Autoceste FBiH objavile video: Kako teku radovi na trenutno najdužoj dionici koridora 5C
Marx.ba Dionica Medakovo – Ozimice na koridoru 5C je trenutno najduža koja je u izgradnji. Dugačka je 21,5 kilometara, a Autoceste FBiH su objavile video radova. – Radovi su u punom jeku na svim dijelovima, poručili su uz naglasak da se radi o trenutno najvećem ugovoru na Koridoru. Podsjetimo, u sklopu 50 kilometara autoceste koja se gradi od Zenice ka sjeveru države je i najskuplja i najduža dionica na Koridoru 5C, a to je Medakovo – Ozimice dužine 21,5 km i vrijednosti blizu pola milijarde eura. Izgradnja dionice Medakovo – Ozimice finansira se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o kreditu sklopljenog s Evropskom investicijskom bankom (EIB), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Kako su reagirale dionice na berzama nakon uvođenja Trumpovih carina
Marx.ba Na evropskim su berzama cijene dionica pale zbog eskalacije trgovinskog rata. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9:30 sati manji za 1,8 posto. Pritom je londonski FTSE indeks pao za 1,26 posto, na 8.499 bodova, dok je frankfurtski DAX pao za 2,42 posto, na 21.847 bodova, a pariški CAC 2,14 posto, na 7.690 bodova. Svjetske berze uzdrmala je jučerašnja odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo. Tako će se od 5. aprila na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivati carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit primjenjivat će se i dodatne carine. Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Evropske unije 20 posto, iz Velike Britanije 10 posto… Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i EU, najavile protivmjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih ekonomija, pa i recesiju, pišu Financije. Zbog toga su jutros na evropskim burzama pale cijene dionica u svim sektorima, a najviše u rudarskom, više od tri posto. Znatno su, više od dva posto, pale i cijene dionica u automobilskom sektoru jer se od danas na uvoz automobila u SAD naplaćuje carina od 25 posto. VEZANO Evo na koje proizvode se neće odnositi carine koje je uveo Donald Trump
Krka povećava iznos dividende
Marx.ba Nadzorni odbor i Uprava Krke predložit će dioničarima društva da kompanija ove godine isplati 8,25 eura bruto dividende po dionici, što bi bilo 10 posto više nego lani. Glavna skupština zakazana je za 10. jula, piše Seebiz. Prema prijedlogu koji su nadzornici i članovi uprave Krke pripremili na redovnoj sjednici nadzornog odbora u srijedu, od 370,1 miliona eura bilančne dobiti za 2024. godinu, 252,3 miliona eura bilo bi raspoređeno za dividendu, odnosno 8,25 eura bruto po dionici, a 58,9 miliona eura za ostale rezerve iz dobiti i za prijenos u iduću godinu, piše u objavi Ljubljanske berze. Prema nerevidiranim podacima objavljenim sredinom marta, grupa Krka lani je ostvarila 356,2 miliona eura čiste dobiti, što je 14 posto više nego lani. Dobit iz poslovanja porasla je za sedam posto na 427,6 miliona eura. Inače, Krka uspješno posluje i u Bosni i Hercegovini gdje ima svoje predstavništvo. VEZANO INA za prošlu godinu isplaćuje dividendu od 120 miliona eura – Marketing X Business
Početak realizacije projekta EU za razvoj privatnog sektora
Marx.ba Početak realizacije trogodišnjeg projekta Evropske unije za Razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini (EU4PSD) ozvaničen je danas u Sarajevu, a cilj projekta je podrška razvoju privatnog sektora u BiH s fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća. Projekt vrijedan oko devet miliona eura finansiraju Evropska unija i njemačko Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a implementiraju ga GIZ i OECD. Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero istakao je da je cilj projekta pomoći preduzećima u BiH da postanu otpornija, suoče se sa izazovima zelene i digitalne tranzicije, poboljšaju konkurentnost i inovativnost te uspješnije nastupe na evropskom tržištu. – Konačni cilj projekta je ubrzati ekonomski rast kako bi ubrzali i integraciju Bosne i Hercegovine u jedinstveno evropsko tržište, kao i u samu Evropsku uniju, rekao je Ellero. Njemački ambasador u BiH Thomas Fitschen naveo je da je taj projekt još jedan značajan korak u jačanju privatnog sektora zemlje i ubrzanje njegovog usklađivanja sa standardima EU. – Potvrda statusa Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidata za članstvo u EU u 2024. bila je važna prekretnica, ali BiH će morati poduzeti neke značajne reforme u mnogim oblastima, posebno u oblasti ekonomske konkurentnosti, zapošljavanja i održivosti, dodao je Fitschen. Podršku projektu dao je i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković ističući da će oko 200 bh. preduzeća imati direktne koristi od njega kako bi bili konkurentni na tržištu EU na koje izvozimo oko 70 posto roba. VEZANO Trend investiranja u zlato raste i u BiH: Građani kupuju u regiji
Trend investiranja u zlato raste i u BiH: Građani kupuju u regiji
Bloomberg Adria U posljednjih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini primjetan je porast uvoza zlata i plemenitih metala, što odražava globalne trendove povećane potražnje za ovim vrijednim resursima. Podaci o uvozu i izvozu jasno pokazuju da se sve veći broj građana i investitora okreće zlatu kao sigurnom obliku ulaganja. Također, građani BiH sve više ulažu u investicijsko zlato koje uglavnom kupuju u Hrvatskoj s obzirom na to da su tamo oslobođeni plaćanja poreza. Potražnja za zlatom i plemenitim metalima porasla je na bh. tržištu u posljednjih pet godina, što potvrđuju podaci o uvozu. Tako je u 2020. ukupan uvoz zlata i plemenitih metala s dažbinama iznosio 33,4 miliona KM, da bi u 2024. narastao na 67,3 miliona KM prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO BiH). Kada je riječ samo o zlatu, uvoz sa dažbinama je 2020. iznosio 1,8 miliona KM, a u 2024. 2,5 miliona KM. Zlato je BiH najviše uvozila iz Slovenije, Italije i Švicarske. Istovremeno, rastao je izvoz zlata i plemenitih metala iz BiH. Izvoz u 2020. je iznosio 34,1 milion KM, a u 2024. 43,1 milion KM. Samo zlata je BiH u 2020. izvezla u vrijednosti od 1,07 miliona KM, a u 2024. izvoz je narastao na 1,5 miliona KM. U 2024. najviše zlata je izvezeno u Tursku i Italiju. – Interes građana BiH za investicijskim zlatom posljednjih godina značajno raste, što je trend koji bilježimo i u Hrvatskoj, ali i u ostatku Evrope. Zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, a cijena mu je u posljednjih pet godina izražena u eurima porasla za više od 80 posto, za Bloomberg Adriju kaže Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, distributera poluga i kovanica od plemenitih metala. VEZANO Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
ASA Banka sutra počinje s isplatom dividende: Evo koliko iznosi po dionici
Marx.ba Skupština ASA Banke je na 57. sjednici održanoj prije nekoliko dana donijela Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2024. godinu. – Dividenda na prioritetne dionice je obračunata po kamatnoj stopi na oročene depozite građanima,preko tri godine, koja se primjenjivala u Banci na dan usvajanja revidiranog Godišnjeg obračunaBanke za 2024. godinu i prema stanju dioničara, vlasnika prioritetnih dionica na taj dan. Dividenda na redovne dionice se isplaćuje dioničarima, vlasnicima redovnih dionica, koji su senalazili na listi dioničara Banke kod Registra vrijednosnih papira Federacije BiH na dan donošenjaOdluke Skupštine. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2024. godinu iznosi 10,20 KM, poručili su iz ASA Banke uz napomenu da isplata počinje sutra. VEZANO Porasla dobit društva ASA Finance – Marketing X Business
Svijet u zlatnoj groznici: Ko određuje cijenu i šta to znači za privatne investitore
Marx.ba Zlato je odavno na glasu kao sigurna (investicijska) luka u kriznim vremenima. Ali, kakvu stvarno ulogu plemeniti metal igra u svijetu finansija, ko određuje cijenu zlata i što to znači za privatne investitore, nalizirao je Deutsche Welle. Zlato je simbol moći, vijekovima je zlato sinonim za bogatstvo. – Kraljeve i plemiće se krunisalo zlatnom krunom. Zlato se oduvijek asocira s nečim pozitivnim, pojašnjava Olaf Stotz, profesor na visokoj školi Frankfurt School of Finance and Management. Zlato je do današnjih dana uspjelo zadržati status omiljenog luksuznog dobra. Oko polovice eksploatiranog zlata danas se prerađuje u nakit. Ako se pritom radi o rijetkim komadima nakita, oni mogu doseći vrlo visoku kolekcionarsku vrijednost. A ako se radi o rijetkim luksuznim satovima, moguć je i egzorbitantan porast vrijednosti tog artikla. No, u pravilu zlatni nakit nije baš najbolja opcija kada se radi o potencijalnim investicijama. Nakit naime u većini slučajeva nije nešto što je “čisto” zlato, uglavnom se radi o legurama – dakle miksu raznih metala. Udio zlata u naušnicama, ogrlicama ili narukvicama tako može opasti i na nivo od 58,5 posto. Umjesto nakita, puno bolja opcija za ulaganje novca su zlatnici ili zlatne poluge. Zlatnici se u pravilu sastoje od finog zlata, dakle udio zlata iznosi 99,9 %. Vrijednost se izražava u finim uncama. Aktuelno jedna fina unca zlata (odnosno 31,1 gram) košta nešto više od 3.000 američkih dolara. Tokom marta je bila zabilježena rekordna vrijednost svih vremena: 3.057,51 dolar. Prije 30 godina, u martu 1995. godine, cijena zlata je iznosila oko 390 dolara. – Činjenica da je cijena zlata u protekla tri desetljeća toliko porasla ima veze i s inflacijom. Doduše, cijena zlata je rasla brže od inflacije, ali „su se u načelu dogodila samo dva do tri znatnija porasta cijena zlata, smatra stručnjak Stotz. On naglašava kako cijena zlata kratkoročno može oscilirati i napominje da mu je, kao naučniku, malo čudna teza da je zlato doista dobra zaštita od inflacije. Cijena zlata se ne određuje tek u posljednjih 30 godina, nju se definira jod od 17. stoljeća, tada se to radilo na Bullion Marketu u Londonu (najvažnijem izvanberzovnom mjestu za trgovanje zlatom i srebrom, nap. red.) Od 20. stoljeća postoji i jasno definirana tržišna struktura za zlato, ona je kreirana 12. septembra 1919. uz pomoć takozvanog „Londonskog Goldfixinga”. To konkretno znači da od tada najvažniji trgovci zlatom dva puta dnevno definiraju svoje cijene – radnim danom u 10:30 i u 15:00. To pravilo vrijedi do današnjih dana. – To ima određenu simboličnu snagu”, objašnjava Stotz na ARD-u. Ali ujedno i naglašava: – Trguje se naravno i na elektronski način. A tamo se cijene zlata određuje iz sekunde u sekundu, iz minute u minutu. Zašto je zlato tako vrijedno? I zašto jedna unca danas košta više od 3.000 eura? Razlog su, između ostalog, i karakteristike zlata. Zlato je odličan vodič struje, lako ga se prerađuje, gotovo je neuništivo, pa i na duži rok. Sve to zlato čini važnom sirovinom za elektroniku. U jednom pametnom telefonu se nalazi oko 30 miligrama zlata. Taj se metal koristi i za plombe za zube, odnosno za proizvodnju umjetnih zuba – zato što kiselina u usnoj šupljini i u jelu ne može “napasti” zlato. Ljudi eksploatiraju sve više zlata. Samo tokom 2024. je, po navodima US Geological Survey, širom svijeta iskopano oko 3.300 tona zlata. Osim Kine, među zemljama koje eksploatiraju najviše zlata su Australija, Rusija, te Sjeverna Amerika sa SAD i Kanadom. Sudeći po navodima World Gold Councila, čovječanstvo je od prve zlatne groznice u historiji, do sada eksploatiralo više od 220.000 tona zlata. Većinu plemenitog metala danas posjeduju centralne banke, ukupno oko 37.000 tona. I kod njih se i danas osjeća zlatna groznica – samo u prvom polugodištu 2024., centralne banke su širom svijeta kupile 483 tone zlata, što je rekordna količina. Najveće rezerve zlata krajem 2024. je imao SAD (8.133,5 tona). To proizlazi iz podataka World Gold Councila. Njemačka posjeduje druge najveće rezerve zlata (3.351,5 tona) u svijetu. A slijede Italija, Francuska, Rusija i Kina. Valja pritom naglasiti da World Gold Council bilježi samo one podatke koje zemlje svijeta stavljaju dobrovoljno na raspolaganje. Stvarne zalihe bi dakle mogle biti i (znatno) veće. Činjenicu da mnoge zemlje posjeduju rezerve zlata World Gold Council objašnjava time da one tako žele smanjiti ovisnost o dolaru. U slučaju svjetskih kriza moguće su turbulencije za nacionalne valute, odnosno porast inflacije. Ako se u kriznim vremenima uzdrma neku valutu, rezerve zlata služe kao „osiguranje”, odnosno sredstvo pomoću kojeg se stabilizira tečajeve valuta – na primjer ciljanom kupovinom i prodajom neke strane valute. U modernoj verziji zlatne groznice mogu učestvovati i privatne osobe, odnosno građani koji ne žele, kao centralne banke, deponirati zlatne poluge u neki sef. Oni mogu ulagati u investicijske fondove koji se bave zlatom, u certifikate odnosno druge vrste vrijednosnih papira (ETF, ETC), pa i u same rudnike zlata. No, za razliku od fondova, investicije u neku pojedinu dionicu je znatno veći – jer na kraju krajeva neka rudarska kompanija može i propasti. Ili obustaviti rudarenje, piše DW. VEZANO Centralna banka BiH povećala količinu monetarnog zlata
Centralna banka BiH povećala količinu monetarnog zlata
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine je u prošloj godini, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kupovinom dodatne količine zlata, objavili su iz Centralne banke BiH. Učešće monetarnog zlata, prema podacima na kraju februara ove godine, u ukupnim deviznim rezervama CBBiH iznosi oko 3,5%. Tokom 2024. godine, Centralna banka BiH kupila je dodatnih 2 tone zlata, a trenutna dobit po tom osnovu iznosi 21,4 miliona eura.
Evo kako je Vlada raspodijelila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u FBiH
Marx.ba Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu. Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor. Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko). U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar). Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša u iznosu od 1.000.000 KM. Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM. Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe). Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH. Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno 46.504.025,44 KM. Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj. Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM. Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM. Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanacija ceste Lepenica- Han Ploča, a za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM. Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM. Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda. O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti. Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom. Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica. Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica. Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti. VEZANO Potpisan ugovor: Sarajevo kupuje deset novih Solaris trolejbusa
Investitori u niskom startu: Velika pomama za dionicama evropskih proizvođača oružja
Marx.ba Ovih dana lansiran je prvi berzovni fond (ETF) posvećen isključivo evropskom odbrambenom sektoru, što odražava sve veći interes investitora za ovu industriju. WisdomTree Europe Defence Ucits ETF debitirao je na berzama u Milanu i Frankfurtu 11. marta, dok je trgovanje na Londonskoj berzi započelo dan kasnije, 12. marta, navodi se u priopćenju. Ovaj ETF obuhvata portfelj od 20 evropskih kompanija koje proizvode civilnu i vojnu opremu, obrambenu elektroniku te svemirsku tehnologiju. Fond ne ulaže u kompanije uključene u razvoj međunarodno zabranjenog oružja, poput kasetne municije i protivpješadijskih mina, čime dodatno privlači investitore osjetljive na pitanja etike i održivosti, piše Poslovni puls. Među najznačajnijim kompanijama u ETF-u ističu se njemački Rheinmetall, koji čini 18 posto portfelja, italijanski Leonardo (15%), švedski Saab i britanski BAE Systems (po 10%) te francuski Thales (9%). Visoka koncentracija ulaganja u nekoliko ključnih dionica može predstavljati potencijalni rizik za investitore, ali iz WisdomTreea ističu kako je značajna zastupljenost Rheinmetalla rezultat izuzetnog rasta njegove vrijednosti dionica, koje su se gotovo udvostručile od početka godine. Za razliku od ranije dostupnih europskih ETF-ova, koji su uglavnom nudili globalnu izloženost, WisdomTree Europe Defence Ucits ETF fokusira se isključivo na evropsko tržište. Britanski Financial Times primjećuje kako su investitori od početka godine snažno ulagala u obrambene ETF-ove, poput VanEck Defence Ucits i HANetf Future of Defence, koji više od 50% svojih ulaganja usmjeravaju prema američkim kompanijama. VEZANO Trump Media sklopio partnerstvo s Crypto.com za pokretanje ETF-ova