlata i srebra iznosio je oko 70:1 dok je danas blizu 100:1 – što ukazuje na potencijal za rast, piše WiWo. Ipak, raste zabrinutost da bi carine mogle utjecati na industrijsku potražnju, što bi moglo zakočiti rast cijena srebra. Peter Krauth, urednik Silver Stock Investora i autor knjige ‘The Great Silver Bull’, rekao je za Investing News Network (INN) da je još prerano govoriti o tome hoće li carine dugoročno oslabiti potražnju. Već četvrtu godinu zaredom globalna potražnja za srebrom nadmašuje ponudu – kako iz rudnika, tako i iz reciklaže. Oko 70 posto svjetske proizvodnje koristi se u industriji, a najviše u sektoru zelene tranzicije. Zahvaljujući svojim iznimnim svojstvima – najvećoj toplinskoj i električnoj vodljivosti među metalima te visokoj refleksijskom moći – ono je nezamjenjiv materijal u proizvodnji solarnih panela. Trenutno se oko petina cjelokupne svjetske proizvodnje srebra koristi u fotonaponskoj industriji, a taj će udio, prema prognozama analitičara Bank of America, u budućnosti samo rasti. Nove tehnologije, poput TopCon i HJT solarnih ćelija, troše 100 do čak 220 miligrama srebra po modulu – znatno više od danas dominantne tehnologije PERC (oko 80 mg). Kako bi se zatvorio jaz između ponude i potražnje, sve se više poseže za postojećim zalihama, uključujući one u privatnom vlasništvu te na berzama sirovina u Londonu (LBMA), New Yorku (Comex) i Šangaju (SHFE). U posljednjih pet godina ukupne su zalihe na tim berzama pale za gotovo četvrtinu – na oko 1.243 miliona unci. Pored solarne industrije, srebro ima važnu ulogu u razvoju električnih vozila, baterija i podatkovnih centara koji pogone umjetnu inteligenciju – redom sektora u naglom globalnom usponu. Krauth ističe da bi u slučaju solarnih panela carine mogle čak i potaknuti domaću proizvodnju i potražnju ako zemlje nastoje postati energetski neovisnije. Pozvao se i na analizu kompanije Heraeus Precious Metals, prema kojoj bi moglo doći do usporavanja potražnje iz Kine, države koja trenutno ima 80 posto globalnog kapaciteta za proizvodnju solarnih panela. Ipak, to usporavanje moglo bi se preklopiti s prelaskom na novu tehnologiju TopCon, a ona zahtijeva znatno više srebra u odnosu na starije PERC panele. – Ova tranzicija trebala bi zadržati potražnju za srebrom na visokim nivoima, dodaje Krauth. VEZANO Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom
Bitcoin ulagači očekuju moguću “eksploziju” ukoliko Trump pokrene veliku državnu kupovinu
Marx.ba Ako je vjerovati predviđanjima iz Bitcoin Policy Instituta, američka državna kupovina milion bitcoina mogla bi uzdrmati globalna finansijska tržišta – i lansirati cijenu jednog bitcoina na čak milion dolara. U podcastu magazina Bitcoin Magazine, Zach Shapiro, šef kripto-politike u institutu, izjavio je kako bi objava američke vlade da planira kupovinu milion Bitcoina imala učinak „globalnog seizmičkog šoka”. – Mislim da bi cijena Bitcoina odmah eksplodirala. Vrlo brzo bismo mogli dosegnuti oko milion dolara po Bitcoinu, rekao je Shapiro, prenosi Poslovnu puls. Ove izjave nisu izrečene u prazno. PRije desetak dana američki predsjednik Donald Trump izdao je izvršnu uredbu kojom se uspostavlja strateške rezerve bitcoina i digitalne imovine. U dokumentu se federalnim ministarstvima finansija i trgovine nalaže razvoj mehanizama za akumulaciju Bitcoina bez povećanja saveznog budžeta. U fokusu su, između ostalog, prihodi koji nisu povezani s porezima – poput carinskih nameta, tantijema od energetskih koncesija, prodaje državnog zemljišta, fizičkog zlata i drugih digitalnih sredstava. Matthew Pines, izvršni direktor Bitcoin Policy Institutea, dodatno pojašnjava: – Ako Trump doista želi ostvariti cilj da SAD postane “Bitcoin supersila”, to se na kraju svodi na to koliko Bitcoina država posjeduje. Količina akumulirane digitalne imovine postaje konkretna mjera političke volje i strateškog smjera. Cijeli projekt dobiva i zakonodavnu podršku. Senatorica Cynthia Lummis 12. marta ponovno je predstavila prijedlog zakona pod nazivom BITCOIN Act (Boosting Innovation, Technology, and Competitiveness through Optimized Investment Nationwide), čiji je cilj povećanje američkih državnih zaliha bitcoina iznad milijun BTC-a. Ovaj agresivan i strateški pristup digitalnoj imovini nije prošao nezapaženo. Prema Pinesu, brojne države budno prate svaki korak američke administracije jer razvijaju vlastite digitalne strategije. Geopolitičko nadmetanje tako sve više poprima i kripto dimenziju. U ovom trenutku bitcoinom se trguje po cijeni od oko 84.000 američkih dolara. VEZANO Potpisan Sporazum o saradnji FMERI i Razvojne banke FBiH za projekte energetske efikasnosti
Potpisan Sporazum o saradnji FMERI i Razvojne banke FBiH za projekte energetske efikasnosti
Marx.ba U okviru konferencije Energetski zaokret u Tuzli potpisan je Sporazum o saradnji između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI) i Razvojne banke FBiH, kojim se privrednim subjektima omogućava povoljnije finansiranje za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Time se domaćim firmama pruža konkretna podrška u ispunjavanju sve strožih energetskih i klimatskih zahtjeva. Drugog dana konferencije “Energetski zaokret –Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija“ diskutovalo se o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji industrije i prilagođavanju privrede evropskim regulativama. Kroz stručne diskusije i iznesene stavove, istaknuta je potreba za uspostavom domaćeg sistema trgovine emisijama (ETS) kako bi se izbjegla primjena CBAM-a, a novčana sredstva usmjerila u domaće projekte dekarbonizacije. Također je naglašeno da klimatske promjene nisu isključivo pitanje okoliša, već izazov koji zahtijeva zajedničko djelovanje svih sektora. – Izvozno orjentisana, ali i kompletna BiH privreda, suočena je sa izazovima troška oporezivanja ugljika shodno regulativama koje se odnose na šeme trgovanja emisijama (ETS). Opredjeljenje je ići ka uspostavi nacionalnog ETS-a, odnosno postepeno usklađivanje sa EU ETS-om, kako bi se izbjegla primjena CBAM-a, odnosno kako bi se prikupljena novčana sredstva, procjene su u milijardima eura, mogla koristiti za domaće projekte dekarbonizacije u BiH, kazao je moderator panela „Dekarbonizacija industrija – Uticaj ETS-a i CBAM-a na poslovanje kompanija i izvozno orjentisanu privredu” Nihad Harbaš. Sadržaj Konferencije je upotpunila posljednja panel diskusija o temi “Izazovi u investiranju, izgradnji i integraciji infrastrukturnih energetskih projekata“ koja je bila usmjerena na izazove u investiranju i realizaciji energetskih infrastrukturnih projekata. Istaknuto je da su bolja koordinacija, strateško planiranje i zakonodavni okvir ključni za ubrzanje prijeko potrebnih investicija u energetski sektor. – Izgradnja novih kapaciteta i diversifikacija proizvodnje je neminovnost. Elektroprivrede se moraju posvetiti planiranju svoje budućnosti i diverzificirati svoj energetski miks kako bi obezbijedili svoju finansijsku stabilnost i smanjili štetni uticaj na okoliš. Nužno je pokrenuti aktivnosti na izradi posebnog zakona o izgradnji strateških energetskih infrastrukturnih projekata kako bi se pojednostavio i ubrzao proces izgradnje projekata, zaključio je moderator panela Amil Kamenica, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koje je organizovalo konferenciju Energetski zaokret. VEZANO Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Marx.ba Kako su objavili iz Autocesta FBiH, radovi na dionici Nemila – Vranduk od 5,67 kilometara odvijaju se u punom zamahu. Gradi se trasa, a intenzivno se radi i na potpornim stubovima mostova koji će se povezivati s vijaduktom iznad M-17. Inače, dionica Nemila – Vranduk veoma je značajna jer će spojiti dvije dionice, dionicu Poprikuše – Nemila na sjeveru, te dionicu Vranduk – Ponirak na jugu, čijom izgradnjom će biti omogućen promet bez prekida na svim navedenim dionicama koridora 5C. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.956.530 eura sa PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 24 mjeseca. Pogledajte trenutno stanje na gradilištu. VEZANO Koliko je Kraš proizveo čokolade, zajedno s svojom firmom u BiH