Njemački divovi spremaju protivudar: Ulažu milijarde da bi dostigli Kineze
Marx.ba Prošla godina donijela je zabrinjavajuće trendove. Dionice njemačkih proizvođača automobila, uključujući one uvrštene u indeks DAX, pale su za 12 do 25 posto. Investitori sve više gube povjerenje, a uzrok leži u velikoj ovisnosti o kineskom tržištu. – Njemačka industrija plaća visoku cijenu za preveliku orijentaciju Kini, istaknuto je u analizi. Njemački proizvođači suočavaju se s problemima u razvoju električnih vozila, posebno manjih i povoljnijih modela. Frank Schwope s Visoke škole za srednja preduzeća objašnjava: – Njemački proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa ne prate zahtjeve za manjim električnim vozilima. Međutim treba napomenuti da na takvim vozilima nije bilo moguće zarađivati novac, niti je to danas slučaj. Problem pogoršava činjenica da je njihova proizvodnja skupa, posebno zbog visokih troškova baterija, jer se još uvijek u velikoj mjeri nabavljaju na azijskom tržištu. Azijski proizvođači, predvođeni kineskim kompanijama, diktiraju cijene, piše Tagesschau. Dominacija Kine u segmentu električnih vozila Kineski proizvođači automobila, poput BYD-a, zahvaljujući snažnim državnim subvencijama postali su ozbiljna konkurencija Njemačkoj. – Ne možemo poreći da su kineski proizvođači lideri na tržištu. Posebno u proizvodnji baterijskih ćelija, zabavnih sistema i softvera, Kinezi su znatno jači, kaže Schwope. Simboličan udarac njemačkoj industriji dolazi iz Kine, gdje je BYD pretekao Volkswagen kao vodećeg proizvođača na najvećem svjetskom tržištu automobila. Promjena preferencija kupaca Današnji automobili više nisu samo prijevozna sredstva. Kupci žele više – od aplikacija za rezervaciju stolova u restoranima, sistema za karaoke do automobila koji služe kao konzole za igranje. Christoph Stürmer, ekspert za automobilsku industriju, upozorava da njemački proizvođači moraju brzo reagirati. Potrebno je stvoriti zanimljivija korisnička iskustva i omogućiti jednostavniju upotrebu vozila. Ulaganja u budućnost Unatoč izazovima, njemački proizvođači ulažu milijarde eura u razvoj modernih tehnologija. Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz fokusirani su na električne pogone, autonomnu vožnju, proizvodnju baterija i digitalne usluge. Volkswagen planira lansirati električna vozila po cijeni ispod 25.000 eura do 2026. godine, a do 2027. za njih bi trebalo izdvojiti ispod 20.000 eura. To bi moglo pokrenuti masovniju prodaju i približiti se zahtjevima standarda EU, prema kojima flote vozila od 2025. godine ne smiju prelaziti prosječnu emisiju od 93,6 grama CO2 po kilometru, prenosi Tportal. Pritisak strožih standarda EU Strogi EU standardi natjerali su proizvođače da ubrzaju tranziciju prema električnim vozilima. – Proizvođači moraju ostvariti 25 posto prodaje električnih automobila ili će se suočiti s visokim kaznama za neispunjavanje ciljeva vezanih uz emisije CO2, upozorava Stürmer. Zbog toga analitičari očekuju pad cijena električnih automobila i pojačane popuste već sljedeće godine. VEZANO NATO će osnovati svoju banku: Šta to znači i šta će biti njen zadatak
NATO će osnovati svoju banku: Šta to znači i šta će biti njen zadatak
Marx.ba Nedovoljno ulaganje u odbranu, sigurnost i otpornost od strane značajnog broja savezničkih država, koje ne ispunjavaju NATO cilj od minimalnih 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP), ili koje jednostavno nisu u stanju da finansiraju vjerodostojne odbrambene sposobnosti, stvara političko nejedinstvo i praktična ograničenja u ispunjavanje obveza iz ugovora o kolektivnoj odbrani. Zbog toga NATO planira formirati novu finansijsku instituciju Banku za odbranu, bezbjednost i otpornost. Ova banka bi, objavio je Atlantski savjet, pružanjem garancija komercijalnim bankama, omogućila državama da povećaju budžet za potrebe odbrane. Banka bi, uz podršku saveznika, mogla biti operatrivna već 2027. godine. Prijedlog o osnivanju ove instutucije je zasnovan na više od pet godina istraživanja i analize unutar NATO i akademske zajednice, uz uvažavanje uvida iz tima za međunarodno finansiranje “JP Morgan”. Koncept banke, prvobitno nazvane „NATO banka“, predstavljen je 2019. godine kancelariji generalnog sekretara NATO, a detaljnije razrađen u radu Atlantskog savjeta 2020. goine. Čime će se baviti banka? Cilj ove banke je da obezbijedi brže i povoljnije uslove zaduživanja. Također, jedan od njenih ključnih zadataka bio bi da preuzme dio rizika od komercijalnih banaka, omogućavajući im da finansiraju odbrambene kompanije u okviru lanaca snabdijevanja. – Ovo bi bilo presudno za male i srednje preduzetnike, koji su ključni za odbrambenu industriju, ali često imaju problem s pristupom kapitalu. Banka bi garantovala dio rizika, omogućavajući ovim kompanijama da nastave s radom, ispunjavaju ugovore i šire svoje kapacitete, navodi Atlantski savjet u analizi, prenosi NE. Kako bi banka ostvarila svoj potencijal, od ključne je važnosti obezbijediti AAA kreditni rejting, što bi omogućilo niskokamatne zajmovekredite, čineći ulaganje u odbranu pristupačnijim za članice banke. Stoga se predlaže da na početku jezgro banke čine države s jakim kreditnim rejtingom, poput Zajedničkih ekspedicijskih snaga (sjevernoevropske države predviđene Velikom Britanijom), SAD i Japana. Ove zemlje bi osnovale banku kao zaseban pravni entitet, nakon čega bi ostali NATO, EU i saveznici iz Indo-Pacifika mogli da se pridruže kao dioničari. Također, predlaže se formiranje odbora direktora sastavljenog od eksperata iz zemalja članica, kako bi se osigurala strateška usklađenost i efektivno donošenje odluka. Za početak, banka bi se oslanjala na kapital saveznika, dok bi se kao “inovativno, ali politički osjetljivo” rješenje razmotrilo korištenje zapljenjenih sredstava ruske centralne banke ili prihoda od njihovih kamata. Koristi “NATO banke” Atlantski savjet iznio je dodatne koristi ove inicijative. Politička perspektiva: Ekonomska perspektiva: Odbrambena perspektiva: Dodatne koristi: Šta kažu saveznici? Tokom mnogih diskusija u petogodišnjem istraživačkom periodu, mišljenja o zaslugama banke razlikovala su se među saveznicima. Neki zvaničnici iz ministarstava odbrane i spoljnih poslova bili su u početku skeptični u vezi sa mehanizmima na kojima bi banka radila, često zbog nepoznavanja međunarodnih finansijskih institucija. Nasuprot tome, zvaničnici ministarstava finansija koji su bili upoznati sa međunarodnim finansijskim institucijama pokazali su znatno veću otvorenost. VEZANO Balkan Solar Summit 2025: Vrhunski program za budućnost energije na Balkanu
Prognoza: Da li kripto-tržišta u ovoj godini mogu premašiti rast iz 2024.
Bloomberg Adria Godina na kripto-tržištu je bila sve samo ne dosadna. Cijene kripto-novčića dostigle su visoke, neke čak i rekordne vrijednosti ove godine, uprkos posljednjim korekcijama. Među njima je najveća kriptovaluta bitcoin, koja je nedavno premašila vrijednost od 100.000 dolara. Stručnjaci očekuju rast cijena i za narednu godinu, ali plovidba kripto-morem neće ići glatko. Kriptovalute su dostigle tržišnu kapitalizaciju od oko 3,35 biliona dolara do kraja 2024. godine, s prosječnim dnevnim prometom od 30 do 50 milijardi dolara. Više od 400 miliona ljudi širom svijeta koristi kriptovalute, a broj korisnika stalno raste. Postoji više od 23.000 različitih vrsta kriptovaluta, a najpopularnija je i najstarija – bitcoin. On i dalje čini 57 posto ukupne tržišne kapitalizacije, dok se ether kreće oko 12 posto, tako da zajedno ove dvije kriptovalute predstavljaju više od dvije trećine ukupne tržišne kapitalizacije kripto-tržišta. Vrijednost bitcoina je ove godine skočila za 127 posto, a ethera za 47 posto. XRP je nabacio znatno više, odnosno 252 procenta ove godine, a dogecoin je zabilježio sličan rast. Ključni događaji u 2024 – od prepolovljenja i fondova do izbora Nekoliko trendova i događaja bilo je ključno za kriptovalute u 2024. godini, a investitori su najviše očekivali od takozvanog prepolovljenja bitcoina, koje je održano u aprilu 2024. godine, kada je nagrada za rudarenje bitcoina prepolovljena. Ključan je bio i rast institucionalnog prihvatanja i ulaganja, osnivanjem takozvanih spot bitcoin i spot ether fondova kojima se trguje na berzi (engl. exchange-traded fund – ETF), a koje su pokrenuli BlackRock, Fidelity i druge investicione kompanije. – Ovo je doprinijelo značajnom povećanju investicija u kripto-svijetu, rekao je Boris Majstorović, direktor i suvlasnik Balkan Crypto Exchange (BCX), prve kripto-mjenjačnice i kripto-berze u Bosni i Hercegovini. Primjetan je bio i veći fokus velikih investitora na kriptovalute. – Banke i finansijske institucije nastavile su da proširuju svoj portfolio investicija u kriptovalute, dodatno povećavajući prihvaćenost sektora, dodaje Majstorović. Regulativa je poboljšana u Evropskoj uniji usvajanjem MiCA uredbe, koja utiče na sigurnost ulaganja, ali se pravi efekti ove uredbe očekuju tek 2025. godine, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama nadzor regulatornih organa pojačan. Ove godine smo imali i nove nadogradnje blokčejn tehnologije, poput Bitcoin Lightning Networka, koja, kako objašnjava Majstorović, omogućava brze i jeftine bitcoin transakcije. Tu je također nadogradnja na Ethereum 2.0, kao i integracija vještačke inteligencije. Pred kraj godine, radost na kripto-tržište donijela je pobjeda Donalda Trumpa u trci za predsjednika SAD. Neki kažu da su to bili prvi kripto-izbori. Trumpova pobjeda je doprinijela optimizmu i očekivanjima, pošto on važi za nekoga ko podržava kripto-zajednicu i otvoren je za liberalizaciju, naglašava Majstorović. Kripto-investicije – veoma promjenjive i rizične Kriptovalute su vrlo volatilne, s povećanim rizikom u pogledu regulatornih pitanja i prijetnji od hakera, što je glavni rizik koji treba uzeti u obzir kada se odlučujete za ulaganje u kripto, savjetuje Majstorović. – Ako se ne ispune visoka očekivanja, vrijednost kriptovaluta može pasti. To smo zapravo vidjeli u drugoj polovini godine, kada su se desile neke prilično velike kripto-korekcije, a bitcoin je čak pao sa 100 hiljada, kaže on. Veliki investicioni fondovi ulažu u bitcoin i druge kripto-novčiće, što pomaže u smanjenju volatilnosti i daje tržištu legitimitet, smatra Majstorović. Najveća svjetska kompanija za upravljanje imovinom BlackRock nedavno je iznenadila promjenom investicione strategije, a sada njihovi stratezi kažu da je bitcoinu mjesto u mješovitim investicionim portfolijima pojedinaca. I preporučuju izloženost bitcoinu do dva procenta vrijednosti portfolija. Prognoza za 2025. optimistična – Godina 2025. biće u punom jeku optimizma za oblast digitalne imovine, smatra Marko Pavlović, portfolio menadžer na platformi za trgovanje kriptovalutama Iconomi. – Sve što je izgrađeno, razvijeno na protokolima, poboljšanja, nova rješenja, aplikacije… sve to sada dolazi do izražaja, kaže Pavlović. Istovremeno, on je naglasio da je razvoj kripto-industrije mnogo brži od razvoja bilo kog drugog sektora u istoriji. – Rezultat izbora u SAD unio je optimizam na kripto-tržište, naglašava Pavlović, koji predviđa da će se priliv kapitala u digitalnu imovinu povećati 2025. godine i biti veći nego 2024. – Taj trend već možemo vidjeti u trenutnim kretanjima. Najveći trenutni prodajni pritisak je kod investitora koji se donekle ‘plaše’ da prodaju svoje investicije, inače s dobitkom, nakon što su bili nosioci medvjeđeg trenda i visoke volatilnosti u prethodnom ciklusu. Međutim, priliv kapitala se nastavlja pozitivno, što gura kurs na nove rekorde, napisao je Pavlović. Izdavanje digitalnih valuta centralnih banaka – Kripto-tržište će nastaviti rasti sa širim usvajanjem blokčejn tehnologije i kriptovaluta. S većim institucionalnim ulaganjem i regulativom, tržište bi moglo da postane stabilnije, a volatilnost bi se posljedično smanjila, kaže Majstorović. Najviše promjena bi mogle da donesu takozvane digitalne valute centralnih banaka. – To može dovesti do promjena u načinu korišćenja kriptovaluta, smatra Majstorović. Evropa je korak bliže usvajanju digitalnog evra. U oktobru 2021. godine, Evropska centralna banka je započela fazu studije i analize za izdavanje digitalnog eura, koja je trajala dvije godine. Tokom ovog perioda, proizveli su i prototip digitalnog eura. Prošlog novembra ušli su u novu fazu pripreme, koja će trajati do oktobra 2025. godine, a za to vrijeme će ECB finalizovati pravila i odabrati provajdere za razvoj platforme i neophodne infrastrukture. Paralelno sa ECB, Evropska unija priprema okvir koji bi obezbijedio pravni osnov i regulisao ključne elemente digitalnog novca, dok konačnu odluku o tome da li će se nastaviti projekat ostavlja centralnoj banci. U međuvremenu, u SAD je slika potpuno drugačija. Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell je prije nekoliko mjeseci na konferenciji za novinare rekao da američka centralna banka nema ovlaštenje da izda digitalni dolar. On je poručio da Fed nastavlja da prati razvoj digitalnih valuta centralnih banaka i digitalnih plaćanja širom svijeta, ali nije zainteresovan za izdavanje sopstvene valute. Fokus će biti na onome što se dešava u SAD? Prema Pavlovićevim riječima, uskoro više neće biti moguće kupovati bitcoine ispod 100.000 dolara po tržišnoj vrijednosti. On smatra da vrhunac ciklusa rasta cijena još nije dostignut i da će prilivi u spot bitcoin ETF-ove 2025. godine biti veći nego 2024. – Glavni fokus razvoja biće na američkom tržištu. Ovdje će prednjačiti kompanije Microstrategy i Coinbase, kao i izdavaoci stejblkoina. Stejblkoini će zabilježiti udvostručen rast izdavanja, takozvani RWA sektor će se povećati, kazao je Pavlović i dodaje da će dugoročno, bitcoin će prestići zlato po tržišnoj kapitalizaciji. Hoće li bitcoin dostići vrijednost zlata? Nic Carter, osnivački partner kompanije Castle Island Ventures, koja ulaže u startape u oblasti blokčejn tehnologije, takođe je u intervjuu za Bloomberg TV izrazio očekivanje da će bitcoin
Rekordni rast cijene zlata u 2024. godini
Marx.ba Cijena zlata bilježi jedan od najvećih godišnjih skokova u ovom vijeku, s rastom od 27 posto zahvaljujući popuštanju monetarne politike u SAD, zbog stalnih geopolitičkih rizika i talasa kupovina centralnih banaka. Iako je cijena zlata opala nakon ubjjedljive pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima u novembru, godišnji rast cijene u 2024. godini i dalje nadmašuje većinu drugih sirovina. Osnovni metali su imali pomiješane rezultate, željezo je značajno pojeftinilo, dok su problemi s litijumom postali još izraženiji, prenosi Bloomberg. Različiti rezultati tokom 2024. godine ističu odsustvo jedinstvenog faktora koji bi utjecao na tržišta metala, ali i skreću pažnju na to kako bi se osnovni i plemeniti metali mogli ponašati u 2025. Investitori su fokusirani na neizvjesnost u vezi s monetarnom politikom SAD, potencijalne tenzije tokom Trumpovog predsjedavanja i napora Kine da oživi ekonomski rast. Snažni ovogodišnji dobici zlata, koji su postavljali nove rekorde mogli bi da ukazuju na promenu dinamike tržišta, s obzirom na to da su ostvareni uprkos jačem dolaru i rastućim realnim prinosima na američke obveznice, koji inače negativno utječu na cijenu zlata. LMEX indeks šest metala na Londonskoj berzi metala bilježi skroman godišnji rast, pri čemu je slabija kineska potražnja djelimično neutralisana problemima u snabdijevanju, posebno kod bakra i cinka, koji bi mogli potrajati i u 2025. Litijum, koji se koristi za proizvodnju baterija, suočava se sa drugom uzastopnom velikom godišnjom korekcijom, zbog ozbiljnog i stalnog globalnog viška ponude, uz dodatne probleme u industriji električnih vozila. U ponedeljak je cijena zlata na spot tržištu iznosila 2.622,73 dolara po unci (31,1 gram), u poređenju s oktobarskim maksimumom iznad 2.790 dolara. Fjučersi željeza porasli su za dva procenta na 100,85 dolara po toni u Singapuru, dok je bakar na LME ojačao za 0,2 posto na 9.000 dolara po toni. VEZANO Evropski energetski divovi vraćaju se nafti
Orbico preuzima upravljanje poznatim sportskim brendom
Marx.ba Kakvo su potvrdili iz Orbico Group, ova kompanija i Authentic Brands Group, globalna platforma za razvoj brendova i licenciranje, imaju novo partnerstvo kako bi se ubrzao rast brenda Champion širom Evrope, Bliskog istoka i Afrike. Kroz ugovor sa Authenticom, Orbico je dobio 10-godišnju licencu (sa opcijama produženja) za brend Champion za Evropu, Bliski istok i Afriku, kao i za preuzimanje pravnih subjekata i maloprodajnih objekata ChampionEurope koji trenutno posluju Championin EMEA, podložno potrebnim regulatornim odobrenjima. Champion Europe trenutno posluje u 36 zemalja, zapošljava više od 1.300 ljudi i upravlja sa više od 90 maloprodajnih objekata. Ovo partnerstvo pozicionira Orbico, vodećeg distributera globalnih brendova, da proširi svoje prisustvo u kategoriji sportskih stilova i poveća prisutnost Champion na ključnim tržištima. – Poznajemo tim Authentic dugi niz godina, a kada se ukazala prilika da preuzmemo Champion, jednostavno je imalo smisla da ovo radimo zajedno, rekao je Edward Malky, jedan od direktora u Orbico Group. Authentic, koji je kupio Champion 2024., vidi Evropu kao ključno tržište za rast brenda. Orbico ima 30-godišnju historiju uspješnog partnerstva sa mnogim svjetskim brendovima. Njegovo iskustvo u kategoriji sportskog stila kao ekskluzivni distributer za neke od vodećih brendova obuće u Centralnoj i Istočnoj Evropi, bit će ključno na Championovom putu da ubilježi novi rast. VEZANO Dobre vijesti za privredu: Poznat datum kada bi pruga Jablanica
Evropski energetski divovi vraćaju se nafti
Marx.ba Glavne evropske energetske kompanije odlučile su kladiti se na naftu i plin u ovoj godini i fokusirati na kratkoročniji profit uz istodobno usporavanje i u nekim slučajevima zaustavljanje ulaganja koja bi trebala ići prema ispunjavanju klimatskih ciljeva. Vrlo je vjerovatno da će se sličan scenarij ponoviti i u 2025. godini, ocjenjuje Reuters. Takvo pozicioniranje velikih energetskih kompanija uslijedilo je nakon što su vlade globalno usporile implementaciju politika usmjerenih na čistu energiju kako su energetski troškovi narasli nakon ruske invazije na Ukrajinu. Evropske kompanije koje su se ranije bile odlučile za snažna ulaganja u zelenu tranziciju svjedoci su da vrijednost njihovih dionica zaostaje za onima američkih konkurenata Exxona i Chevrona koji su zadržali fokus na nafti i plinu. U takvom ozračju kompanije kao što su BP ili Shell ove su godine snažno prikočile u planovima da ulože milijarde u snagu vjetra i sunca te su preusmjerili novac na naftne i plinske projekte s većim prinosima. Shell, koji je nekada najavljivao da želi postati najveći proizvođač električne energije na svijetu, uglavnom je zaustavio investicije u vjetroelektrane te napustio tržište električne energije u Evropi i Kini istodobno umanjivši ciljeve smanjenja ugljičnih emisija. BP je odlučio podijeliti rizik oko pučinskih vjetroelektrana s japanskim proizvođačem električne energije JERA. Norveška državna energetska kompanija Equinor također je usporila investicije u obnovljive izvore. – Geopolitički poremećaji, poput invazije na Ukrajinu, oslabjeli su motiviranost čelnika kompanija da postave kao prioritet niskougljičnu tranziciju s obzirom na visoke cijene nafte i očekivanja investitora, smatra Rohan Bowater, analitičar konsultantske kompanije Accela Research koja se specijalizirala za sektor klime i održivosti. Dodao je da su BP, Shell i Equinor smanjili niskougljična ulaganja za osam posto ove godine. Shell ipak poručuje da ostaje predan ostvarenju cilja o neto nultom nivou emisija ugljika u poslovanju do 2050. godine. Equinor, pak, poručuje da su ulaganja u vjetroelektrane zadnjih godina bila izložena inflaciji, rastu troškova i problemima u dobavnim lancima te da će nadalje biti selektivan i discipliniran u odabiru projekata. Iduća godina će biti komplicirana za energetski sektor i klimatsku strategiju s obzirom da se u Bijelu kuću vraća klimatski skeptik Donald Trump, a Kina u nastojanju da potakne posrnuli rast može dodatno povećati potražnju za naftom, prenose Financije. Evropa je i nadalje izložena neizvjesnosti oko rata u Ukrajini, dok su najveće ekonomije Njemačka i Francuska usred političkih previranja. Postoje i određene zamke u ponovnom snažnijem okretanju prema nafti i plinu. Naime, moguće je i da je potražnja u Kini, koja je gurala cijene nafte u zadnja dva desetljeća, ipak dosegla plafon, a istodobno OPEC i njegovi saveznici odgađaju povećanje proizvodnje dok neke druge zemlje, poput SAD, povećavaju proizvodnju nafte. Analitičari stoga očekuju da će naftne kompanije u 2025. imati veća finansijska ograničenja. Neto zaduženost pet najvećih zapadnih naftnih kompanija će narasti na 148 milijardi dolara ove godine s 92 milijarde u 2022. procjenjuje London Stock Exchange Group. VEZANO Cijene nafte na današnjem trgovanju ostale stabilne
Koriste jedan od najjačih svjetskih superračunara za traženje nafte i plina
Marx.ba Italijanska energetska kompanija Eni započela je s korištenjem jednog od najjačih svjetskih superračunara sa ciljem usavršavanja tehnologije istraživanja za naftom i plinom, a to bi trebao biti i važan korak ka dekarbonizaciji poslovanja i provođenju strategije čiste energije. Superračunar, nazvan HPC6, košta 100 miliona eura i moći će obavljati niz funkcija umjetne inteligencije te visoko sofisticirane izračune uz pomoć gotovo 14 hiljada grafičkih procesnih jedinica. Na taj način će Eni moći filtrirati velike količine podataka te pronalaziti nova naftna i plinska ležišta, ali će pritom moći obavljati niz izračuna koji su vezani uz postupak dekarbonizacije i čistu energiju. Podaci se pretežito dobivaju kroz operacije bušenja, seizmička preglede i simulacije nalazišta. Superračunari mogu pomoći energetskim kompanijama da odrede gdje se tačno rezerve nafte i plina nalaze, koliko su te rezerve velike i koji bi bili najbolji načini bušenja za svako od tih nalazišta. Eni je već koristio tehnologiju superračunara za geološke studije vezane za skladištenje ugljika te poboljšanje funkcioniranja industrijskih postrojenja i proizvodnju boljih baterija. Tom tehnologijom je povećana učinkovitost i dobavnog lanca za biogorivo. HPC6 je pokrenut na Božić u naselju Ferrera Erbognone smješteno u regiji Lombardija. Trenutno, to je peti najbrži superračunar na svijetu, navodi Euronews. Eni kani koristiti HPC6 i za poboljšanje učinkovitosti proizvodnje iz svojih obnovljivih izvora. Lansiranje superračunara učvršćuje ugled Enija kao kompanije koja dizajnira i proizvodi svoje strojeve umjesto kupovine izvanjskih usluga računarstva u oblaku. Glavni izvršni direktor Enija Claudio Descalzi je izjavio da su inovacije i stalan razvoj tehnologije ključni za nastavak Enijeva predvodništva u energetskoj tranziciji, prenose Financije. VEZANO Pitali smo umjetnu inteligenciju: Evo šta je obilježilo ekonomiju u 2024.
Pitali smo umjetnu inteligenciju: Evo šta je obilježilo ekonomiju u 2024.
N. D. Iako se godina još uvijek nije završila, podvlači se linija o onome što je ostvareno na svim poljima, pa tako i u ekonomiji. Pitali smo umjetnu inteligenciju šta je obilježilo svjetsku ekonomiju u godini za nama. 1. Kraj velike inflacije u globalnim ekonomijama U 2024. godini većina razvijenih ekonomija (posebno SAD i EU) doživjela je značajan pad inflacije. Inflacija koja je pogodila tržišta u prethodnim godinama sada se smiruje, što omogućava centralnim bankama da počnu smanjivati kamatne stope, što opet ima veliki utjecaj na tržišta kapitala i investicije. 2. Pobjednički skok u industriji umjetne inteligencije OpenAI je nastavio svoju dominaciju, a GPT-4 i njegov slijednik, GPT-5, postali su ključni u poslovnim procesima u različitim industrijama. AI tehnologija postaje sve važnija za kompanije koje automatiziraju procese, analiziraju podatke i kreiraju sadržaj. Povećano korištenje AI u marketingu, finansijama i zdravstvenoj industriji već je donijelo konkretne rezultate. 3. Značajan uspon tržišta električnih vozila Tesla i drugi proizvođači poput BYD-a, Volkswagena i Riviana nastavili su svoj rast na tržištu električnih vozila. Proizvodnja je postala više integrirana, dok su vlade u mnogim zemljama uvele stimulacije za kupovinu električnih vozila, što je dodatno ubrzalo tranziciju prema održivim tehnologijama. Time je tržište postalo konkurentnije, a cijene su počele padati. 4. Proširenje tržišta održivih investicija Godinu obilježava i masovni rast investicija u zelene i održive projekte. Prema podacima, ESG (Environmental, Social, Governance) fondovi i zeleno finansiranje zabilježili su nevjerovatan porast. U isto vrijeme, mnoge velike korporacije (poput Microsoft-a, Google-a i Apple-a) nastavljaju ostvarivati ciljeve smanjenja emisije ugljičnog dioksida i aktivno investiraju u projekte održivosti. 5. Povećani fokus na cyber sigurnost S obzirom na rastuće prijetnje u svijetu cyber kriminala i hakiranja, mnoge velike kompanije, uključujući Amazon, Microsoft i Meta, nastavile su ulagati značajna sredstva u cyber sigurnost. Nove regulacije, kao što je EU Cyber Resilience Act, također su počele oblikovati poslovanje u digitalnom prostoru. 6. Fuzije i akvizicije u tehnološkom sektoru Microsoft je završio akviziciju Activision Blizzard u vrijednosti od 69 milijardi dolara, što je jedan od najvećih tech fuzija u historiji. To je omogućilo Microsoftu da ojača svoj položaj u industriji video igara i virtualne realnosti, ali je također izazvalo regulatorne izazove širom svijeta. 7. Kineski tehnološki sektor pod sve većim pritiskom Kina je nastavila suočavati se s prijetnjama zbog strožih regulacija i političkih tenzija sa Zapadom. Kompanije poput Alibaba i Tencent našle su se pod povećanim nadzorom u domovini, dok su preoduzeća koja posluju u međunarodnim tržištima, poput ByteDance (Tiktok), morali prilagoditi svoje strategije da bi udovoljili novim pravilnicima. 8. Rast tržišta biotehnologije Moderna i Pfizer nastavili su s razvojem novih mRNA terapija, uključujući cjepiva i liječenje raka. Biotehnološke inovacije 2024. godine zabilježile su značajan napredak, jer sve više biotehnoloških kompanija ulazi na tržište sa novim tehnologijama za liječenje i prevenciju bolesti. 9. Strateški potresi na tržištu nekretnina Globalni tržišni pritisci na tržištima nekretnina i promjena u radnoj dinamici utjecale su na trgovinu komercijalnim nekretninama. Najveći globalni igrači u sektoru, poput Blackstonea i Brookfielda, nastavili su ulagati u sektore kao što su logistika, skladišta i industrijski prostori, dok su komercijalni uredi i maloprodaja u mnogim zemljama suočeni s padom. 10. Trgovinski sporazumi u Aziji i Latinskoj Americi U 2024. godini mnoge zemlje Azije, uključujući Indiju, Vijetnam i Japan, nastavile su sklapati trgovinske sporazume koji su dodatno potaknuli ekonomsku integraciju. Također, Latinska Amerika, predvođena Brazilom i Meksikom, sklopila je nove ekonomske sporazume s EU i SAD, tražeći nove prilike za rast na globalnoj trgovinskoj sceni. 11. Pad cijena energije i roba Ove godine došlo je do značajnog smanjenja cijena nafte i plina, uglavnom zbog smanjenog globalnog potražnje uslijed slabljenja ekonomskih aktivnosti u velikim potrošačkim zemljama. Ovaj pad cijena, koji je započeo krajem 2023. godine, nastavio se i u 2024., što je olakšalo poslovanju i smanjilo inflacijski pritisak na mnoge zemlje. 12. Jačanje američkog dolara i globalni trgovinski odnosi Američki dolar je i dalje dominantna valuta u globalnoj trgovini, a njegov jači kurs u 2024. godini ima mješovite efekte na globalnu ekonomiju. Dok je dolar pomogao u smanjenju inflacijskog pritiska u mnogim razvijenim ekonomijama, zemlje u razvoju suočavaju se s težim uvjetima za otplatu duga denominiranog u dolarima, čime je povećan rizik od financijskih kriza u tim regijama. 13. Revolucija u industriji obnovljivih izvora energije Godina je donijela daljnji porast ulaganja u obnovljive izvore energije. Povećana globalna potražnja za solarnim i vjetroparkovima, kao i za tehnologijama poput skladištenja energije (baterije), stvorila je novi val rasta u industriji. Pored toga, regulatorne promjene u EU i SAD potiču novo investiranje u čistu energiju, dok se nastavlja usmjeravanje prema dekarbonizaciji globalne energetske mreže. 14. Globalni izazovi u lancima opskrbe Iako su se neki problemi u lancima opskrbe smirili, i dalje postoje značajni izazovi, posebno u industrijama poput elektronike, automobilske industrije i prehrambene proizvodnje. Ovi problemi proizlaze iz globalnih političkih napetosti, nedostatka radne snage u ključnim sektorima i novih ograničenja u međunarodnoj trgovini, što dodatno utječe na cijene i stabilnost tržišta. 15. Rast globalnog turizma Globalni turizam u 2024. godini doživio je značajan oporavak od pandemije, s posebnim porastom turizma u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi. Turizam je postao ključni pokretač rasta u mnogim zemljama, s velikim rastom u industrijama putovanja, ugostiteljstva, ali i e-trgovine povezanom s turizmom. Ovaj oporavak ima pozitivne učinke na ekonomiju, posebno u zemljama koje ovise o turizmu, poput Španije, Turske i Tajlanda. 16. Izazovi i prilike za tržište rada Godina je donijela promjene na tržištima rada u mnogim industrijama. Iako su visoke kamatne stope dovele do smanjenja zapošljavanja u sektorima poput tehnologije, proizvodnje i građevine, rastuća potražnja za radnicima u sektorima zdravstva, obrazovanja i tehnologije osigurala je određeni stabilni rast. Također, daljnje širenje rada na daljinu i hibridnih radnih modela promijenilo je dinamiku globalnog tržišta rada. VEZANOFarmaceutski titani brzo rastu: Prizvodi za mršanje donose ogroman profit
Mali investitori ukrcali ogroman novac u dionice Nvidije
Marx.ba Veliki investitori su još orije nekoliko godina otkrili Nvidiju, a čini se da je godina na izmaku donijela i ogroman priljev kapitala malih investitora u dionice kompanije koja proizvodi napredne AI čipove. Kako je Michael MacGillivray vidio kako umjetna inteligencija postaje sveprisutnija u svakodnevnom životu, 25-godišnjak je želio da njegova ulaganja odražavaju to. Nije trebalo dugo da shvati kako želi igrati trend. – Kad god pogledate AI, kao da svi putevi vode do Nvidije. To je definitivno bila sjajna investicija, rekao je MacGillivray, koji je ove godine potrošio hiljade dolara na dionice iz svog doma u Michiganu. MacGillivrayjeve kupovine pridonijele su gotovo 30 milijardi dolara koje su obični ulagači ove godine uložili u Nvidiju, prema podacima Vanda Researcha. To ga je od 17. decembra učinilo dionicama koje su maloprodajni trgovci na mreži najviše kupovali u 2024. Nvidia je zabilježila gotovo dvostruko veći iznos neto priljeva iz ove grupe u usporedbi sa SPDR S&P 500 ETF Trust (SPY), koji prati široku referentnu vrijednost za američko tržište dionica. Također je na putu da skine Teslu s trona, favorit malih ulagača koji je osvojio titulu najkupovanijeg u 2023. godini, piše Seebiz. VEZANO Farmaceutski titani brzo rastu: Prizvodi za mršanje donose ogroman profit
Farmaceutski titani brzo rastu: Prizvodi za mršanje donose ogroman profit
Marx.ba Danski Novo Nordisk pionir je u sektoru tržišnog korištenja percepcije i tretmana pretilosti. Njegovi prihodi u sektoru borbe protiv pretilosti porasli su od 2017. do 2023. godine pet puta, na 5,5 milijardi dolara. Najzaslužnije za to je prodaja lijekova Ozempic i Wegovy. Eli Lilly se pojavio 2022. godine s lijekom Mounjaro. Uz neznatnu konkurenciju, čini se da će ta dva farmaceutska titana nastaviti s brzim rastom. Prema procjenama analitičara s Londonske berze, očekuje se da će tokom sljedećih pet godina prihodi Eli Lillyja prosječno na godinu rasti za 20, a Novo Nordiska za 16 posto. Američki patent Novo Nordiska na ključni sastojak u Ozempicu istječe 2031. godine i mnoge se kompanije, uključujući švicarski Roche ili britansku AstraZenecu, spremaju preuzeti dio poslovanja s lijekovima za mršanje. Takvi se pritisci odražavaju na cijene dionica Novo Nordiska i Eli Lillyja. Eli Lilly je u srpnju je potrošio 3,2 milijarde dolara na Morphic, biotehnologiju specijaliziranu za upalne bolesti crijeva. To bi trebalo pritisnuti Novo Nordisk na ulaganja, posebno jer većinu novca zarađuje od dijabetesa i pretilosti, a u oba ta područja prijeti opasnosti od konkurencije. Jedna od mogućnosti je udvostručenje “tržišta pretilosti” te kupovina obećavajućih novih lijekova pri čemu bi meta mogla biti Zealand Pharma, koja radi na obećavajućoj tableti za mršanje, koja izgleda donosi manje nuspojava od Ozempica ili Wegovyja. Druga opcija Novo Nordiska je agresivno okretanje izvan osnovnog poslovanja – pretilosti i dijabetesa. Idealna akvizicija pri tome bila bi iz brzorastućeg sektora koji bi mogao povećati prodaju, poput autoimunih bolesti. Jedna od potencijalnih meta je Argenx, čije su dionice izlistane na belgijskoj berzi, piše HINA Zdravlje. Čak i povećanje volumena u području pretilosti znači preuzimanje rizika. Pitajte Roche – švicarska grupa platila je tri milijarde dolara za Carmot u decembru 2023. godine, za kojeg je objavila da bi mogao brzo proizvesti sedam novih lijekova protiv pretilosti. No, podaci iz kliničkih ispitivanja pokazali su da jedan od tih lijekova koji obećavaju izaziva nuspojave poput mučnine i povraćanja, pa je manje privlačan od postojećih proizvoda, a preseljenje u nova područja moglo bi biti skupo. Tako su “siroti” Eli Lilly i Novo Nordisk u situaciji u kojoj će se vjerovatno međusobno nadmetati za spajanja i preuzimanja, a tako rastu i izgledi da će pobjednik preplatiti. Barem bankari i stručnjaci za spajanja i preuzimanja neće gladovati. VEZANO Objavljen popis: Ove evropske kompanije su bile najbolje za rad u protekloj godini