FEAL: Kontinuiranim investicijama jača svoju industrijsku poziciju i doprinosi razvoju Bosne i Hercegovine
Marx.ba/FEAL Kompanija FEAL, sa sjedištem u Širokom Brijegu, već desetljećima je prepoznatljiv lider u preradi aluminija u jugoistočnoj Europi. Specijalizirani za projektiranje aluminijskih sistema i dalju preradu aluminija, s godišnjim kapacitetom od 80.000 tona, FEAL je u posljednjem periodu ulagao značajna sredstva u širenje svog poslovanja, čime potvrđuje svoju poslovnu i tehnološku snagu. Tijekom gotovo 50 godina poslovanja, kompanija je dokazala da je ključ uspjeha kontinuirana evolucija, praćenje tržišnih trendova i prilagođavanje inovacijama. Kao rezultat toga, FEAL danas zapošljava 750 ljudi, a 80% svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta širom svijeta, te već godinama zauzimaju mjesto među vodećim izvoznicima u Bosni i Hercegovini. Ono što posebno ističe FEAL danas jeste njihova jasna i ambiciozna investicijska strategija, koja je posljednje dvije godine dobila snažan zamah i vidljive rezultate. Nedavno je tako otvoren novi pogon FEALA u Karlovcu, Hrvatska, investicija vrijedna 64 milijuna KM na proizvodnoj površini od 17.000 m², što predstavlja važno čvorište aluminijske industrije s vizijom usmjerenom prema Europi Međutim, manje su poznate investicije koje je FEAL realizirao u Bosni i Hercegovini, a koje danas jednako doprinose rastu i uspjesima kompanije. Jedan od ključnih projekata u tom kontekstu koju su za naš portal predstavili jeste izgradnja i pokretanje FEAL-ovog proizvodnog pogona u Cernu, općina Ljubuški. Ovaj suvremeni industrijski kompleks značajno je unaprijedio kapacitete kompanije, s posebnim naglaskom na specijalizirane aluminijske sisteme, profile i konstrukcije koje zahtijevaju visoku preciznost i fleksibilnost. Namijenjen strojnoj obradi profila i proizvodnji aluminijskih potkonstrukcija za solarne elektrane, kao i dijelovima za iste. Vrijednost investicije u Cernu iznosila je 11 milijuna KM, a ona obuhvaća izgradnju objekta, infrastrukturu i proizvodnu liniju. Uređen je najnovijom tehnologijom, uključujući robotsku stanicu za zavarivanje i laser za rezanje i graviranje limova od aluminija, čelika i drugih obojenih metala. Pogon u Ljubuškom dodatno decentralizira proizvodnju, čime se postiže veća efikasnost u isporukama, ali i smanjuje opterećenje postojećih kapaciteta u Širokom Brijegu. Kako navode iz kompanije, riječ je o pogonu koji ujedinjuje visoke tehničke standarde, održivost i lokalnu stručnost. “Ovim projektom proširujemo proizvodne kapacitete i stvaramo nova radna mjesta, ulažemo u tehnološku modernizaciju i jačamo prisustvo FEAL-a kao pouzdanog partnera u regiji i šire. Sve navedeno predstavlja iskorak u oblasti prerade aluminija, te čini konkurentsku prednost, čak i na vrlo zahtjevnom tržištu Europske unije“, poručuju iz FEAL-a. Pored Ljubuškog, FEAL je u proteklom periodu uložio milijunska sredstva u izgradnju novih pogona, modernizaciju proizvodnih linija i unaprjeđenje postojećih kapaciteta i infrastrukture, što je snažno utjecalo na poboljšanje efikasnosti i povećanje konkurentnosti na regionalnom i međunarodnom tržištu u skladu sa suvremenim potrebama arhitekture i građevinarstva Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i visokoj kvaliteti usluga, firma se danas ističe projektima realiziranim u brojnim gradovima u Bosni i Hercegovini, ali i širom Europe i svijeta. Njihove fasadne aluminijske strukture, sistemi za prozore i vrata, staklene fasade te ventilirani sustavi koriste se u izgradnji stambenih i hotelski objekata, poslovnih centara, luksuznih rezidencija i javnih ustanova. Kompanija je nedavno nagrađena prestižnom Lider Invest nagradom u Hrvatskoj za jednu od najvećih industrijskih investicija, što je priznanje koje potvrđuje kontinuirani razvoj i tržišni ugled FEAL-a. FEAL prepoznaje i svoju ulogu u zajednici te kroz različite DOP aktivnosti, kompanija ulaže u obrazovanje mladih putem stipendija, podržava lokalne zajednice kroz donacije i sponzorstva, te aktivno doprinosi razvoju društva u kojem djeluje. “Naša filozofija je jednostavna, ne postoji održiv razvoj bez uključivanja zajednice. Svi naši uspjesi temelje se na ljudima, znanju i povjerenju,” naglašavaju iz FEAL-a. Ovakva posvećenost kvalitetu, inovacijama i širenju tržišta omogućava kompaniji da ostane na čelu industrije i da kontinuirano doprinosi razvoju domaće ekonomije.
Impakt RAYE – Youth Entrepreneurship Camp & Business Connect stiže na Jahorinu: Regionalna platforma za mlade preduzetnike
Marx.ba Investicijska fondacija Impakt organizuje finalni događaj u sklopu Impakt RAYE programa – Youth Entrepreneurship Camp & Business Connect, koji će se održati od 29. do 31. avgusta 2025. godine na Jahorini. Nakon sedam održanih modula, program Impakt RAYE (Regional Academy for Young Entrepreneurs) stiže do svoje završne stanice: trodnevnog kampa na Jahorini, mjesta gdje se ideje susreću s investitorima, inspiracija s iskustvom, a nova poznanstva s mogućnostima. Za razliku od prethodnih modula, završni kamp je otvoren i za širu javnost. Svi mladi ljudi koji žele čuti vrhunske predavače, učiti od uspješnih poduzetnika i povezati se s biznis zajednicom sada imaju priliku da se pridruže. Prvog dana kampa izdvajaju se sesije: · Keynote govor Dr. Amera Al Rawasa (Oman): „Od lokalnih ideja do globalnog uspjeha“ · Keynote govor Bobana Boba Petrovića (Srbija): „Od vizije do imperije: Lekcije iz života jednog oligarha“ · Panel diskusija: „Osnaživanje nove generacije: Kako podržavamo mlade preduzetnike“ · Business & Youth Mixer – prilika za neformalno umrežavanje i razmjenu ideja Pokrenut u junu 2025. godine, Impakt RAYE je prvi besplatni regionalni program za mlade preduzetnike koji kombinuje edukaciju, mentorstvo i networking, omogućavajući učesnicima da razviju održive biznise i povežu se s ključnim akterima industrije. Više informacija dostupno je na www.impaktraye.com. Impakt RAYE je dio kontinuiranog rada Investicijske fondacije Impakt, koja je od 2019. godine podržala više od 650 biznisa, otvorila preko 900 radnih mjesta i razvila više od 2250 poslovnih ideja širom BiH. Ovi rezultati svjedoče o značajnom impaktu fondacije u osnaživanju mladih, kreiranju novih prilika i jačanju domaće ekonomije.. „Impakt RAYE je više od programa – to je platforma za povezivanje mladih vizionara sa liderima i partnerima koji im mogu pomoći da njihove ideje pretvore u održive i uticajne biznise“, poručuju iz Investicijske fondacije Impakt. 📩 Prijave: [email protected] | ⚠️ Broj mjesta je ograničen
Allianz u emisiji obveznica vrijednoj 1,25 milijardi eura
Marx.ba Allianz SE je u utorak prodao 1,25 milijardi dolara vrijedne trajne obveznice, najnoviju seriju rizičnih obveznica njemačkog osiguravatelja za koje investitori kažu da bi mogle postaviti trend za tržište podređenog duga. Ograničena obveznica Tier 1 ima godišnji kupon od 6,55%, što je pad u odnosu na početnu cijenu od oko 7,125%, prema osobi upoznatoj s tim pitanjem koja je tražila da ostane anonimna. Veličina knjige transakcije zatvorena je iznad 7 milijardi dolara, nakon što su investitori uplatili više od 12,3 milijarde dolara narudžbi. Investitori u RT1 obveznice osiguranja i ekvivalentne Dodatne Tier 1 obveznice u bankarstvu – obje duboko podređene juniorske obveznice – počinju upozoravati na to da cijene više ne uzimaju u obzir rizike. S obzirom na to da je Allianz s ocjenom AA najveći izdavatelj RT1 obveznica, prodaja u utorak trebala je biti referentna vrijednost. – Gdje će se objaviti dat će vam vrlo dobar uvid u to kako investitori razmišljaju o različitim rizicima na tržištu AT1 ili RT1, rekao je Laurent Frings, voditelj evropskog istraživanja kredita u Aegon Asset Managementu. Po Fringsovom mišljenju, rizik od neispunjenja obveza ili preskočenog kupona vrlo je nizak s imenom poput Allianza. To ostavlja pitanje naziva li osiguravatelj trajni dug – poznat kao rizik produženja – glavnim faktorom koji treba uzeti u obzir za svoje RT1 obveznice. – Kada imate izdavatelja koji je vrlo otvoren da će prihvatiti ekonomsku policu poziva s tim instrumentima, bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri investitori to ispravno cijene, rekao je. Kompanija također želi otkupiti čak milijardu dolara od RT1 obveznice u vrijednosti od 1,25 milijardi dolara po cijeni od 99,65% nominalne vrijednosti. Očekuje se da će taj proces trajati nekoliko sedmica, a obveznica će se moći otkupiti po nominalnoj vrijednosti sredinom novembra. Ponuda u utorak podigla je godišnju ponudu RT1 obveznica na rekord, nadmašivši prošlogodišnjih 5,78 milijardi eura (6,75 milijardi dolara), prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Sve četiri postojeće RT1 obveznice Allianza uglavnom su se trgovale ispod nominalne vrijednosti od izdavanja, jer trgovci ne mogu reći hoće li ikakva sljedeća izdanja biti dovoljno jeftina da ih zamijene.
Investicije u stalna sredstva BiH u prošloj godini porasle za 8,37 posto
Marx.ba Vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih lica u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 8,25 milijardi KM, dok u 2024. godini iznosi 8,94 milijardi, što predstavlja povećanje od 8,37 posto. Investicije u nova stalna sredstva u 2023. godini iznosile su 7,5 milijardi KM, dok u 2024. godini iznose 8,27 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 10,25 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama u 2024. godini su imale prerađivačka industrija 16,72 posto, trgovina na veliko i malo 14,38 posto, javna uprava i odbrana 13,37 posto, transport i skladištenje 10,74 posto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 9,68 posto. Prema djelatnosti investitora, najveći udjel u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2024. godini su imale prerađivačka industrija 15,94 posto, javna uprava i odbrana 14,16 posto, trgovina na veliko i malo 13,40 posto, transport i skladištenje 10,67 posto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10,39 posto.
Ostao još jedan korak: Dioničari odobrili akviziciju Adriatic Metalsa
Marx.ba Adriatic Metals sa zadovoljstvom objavljuje da je na glasanju dioničara, održanom 13. augusta 2025. godine, potrebna većina njegovih dioničara glasala za prijedlog plana restrukturiranja kojim Dundee Precious Metals (DPM) provodi preuzimanje Adriatic Metalsa. Istoga dana, i dioničari DPM-a su velikom većinom podržali dva prijedloga: izdavanje novih dionica radi preuzimanja Adriatica i promjenu imena kompanije u „DPM Metals Inc.“. Ovi glasovi predstavljaju ključni korak ka finalizaciji jedne od najvećih rudarskih transakcija u balkanskoj regiji, koja će donijeti značajne ekonomske koristi i prilike za Bosnu i Hercegovinu. Od dioničara Adriatic-a koji su glasali, 89,3% bilo je za preuzimanje, što predstavlja 99% ukupnog broja dionica uključenih u glasanje, dok je DPM dobio 99,7% glasova za izdavanje dionica radi preuzimanja. Oba glasanja pokazuju ogromnu podršku dioničara preuzimanju Adriatic-a od DPM-a, a posebno strategiji DPM-a da proširi svoje poslovanje na balkanskom tržištu preuzimanjem Operacije srebra u Varešu – trenutno jedne od najperspektivnijih rudarskih kapaciteta u regiji. „Neizmjerno smo ponosni što smo Operaciju srebra u Varešu doveli od faze izgradnje do komercijalne proizvodnje. Ovaj svjetski poznat rudarski kapacitet sadrži ležište visokog kvaliteta i značajan potencijal za dalja istraživanja. Uz zajedničku podršku dioničara Adriatic-a i DPM-a, sada smo spremni napraviti naredni korak – iskoristiti priliku za značajnu promjenu u evropskoj rudarskoj industriji, kako na kratki tako i na srednji rok”, izjavila je Laura Tyler, generalna direktorica i izvršna direktorica Adriatica. David Rae, predsjednik i izvršni direktor DPM-a, izjavio je da ova glasanja dioničara predstavljaju važnu prekretnicu. “Ne samo za naša dva rudarska preduzeća, nego i za evropsku rudarsku industriju u cjelini. Preuzimanjem Adriatic Metals-a i njegove vodeće Operacije srebra u Varešu stvaramo vrhunsku rudarsku kompaniju sa sjedištem u balkanskoj regiji, dodatno jačajući našu poziciju na globalnom tržištu plemenitih metala. Posvećeni smo izgradnji snažnih odnosa s lokalnim dionicima i vidimo priliku za otvaranje novih radnih mjesta, unapređenje infrastrukture i ulaganje u lokalnu ekonomiju“, naglasio je. Odobrenje dioničara omogućava da proces preuzimanja teče prema planu. Završetak transakcije i dalje zavisi od odobrenja Visokog suda pravde Engleske i Velsa, čije je ročište zakazano za 29. august 2025. godine, kao i od ispunjenja drugih formalnih uslova.
Financial Times: BiH visoko rangirana u svijetu po greenfield stranim direktnim ulaganjima
Marx.ba Bosna i Hercegovina je visoko rangirana zemlja u Evropi prema Greenfield stranim direktnim ulaganjima (Greenfield FDI Performance Index) za 2025. godinu, prema izračunu istraživačkog odjela (FDI Intelligence) Financial Timesa. Prema izvještaju koji pokazuje koliko su stranih ulaganja zemlje privukle u odnosu na svoj BDP, Bosna i Hercegovina je 7. u svijetu sa indeksom 5,2, odmah iza Sjeverne Makedonije koja je šesta. Ujedinjeni Arapski Emirati su na prvom mjestu na listi, Namibija je na drugom mjestu, a Kostarika na trećem. Iza Bosne i Hercegovine su Srbija (8.), Bugarska na 19. mjestu, Hrvatska na 20. mjestu i Slovenija na 79. mjestu. U izvještaju se posebno izdvaja Sjeverna Makedonija kao najviše rangirana zemlja u Europi u razvoju u ovogodišnjem izvještaju. „S populacijom manjom od 2 miliona i nominalnim BDP-om za 2024. od oko 16 milijardi dolara, ova zemlja Zapadnog Balkana primjer je nacije koja se ističe kada je u pitanju privlačenje direktnih stranih ulaganja“, navodi se u tekstu posvećenom toj zemlji. Između ostalog, navodi se da je ta pozicija posljedica najavljenog ulaganja u vjetroelektranu od 400 megavata tvrtke „Alcazar Energy“. „Zemlja je tradicionalno primala izravna strana ulaganja u proizvodnju i poslovne usluge, ali 2024. godine dogodila se nova velika investicija u energetski sektor koja bi mogla produbiti njezin investicijski potencijal u nadolazećim godinama. Fond za obnovljive izvore energije Alcazar Energy sa sjedištem u Dubaiju najavio je u junu prošle godine vjetroelektranu od 400 megavata u Štipu, 75 km južno od glavnog grada Skoplja. Očekuje se da će ukupna investicija doseći 500 miliona dolara. Projekt je dosegao fazu spremnosti za izgradnju i očekuje se da će započeti do kraja godine“, navodi se u tekstu.
FBiH: Evo u kojim sektorima je zabilježen rast zaposlenih, a u kojima pad
Marx.ba Prema podacima Potresle uprave FBiH, na dan 31. jula 2025. godine u Federaciji BiH je bilo zaposleno 545.018 osoba, što je za 2.037 manje nego mjesec ranije. Po starosnoj strukturi, do 35 godina bilo je 171.862 zaposlenih (31,5%), apreko 36 godina: 373.156 zaposlenih (68,5%). Po spolu je muškaraca 303.517 zaposlenih (55,7%), a žena 241.501 zaposlena (44,3%). Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u obrazovanju, tekstilnoj industriji, rudarstvu, poljoprivredi i trgovini na veliko. Porast je zabilježen u ugostiteljstvu, maloprodaji, transportu, turizmu i IT sektoru.
SAP ulaže 150 miliona eura u istraživačko-razvojni centar
Marx.ba Njemački proizvođač poslovnog softvera SAP objavio je da će u idućih pet godina uložiti 150 miliona eura u istraživačko-razvojni centar. Kompanija planira osnovati istraživačko-razvojni centra SAP Labs Vietnam u Ho-Ši-Minu, uz planirana ulaganja veća od 4,5 biliona vijetnamskih donga. Novi centar razvijat će softver, posebno na područjima poput održivih digitalnih lanaca opskrbe i poslovnih rješenja integriranih s umjetnom inteligencijom. SAP ima centre za istraživanje i razvoj u 20 zemalja širom svijeta, koji zapošljavaju ukupno više od 51 hiljadu radnika, stoji na službenoj internet stranici kompanije.
Veliki potencijal: Šta donosi Poslovna zona u BiH koju je predstavila Katarska privredna komora
Marx.ba Katarska privredna komora (Qatar Chamber) predstavila je Poslovnu zonu Cazin kao jedan od obećavajućih investicijskih potencijala među projektima iz cijelog svijeta, namijenjenih poslovnim ljudima iz jedne od najbogatijih država. Istaknuto je da se ova poslovna zona nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Navodi se da je Poslovna zona Cazin prepuna investicijskih mogućnosti u sektorima prehrambene industrije, drvnopreprađivačke industrije, te metalsko-prerađivačke industrije, piše Bosnian News Service. U detaljima cazinskih potencijala se navodi: Prehrambena industrija, plodno zemljište i organski uzgoj omogućuju proizvodnju prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete. Proizvodnja oko 13 miliona litara mlijeka godišnje (najveći proizvođač mlijeka u FBiH), 2 000 hektara kestenove šume i činjenica da se kestenov med Cazinske krajine nalazi na listi Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo (WIPO) predstavljaju odlične preduslove za dalje investiranje u prehrambenu tehnologiju. Drvoprerađivačka industrija, vrijedno šumsko bogatstvo Unsko-sanskog kantona zajedno sa već razvijenom drvoprerađivačkom industrijom u gradu Cazinu predstavlja značajnu priliku za investiranje i realizaciju uspješnih projekata. Mogućnosti investiranja u sektor drvoprerađivačke industrije, a naročito u proizvodnju finalnih proizvoda, kao i brendiranih proizvoda su velike, naročito ako se uzme u obzir šumsko bogatstvo sjeverozapadne BiH i Unsko-sanskog kantona, blizina tržišta Evropske unije, postojanje kvalificirane radne snage i dobro razvijena transportna mreža. Metaloprerađivačka industrija, Cazin je prepoznat kao mjesto lima, jer najveći broj privrednih subjekata u ovoj industrijskoj grani se bavi proizvodnjom lima i metalnih konstrukcija. Dugogodišnja tradicija proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji, dragocjena iskustva i tehničke navike zaposlenih u ovoj oblasti, blizina tržišta Evropske unije (metalni sektor je izuzetno snažno razvijen u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi) predstavljaju velike potencijale za investicije u ovoj grani industrije. Država Katar nastoji proširiti svoje ekonomske odnose s Bosnom i Hercegovinom, s ciljem jačanja saradnje u ključnim sektorima poput poljoprivrede, energetike, turizma, infrastrukture i sigurnosti hrane. Rastuće privredno partnerstvo bilo je u fokusu online webinara održanog u aprilu 2025. godine, s ciljem unapređenja ekonomskih veza, promocije investicija i poticanja trgovinske saradnje između Bosne i Hercegovine i Države Katar. Kao rezultat ovih inicijativa, nedavno je i Katarska uprava za slobodne zone (Qatar Free Zones Authority – QFZ), također, ponudila je poslovnim krugovima iz Bosne i Hercegovine i regije mogućnost saradnje u dvije slobodne zone u toj zaljevskoj zemlji, koje nude izuzetno povoljno investicijsko okruženje. Ono uključuje poreske olakšice do 20 godina, 100% strano vlasništvo te strateške lokacije u neposrednoj blizini Međunarodnog aerodroma Hamad i Luke Hamad.
Cijena zlata raste: Citi očekuje rekordne vrijednosti u naredna tri mjeseca
Marx.ba Banka Citi podigla je svoju prognozu cijene zlata za naredna tri mjeseca sa 3.300 na 3.500 dolara po unci (31,1 gram), a očekivani raspon trgovanja na 3.300–3.600 dolara (prethodno 3.100–3.500), uz obrazloženje da su izgledi za privredni rast i inflaciju u Sjedinjenim Američkim Državama u kratkom roku pogoršani. “Očekuje se da će zabrinutost u vezi s inflacijom izazvanom tarifama u SAD ostati povišena tokom druge polovine 2025. godine, što će, zajedno sa slabljenjem dolara, doprinijeti umjerenom rastu cijene zlata ka novim rekordnim vrijednostima”, navela je banka, prenosi Reuters. Prošle sedmice predsjednik SAD Donald Trump uveo je visoke carine na uvoz iz desetina trgovinskih partnera, uključujući Kanadu, Brazil, Indiju i Tajvan. Predstavnik SAD za trgovinu, Jamieson Greer, izjavio je da će ove carine vjerovatno ostati na snazi i neće biti ublažene kao dio trenutnih pregovora. Dolar je prošle sedmice oslabio nakon što je broj novozaposlenih izvan poljoprivrednog sektora u julu porastao za samo 73.000, dok je jun revidiran nadole na svega 14.000. Ovo je podstaklo nade da bi američka centralna banka mogla da smanji kamatne stope u septembru, a tržišta sada prognoziraju 81 posto vjerovatnoće da će do toga doći, prema alatu CME FedWatch. Citi takođe ukazuje na slabije podatke o zaposlenosti u SAD u drugom kvartalu 2025, kao i na rastuću zabrinutost za kredibilitet Federalnih rezervi i američkih statističkih podataka. Uz to, geopolitički rizici povezani sa sukobom Rusije i Ukrajine i dalje su visoki. Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti i obično beleži rast u okruženju niskih kamatnih stopa. Citi procjenjuje da je ukupna tražnja za zlatom porasla za više od trećine od sredine 2022, gotovo udvostručivši cijenu do drugog kvartala 2025. Rast tražnje bio je vođen snažnim investicionim interesovanjem, umjerenim kupovinama centralnih banaka i stabilnom potražnjom za zlatnim nakitom uprkos višim cijenama, dodaje banka. Cijena spot zlata u ponedjeljak ujutru iznosila je 3.356,88 dolara po unci.