Pretis će graditi novu fabriku: Kupili zemljište u Tuzlanskom kantonu
Marx.ba Nakon što je Rudnik uglja Kreka Tuzla, zavisno preduzeće Elektroprivrede BiH, u avgustu ponudilo je na prodaju zemljište ukupne procjenjene vrijednosti 9 miliona i 625 hiljada KM, zamljište je uspješno prodato. Zemljište koje ranije koristilo nekadašnji Rudnik Bukinje, a koji je poslovao u sastavu Rudnika Kreka, prelazi u vlasništvo kompanije Pretis d.d. Vogošća. Procedura prodaje putem javnog poziva je okončana, nekretnina koje se nalaze u K.O. Bukinje, ukupne površine 215.331 metar kvadratni, uskoro će po potpisivanju ugovora promijeniti vlasnika. Visina iznosa za koji je nekretnina prodata će biti ozvaničena nakon potpisavanja ugovora, a ono što se za sada sigurno zna da cijena nije manja od procjenjene i početne cijene. Pretis d.d. Vogošća je fabrika namjenske industrije u većinskom vlasništvu Federacije BiH, koje je u 2023. godini imao ukupne prihode od 76,5 miliona KM. Obzirom na kupovinu zemljišta i drugih nekretnina u Bukinju, za očekivati je da svoju proizvodnju prošire i Tuzlanski kanton koji do sada nije imao niti jednu fabriku namjenske industrije. Glavni proizvod ove kompanije su različite granate i projektili za topništvo i tenkove. Podsjećamo, prema prošlogodišnjoj listi dužnika Porezne uprave FBiH Rudnik Kreka drugi je najveći dužnik u Federaciji BiH sa dugom po osnovu poreza i doprinosa koji je 30. juna iznosio 158,4 miliona KM, pa je za očekivati da će novac od prodaje zemljišta otići na namirenje poreznih dugova, piše Tuzlainfo. VEZANO Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Optimistična očekivanja snažno podižu dionice Petrola
Marx.ba Dionica Petrola ove je godine na meti optimista, s rastom vrijednosti od preko 20 posto, što je odraz pozitivnih očekivanja ulagača o budućem poslovanju kompanije. Petrol za 2025. očekuje EBITDA u iznosu od 339 miliona eura. Očekuje se da će neto dobit iznositi 177,8 miliona eura, što znači zaradu po dionici od oko 4,3 eura. Ta su očekivanja relativno u skladu s Petrolovom strategijom 2021.-2025., gdje se za 2025. očekuje EBITDA od 336 miliona eura i neto dobit od 180 miliona eura. To pokazuje stabilno poslovanje kompanije, unatoč izazovnim uvjetima proteklih godina, koje su obilježile rast cijena, energetska kriza i regulatorni izazovi. Ublažavanje potonjeg moglo bi dionici dati dodatni zamah i svježi vjetar u krila, a već sada možemo očekivati dividendu od najmanje 2 eura po dionici. S obzirom na početnu ovogodišnju cijenu dionice od 31,5 eura, ova je vrijednost bila zaista atraktivna za kompaniju poput Petrola, koja posluje u povoljnom makroekonomskom okruženju. Ne manje važno, u Sloveniji se ove godine očekuje rast BDP-a veći od dva posto, čemu će pridonijeti i rast plaća te nastavak snažnog tržišta rada, što također pozitivno utječe na poslovanje Petrola. Inače, slovensko tržište dionica u posljednje vrijeme općenito bilježi ohrabrujući rast. VEZANO Analiza: Blagi oporavak evropskog građevinskog sektora u 2025.
Analiza: Blagi oporavak evropskog građevinskog sektora u 2025.
Marx.ba Evropski građevinski sektor mogao bi u 2025. zabilježiti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,5 posto, nakon pada od 2 posto u prethodnoj godini, navodi u svojoj analizi nizozemska banka ING. Iako se rast opisuje kao “marginalan”, u analizi se ističu pokazatelji koji ukazuju na poboljšanja kao što su rast cijena stambenih nekretnina i stabilizacija obima građevinskih radova. Cijene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji u 2024. su ponovno počele rasti nakon godinu dana pada, i do trećeg tromjesečja dosegnule su rekordne nivoe. U izvještaju se navodi da je takav trend ohrabrujući signal za budući razvoj jer se jaz između cijene novoizgrađenih i ranije izgrađenih stambenih nekretnina smanjuje. Ipak, i dalje postoje izazovi u zemljama poput Njemačke i Španije, u kojima su visoki troškovi gradnje nove stambene nekretnine učinili manje konkurentnim. Nasuprot navedenim zemljama je Nizozemska, u kojoj su nove stambene nekretnine sve privlačnije kupcima, a njihove cijene omogućuju developerima da pokriju sve veće materijalne troškove. Nedostatak radne snage i dalje je gorući problem – u decembru 2024. četvrtina građevinskih kompanija u EU prijavila je nedostatak radnika. Iako je to pad u odnosu na 32 posto u prethodnoj godini, izvještaj pripisuje problem starenju radne snage i naglašava potrebu za industrijalizacijom i digitalizacijom kako bi se povećala produktivnost sektora. Ključan pokretač rasta je infrastruktura. Ulaže se u digitalnu infrastrukturu, elektroenergetske mreže, vodovode i energetsku tranziciju. Zemlje poput Španije i Poljske imaju koristi od fondova EU za oporavak, pri čemu Španija razvija odgođene projekte, a Poljska se priprema za pokretanje projekta željezničkog i cestovnog razvoja nakon uklanjanja regulatornih prepreka. Inženjerske aktivnosti, vodeći pokazatelj rasta u segmentu infrastrukture, također su u porastu, što ukazuje na daljnji napredak u 2025. i 2026. godini. Ako se situacija promatra po regijama, izgledi variraju. Njemački građevinski sektor suočava se sa stagnacijom, pri čemu se ne očekuje rast petu godinu zaredom, dok se predviđa da će Francuska zabilježiti pad proizvodnje od jedan posto. Nasuprot tome, zemlje poput Nizozemske i Turske pokazuju snažniji potencijal rasta, potaknut sve većom potražnjom i prilikama za povećanje cijena. Dok izazovi kao što su nedostatak radne snage i prigušena potražnja i dalje postoje, izvještaj ING-a sugerira da je sektor dosegao najnižu tačku i da je spreman za spor, ali stabilan oporavak. – Sektor postaje sve manje kolebljiv. U prošlosti smo viđali ogromne prepreke, ali čini se da ih je sve manje. No, to nije slučaj u svim podsektorima. Na primjer, u stambenom sektoru smo vidjeli enorman pad. U nekim zemljama stambena novogradnja pala je za 20 posto. Ipak, postoje mnogi stupovi koji pomažu sektoru. Vidjeli smo određeni pad u posljednjim mjesecima 2024. i to ne smijemo zanemariti. Međutim, sada vidimo prve zelene izdanke rasta, kaže Maurice van Sante, viši ekonomist i voditelj tima u ING-u koji prati građevinski sektor. Van Sante dodaje da su trendovi u knjigama narudžbi i dalje negativni, ali čini se da je i tu dosegnuto dno. – I na početku građevinskog lanca vrijednosti vide se pozitivne signali, kao što je proizvodnja građevinskog materijala i betona, cigle i cementa. Te su se količine smanjile za otprilike 20 posto, a sada se polako ponovno povećavaju, dodaje, prenosi Točka na I. VEZANO Projekat EENergy: Podrška malim i srednjim preduzetnicima u BiH
Projekat EENergy: Podrška malim i srednjim preduzetnicima u BiH
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavijestila je poslovnu zajednicu da je otvoren drugi poziv za dostavu aplikacija za projekat EENergy. Uz podršku Evropske preduzetničke mreže (EEN), Evropska komisija putem ovog projekta osigurava podršku od 9 miliona eura za podsticanje inovacija i održivosti malih i srednjih preduzeća u Evropi, s posebnim fokusom na smanjenje potrošnje energije i zaštitu okoliša. Projekt EENergy finansiran je iz Programa jedinstvenog tržišta, čiji je cilj pružiti podršku malim i srednjim preduzetnicima u pripremi i implementaciji akcionih planova za poboljšanje energetske efikasnosti. Preduzetnicima će pomoći savjetnici za održivost iz Bosne i Hercegovine. Mali i srednji preduzetnici mogu ostvariti bespovratnu podršku do 10.000 eura za pokriće troškova u kategorijama, uUlaganje u objekte i opremu, savjetodavne usluge za unapređenje energetske efikasnosti i razvoj vještina zaposlenika. Kako bi troškovi bili prihvatljivi i refundirani, neophodno je postići uštedu energije od najmanje 5% u roku od godinu dana od početka implementacije projekta. VEZANO Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
Marx.ba Podravka je izvijestila da je njena kompanija Podravka Agri zaprimila pozitivno rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), kojim je potvrđena dopuštenost koncentracije poduzetnika na 1. nivou u odnosu na Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Podravka Agri prethodno je zaprimila pozitivna rješenja nadležnih tijela tržišnog takmičenja Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije te još treba prikupiti rješenja nadležnih tijela za zaštitu tržišnog takmičenja na tržištima na kojima je to dužna učiniti. Time će biti ishođena sva potrebna regulatorna odobrenja da Podravka Agri preuzme poljoprivredni segment Fortenova grupe. Poljoprivredni segment Fortenova grupe čine kompanije Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Podravka Agri i Fortenova grupa u julu prošle godine su potpisale kupoprodajni ugovor o preuzimanju poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, ukupne vrijednosti 333 miliona eura. Preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe značajan je strateški iskorak za Podravku, u kojoj će po finalizaciji te transakcije poljoprivredna proizvodnja biti treći stup poslovanja, uz prehrambenu i farmaceutsku industriju. Upravo zato osnovano je društvo Podravka Agri koje će upravljati novostečenim poljoprivrednim segmentom, a unutar kojeg će preuzete kompanije nastaviti poslovati kao samostalna društva. VEZANO Završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava
Ekonomske “igre prijestolja”: Saudijci spremni u SAD potrošiti 600 milijardi dolara
Marx.ba Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio je kako Saudijska Arabija planira u sljedeće četiri godine u SAD uložiti čak 600 milijardi dolara. Ova izjava, koja dolazi u kontekstu dugogodišnjih ekonomskih veza između dviju zemalja, objavljena je u telefonskom razgovoru s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trumpova prva posjeta Saudijskoj Arabiji 2017. godine prekinula je tradiciju prema kojoj američki predsjednici obično prvo posjećuju Ujedinjeno Kraljevstvo. Time je naglašena bliska saradnja s naftom bogatim zaljevskim državama, dok je Trumpova kompanija za nekretnine istodobno izvodila poslovne projekte širom arapske regije. – Prijestolonasljednik je potvrdio namjeru kraljevstva da poveća ulaganja i trgovinsku razmjenu sa Sjedinjenim Državama tokom sljedeće četiri godine, u ukupnom iznosu od 600 milijardi dolara, uz mogućnost dodatnih ulaganja, stoji u izvještaju saudijske državne novinske agencije. Odnosi SAD i Saudijske Arabije posljednjih godina su evoluirali. Sjedinjene Države se više ne oslanjaju na saudijsku naftu kao nekada, ali su saudijski državni investicijski fondovi značajno uložili u američke kompanije te sportske projekte. Kraljevstvo, s druge strane, i dalje uvelike ovisi o američkom oružju i odbrambenim sistemima, što bi moglo činiti dio najavljenih ulaganja. – Prvi strana posjeta obično je bio Ujedinjenom Kraljevstvu, ali ja sam 2017. to učinio sa Saudijskom Arabijom jer su pristali kupiti naše proizvode u vrijednosti od 450 milijardi dolara, izjavio je Trump. Dodao je kako bi ponovno otišao u Saudijsku Arabiju ako bi se iznos povećao na 500 milijardi dolara, uzimajući u obzir inflaciju. Plan ulaganja dolazi u trenutku kada se i samo kraljevstvo suočava s proračunskim izazovima. Cijene nafte na globalnom tržištu ostaju relativno niske od pandemije koronavirusa, što utječe na saudijske državne prihode. Istodobno, princ Mohammed nastavlja s ambicioznim projektima poput NEOM-a, futurističkog grada na obali Crvenog mora, vrijednog 500 milijardi dolara. Uz to, Saudijska Arabija planira masovna ulaganja u infrastrukturu i stadione za FIFA Svjetsko prvenstvo 2034. godine, što zahtijeva desetke milijardi dolara dodatnih troškova. Osim s Trumpom, saudijski prijestolonasljednik je razgovarao i s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. U političkim krugovima spekulira se da bi Saudijska Arabija ponovno mogla biti ključna destinacija za buduće bilateralne susrete na najvišoj razini. VEZANO Zlato dostiglo najvišu cijenu u zadnja tri mjeseca
Završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava
Marx.ba Adnan Šteta, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo, objavio je da je završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava. – Ovo je još jedan projekt o kojem se decenijama pričalo, obećavalo i projekt na kojem mnogi nisu željeli, mogli ili znali raditi. Međutim, mi smo se odlučili za rad, ne za priču. I na ovom i na ostalim projektima koji su čekali. Izgradnja tunela Kobilja Glava je ogroman projekt, koji je zahtijevao i zahtijeva velike napore svih uključenih strana, obzirom da se radi o veoma izazovnom projektu. Ovo je prvi tunel kojeg gradi Kanton Sarajevo. Zadovoljstvo mi je što danas možemo svjedočiti probijanju i lijeve tunelske cijevi, nakon što smo prije par mjeseci te radove završili na desnoj cijevi, poručio je Šteta. Naglasio je da je to izuzetno zahtijevan projekt, kako zbog strukture tla, koja je izvođačima dodatno otežavala posao, tako i zbog položaja tunela, iznad kojeg se nalazi više stotina stambenih objekata. -Zahvaljujem se svim uključenim u ovom projektu, kao i građanima koji žive u blizini gradilišta. Iza nas je velik posao, nastavljamo dalje do potpunog završetka prvog tunela kojeg gradi Kanton Sarajevo. Ponosan sam na sve do sada urađeno i na načine kako smo prošli kroz sve periode ovog projekta. U narednom periodu očekuje se izgradnja saobraćajnice koja vodi od tunela do spoja na magistralnu cestu M18 u Hotonju. Završetkom projekta zasigurno će se poboljšati kvalitet i standard života, jer će donijeti rasterećenje gužvi na postojećoj saobraćajnici od Sarajeva do Vogošće, kao i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju, naglasio je. VEZANOŠteta traži djela: Očekujem maksimalnu posvećenost preduzeća
Zlato dostiglo najvišu cijenu u zadnja tri mjeseca
Marx.ba Zlato se popelo na najviši unutardnevni nivo od početka novembra, a trgovci prate izglede za globalnu ekonomiju dok je predsjednik Donald Trump nastavio skicirati svoja stajališta o politici trgovine i imigracije. Zlatnim polugama trgovalo se oko 2.754 dolara za uncu nakon skoka od 1,4% u prethodnoj sesiji, jer su Trumpove prijetnje tarifama potakle potražnju za imovinom utočišta. Kasnije je rekao da razmišlja o uvođenju taksi od 10% na kinesku robu kao odmazdu za protok fentanila iz zemlje, te je ponovio da namjerava pogoditi Kanadu i Meksiko uvoznim carinama od čak 25% u narednim sedmicama. Ulagači su usredotočeni na implikacije politika carina i smanjenja poreza Trumpove administracije, koje bi vjerovatno nagrizle nacionalne finansije i ponovno potaknule inflaciju. To bi moglo ograničiti sposobnost Federalnih rezervi da nastavi ublažavati monetarnu politiku. Viši troškovi posuđivanja obično predstavljaju vjetar u leđa za poluge jer ne plaćaju kamate. Zlato je postavilo niz rekorda u 2024., uz dobitke potaknute Fedovom orijentacijom prema labavijoj monetarnoj politici, geopolitičkim napetostima i kupovinom centralne banke. Plemeniti metal bi mogao dobiti daljnji poticaj zbog potražnje za imovinom utočišta usred zabrinutosti oko useljeničke politike novog predsjednika, kao i prostora za sve napetije odnose SAD s drugim nacijama. Promptno zlato poraslo je 0,3% na 2754,04 dolara za uncu u 6:12 ujutro u Londonu. Bloombergov Dollar Spot Index malo se promijenio. Cijene srebra, platine i paladija su porasle. VEZANO Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Marx.ba Direktor VE Ivovik Wang Zhiqiang, Cao Qi šef pravnih i komercijalnih poslova i pravnik u ovoj kompaniji Kemal Švrakić upoznali su predsjednika Vlade HBŽ Ivana Vukadina s realiziranim aktivnostima koje su do sada urađene kako bi VE Ivovik u što skorije vrijeme krenula s radom. Usprkos brojnim izazovima, uključujući težak teren i poskupljenje cijena materijala, projekt je ušao u završnu fazu i uskoro će početi davati značajan doprinos opskrbi zemlje obnovljivom energijom. Nakon dobivene upotrebne dozvole prve turbine su počele proizvoditi struju. U toku je probni rad koji je ključni korak u procesu puštanja vjetroelektrane u pogon. Tokom probnog rada svaka će turbina proći postupni proces puštanja u rad s detaljnim procjenama performansi, kako bi se osiguralo da vjetroelektrana Ivovik bude potpuno integrirana u nacionalni energetski sistem. Vjetropark Ivovik ima instaliranu snagu od 84 MW, a sastoji se od 20 vjetroturbina od kojih svaka ima 4,2 MW i bit će to najveći vjetropark u BiH. VEZANO Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu koji počinje danas
Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu koji počinje danas
Marx.ba U švicarskom Davosu danas počinje 55. Svjetski ekonomski forum (WEF) na kojem će oko 2.500 političara, stručnjaka, ekonomista i predstavnika raznih organizacija raspravljati o globalnim izazovima. Najviše pažnje posvetit će umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i sukobima širom svijeta. Opća tema godišnjeg sastanka u Davosu je saradnja u inteligentnom dobu koje je povezano s brzim tehnološkim napretkom. – Sasvim je jasno da umjetna inteligencija donosi nove prilike, ali je jasno i da donosi rizike, stoga je vrlo važno ne uvoditi ove tehnologije bez uzimanja u obzir etičkih, društvenih i drugih važnih aspekata, istaknuo je general prije početka WEF foruma direktor Mirek Dušek. Generalni direktor WEF-a Gim Huay Neo upozorio je da nema inteligentnog doba bez zdravog planeta. – Bez saradnje nećemo moći odgovoriti na izvanredne klimatske uvjete, naglasila je, istaknuvši da je prosječna globalna temperatura prošle godine bila 1,54 sttepena Celzijeva viša od predindustrijskog prosjeka. Među ključnim temama u Davosu bit će ratni sukobi, posebno na Bliskom istoku. Kako je najavio predsjednik i izvršni direktor WEF-a Borge Brende, panelisti će govoriti o situaciji u Gazi, razgovarat će o potencijalnoj eskalaciji sukoba u regiji, posebno između Izraela i Irana, a dotaknut će se i budućnosti Sirije nakon pad režima Bashara al-Assada, piše Seebiz. Početak ovogodišnjeg WEF-a poklapa se i s inauguracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji će se čelnicima foruma pridružiti u četvrtak putem videoveze. Među političkim čelnicima prisutnima u Davosu bit će predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, potpredsjednik kineske vlade Ding Xuexiang, njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. U Davosu će boraviti i povjerenica Evropske komisije za proširenje Marta Kos. VEZANO VTK BiH organizira edukaciju: Neka umjetna inteligencija radi za vašu izvoznu strategiju