Bitcoin ulagači očekuju moguću “eksploziju” ukoliko Trump pokrene veliku državnu kupovinu
Marx.ba Ako je vjerovati predviđanjima iz Bitcoin Policy Instituta, američka državna kupovina milion bitcoina mogla bi uzdrmati globalna finansijska tržišta – i lansirati cijenu jednog bitcoina na čak milion dolara. U podcastu magazina Bitcoin Magazine, Zach Shapiro, šef kripto-politike u institutu, izjavio je kako bi objava američke vlade da planira kupovinu milion Bitcoina imala učinak „globalnog seizmičkog šoka”. – Mislim da bi cijena Bitcoina odmah eksplodirala. Vrlo brzo bismo mogli dosegnuti oko milion dolara po Bitcoinu, rekao je Shapiro, prenosi Poslovnu puls. Ove izjave nisu izrečene u prazno. PRije desetak dana američki predsjednik Donald Trump izdao je izvršnu uredbu kojom se uspostavlja strateške rezerve bitcoina i digitalne imovine. U dokumentu se federalnim ministarstvima finansija i trgovine nalaže razvoj mehanizama za akumulaciju Bitcoina bez povećanja saveznog budžeta. U fokusu su, između ostalog, prihodi koji nisu povezani s porezima – poput carinskih nameta, tantijema od energetskih koncesija, prodaje državnog zemljišta, fizičkog zlata i drugih digitalnih sredstava. Matthew Pines, izvršni direktor Bitcoin Policy Institutea, dodatno pojašnjava: – Ako Trump doista želi ostvariti cilj da SAD postane “Bitcoin supersila”, to se na kraju svodi na to koliko Bitcoina država posjeduje. Količina akumulirane digitalne imovine postaje konkretna mjera političke volje i strateškog smjera. Cijeli projekt dobiva i zakonodavnu podršku. Senatorica Cynthia Lummis 12. marta ponovno je predstavila prijedlog zakona pod nazivom BITCOIN Act (Boosting Innovation, Technology, and Competitiveness through Optimized Investment Nationwide), čiji je cilj povećanje američkih državnih zaliha bitcoina iznad milijun BTC-a. Ovaj agresivan i strateški pristup digitalnoj imovini nije prošao nezapaženo. Prema Pinesu, brojne države budno prate svaki korak američke administracije jer razvijaju vlastite digitalne strategije. Geopolitičko nadmetanje tako sve više poprima i kripto dimenziju. U ovom trenutku bitcoinom se trguje po cijeni od oko 84.000 američkih dolara. VEZANO Potpisan Sporazum o saradnji FMERI i Razvojne banke FBiH za projekte energetske efikasnosti
Potpisan Sporazum o saradnji FMERI i Razvojne banke FBiH za projekte energetske efikasnosti
Marx.ba U okviru konferencije Energetski zaokret u Tuzli potpisan je Sporazum o saradnji između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI) i Razvojne banke FBiH, kojim se privrednim subjektima omogućava povoljnije finansiranje za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Time se domaćim firmama pruža konkretna podrška u ispunjavanju sve strožih energetskih i klimatskih zahtjeva. Drugog dana konferencije “Energetski zaokret –Put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizacija i pravedna tranzicija“ diskutovalo se o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji industrije i prilagođavanju privrede evropskim regulativama. Kroz stručne diskusije i iznesene stavove, istaknuta je potreba za uspostavom domaćeg sistema trgovine emisijama (ETS) kako bi se izbjegla primjena CBAM-a, a novčana sredstva usmjerila u domaće projekte dekarbonizacije. Također je naglašeno da klimatske promjene nisu isključivo pitanje okoliša, već izazov koji zahtijeva zajedničko djelovanje svih sektora. – Izvozno orjentisana, ali i kompletna BiH privreda, suočena je sa izazovima troška oporezivanja ugljika shodno regulativama koje se odnose na šeme trgovanja emisijama (ETS). Opredjeljenje je ići ka uspostavi nacionalnog ETS-a, odnosno postepeno usklađivanje sa EU ETS-om, kako bi se izbjegla primjena CBAM-a, odnosno kako bi se prikupljena novčana sredstva, procjene su u milijardima eura, mogla koristiti za domaće projekte dekarbonizacije u BiH, kazao je moderator panela „Dekarbonizacija industrija – Uticaj ETS-a i CBAM-a na poslovanje kompanija i izvozno orjentisanu privredu” Nihad Harbaš. Sadržaj Konferencije je upotpunila posljednja panel diskusija o temi “Izazovi u investiranju, izgradnji i integraciji infrastrukturnih energetskih projekata“ koja je bila usmjerena na izazove u investiranju i realizaciji energetskih infrastrukturnih projekata. Istaknuto je da su bolja koordinacija, strateško planiranje i zakonodavni okvir ključni za ubrzanje prijeko potrebnih investicija u energetski sektor. – Izgradnja novih kapaciteta i diversifikacija proizvodnje je neminovnost. Elektroprivrede se moraju posvetiti planiranju svoje budućnosti i diverzificirati svoj energetski miks kako bi obezbijedili svoju finansijsku stabilnost i smanjili štetni uticaj na okoliš. Nužno je pokrenuti aktivnosti na izradi posebnog zakona o izgradnji strateških energetskih infrastrukturnih projekata kako bi se pojednostavio i ubrzao proces izgradnje projekata, zaključio je moderator panela Amil Kamenica, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, koje je organizovalo konferenciju Energetski zaokret. VEZANO Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Pogledajte najnoviji snimak radova na dionici Nemila – Vranduk
Marx.ba Kako su objavili iz Autocesta FBiH, radovi na dionici Nemila – Vranduk od 5,67 kilometara odvijaju se u punom zamahu. Gradi se trasa, a intenzivno se radi i na potpornim stubovima mostova koji će se povezivati s vijaduktom iznad M-17. Inače, dionica Nemila – Vranduk veoma je značajna jer će spojiti dvije dionice, dionicu Poprikuše – Nemila na sjeveru, te dionicu Vranduk – Ponirak na jugu, čijom izgradnjom će biti omogućen promet bez prekida na svim navedenim dionicama koridora 5C. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.956.530 eura sa PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 24 mjeseca. Pogledajte trenutno stanje na gradilištu. VEZANO Koliko je Kraš proizveo čokolade, zajedno s svojom firmom u BiH
Koliko je Kraš proizveo čokolade, zajedno s svojom firmom u BiH
Marx.ba Kompanija Kraš ostvarila je u 2024. godini 190 miliona eura prihoda u cijeloj grupi, što je sedam posto više nego prije dvije godine, piše Danica. Ovo je rezultat u koji je uračunato i poslovanje bh. kompanije Mira iz Prijedora, koja je u sastavu Kraš grupe. Kraš grupa pritom je imala dobit od 8,2 miliona eura, koja je čak 22 posto veća nego pretprošle godine. Brojke su isključiva posljedica snažnog dizanja cijena potaknutog inflacijom i poskupljenjem sirovina, prije svega kakaa. – Proizvodnja konditorskog asortimana bila je lani suočena s dva ključna problema – značajan rast ulaznih cijena osnovnih sirovina povezanih s berzanskom cijenom kakaovca i posljedičan rast prodajnih cijena te nedostatak radne snage. Najznačajnije smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu Kraš grupa ostvarila je na proizvodnoj lokaciji Zagreb, 8,1 posto, u čemu je najveće smanjenje na tvornici kakao proizvoda od 31,5 posto – kazali su iz Kraša te dodali: – Uzrok tog problema pojavio se u prvom kvartalu kad je došlo do velikog cjenovnog skoka kakaovca kao berzanskog artikla te se takva situacija odrazila na tržišnu potražnju svih kakao proizvoda, a samim tim i na kompletnu proizvodnju. Utjecaj tog problema bio je prisutan cijelu poslovnu godinu. No, izrazito je to naglašeno u drugoj polovici godine te se direktno odrazilo na smanjenje obima prodanog proizvoda u segmentima kakao proizvoda. Oporavak prodajnih volumena osjetio se tek u posljednja dva mjeseca godine, najviše kao posljedica blagdanske potrošnje, tumače u Krašu. Na koncu je ukupna lanjska proizvodnja Kraš grupe iznosila oko 35.000 tona, što je šest posto ili oko 2.200 tona manje nego godinu prije. VEZANO Podravka završila najveći investicioni ciklus od tri miliona eura
ASA Banka predvodi inicijativu za jačanje poljoprivrede kroz partnerstvo sa javnim sektorom
Marx.ba Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić zajedno sa saradnicima, održao je radni sastanak s predstavnicima ASA banke s ciljem unapređenja saradnje u oblasti podrške poljoprivrednoj proizvodnji u FBiH. Tokom sastanka razgovarano je o mogućnostima uspostavljanja posebne kreditne linije koja bi bila namijenjena poljoprivrednim proizvođačima s ciljem olakšavanja pristupa finansijskim sredstvima za unapređenje proizvodnje, modernizaciju opreme, te povećanje konkurentnosti domaće poljoprivrede. – ASA Banka predvodi inicijativu za jačanje poljoprivrede kroz partnerstvo sa javnim sektorom. U ASA Banci smo snažno opredijeljeni saradnji sa javnim sektorom u cilju podrške i razvoja domaće poljoprivrede, poručili su iz ASA Banke. Inicijativa o kojoj je razgovarano ima za cilj olakšati pristup finansijskim sredstvima te omogućiti modernizaciju proizvodnje, nabavku opreme i povećanje konkurentnosti domaćih poljoprivrednika. – ASA Banka potvrđuje svoje aktivno učešće u kreiranju održivih, ciljanih finansijskih rješenja u partnerstvu s institucijama. Saradnja s Ministarstvom poljoprivrede predstavlja važan korak u pravcu izgradnje efikasnog modela podrške koji doprinosi ekonomskom osnaživanju poljoprivrednog sektora, izjavila je Aldijana Rakić, Član Uprave. VEZANO Bh. kompanija preuzima dvije firme iz Hrvatske
Bh. kompanija preuzima dvije firme iz Hrvatske
Marx.ba Grupacija Heidelberg Materials, poznata po globalnom djelovanju, zapošljava čak 51.000 radnika, a svoje poslovanje dodatno širi i na teritorij Hrvatske. Grupacija Heidelberg Materials, poznata po globalnom djelovanju, zapošljava čak 51.000 radnika, a svoje poslovanje dodatno širi i na teritorij Hrvatske, izvještava Jutarnji.hr. Jedna od posljednjih akvizicija na hrvatskom tržištu dolazi kroz kompaniju Heidelberg Materials Beton Hrvatska, članicu njemačke grupacije Heidelberg Materials AG, koja je preuzela firme Obšivač i Delta inženjering. Ovim proširenjem kompanija je ojačala svoju poziciju u Dalmaciji, preuzimajući kamenolom i četiri pogona za proizvodnju gotovog betona, čime broj betonara u njenom vlasništvu u Hrvatskoj sada iznosi jedanaest, uz jednu separaciju šljunka i jedan kamenolom. Preuzimanjem Delta inženjeringa, Heidelberg Materials Beton Hrvatska uključuje u svoje djelatnosti i upravljanje građevinskim otpadom putem mobilnog postrojenja, što doprinosi dodatnom smanjenju emisije CO₂. – Akvizicija predstavlja važan korak za Heidelberg Materials koji dodatno osnažuje svoje prisustvo na jugu Hrvatske u dijelu gdje smo već dvadesetak godina zastupljeni s prodajom cementa u Dalmaciji. Međutim, sada ćemo imati kvalitetu više kroz vertikalnu integraciju poslovanja jer našim partnerima možemo osim cementa ponuditi i gotove betone sa više lokacija, kamene frakcije i reciklažu. Nastavljamo rasti i dodatno razvijati dobro poznatu i afirmiranu tvrtku koja je realizirala veliki broj značajnih važnih projekata, a s kojom surađujemo duže od dvadeset godina, izjavio je Branimir Muidža, generalni direktor Heidelberg Materialsa za Hrvatsku i BiH. Kompanija Obšivač će nakon sudske registracije djelovati pod nazivom Heidelberg Materials Dalmacija, dok je Delta inženjering već preimenovana u Heidelberg Materials Reciklaža. Firma Obšivač, koja ima tradiciju dugu 35 godina i jedan je od ključnih aktera u građevinskom sektoru juga Hrvatske, zadržava Zorana Obšivača kao suvlasnika s manjinskim udjelom. – Sa svojim fokusom na održivost i kružno gospodarstvo, Heidelberg Materials je idealan strateški partner za daljnje uspješno vođenje kompanije u budućnost. Ovo udruživanje nastalo je nakon dugogodišnje uspješne suradnje s tvrtkom Heidelberg Materials, i dodatno će osnažiti naše zajedničko djelovanje, naglasio je Zoran Obšivač. Preuzimanjem Delta inženjeringa, kompanija dodatno potvrđuje svoju opredijeljenost ka cirkularnoj ekonomiji, reciklaži i optimizaciji resursa kroz smanjenje upotrebe primarnih sirovina. VEZANO Hoteli ostaju sigurna luka kapitala, investitori optimistični uprkos globalnim izazovima
Tržišta nafte i dalje procjenjuju utjecaj trgovinskog rata SAD i Kine, cijene smanjene
Marx.ba Cijene nafte niže su za oko jedan posto u srijedu, jer su promjene u carinskoj politici SAD potakle nesigurnost, što je trgovce navelo da razmotre potencijalni utjecaj trgovinskog rata između SAD i Kine na ekonomski rast i potražnju za energijom. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 66 centi i iznose na 64,01 američka dolara (59,90 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta jeftinija za 69 centi. Njome se trguje za 60,64 dolara (56,75 eura). Oba referentna pokazatelja jeftinija su za 0,3 posto u odnosu na utorak. – Očekuje se da će globalna potražnja za naftom u 2025. rasti najsporijom stopom u posljednjih pet godina, a rast američke proizvodnje također će usporiti zbog carina koje je uveo predsjednik SAD Donald Trump trgovinskim partnerima i njihovih protuodgovora, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u utorak. – Investitorima i dalje nedostaje pokretač za značajniji oporavak, budući da se široko očekuje usporavanje globalnog rasta uslijed američkih carina, što ugrožava potražnju za naftom, rekao je za Reuters, Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u, prenose Financije. Naglasio je i da je silazni trend cijena nafte i dalje prisutan te da se može očekivati da će početni optimizam oko mogućeg ukidanja carina izblijedjeti, a temeljni makroekonomski izazovi, vidljivi u nadolazećim ekonomskim podacima, mogli bi tržišta vratiti u realniju sliku. IEA očekuje da će globalna potražnja za naftom ove godine porasti za 730.000 barela dnevno, što je značajan pad u odnosu na prošlomjesečnu procjenu od 1,03 miliona barela dnevno. Ovo smanjenje veće je od procjene koju je u ponedjeljak dao Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). – Trgovinski spor između SAD i Kine ostaje najveća prijetnja globalnoj ekonomiji i potražnji za naftom. Svaka sedmica koja prođe bez znakova popuštanja ovog sukoba povećava vjerovatnost globalne recesije i snižava gornju granicu cijena, rekao je Imad Al-Khayyat, voditelj istraživanja u London Stock Exchange Group. Zabrinutost zbog sve većih carina koje uvodi Trump, u kombinaciji s rastućom proizvodnjom zemalja iz grupe OPEC+ (OPEC i saveznici poput Rusije), već je snizila cijene nafte za oko 13 posto u ovom mjesecu. Zbog nesigurnosti uzrokovane trgovinskim tenzijama, nekoliko je banaka, uključujući UBS, BNP Paribas i HSBC, smanjilo svoje prognoze cijena sirove nafte. U međuvremenu, američke zalihe sirove nafte porasle su za 2,4 miliona barela u sedmici koji je završio 11. aprila, dok su zalihe benzina pale za tri miliona barela, a zalihe destilata smanjene su za 3,2 miliona barela, prema podacima Američkog instituta za naftu. VEZANO Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom
Sarajevska berza: Promet povećan zahvaljuću prodaji obveznica FBiH
Marx.ba Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 50.047.021,86 KM. U sklopu 27 transakcija ukupno je prometovano 53.333 vrijednosna papira. Održana je 61. aukcija obveznica Federacije BiH – radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 16. april 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,9620 uz kamatnu stopu 3,1084 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.981.004,58 KM. Vrijednost BIFX-a je porasla za 0,77 posto, dok su ostali indeksi u padu. Tako je vrijednost indeksa SASX-10 pala za 0,68 posto, indeksa SASX-30 za 0,08 posto, SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,47 posto, a vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je u minusu od 0,53 posto. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 82,40 KM dionicama ZIF Big investiciona grupa dd Sarajevo; kroz jednu transakciju prometovano je 103 dionice po cijeni od 0,80 KM. Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 57.774,88 K – u sklopu 14 transakcija prometovano je 2.848 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od 40.655,88 KM. Kurs emitenta iznosio je 15,44 KM. Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 8.160 KM – sklopu dvije transakcije prometovano je 382 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Rudnik soli Tuzla dd Tuzla u iznosu od 5.460 KM. Kurs emitenta iznosio je 30 KM. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice ZIF-a Big investiciona grupa dd Sarajevo od 5,26 posto, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent HM Cement BiH dd Kakanj od 3,33 posto sa cijenom od 72,50 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze. VEZANO Osiguravatelji u FBiH povećali bruto premiju za 4,4 posto u prvom kvartalu
Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom
Marx.ba Goldman Sachs Group i UBS Group predviđaju nove vrhunce za zlato. Tome će pridonijeti povećana potražnja centralnih banaka u odnosu na očekivanja, kao i uloga plemenitog metala koji se smatra utočištem u vrijeme recesije i geopolitičkih rizika, piše Bloomberg. Analitičari Goldmana, uključujući Linu Thomas, očekuju da će zlato porasti na 3.700 dolara za uncu do kraja ove godine, a moglo bi dosegnuti 4.000 dolara do sredine 2026. godine. Joni Teves, strateg UBS-a, nešto je oprezniji, predviđajući da bi cijena zlata do prosinca 2025. mogla porasti na 3.500 dolara za uncu. Nove ciljne cijene postavljene su nakon što je unca zlata prošle sedmice porasla za 6,6 posto, dosegnuvši novi rekordni nivo od preko 3.245 dolara po unci u trgovanju u ponedjeljak. Obje su banke povećale svoje procjene u martu, ukazujući na snažan konsenzus o usponu oko plemenitih metala u okruženju neizvjesnosti dok trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa uzdrmava globalna tržišta. Analitičari Goldmana vjeruju da će se kupovina službenog sektora ove godine vjerovatno povećati sa 70 tona na oko 80 tona mjesečno te su ponovili svoju dugoročnu preporuku za trgovanje zlatom. Rastući recesijski rizici također bi vjerojatno potaknuli priljeve u fondove kojima se trguje na berzi (ETF) povezane sa zlatom, dodali su. – Nedavni priljevi su iznenadili – na gore – vjerovatno odražavajući obnovljenu potražnju ulagača za zaštitom od rizika recesije i pada cijena rizične imovine, rekli su analitičari Goldmana, dodajući da ekonomisti banke sada vide 45 posto šanse za recesiju. Ako se dogodi takav scenarij, “priljevi u ETF-ove mogli bi se dodatno ubrzati, gurajući cijene zlata na 3.880 dolara za uncu do kraja godine”. UBS pak očekuje snažnu potražnju iz različitih tržišnih segmenata – uključujući centralne banke, dugoročne upravitelje imovinom, makrofondove, privatne osobe i male ulagače – budući da promjene globalnog trgovanja i geopolitičke pozadine jačaju potrebu za prelaskom u sigurna utočišta. – Omjer zlatnih pozicija i ukupne imovine fonda mogao bi premašiti nivoe dosegnute 2020., iako ne mora nužno dosegnuti vrhunac iz 2012. i 2013., rekla je Thomas. Dodaje da se baza ulagača u zlato proširila od finansijskog šoka 2008. “Tekuća neizvjesnost povećava potrebu za diversifikacijom portfelja, što pogoduje zlatu.” U međuvremenu, stroži uvjeti likvidnosti – djelomično zbog ograničenog rasta rudarstva i velikih količina zlata vezanih u rezervama centralne banke i posjedima ETF-a – mogli bi pridonijeti pretjeranim kretanjima cijena, zaključuje Teves. VEZANO Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom
Hoteli ostaju sigurna luka kapitala, investitori optimistični uprkos globalnim izazovima
Marx.ba Tržište hotelskih nekretnina u Evropi ušlo je u 2025. godinu sa pozitivnim zamahom, dok se kapital polako ali sigurno vraća u sektor koji pokazuje otpornost, stabilan rast i potencijal za generisanje konkurentnog prinosa. Evropski sektor komercijalnih nekretnina prolazi kroz fazu redefinisanja prioriteta i prilagođavanja makroekonomskim kretanjima, ali hotelski segment ostaje jedan od najočuvanijih stubova investicionog povjerenja. Izvještaj kompanije CBRE – „European Hotel Investor Intentions Survey 2025“, koji sumira stavove 110 ključnih tržišnih aktera, ukazuje na nastavak investicionog optimizma, uprkos geopolitičkim i operativnim izazovima koji oblikuju tržište. Ipak, napominje se da je istraživanje sprovedeno u četvrtom kvartalu prošle godine. Više od 90 posto investitora planira da zadrži isti nivo ili poveća ulaganja u hotele tokom 2025. godine. Dok je udio onih koji planiraju velike alokacije pao sa 42 posto na 26 posto, broj investitora koji namjeravaju realizovati manje povećanje kapitala porastao je sa 28 na 39 procenata, što ukazuje na stabilizaciju tržišta nakon snažnog oporavka u 2024. Izvještaj CBRE zapravo sugeriše zrelije tržište, gde je impuls rasta iz 2024. već velikim dijelom realizovan, a tekuća godina donosi fino podešavanje pozicija. Glavni motivi za nova ulaganja uključuju optimistične projekcije ukupnih prinosa (29 odsto), relativnu nadmoć nad drugim klasama nekretnina (17 posto) i očekivano smanjenje troškova duga (15 posto). Tu je i oporavak turističke potražnje i jača avio-povezanost. Strategije dodavanja vrijednosti – poput renoviranja, rebrendiranja i optimizacije operacija – ostaju ključni investicioni pristup, sa čak 66 posto investitora koji ih favorizuju, što je znatno više u odnosu na 51 procenat u 2024. godini. Ulaganje u „core“ strategije bilježi manji rast, dok se interes za oportunističke i distressed investicije smanjuje. Španija je zadržala status najpoželjnijeg tržišta drugu godinu zaredom, dok je Italija preskočila Veliku Britaniju i zauzela drugo mjesto – zahvaljujući bogatom hotelijerskom portfelju i ograničenoj novoj ponudi. Portugal sada dijeli treće mjesto sa Britanijom, dok Francuska i Grčka ostaju snažni kandidati, a Norveška i Danska se prvi put pojavljuju u top 10. Kada je reč o gradovima, London i dalje vodi ispred Madrida, dok Rim, Lisabon i Barcelona pokazuju rast atraktivnosti, što potvrđuje trend preusmjeravanja kapitala ka tržištima sa visokim potencijalom, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim. Tržište pokazuje jasnu polarizaciju – veliki kapital ostaje na primarnim tržištima, dok agilni investitori istražuju sekundarna tržišta i rezort destinacije kao slijedeći stepenik. Gornji srednji i luksuzni segmenti ostaju najprivlačniji za investitore, sa 48, odnosno 40 posto udjela među „najatraktivnijim“ opcijama. Iako luksuz dominira po performansama i potražnji određenih grupa turista, ograničena dostupnost imovine i visoke cijene predstavljaju izazov. Istovremeno, raste interes za „limited service“ modele zbog nižih operativnih troškova i brze operativne skalabilnosti. Modeli sa „slobodnim posjedom“ („vacant possession“) i kombinovanim zakupima omogućavaju investitorima veću kontrolu i fleksibilnost u sprovođenju strategija dodatne vrednosti. Zanimljivo, raste interes za nezavisne hotele (40 posto), dok „soft-branded“ modeli gube na popularnosti. VEZANO Investicione prilike: Evropska komisija objavila poziv i kompanijama Zapadnog Balkana