Analitičari: Zlato će do kraja godine skočiti na 3.000 dolara
Marx.ba Cijene zlata dosegnule su nove vrhunce i analitičari očekuju nove rekorde, a neki predviđaju da će metal dosegnuti 3.000 dolara za uncu sljedeće godine, kako se bliži sastanak američkih federalnih rezervi. Promptno zlato zadržalo se na rekordnoj visini od 2.508,14 dolara za uncu prošle sesije, prema podacima FactSeta, dok su terminske cijene zlata u SAD skočile za 0,16% i postavile novi rekord od 2.540,8 dolara za uncu tokom ponedjeljka u azijskim satima, produžujući dobitke od petka. – Ova 2024. je godina u kojoj bi zlato trebalo doseći višestruke vrhunce, rekla je za CNBC Sabrin Chowdhury, voditeljica analize roba u BMI-ju, navodeći privlačnost zlata kao imovine sigurnog utočišta. – Zlato cvjeta zbog neizvjesnosti, neizvjesnost je na vrhuncu, dodala je, misleći na 2024. kao godinu izbora, nedavnog upada Ukrajine nazad u Rusiju i rastućih napetosti na Bliskom istoku. Čini se da su Izrael i Iran na rubu direktnog sukoba nakon što je Iran obećao osvetu nakon ubojstva političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu ranije ovog mjeseca. Izrael je svoju vojsku stavio u stanje visoke pripravnosti, a SAD je poslao udarnu grupu nosača i podmornicu s navođenim projektilima u regiju kako bi podržao obranu svog saveznika. Još jedan faktor koji pokreće cijene poluga su povećane šanse za smanjenje stope Feda u septembru. Julski sastanak Feda ojačao je povjerenje ulagača da je smanjenje kamatne stope sljedeći mjesec “na stolu”. – Kad Fed počne snižavati stope, vjerovatno sljedećeg mjeseca, zlato bi moglo dosegnuti 2.700 dolara za uncu, rekao je analitičar BMI-ja. Drugi analitičari dijele sličan optimistični osjećaj. Niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak kupovine zlata, čineći ga privlačnijim u odnosu na kamatonosnu imovinu kao što su državne obveznice, koje se takmiče sa zlatom kao sigurnom utočištem. Niže kamatne stope također vrše pritisak na dolar, čineći poluge po cijeni u dolaru privlačnima za posjednike drugih valuta. Čini se da će raspoloženje ulagača u zlato biti u porastu u periodu od tri do šest mjeseci, rekli su analitičari Citija u ponedjeljak. Banka je dodala da vide cilj od 3.000 dolara po unci do sredine 2025., a predviđaju prosječnu cijenu u četvrtom kvartalu od 2.550 dolara po unci. Trgovci će također paziti na godišnji simpozij o ekonomskoj politici u Jackson Holeu ove sedmice, koji bi mogao ponuditi veću jasnoću o izgledima kamatnih stopa, a predsjednik Feda Jerome Powell trebao bi govoriti na skupu, piše Seebiz.
Regulacija kriptovaluta u regionu u ranoj fazi, BiH napravila hrabar korak
Bloomberg Adria Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini (BiH) i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Postoji strah institucija od mogućih negativnih efekata kriptovaluta na tradicionalni finansijski sistem, ali postoje i pozitivni pomaci gdje su regulatori počeli aktivno da sarađuju sa stručnjacima iz industrije. Kakve su perspektive kripto-tržišta, ko investira u ovaj vid imovine i kako se razvijaju domaće kripto-berze u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je Nikola Maričić, operativni direktor (COO) Adriatic Crypto Exchange (ACX). Istakao je da je Bosna i Hercegovina napravila hrabar iskorak u regulaciji kriptovaluta i da svakodnevno radi na unapređenju i edukaciji svih relevantnih faktora lokalnog kripto-tržišta. – Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. U BiH, na primjer, pojam virtuelne valute i pojam pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama, to jeste VASP-ova, spominje se u odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, te baš to predstavlja vrlo bitan korak regulacije tržišta virtuelnih valuta u BiH. U zemljama regiona, regulatorni pristupi variraju od potpunog zanemarivanja tržišta kriptovaluta i manjka regulacije do pokušaja njihovog regulisanja kroz postojeće zakone. Ovaj manjak adekvatne regulacije može se smatrati dvostranim mačem. S jedne strane, to omogućava fleksibilnost i slobodu za inovatore i preduzetnike da istražuju nove modele poslovanja bez stroge birokratije. To može podstaći razvoj kripto-industrije i kripto-tržišta i privući strane investicije. Međutim, njen nedostatak može stvoriti nesigurnost za investitore i korisnike. Bez jasnih pravila igre, postoji rizik od prevara i zloupotreba, što može ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u kriptovalute, rekao je Maričić na pitanje, kako ocjenjuje regulatorni okvir u BiH i zemljama regiona po pitanju kriptovaluta, šta su prednosti, a šta nedostaci.
Bušotine u Jadranskom moru: Potraga za naftom i gasom se nastavlja
Marx.ba U toku su pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, oblavili su tamošnji mediji. -Podatak da u jadranskom podmorju ima 1,3 hiljade bušotina jasno ukazuje da treba nastaviti istraživanja našeg dijela podmorja, rekao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović. On je u naveo da bi, u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rešenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope. – Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diverzifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju, kazao je Šahmanović. Inače, Crna Gora je sa konzorcijumom kompanija Eni i Novatek 2016. godine zaključila ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za ukupnu površine 1.228 kvadratnih kilometara, a koji je prestao da važi 13. septembra 2022. godine. Ovaj konzorcijum uplatio je 12 miliona eura u državni budžet 2022. godine po garanciji za nezavršeni dio posla definisan ugovorom o istraživanju nafte u crnogorskom podmorju, zbog odustajanja od daljeg istraživanja. Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore 2017. godine potpisan je i sa kompanijom Energean, i to za površinu 338 kvadratnih kilometara. Ugovor je istekao 15. jula 2022. godine.
Unca zlata prvi put u historiji iznad 2.500 dolara
Marx.ba Cijena zlata jučer je prvi put porasla iznad 2.500 dolara za uncu, što je potaknulo očekivanja da će američka centralna banka Fed smanjiti kamatne stope. Cijena zlata u poslijepodnevnim satima jučer dosegla je 2.500,16 dolara jer najnoviji podaci o nekretninama na američkom tržištu pokazuju da će smanjenje kamatnih stopa u SAD biti brže i značajnije od očekivanog. Niže kamatne stope općenito su pozitivne za zlato jer se na njega ne plaćaju kamate. Cijene zlata su ove godine porasle za više od 20 posto, jer se ovaj plemeniti metal smatra sigurnim utočištem za kapital u današnjem svijetu rastućih geopolitičkih rizika na Bliskom istoku i u Ukrajini. Svjetske centralne banke jako su zainteresirane za zlato i svojom kupovinom dodatno podižu njegovu cijenu, prenosi Seebiz.
Tri miliona eura za podršku osnaživanja žena i mladih poduzetnika
Marx.ba U Sarajevu je danas potpisan kreditni aranžman u vrijednosti 3 miliona aura, između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Mikrokreditne fondacije MI-BOSPO Tuzla. Potpisivanjem ovog, itekako važnog, ugovora, EBRD kroz partnerstvo sa Mikrokreditnom fondacijom MI-BOSPO čini korak više u pružanju podrške mikro, malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. U okviru ovog kreditnog aranžmana, EBRD će obezbijediti 3 miliona aura MKF MI-BOSPO, čime će omogućiti sredstva za dvije kreditne linije: – Kredit u iznosu 2 miliona eura za povećanje pristupa finansiranju mikro, malih i srednjih preduzeća s posebnim fokusom na biznise koje vode žene i poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini. Pored osnaživanja žena poduzetnica, investicija EBRD-a će podstaći sektor koji je i dalje nedovoljno zastupljen u zemlji, uprkos njegovoj važnosti za lokalnu ekonomiju. – Kredit u iznosu 1 milion euraR u okviru EBRD-ovog programa Mladi u biznisu (YiB) za daljnje kreditiranje kompanija koje su u vlasništvu ili koje vode poduzetnici mlađi od 35 godina. Ovaj kredit, drugi za MI-BOSPO u okviru programa, pomoći će mladim poduzetnicima da prevaziđu prepreke u pristupu finansiranju, uz savjetodavne usluge koje pružaju potrebna znanja za rast njihovih biznisa. Savjetodavna podrška je podržana od strane vlada Švedske, Italije putem Centralnoevropske inicijative, i Luksemburga. MI-BOSPO, sa sjedištem u Tuzli, četvrta je najveća mikrokreditna organizacija u Bosni i Hercegovini i osnovana je 1996. godine kao pilot projekat Svjetske banke. EBRD je prvi put obezbijedila kredit MI-BOSPO-u 2007. godine, započinjući tada uspješnu saradnju koja traje i danas. – Ponosni smo što proširujemo naše partnerstvo s MI-BOSPO-om u podršci MSP-ima, vitalnom segmentu za ekonomiju Bosne i Hercegovine. MI-BOSPO ima dokazano iskustvo u pružanju podrške ovim preduzećima, uz finansijska sredstva omogućena od strane EBRD-a, što nas čini uvjerenim u uspjeh ove inicijative. Snažna podrška koju naša investicija pruža ženama i mladim poduzetnicima pokazuje predanost Banke ka podsticanju inkluzivnog, kao i otpornog privatnog sektora, rekla je Manuela Naessl, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. I ua MI-BOSPO-u su istakli zadovoljstvo. – Vrlo smo zahvalni EBRD-u na kontinuiranoj podršci, koja dodatno doprinosi sprovođenju naše misije osnaživanja žena i mladih poduzetnika u Bosni i Hercegovini. Ovaj kreditni aranžman od 3 miliona eura predstavlja značajan korak naprijed u pružanju neophodnih finansijskih sredstava i savjetodavnih usluga našim klijentima. Naša saradnja s EBRD-om tokom godina pokazala je izuzetne rezultate, i uvjereni smo da će ova nova sredstva dodatno unaprijediti lokalnu ekonomiju. Radujemo se nastavku ove uspješne saradnje i daljnjem osnaživanju poduzetničkog duha u našoj zajednici, rekao je Safet Husić, direktor MI-BOSPO. EBRD je otpočetka svog djelovanja u zemlji, od 1996. godine, uložila više od 3,1 milijardu eura u 224 projekta u Bosni i Hercegovini.
Marx.ba saznaje: Bingo kupio pumpu u Sarajevu, ali i povratničkom mjestu Janja, uskoro otvorenje
N. D. U ulici Džemala Bijedića u naselju Halilovići Bingo Petrol otvara svoju prvu benzinsku pumpu u Sarajevu. Prošlog mjeseca Bingo Petrol je otvorio devetu pumpu, a ona se nalazi na području Mostara. Tada je objavljeno da se radi o bivšoj pumpi kompanije EOL. Čini se da je isti put urađen i u Sarajevu, jer je i na lokaciji gdje Bingo Petrol otvara pumpu u glavnom gradu BiH ranije bio EOL. Kontaktirali smo kompaniju EOL, oni su nam potvrdili akviziciju. – Pored benzinske pumpe u Halilovićima, od strane Bingo Petrol d.o.o akvizirana je i benzinska pumpa u Mostaru – Maršala Tita bb te benzinska pumpa u povratničkom mjestu Janja kod Bijeljine za koju se očekuje skoro otvorenje, rekli su iz kompanije EOL za Marx.ba.
Završena je Olimpijada u Parizu: Znate li koliko je potrošeno na organizaciju i osiguranje
Marx.ba Olimpijske igre, jedan najvećih sportskih događaja na svijetu, završene su nakon 16 dana. Ove godine je u Parizu prodano gotovo 9,5 miliona ulaznica za praćenje 33. izdanja ljetnih igara. Na takmičenjima je nastupilo više od 10.000 sportista iz 206 zemalja. Prema podacima NBCUniversala, ukupan prosjek gledanosti Olimpijade za 14 dana, počevši od ceremonije otvaranja, bez podataka za zadnja dva dana, iznosio je 31,6 miliona, što je za 77 posto više nego u Tokiju. Još uvijek nisu objavljeni službeni podaci, ali prema istraživanju Allianza, za organizaciju igara i osiguranje izdvojeno je oko 11,8 milijardi eura. Njemačka multinacionalna kompanija predviđa i da će OI povećati francuski bruto domaći proizvod (BDP) za više od 10 milijardi eura ili 0,4 posto te da će broj turista ove godine biti za šest posto ili 5,4 miliona veći nego u 2023. godine. – Potrošnja na hotele u gradovima domaćinima olimpijskih događaja porasla je za 16 posto u usporedbi s prethodnom godinom, dok je prodaja vezana uz turizam u muzejima i restoranima zabilježila porast od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, rekla je francuska ministrica turizma Olivia Grégoire, prenosi Euronews. Ovo je treći put da su se ljetne Olimpijske igre održavale u Parizu, prvi put su bile 1900., a drugi 1924. godine. Osim Pariza, jedino je London toliko puta bio domaćini, a 2028. će im se pridružiti i Los Angeles, pišu Financije.
As iz Tešnja dao ponudu za preuzimanje preostalog udijela u Vispaku
Marx.ba AS iz Tešnja objavio je ponudu za preuzimanje preostalog udjela u Vispaku čime bi postao stopostotni vlasnik ove kompanije. Osnovni kapital Vispaka iznosi 15,2 miliona KM, koji je podijeljen na 1.522.311 redovnih (običnih) dionica, nominalne vrijednosti 10 KM po dionici. AS je vlasnik 1.446.653 redovnih (običnih dionica) sa pravom glasa, što čini 95,03 posto od ukupnog broja dionica sa pravom glasa. Broj dionica koje su predmet ponude je 75.658 ili 4,96 posto dionica Vispaka. Ponuda za preuzimanje je upućena svim dioničarima Vispaka. AS će kupiti i dionice na kojima je zasnovano neko opterećenje (založno pravo, pravo plodouživanja, pravo trećih lica na vrijednosnim papirima i drugi tereti), odnosno ograničenja prava iz vrijednosnih papira – dionica, samo ako dioničar u periodu trajanja ponude za preuzimanje u Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine provede postupak brisanja zasnovanog založnog prava. Ponuđena cijena iznosi 15 KM po dionici, što predstavlja 150 posto nominalne vrijednosti dionice Vispaka, a novac je uplaćen na račun Registra vrijednosnih papira. Rok trajanja ponude za preuzimanje je 28 dana, a počinje teći od dana objavljivanja ponude za preuzimanje u dnevnim novinama. Ako su ispunjeni svi uslovi iz ponude, rok za plaćanje deponovanih dionica iznosi sedam dana od dana isteka roka trajanja ponude za preuzimanje. U ponudi se navodi da je cilj sticanje stopostonog vlasništva te da se ne očekuje da će preuzimanje uticati na promjenu poslovanja Vispaka osim u pravcu razvoja s obzirom da AS već posjeduje 95 posto udjela. Također, ne očekuje se da će ponuda imati uticaja na dosadašnje planove poslovanja niti na politiku zapošljavanja i radnopravne statuse radnika. AS nema namjeru vršiti promjene u vezi s upravom i nadzornim odborom. Vispak je prošlu godinu završio s 3,2 miliona dobiti, što je za 68,2 posto više u odnosu na 2022. godinu. Prihodi su rasli za 4,6 posto, a rashodi za 1,5 posto. Dionicama Vispaka se posljednji put trgovalo na Sarajevskoj berzi 13. februara, po cijeni od 15 KM. Kompanija Vispak osnovana je 1972. godine kao firma čija je osnovna djelatnost prženje i pakovanje sirove kafe. U narednim decenijama firma je izrasla u jednu od najvećih prehrambenih kompanija u BiH, čiji obim aktivnosti uključuje proizvodnju, preradu, pakovanje i trgovinu prehrambenim proizvodima. Dio AS Group postala je 2010. godine, a već godinu kasnije kompanija je predstavila 20 novih proizvoda koji su obuhvatili sve proizvodne programe Vispaka.
Disney planira uložiti pet milijardi dolara u produkciju u Evropi
Marx.ba Disney planira uložiti najmanje pet milijardi dolara (4,5 milijardi eura) u produkciju u Ujedinjenom Kraljevstvu i kontinentalnoj Evropi u sljedećih pet godina. Uz trenutni uspjeh Deadpoola i Wolverinea na blagajnama, jedan od produkcijskih potencijala vidi se u filmovima o superjunacima. – Čini se da je žanru ostalo još mnogo života, rekao je šef kompanije za Evropu, Bliski istok i Afriku Jan Koeppen za Financial Times. Deadpool & Wolverine, u produkciji britanskog studija Pinewood, već je zaradio oko 900 miliona dolara širom svijeta, postavljajući novi rekord za prvu sedmicu u kinima. – Osjećamo se kao da smo se vratili na pravi put s filmovima, što je fantastično. Siguran sam da ljudi ponovno idu u kino i posebno uživaju u našim filmovima, dodao je Koeppen. Ujedinjeno Kraljevstvo je važno produkcijsko središte za Disney, a kompanija je ondje potrošila oko 3,5 milijardi dolara u posljednjih pet godina. U zemlji su stvorene neke kultne franšize poput Ratova zvijezda. Disney u budućnosti planira nekoliko visokoprofilnih projekata za Pinewood Studios, uključujući remake Snjeguljice i filmove The Fantastic Four: First Steps, The Roses i The Amateur. Novi Star Wars film je također u pripremi. Investicijska strategija se, međutim, proteže dalje od prikazivanja u kinu, budući da usluga streaminga Disney+ igra važnu ulogu u širenju kompanije u Evropi, prenosi Variety, piše Seebiz.
Investicije u stalna sredstva BiH u 2023. porasle za 17,48 posto
Bloomberg Adria Vrijednost ukupno ostvarenih investicija kompanija i institucija u BiH, a koje su ulagale u imovinu, proizvodne pogone i druge slične objekte u 2023. godini iznosila je 8,2 milijarde KM čime su one povećane za 17,48 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je njihova vrijednost iznosila 6,9 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Investicije u nova imovinska sredstva u 2023. godini iznosile su 7,4 milijarde KM, dok u 2022. godini iznose 6,3 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 17,64 posto. Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama, ali i najveći udio u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2023. godini su imale prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo. Najveći udio u ostvarenim investicijama u novu imovinu u 2023. godini, prema djelatnosti investitora, pored prerađivačke industrije na koju otpada 15,34 posto, ostvaren je na trgovinu na veliko i malo na koju otpada 13,51 posto, zatim na javnu upravu i odbranu 12,11 posto, slijede proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 11,99 posto i na posljednjem mjestu su transport i skladištenje sa 10,82 posto udjela. Po vrsti finansiranja najviše sredstava i dalje se izdvaja iz vlastitih sredstava. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva u Federaciji BiH za 2023. godinu iznosila je 5,5 milijardi KM. U odnosu na 2022. godinu, ostvarene investicije u stalna sredstva u 2023. godini su veće za 18,9 posto. Kada je riječ o ukupno ostvarenim investicijama u stalna sredstva Republike Srpske, a prema djelatnosti investitora, u toku 2022. godine bile su do sada najveće kada se posmatraju u apsolutnom iznosu, posljednji su podaci Zavoda za statistiku RS. U Republici Srpskoj u 2022. godini ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora iznosile su 2,28 milijardi KM, što je za 25,0 posto više u odnosu na 2021. godinu. U 2022. godini došlo je do velikog rasta ulaganja u rudnike, hidroelektrane, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a također je zabilježen i veliki rast ulaganja u bolničke kapacitete.