Najskuplja kupovina u historiji sporta: Novi vlasnik LA Lakerse platio 10 milijardi dolara
Marx.ba Los Angeles Lakersi promijenili su vlasnike u najskupljoj kupovini u historiji sporta. Klub u vlasništvu porodice Buss, zastupan po predsjednici kluba Jeanie Buss, za 10 milijardi dolara prelazi u vlasništvo Marka Waltera, koji je od 2021. imao manjinski udjel u Lakersima. Walter (65) američki je poduzetnik koji već ima udjele u drugim sportskim institucijama i takmičenjima. Prema Forbesu, nalazi se na 589. mjestu na listi najbogatijih ljudi na svijetu. Bogatstvo mu je procijenjeno na 6,1 milijardu dolara. Walter je izvršni direktor kompanije TWG Global koja upravlja fondovima putem firmi poput Guggenheim Partners, gdje je također izvršni direktor. Kompanija upravlja imovinom većom od 300 milijardi dolara. Osnovana je krajem 90-ih spajanjem njegove kompanije Liberty Hampshire s porodičnim uredom Guggenheim. Među osobnim ulaganjima ima udjele u prehrambenim i automobilskim kompanijama. Shams Charania, najpouzdaniji izvor iz NBA lige, objavio je da će Walter preuzimanje Lakersa platiti 10 milijardi dolara. Lakersi tako postaju najskuplja franšiza u historiji sporta, rušeći prethodni rekord Boston Celticsa, koji su prije nekoliko mjeseci prodani za 6,1 milijardu dolara. Koliko je iznos za koji su Lakersi prodani ogroman, svjedoči i usporedba s time koliko su koštale akvizicije najvećih nogometnih klubova. Porodica Glazer platila je Manchester United 1.5 milijardu dolara, dok je Fenway kupio Liverpool za manje od 500 miliona dolara. Prodaja Lakersa po gotovo dvostruko većoj cijeni od dosadašnjeg rekorda, svjedoči o privlačnosti najglamuroznije sportske franšize u SAD i jednog od najprepoznatljivijih brendova na svijetu. Dogovor još mora ratificirati NBA liga koja ima pravo veta na sve promjene vlasništva nad franšizama. Prema prvim informacijama, Jeanie Buss ostala bi u ulozi guvernera, predstavnice Lakersa u skupštini vlasnika NBA. Inale, Jerry Buss, otac Jeanie Buss, kupio je Lakerse 1979. godine za 67,5 miliona dolara. Prilagodimo li tu cifru uzimajući u obzir inflaciju, danas bi iznosila 298,6 miliona dolara, piše Seebiz. Tako stvarni profit obitelji Buss nakon prodaje Lakersa iznosi 9,7 milijardi dolara. Jerry Buss kupio je Lakerse u poslu koji je uključivao i vlasništvo nad Chrysler Buildingom, jednim od najpoznatijih nebodera u New Yorku. Iste godine u NBA je stigao Magic Johnson, s kojim je Buss razvio odnos koji je nadilazio onaj između vlasnika i zvijezde ekipe. Zajedno su postavili temelje za transformaciju Lakersa u simbol ne samo pobjeda i trofeja već i glamura Los Angelesa i Hollywooda.
Cijene biogoriva rastu, investitori traže alternative tokom sukoba na Bliskom istoku
Marx.ba Cijene palminog i sojinog ulja naglo su porasle nakon što je sukob između Izraela i Irana povećao troškove energenata, a Trumpova administracija predložila je povećanje količine biogoriva pomiješanih s dizelom i benzinom. Sojino ulje skočilo je za 11 posto od četvrtka, dosegnuvši najviši nivo do oktobra 2023. s više od 55 centi po funti. Palmino ulje, koje je ove godine padalo zbog viška ponude, ove je sedmice poraslo za više od 6 posto na gotovo 4100 ringgita po toni. Ta jestiva ulja tražena su usred potrage za jeftinijim izvorima energije, potaknute otprilike 8-postotnim skokom cijene sirove nafte Brent otkako je Izrael krajem prošle sedmice pokrenuo zračne napade na teheranski nuklearni program i vojne objekte. – Glavni faktor ovog skoka su cijene energije, cijene sirove nafte, zbog ovog sukoba. Više cijene energije povećavaju troškove proizvodnje palminog ulja, a također i potencijalnu potražnju za biogorivima, jer ona djeluju kao alternativni izvor energije, rekao je Darren Lim, strateg za robe u singapurskoj brokerskoj kući Phillip Nova. Dobitke je također potakao prijedlog Američke agencije za zaštitu okoliša od proše sedmice da se poveća količina biogoriva koju rafinerije trebaju miješati u dizel i benzin za 8 posto, na rekordnih 24,02 milijarde galona sljedeće godine. Plan uključuje povećanje ciljane količine dizela na bazi biomase – obično proizvedenog od sojinog ulja i rabljenog ulja za kuhanje – za 67 posto na 5,61 milijardu galona. To je bilo više od 5,25 milijardi galona koje su ranije ove godine predložile američke skupine za naftu i biogoriva i došlo je kao dobrodošlo iznenađenje za trgovce robom s optimističnim stavovima. EPA je također prepolovila broj odobrenih kredita za usklađenost za biogoriva proizvedena od stranih sirovina, poput kanadske uljane repice ili kineskog rabljenog ulja za kuhanje. Takvi krediti nastaju kada se biogoriva proizvode ili uvoze, a kompanije ih mogu kupiti ili prodati kako bi ispunile svoje godišnje kvote EPA-e za miješanje biogoriva. Ovaj potez daje konkurentsku prednost američkim proizvođačima i pomaže u podršci domaće potražnje za sojom. Slijedi pritisak i naftne i biogorivne industrije, a analitičari ga vide i kao politički potez za pomoć američkim poljoprivrednicima koji su se našli na meti Trumpove turbulentne trgovinske politike. – Ako spojite ta dva dijela, to je bila vrlo optimistična najava za američko sojino ulje, rekao je Charles Hart, viši analitičar roba u Rabobanku. Također je ukazao na podatke Nacionalnog udruženja prerađivača uljarica koji pokazuju da su zalihe sojinog ulja u SAD-u pale na 1,37 milijardi funti krajem maja, 20 posto manje nego prije godinu dana i najniži nivo u maju od 2004. – Povećali ste domaću potražnju zbog mandata, podrške rastućih cijena sirove nafte i smanjene ponude, dodao je, prenosi Seebiz. Uvezene sirovine činile su sve veći udio američkih dizelskih ulaza na bazi biomase posljednjih godina. Špekulanti su smanjili svoje neto duge pozicije u terminskim ugovorima za sojino ulje u sedmici koji je prethodio objavi EPA-e, prema podacima Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima. ž – Nakon što se objava EPA-e pokazala pozitivnijom za američku industriju nego što se očekivalo, špekulanti su otkupili pozicije, što je vjerojatno potaknulo rast, rekao je Hart.
Firme iz BiH dobile posao od 55 miliona KM za izgradnju brzu ceste od Mostara do hrvatske granice
Marx.ba Autoceste Federacije BiH dodijelile su posao izgradnje dijela brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica sa Hrvatskom, odnosno dionice Polog – Granica HR, kompanijama Hering Široki Brijeg i KTM-Brina Posušje. Riječ je o sekciji ceste Polugrno – Podledinac dužine oko 5,5 kilometara. Vrijednost ugovora je oko 55 miliona maraka. Na tenderu su bile još tri ponude i to kompanija China Overseas Engineering Group, Integral inženjering Laktaši i Euro-Asfalt Sarajevo. Ove tri ponude su odbijene kao neprihvatljive. Firma iz Laktaša je ponudila cijenu koja premašuje raspoloživa sredstva, dok druge dvije firme nisu dostavile svu dokumentaciju o ispunjavanju uslova. Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice: Mostar Sjever – Polog, dužine 20,3 kilometara te Polog – granica s Republikom Hrvatske, dužine 40,4 kilometra. Dionica Mostar Sjever – Polog počinje nakon petlje Mostar Sjever na Koridoru 5C i završava kod naselja Polog, gdje se nastavlja na južnu obilaznicu Mostara. Ova dionica dodatno je podijeljena na dvije poddionice: Mostar Sjever – Vihovići (11,6 kilometara) i Vihovići – Polog (8,7 kilometara).
Sejari Holding povećava vlasništvo u Transturistu
Marx.ba Sejari Holding GmbH povećat će vlasničko učešće u Transturistu Tuzla kroz ponudu za preuzimanje. Sejari Holding kontrolisao je 31.302 redovnih dionica Transturista, što je činilo 73,2176% od ukupnog broja. U javnoj ponudi dionica, koja je okončana 16. juna, deponovano je 2.680 dionica, što predstavlja 6,27 posto od ukupnog broja. Sejari Holding imat će rok do 23. juna da plati deponovane dionice, piše Indikator. Ukoliko se o i dogodi Sejati Holding imat će ukupno 33.982 dionei u Transturistu i vlasničko učešće povećat će 79,48 posto. Cijena po dionici u javnoj ponudi bila je 70 KM po dionici, što znači da Sejari za deponovane dionice ima platiti 187,6 hiljada KM. Treba napomenuti da će rezultati javne ponude biti poznati tek kad se njeni rezultati verifikuju i upišu u Registar vrijednosnih papira FBiH.
Tržište plemenitih metala: Rastu zlato, srebro, platina i paladij
Marx.ba Samo od početka ove godine, u velikoj mjeri obilježene posvemašnjim haosom na finansijskim tržištima u režiji Donalda Trumpa, cijena zlata uvećana je za gotovo trećinu, ali ta je činjenica većini vjerovatno već dobro poznata. Ako ništa drugo, onda zahvaljujući marketingu i agresivnoj promociji najrazličitijih oblika ulaganja u zlato u kojima se redom ističe impresivan intenzitet pozitivnog trenda. Konkretne brojke uistinu su fascinantne – u nepune tri godine cijena zlata doslovno se udvostručila, a trend rasta posljednjih je mjeseci dodatno intenziviran ozbiljnijom erozijom vrijednosti američke valute. Kao ključan katalizator dugoročnog trenda rasta poslužila je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, odnosno drakonske sankcije kojima je Bijela kuća, uz svesrdnu pomoć Evropske unije i inih saveznika (razvijenih zemalja), dolar pretvorila u vrlo potentno oružje (protiv neistomišljenika). Rusija je poslužila kao primjer, izgubivši kontrolu nad milijardama dolara deviznih rezervi (zarobljenih u finansijskim institucijama zaduženima za poslove kliringa i skrbništva), a ostatak svijeta izvukao je vrijednu pouku i krenuo drugim smjerom, s očitim ciljem diverzifikacije i smanjenja izloženosti ili, još bolje, ovisnosti o američkoj valuti. U skladu s tradicionalnom rolom u sklopu deviznih pričuva, zlato je figuriralo kao logičan odabir i nadasve kredibilna alternativa dolaru, čemu je svakako pridonijela i (makar zapravo klimava) reputacija prikladnog zaklona od inflacije. I tako je sve počelo, s početnih 1.600 dolara po unci, cijena zlata nezadrživo je rasla i nanizala seriju novih rekorda, preskočivši u martu i okruglih 3.000 dolara. Početni impuls nedvojbeno je stigao iz zemalja poput Rusije i Kine, koje su počele kupovati ogromne količine. Prema procjenama Evropske centralne banke, protekle tri godine obilježila je rekordna potražnja u produkciji centralnih banaka, nadmašivši brojku od hiljadu tona godišnje, što otprilike korespondira s petinom ukupne globalne proizvodnje, i dvostruko je više od prosjeka evidentiranog tokom prethodnog desetljeća. No, jednako bitnu ulogu odigrao je i veliki broj malih ulagača, od onih najzagriženijih, zaraženih “gold bug virusom” (terminom se u žargonu finansijskih tržišta počesto opisuju pobornici “zlatnog standarda”), do pukih oportunista koji su se u nekom trenutku odlučili priključiti krdu, igrajući na bujajući momentum (nerijetko putem svima dostupnih ETF-ova), piše Poslovni dnevnik. Zadnji su na voz uskočili oni (naj)konzervativniji investitori, ponukani drastičnim slabljenjem dolara koji ozbiljno dovodi u pitanje namjere, ili barem kompetencije aktuelne američke administracije. DXY indeks, koji ilustrira kretanje američke valute u odnosu na najvažnije rivale, prvi je put u posljednje tri godine skliznuo ispod okruglih 100, mahom ignorirajući podršku u obliku (relativno) visokih kamatnih stopa (što barem dijelom objašnjava pozitivnu korelaciju zlata i kamatnih stopa). Upravo ovo zadnje je probudilo i ostatak kvarteta plemenitih metala pa, pored zlata, dvoznamenkasti rast cijene od početka godine redom bilježe i srebro, platina i paladij. Takav razvoj događaja za brojne je analitičare signal zasićenosti tržišta i odraz uvjerenja kako je, ulaskom duboko na nepoznat teritorij, zlato (možda) ostalo bez značajnijeg prostora za daljnji rast. Premda je o tome posve izlišno raspravljati jer je zlato lišeno intrinzične vrijednosti pa je, uvjetno rečeno, fer valuacija zapravo u očima promatrača, argumentacija koja pretpostavlja masovnu potragu za jeftinijim alternativama (od zlata) zasad zvuči najuvjerljivije. Vratimo li se nekih dvije i po godine unatrag, do trenutka kada je zlato preskočilo granicu od 2.000 dolara po unci, najprije ćemo uočiti kako srebro, s rastom većim od 50 posto u promatranom periodu, trenutno tek neznatno zaostaje za zlatom. Iduća stvar koja upada u oči odnosi se na spoznaju da je ishod američkih predsjedničkih izbora plemenitim metalima osigurao čvrsto tlo pod nogama. I na kraju, objava recipročnih carina i posvemašnji kaos koji je potom uslijedio na finansijskim tržištima širom svijeta dodatno su intenzivirali trend rasta u segmentu plemenitih metala. Sve to, dakako, začinjeno je i geopolitičkim faktorima (koji u pravilu podižu cijene nafti i plemenitim metalima), poput najnovije eskalacije sukoba između Irana i Izraela. Izvedba još uvijek djeluje neujednačeno i u slučaju donedavno zanemarenog terceta isprekidana je povremenim korekcijama, no magnituda pomaka u prvoj polovici juna doista se doima spektakularnom. Cijena srebra dogurala je sredinom juna do najvišeg nivoa u posljednjih 13 godina, dok je platina trenutno na najvišem nivou u posljednje četiri godine (u odnosu na početak 2024. godine, paladij je zasad tek oko pozitivne nule). Mnogi će usto primijetiti kako se srebro, platina i paladij, za razliku od zlata, mogu pohvaliti i nimalo zanemarivom primjenom u industriji, od solarnih panela i baterija, do katalizatora u automobilskoj industriji. Zbog toga bi odnos ponude i potražnje u nekim drugim okolnostima doista figurirao kao ključna determinantna kretanja cijena, no dotični su detalji trenutno sasvim u drugom planu (i također djeluju poticajno). Puno bitniju ulogu očito ima teza (ili fiksacija) o plemenitim metalima kao prikladnim surogatima za globalne valute poput dolara ili eura, no investitori sa Starog kontinenta pritom svakako moraju imati na umu i negativan utjecaj kursa. Zahvaljujući slabljenju dolara (kurs EUR/USD porastao je od početka godine za nešto više od 10%), rast cijena plemenitih metala iz evropske perspektive ipak izgleda nešto manje uvjerljivo, piše Pd.
Centralne banke povećavaju zlatne rezerve i smanjuju zalihe dolara
Marx.ba Centralne banke širom svijeta planiraju da nastave sa snažnim kupovinama zlata tokom ove godine, dok u narednih pet godina očekuju pad udjela američkog dolara u svojim deviznim rezervama, pokazuje novo istraživanje među globalnim monetarnim vlastima. – Geopolitičke tenzije, rizik od sankcija i sve izraženije sumnje u dominaciju američkog dolara naveli su centralne banke da rekordnim tempom kupuju zlatne rezerve. Zlato je nedavno preteklo euro i postalo druga najveća rezervna imovina na svijetu, odmah iza dolara, podsjeća Lesli Hook sa Finansial Timesa. Cijena zlata je od januara porasla za 30 posto, a u posljednje dvije godine duplirana, zahvaljujući rastućoj globalnoj nesigurnosti i volatilnosti tržišta, koje su podstakle potražnju investitora za sigurnim utočištem. Prema istraživanju Svjetskog savjeta za zlato (World Gold Council), rekordnih 95 odsto ispitanika vjeruje da će centralne banke u narednih godinu dana povećati svoje zlatne rezerve – što je najviši nivo otkad je anketa pokrenuta 2018. godine. U isto vrijeme, čak tri četvrtine učesnika ankete očekuje da će centralne banke smanjiti udio dolara u rezervama tokom narednih pet godina. U istraživanju je učestvovalo više od 70 centralnih banaka. – Sentiment je veoma snažan. Među centralnim bankama raste uvjerenje da će mnoge institucije povećati svoje zlatne rezerve, uključujući i njihove sopstvene banke, rekao je Shaokai Fan iz Svjetskog savjeta za zlato. Sve više zemalja vraća zlato kući – nepovjerenje u SAD i Veliku Britaniju Zbog rastućih geopolitičkih tenzija, neke centralne banke planiraju da premjeste dio svojih zlatnih rezervi iz inostranstva u domaće trezore, prenosi Investitor me. Umjesto da zlato čuvaju u Londonu i New Yorku, gdje se nalaze dva najveća svjetska skladišta, sve više država odlučuje se za repatrijaciju. Brige o mogućnosti pristupa zlatnim rezervama u slučaju krize ili zapljene usljed sankcija doprinijele su ovoj tendenciji. Iako još uvijek skroman, trend povratka zlata u matične zemlje sve je prisutniji. Tako je prošle godine Indija vratila više od 100 tona zlata iz Banke Engleske, dok je i Centralna banka Nigerije povukla dio svojih rezervi iz inostranstva. Oko sedam posto ispitanika najavilo je planove za povećanje domaćeg skladištenja – što je najviši nivo od početka pandemije koronavirusa. U posljednjim mjesecima, nesigurnost dodatno podgrijavaju nepredvidive izjave američkih zvaničnika. Tako je u februaru predsjednik SAD Donald Trump javno dovodio u pitanje da li je zlato iz američkog trezora Fort Knox „nestalo”, izazvavši nelagodnost kod stranih država koje tamo skladište svoje rezerve. Inače, Federalna rezerva New Yorka zadužena je za čuvanje zlata u ime stranih centralnih banaka. Zlato sve traženije u kriznim vremenima – dolar gubi auru sigurnosti Rezultati ankete pokazuju da centralne banke vide zlato kao ključni oslonac u kriznim vremenima, zbog njegovog statusa imovine bez rizika od bankrota i zaštite od inflacije. Upravo su to, prema anketi, tri glavna razloga za povećanu akumulaciju zlatnih rezervi. Kupovine zlata su ubrzane nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su SAD i saveznici uveli široke finansijske sankcije i pokušali da Moskvu isključe iz međunarodnih platnih sistema. Mnoge centralne banke iz tržišta u razvoju tada su počele da ubrzano diversifikuju rezerve i udaljavaju se od dolara. Ipak, zlato ima i svoje mane – uključujući visoke troškove skladištenja i logističke izazove pri transportu, što ga čini složenijim za upravljanje u poređenju sa drugim rezervnim sredstvima.
Evropske berze blago porasle
Marx.ba Evropske berze u ponedjeljak prijepodne ostvarile su blage dobitke nakon prošlosedmičnog pada, unatoč eskalaciji sukoba između Izraela i Irana tokom vikenda koji potiče strah od produženog ratnog sukoba, a najviše su u plusu cijene dionica proizvođača nafte. Paneuropski Stoxx 600 indeks porastao je oko 9,30 sati 0,2 posto, na 546 bodova. Istodobno, frankfurtski DAX bio je u plusu 0,27 posto, na 23.580 bodova, londonski Ftse indeks za 0,19 posto, na 8.867 bodova, a pariški CAC za 0,48 posto, na 7.721 bod. Najviše su porasle cijene dionica proizvođača nafte i plina, u prosjeku za 1,1 posto, uslijed uzleta cijena sirove nafte jer se strahuje da će sukob između Izraela i Irana poremetiti opskrbu iz Irana, devetog najvećeg svjetskog proizvođača nafte. Investitore je ponešto ohrabrio najnoviji podatak iz Kine, o skoku maloprodaje u maju za 6,4 posto na godišnjem nivou, što je najbrža stopa rasta prometa u maloprodaji od kraja 2023., zahvaljujući državnim subvencijama. Taj podatak dodatno ohrabruje je se druga najveća svjetska ekonomija bori s tvrdokornom deflacijom. Najviše je porasla cijena dionice matične kompanije Gucci, Keringa, za 7,2 posto, nakon izvještaja da će Luca de Meo postati novi izvršni direktor, nakon što je preokrenuo situaciju na bolje s problematičnim Renaultom. Najviše je, pak, pala cijena dionice Renaulta, za 5,6 posto, jer je objavljeno da japanski Nissan planira smanjiti svoj udjel u tom francuskom proizvođaču vozila. U međuvremenu, geopolitičke napetosti nastavile su dominirati naslovnicama. Iranske rakete pogodile su izraelski Tel Aviv i lučki grad Haifu prije zore u ponedjeljak, u najnovijoj seriji napada koji su započeli prošle sedmice. Eskalacija napetosti daje tržištima još jedan razlog za zabrinutost dok se već suočavaju s posljedicama promjene američke carinske politike. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao je u ponedjeljak 1,26 posto, na 38.311 bodova.
Aleksandar Kostić kupio Hipotekarnu banku
Marx.ba Jedna od najbrže rastućih finansijskih grupa u Jugoistočnoj Evropi, koja je u vlasništvu Aleksandra Kostića, danas je zvanično preuzela 74,9% akcija Hipotekarne banke u Crnoj Gori. Preuzimanjem Hipotekarne banke, neto aktiva AikGroup iznosi 10 milijardi eura, i sa tako snažnim pokazateljima profita, Grupa ostaje fokusirana na dalje širenje u regionu i pružanje vrednosti u poslovnom okruženju kroz strateška ulaganja u digitalizaciju i korisničko iskustvo. Ovim se finalizuje proces sticanja koji je započet u decembru 2024. godine, kada je AikGroup potpisala ugovor o kupovini 7.620.620 akcija ove vodeće crnogorske banke. Nakon dobijanja svih neophodnih regulatornih odobrenja od strane Centralne banke Crne Gore i Agencije za zaštitu konkurencije, kao i ispunjenja svih uslova za zaključenje transakcije, ugovor je danas realizovan po ceni od 9,77 eura po dionici. – Akvizicijom Hipotekarne banke dve snažne organizacije udružuju svoje kapacitete od čega će benefit imati klijenati i lokalna zajednica. Uz zajedničku posvećenost vrhunskoj usluzi, klijentima Hipotekarne banke grupa će omogućiti veće resurse i proširenu ponudu tradicionalnih i inovativnih finansijskih proizvoda. Za AikGroup, uspostavljanje snažnog uporišta na crnogorskom tržištu koje je u kontinuiranom rastu, predstavlja značajan korak ka ostvarivanju naše strategije rasta i zauzimanju pozicije vodeće banke iz regiona i za region. Raduje nas što možemo da poželimo dobrodošlicu Hipotekarnoj banci u AikGroup porodicu, izjavio je Razvan Munteanu, predsednik Izvršnog odbora AikGroup. – Hipotekarna banka je decenijama gradila čvrsto poverenje klijenata kao lider savremenog bankarstva u Crnoj Gori. Ulaskom u AikGrupu otvaramo novu fazu rasta, osnaženi znanjem i regionalnim iskustvom, spremni da klijentima pružimo još snažniju podršku i nastavimo putem koji nas je doveo do vrha, izjavio je Esad Zaimović, predsednik Upravnog odbora Hipotekarne banke. Kao grupa koja je posvećena rastu i modernizaciji u skladu sa potrebama svojih klijenata, AikGroup je ove godine prošla kroz strateški proces transformacije i rebrendiranja, uključujući promenu imena grupe i vizuelnog identiteta. Novi simbol grupe – wayfinder – odnosno savremena verzija navigatora, simbolizuje posvećenost klijentima i kreiranju najboljeg korisničkog iskustva. On predstavlja obećanje agilnosti, razumevanja i podrške klijentima u različitim životnim situacijama, kako bi oni što bolje snašli u dinamičnom i složenom svetu finansija, bez obzira na to kojoj generaciji pripadaju.
Novi iskorak bh. kompanije: Derubis karavani i za osobe s invaliditetom
N. D. Bh. kompanija Derubis Caravans objelodanila je da su napravili još jedan iskorak. Ugledna firma iz Viteza koja se uspješno širi na svjetsko tržište, kako sami kažu, otvorila je nova vrata – doslovno. – Razvili smo Derubis karavane za osobe s invaliditetom. Na sajmu karavana u Düsseldorfu, posjetitelji su nam rekli: „Niko ne sluša. Niko ne nudi zaista pristupačno rješenje – a da se pritom ne osjećamo drugačije.“ Odlučili smo slušati – i djelovati, poručio je za Denis Kraljević, suvlasnik ove ugledne bh. kompanije. Kako je objavljeno, kampere odlikuju šira ulazna vrata, pristupna rampa dizajnirana po mjeri i unutrašnji raspored bez barijera. – Sve to, bez kompromisa u pogledu udobnosti, estetike ili osjećaja pripadnosti. Nismo samo prilagodili karavan. Prilagodili smo naš pristup. Jer dostojanstvo nije opcionalno – to je pravo. Pristupačnost ne znači manje, to znači više razumijevanja, više jednakosti i više poštovanja, poručeno je.
Nedavni pad Bitcoina podsjeća na kretanje zlata pred historijski rast: Da li slijedi novi rekord
Marx.ba Charles Edwards, osnivač fonda Capriole, vjeruje da kretanje cijene Bitcoina podsjeća na kretanje zlata između 2009. i 2011. godine, što bi moglo otvoriti prostor za novi rast ako se ključni nivoi podrške ponovo uspostave. Edwards je istakao kritično područje oko 106.047 dolara. Ako Bitcoin uspije zatvoriti iznad tog nivoa dva uzastopna dana, to bi potvrdilo preokret podrške, slično kao što se desilo kod rasta zlata nakon testiranja maksimuma iz 2008. godine. Do tada, prognoze ostaju nejasne, iako Edwards ostaje oprezni optimista za juni. Uprkos korekciji, veliki vlasnici (tzv. kitovi) ne djeluju zabrinuto. On-chain podaci pokazuju da su kitovi kontinuirano akumulirali BTC od februara, isključujući novčanike berzi i rudara. Ovaj trend dodatno učvršćuje povjerenje u dugoročni zamah Bitcoina. U prilog optimističnoj prognozi govori i izjava analitičara PropheticBTC, koji predviđa povratak na 110.000 dolara i planira da otvori long poziciju s kratkoročnim horizontom do sredine juna. Dok tržište kriptovaluta traži pravac, makroekonomski faktori poput najava Federalnih rezervi i političkih događaja mogli bi privremeno uticati na raspoloženje. Ipak, mnogi vjeruju da, ako Bitcoin ponovi historijski obrazac zlata, novi rast je samo pitanje vremena.