Ovo je najveća kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u Evropi
Marx.ba Njemački proizvođač softvera SAP postao je najveća kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u Evropi. Tržišna vrijednost kompanije na berzi u Frankfurtu dosegla je vrijednost od 314 milijardi eura, javila je njemačka novinska agencija dpa. SAP je tako s vrha liste istisnuo danskog farmaceutskog diva Novo Nordisk. Kako javlja dpa, tržišna vrijednost danske kompanije Novo Nordisk bila je 310 milijardi eura. SAP, sa sjedištem u Walldorfu, na jugozapadu Njemačke, potaknut je računarstvom u oblaku i procvatom umjetne inteligencije. S druge strane, danski farmaceutski div izgubio je približno polovicu svoje vrijednosti od prošle godine, kada je dosegao rekordnu tržišnu vrijednost na račun razvoja revolucionarnog lijeka za mršanje, prenosi dpa. Istraživanje konzultantske tvrtke EY pokazalo je da su 62 od 100 najvrjednijih svjetskih komapnije sa sjedištem u SAD, piše Seebiz. Od toga samo tri imaju sjedište u Njemačkoj, a to su SAP, Siemens i Deutsche Telekom, također navodi dpa. VEZANO Dolar oslabio, cijene nafte blago pale
Cijena kobalta dostigla 35.000 dolara
Marx.ba Tragom ambicioznih planova “zelene tranzicije” u kojima su baterije figurirale kao jedna od ključnih stavki, kobalt je godinama slovio kao jedna od najperspektivnijih sirovina. U očima površnih promatrača, ta je teza, podebljana k tome jako optimističnim projekcijama (enormnih količina rude potrebne za globalnu elektrifikaciju), posve nespojiva s nizom uspona i padova cijene. Pritom mnogi zaboravljaju na izrazito cikličku narav sektora, svojstvenu procesu eksploatacije rudnih bogatstava, i relativno jednostavan obrazac dramatičnog rasta cijena koji u pravilu za sobom povlači velike kapitalne investicije i značajno povećanje proizvodnje, što u konačnici onda vodi do krhke ravnoteže (odnosa ponude i potražnje), a potom i do duboke korekcije cijena. I tako u krug. Kada je riječ o kobaltu, fluktuacijski raspon cijena tokom posljednjeg desetljeća na vrhu je omeđen rekordom od 95.000 dolara po toni postavljenim još u martu 2018. godine. Donja granica fiksirana je relativno nedavno, u februaru ove godine, na svega 21.000 dolara. Upravo je zadnja brojka označila kulminaciju višegodišnjeg negativnog trenda i natjerala Kongo na očajničku intervenciju koja je imala za cilj isprovocirati preokret i rast cijena. Nepunih mjesec dana kasnije čini se kako su rigidne mjere polučile željeni rezultat – cijena tone kobalta na London Metal Exchange (LME) dogurala je do 35 hiljada dolara (i najviše nivoe u posljednjih 12 mjeseci) te u odnosu na početak godine bilježi rast od gotovo 50 posto. Posljedica je to odluke kojom su vlasti jedne od onih država s oksimoronom u nazivu (Demokratska Republika Kongo) krajem februara u potpunosti zaustavile izvoz kobalta, inicijalno na rok od četiri mjeseca. Drakonskim mjerama Kongo je, uspješno, čini se zasad, neutralizirao već dobro poznatu poslovnu strategiju kineskih divova koji grozničavo povećavaju proizvodnju, najčešće kako bi naštetile konkurenciji. U ovoj priči glavnu ulogu igra CMOC Group, nekadašnji China Molybdenum Company, koji se 2023. godine prometnuo u najvećeg svjetskog proizvođača kobalta i u samo godinu dana utrostručio proizvodnju u odnosu na švicarski Glencore, koji je dugo godina uživao status globalnog lidera, piše Pd. Sve ovo itekako ima utjecaja na kretanje cijena, ponajprije zbog geografski jako koncentrirane strukture proizvodnje kobalta u svijetu. Na DR Kongo otpada čak tri četvrtine ukupnih količina proizvedenog metala, a zajedno s Indonezijom (kobalt je najčešće nusproizvod ekstrakcije bakra i nikla) ukupni tržišni udio penje se na vrtoglavih 85 posto. Ostatak je raštrkan u rudnicima širom svijeta, od Rusije, preko Madagaskara do Kanade. Stoga ne čudi ni dominantna pozicija koju na tržištu drži CMOC, kontrolirajući nešto više od 40 posto globalne proizvodnje (agregirani tržišni udio kineskih kompanija premašuje 60%). Činjenica da je ukupna svjetska proizvodnja, nakon nešto više od 200.000 tona u 2023. godini, lani premašila 300 hiljada tona, u kombinaciji sa zaokretom u procesu proizvodnje baterija (i sve češćim zaobilaženjem kobalta), isprovocirala je višegodišnju korekciju koja je naprasno prekinuta tek potpunom, pa makar i privremenom, obustavom izvoza (proizvodnja se i dalje odvija nesmetano). Zasad još uvijek nije poznato hoće li vlada u Kongu produžiti bezuvjetnu suspenziju izvoza, a dobro upućeni izvori tvrde kako se razmišlja i o izvoznim kvotama, valjda po uzoru na OPEC, čije su intervencije posljednjih godina bile znatno manje uspješne, dobrim dijelom i zbog činjenice da SAD nije član kartela. Inače, kobalt je krhki metal koji se koristi za proizvodnju jakih, korozijskih i toplotno otpornih legura , trajnih magneta i tvrdih metala. Uprkos mnogim upotrebama kobalt metala, primarne aplikacije kobalta su u hemijskom sektoru, što čini oko polovine ukupne globalne tražnje. Kobalt hemikalije se koriste u metalnim katodama baterija koje se mogu puniti, kao iu petrohemijskim katalizatorima, keramičkim pigmentima i dekolorizatorima stakla. VEZANO Cijene zlata dostigle novi rekord
AstraZeneca će uložiti 2,5 milijarde dolara u novi istraživačko-razvojni centar
Marx.ba AstraZeneca objavila je u petak da će uložiti 2,5 milijarde dolara u istraživačko-razvojni centar u Pekingu. Reuters navodi da farmaceutska kompanija nastoji oživjeti poslovanje na svom drugom najvećem tržištu nakon niza skandala, uključujući hapšenje predsjednika kineskog ogranka prošle godine. Glavni izvršni direktor Pascal Soriot boravio je u Pekingu, gdje se sastao s gradonačelnikom kako bi najavio ovo ulaganje, zajedno s dva licencna ugovora s kineskim kompanijama te zajedničkim ulaganjem s trećom kompanijom u području cjepiva. Istakao je da svi ti potezi potvrđuju predanost kompanije drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji. – Istraživačko-razvojni centar radit će s naprednom biologijom i AI tehnologijom te će biti ključni dio naših globalnih nastojanja da pacijentima širom svijeta donesemo inovativne lijekove, dodao je Soriot. Centar u Pekingu bit će drugi istraživačko-razvojni centar u Kini, nakon onog u Šangaju otvorenog prošle godine. AstraZeneca imati po dva takva centra i u SAD i Evropi, podsjeća Reuters. Kineska vlada pokrenula je nekoliko istraga o rukovodiocima i aktivnostima AstraZenece u zemlji, gdje je farmaceutska kompanija uložila milijarde dolara u izgradnju tvornica i licenciranje eksperimentalnih lijekova od tamošnjih biotehnoloških kompanija. Kina je prošle godine činila oko 12 posto ukupnih prihoda grupe. AstraZeneca, najveća britanska kompanija uvrštena na berzu s tržišnom vrijednošću od 183 milijarde funti (236 milijardi dolara), najveći je strani proizvođač lijekova u Kini. VEZANO Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura
Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura
Marx.ba U Rumuniji, tačnije u njenom glavnom gradu Bukureštu, potpisan je najskuplji ugovor vezan za izgradnju putne infrastrukture koji ova zemlja ima. To je, istovremeno, najveći ugovor u kojem učešće ima i jedna kompanija iz naše zemlje. Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Euro-Asfalt dio je konzorcija koji je pobijedio na tenderu čija je vrijednost viša od milijardu eura. Ugovor je potpisan samo nekoliko dana nakon što je Euro-Asfalt sa partnerima izabran i za ugovor vrijedan nešto manje od milijardu eura (4,94 milijarde lei) i čije potpisivanje slijedi uskoro. Posljednji ugovor potpisan je za projektiranje i izvođenje najduže parcele koja se odnosi na planinsku dionicu II: Miercurea Nirajului – Leghin, autoputa A8 Unirii, tačnije parcela 2A Ditrău-Grinties, a izvođač je konzorcij SA&PE Construct – Tehnostrade SRL – Euro Asfalt D.O.O. – Spedition UMB “. Vrijednost ugovora je 1,22 milijarde eura (6,14 milijardi lei), a sredstva su osigurana iz bespovratnih evropskih fondova, kroz Transportni program 2021-2027. Ugovor će trajati 54 mjeseca, od čega 14 mjeseci za fazu projektovanja i 40 mjeseci za fazu izvršenja. Ovo je prvi ugovor o projektiranju i izvođenju koji je potpisala Nacionalna kompanija za ulaganja u puteve. Radovi će se odvijati na 37,9 kilometara dugoj dionici, na kojoj će se graditi 19 tunela (najduži tunel bit će dug 850 metara), 63 mosta i vijadukta (najduži vijadukt bit će preko rijeke Sabar – 1.134 metra), cestovni čvor na Ditrău povezan sa DN12 (Okrug Harghita), privremeni izlaz na Lot 2B B Grintieș – Pipirig, kako bi se osigurala nezavisna funkcionalnost ovog Lota, ojačane ograde za sprečavanje izlaska divljih životinja na kolovoz, servisni prostori tipa S3 sa sigurnim parkinzima (100.000 m2 ukupne površine), kratkotrajni parkinzi (lijevo/desno) te Centar za održavanje i koordinaciju. Ukupna dužina tunela i vijadukata iznosi 21 km, što predstavlja više od 57% dužine cijele parcele.Trasa autoputa za ovu planinsku dionicu II prolazi kroz okruge Mureș, Harghita i Neamț, a administrativno-teritorijalne jedinice koje prolaze su: Miercurea Nirajului, Măgherani, Chibed, Sovata, Sărățeni, Praid, Joseni, Lăzarea, Ditrheiău, Grăigheiău, Tulău i Pipirig, Vânători-Neamț. Podsjećamo, ovo je treći ugovor koji kompanija Euro-Asfalt ima u ovoj zemlji. Pored spomenuta dva, u jesen 2022. godine potpisan je ugovor za gradnju dionice autoceste Lugoj – Deva, koji je u fazi realizacije. VEZANO Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Maarx.ba Koristeći najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda, Visual capitalist je rangirao najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini, naglašavajući Afriku i Aziju kao glavne regione. Najveće ekonomije na ovoj listi u velikoj mjeri zavise od naftnog sektora, što znači da fluktuacije u proizvodnji mogu imati drastičan uticaj na BDP, piše Bankar. Analizirane su dvije najbrže rastuće ekonomije. Južni Sudan (+27,2%) BDP Južnog Sudana fluktuirao je u posljednjim godinama zbog kontinuiranog građanskog rata koji je stanovništvo doveo do ekstremnog siromaštva. Kao zemlja bez izlaza na more, Južni Sudan također zavisi od naftovoda koji prolaze kroz njegovog sjevernog susjeda, Sudan, kako bi transportovao svoju naftu do Crvenog mora. U 2024. godini najvažniji naftovod Južnog Sudana je pretrpio kvar, što je dovelo do velikog pritiska na vladine prihode. Popravka naftovoda je teška jer njegov dio leži u aktivnim zonama sukoba. Prema podacima Bloomberga, Južni Sudan je tražio alternativne rute za izvoz nafte, kao i novčane otplate od Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi opstao. Gvajana (+14,4%) Gvajana je jedina južnoamerička zemlja koja se nalazi na ovoj listi. Nekada je bila jedna od najsiromašnijih zemalja u regionu, sve dok nisu otkrivena velika naftna nalazišta uz obalu u maju 2015. godine. Prema članku Associated Pressa iz 2023. godine, proizvodnja nafte u Gvajani započela je u decembru 2019. godine i generisala je više od milijardu dolara prihoda. Vlada Gvajane koristi ovaj novac za finansiranje ogromnog infrastrukturnog procvata, koji uključuje nove bolnice, škole, autoputeve i dubokomorskih luka. Analitičari očekuju da će ukupni prihodi od nafte ove zemlje dostići 157 milijardi dolara do 2040. godine. VEZANO Cijene nafte rastu potaknute povećanom potražnjom i slabijim dolarom
VTK BiH: Konferencija „Građevinski Sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta“
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine generalni sponzor je ovogodišnje konferencije Construction Disputes – Focusing on Project Success (Građevinski Sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta), koja će biti održana 4. 4. 2025. godine, u Sarajevu, u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatska. Konferencija će okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja pripreme i upravljanja ugovorima o građenju – posebno FIDIC ugovora, izbjegavanju nastanka sporova te rješavanju sporova kroz metode alternativnog rješavanja sporova i arbitražu. Cilj konferencije je pružiti sudionicima informacije o najnovijim trendovima i napretku u pripremi građevinskih projekata, upravljanju sporovima i rješavanju sporova te ujedno i priliku za umrežavanje. Konferencija je namijenjena: VEZANO Razgovor na temu investicija: Predstavnici austrijske kompanije ASTA posjetili VTK BiH
Cijene zlata dostigle novi rekord
Marx.ba Cijene zlata dosegle su rekordnu vrijednost, a jutros se taj plemeniti metal trgovao po 3.038,06 dolara. Federalne rezerve (Fed) trebaju objaviti svoju odluku kasnije danas i očekuje se da će stopu saveznih fondova zadržati nepromijenjenom na trenutnom rasponu od 4,25% do 4,50%. Stoga će fokus biti na ažuriranim ekonomskim projekcijama i komentarima predsjednika Feda Jeromea Powella na press konferenciji nakon sastanka. Ulagači će tražiti naznake o budućem putu smanjenja stope, što će zauzvrat utjecati na dinamiku cijena američkog dolara i pružiti neki značajan poticaj nepopustljivom žutom metalu, piše Seebiz. Usmjeravajući se prema riziku od ključnog događaja centralne banke, neka repozicionirana trgovina pomaže USD-u da se malo oporavi od najniže nivoe od oktobra dotaknute u utorak i djeluje kao vjetar u leđa cijeni zlata. Loša strana, međutim, ostaje ublažena zbog neizvjesnosti oko agresivne trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i njihovog utjecaja na globalne ekonomske izglede. Osim toga, rizik od daljnje eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nastavlja djelovati kao vjetar u leđa za zlato utočište i podupire izglede za produženje višemjesečnog uzlaznog trenda. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
BH-Gas intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija
Marx.ba Kompanija BH-Gas u saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, ključnog za energetsku stabilnost i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom u Federaciji Bosne i Hercegovine i cijeloj Bosni i Hercegovini. – Taj infrastrukturni projekat, koji je Vlada Federacije BiH proglasila projektom od strateškog značaja, ima za cilj povezivanje gasnih transportnih sistema Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, čime se omogućava pristup evropskoj gasnoj transportnoj mreži i otvorenom tržištu prirodnog gasa. Projekt je uvršten u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine i predstavlja ključni korak ka diversifikaciji izvora snabdijevanja i povećanju energetske nezavisnosti, navode iz BH-Gasa. U februaru ove godine stupio je na snagu Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, lex specialis koji reguliše specifične upravne postupke za izdavanje neophodnih saglasnosti i dozvola, uključujući i proceduru za dobijanje urbanističke saglasnosti, kao i druga pitanja. U skladu sa odredbama Zakona trenutno se provode aktivnosti na formiranju komisije zadužene za davanje stručne ocjene s ciljem ishodovanja urbanističke saglasnosti od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Komisija će se sastojati od predstavnika resornog Federalnog ministarstva i predstavnika kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove prostornog uređenja (Srednjobosanski kanton, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski kanton i Zapadnohercegovački kanton). Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, održan je sastanak na kojem su pored BH-Gasa prisustvovali predstavnici resornih ministarstava iz Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, na kojem su razmatrani naredni koraci i obaveze koje proizilaze iz Zakona, uključujući i formiranje Komisije za ishodovanje urbanističke saglasnosti. Nakon dobijanja urbanističke saglasnosti, pristupit će se izradi glavnog izvedbenog projekta za gasovod Južna interkonekcija BiH – RH sa pripadajućim odvojcima, u skladu sa zakonskim odredbama. – Također, pozivamo sve nadležne organe vlasti na federalnom, kantonalnom, gradskom i općinskom nivou, kao i privredne subjekte, na saradnju u procesu izdavanja potrebnih dozvola kako bismo zajedničkim snagama unaprijedili energetski sektor Bosne i Hercegovine. BH-Gas ostaje u potpunosti posvećen realizaciji tog strateškog projekta i nastavit će sa svim potrebnim aktivnostima, uz punu podršku Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Federacije BiH, saopćila je Uprava društva BH-Gas. VEZANO Konaković s poslodavcima: Kako brže i jednostavnije do stranih radnika
Globalno tržište srebra pod pritiskom, carine izazivaju poremećaje
Marx.ba Globalno tržište srebra pod stresom je jer zabrinutost zbog trgovinskog rata uznemiruje ulagače, s ključnim indikatorima koji trepću crveno, milionima unci u pokretu između trgovačkih središta i mjesecima prekida u izgledu. Rastuća zabrinutost Skok stopa za posuđivanje plemenitog metala postao je najnoviji znak za uzbunu, uz rastuću zabrinutost zbog utjecaja daljnjih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je potaklo hitno da se srebro isporuči u SAD u pokušaju da se osvoje vrhunske cijene u New Yorku, što je vjerovatno izazvalo stisku u Londonu. Plemeniti metali – zlato kao i srebro – podigli su vrijednost su ove godine, jer Trump ruši globalni trgovinski poredak. To je potaknulo potražnju za sigurnim utočištima, a također otvorilo rijetke dislokacije cijena između ključnih tržišta. Dok je promptno srebro ove godine dobilo oko 17 posto – što ga čini jednom od roba s najboljim rezultatima – ročnice u New Yorku bile su još bolje. Na fizičkom nivou, zabrinutost zbog carina – posebno taksi protiv Kanade i Meksika, kao i šira uzajamna ograničenja koja bi mogla stupiti sljedeći mjesec – odvukla su ogromne količine zlata i srebra iz Londona u američke trezore. Ali s obzirom na njihovu relativnu vrijednost i gustoću, zlato se obično prevozi zračnim prijevozom, a za srebro su često potrebna daleko duža putovanja, obično brodom. Rastu troškovi Stope najma — troškovi posudbe metala, općenito na kratki period, skočile su. Jednomjesečne stope za srebro premašile su 6% ovaj mjesec nakon većeg skoka u februaru. To djelomično odražava zabrinutost oko zaliha koje se brzo troše u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu su zalihe prošlog mjeseca pale na rekordno nizak nivo. Osim toga, nije dostupno sve što je preostalo s obzirom da je povezano s proizvodima kojima se trguje na berzi, piše Seebiz. – Očekujem da će zakupnina u Londonu ostati visoka oko dva do tri mjeseca, rekla je Cao Shanshan, analitičarka u COFCO Futures Co. Budući da je prijenos iz UK u SAD u toku, “srebro je puno veće od zlata, tako da će prijenos srebra vjerovatno trajati duže”. Ukupni iznosi objavljeni na burzama u SAD odražavaju previranja. Zalihe srebra koje je izračunao Comex proširile su se na najviši nivo ikad u podacima koji sežu unazad do 1992. nakon skoka od 40% do ovog kvartala, što je rekordni porast. Dok New York još uvijek crpi metal u ovom trenutku, također postoji zabrinutost da bi tokovi mogli biti bačeni u dugotrajnu suprotnost ako se srebro suoči s nestašicom u londonskim trezorima. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Aerodrom Tuzla pokreće šest novih linija
Marx.ba Ministarstvo trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona izdvojit će 615.000 eura za subvencionisanje letova uključujući Ajndhoven, Han (Frankfurt), Beč, Berlin, Malme i Geteborg. Vlada bi ovaj prijedlog trebala odobriti ove sedmice, nakon čega će biti raspisan poziv za podnošenje prijava. Aviokompanije će imati 15 dana da se prijave. Vjeruje se da će predstojeći tender biti usmjeren na Wizz Air, koji je svoju bazu zatvorio na aerodromu Tuzla 2023. godine. Prevoznik je nedavno najavio pokretanje nove usluge između Beča i Tuzle, počevši od sredine juna, sa letovima iz glavnog grada Austrije koji ispunjavaju uslove za subvencije, piše EX YU aviation. Nadalje, Aerodrom Tuzla je nedavno saopštio da je u razgovorima sa Wizz Airom o uvođenju letova za Malme i Geteborg. Wizz Air je zadržao prisustvo u Tuzli od zatvaranja svoje baze, međutim, broj letova i veličina njegove mreže su značajno smanjeni što je izazvalo nagli pad broja putnika na aerodromu. VEZANOAerodrom Tuzla u januaru imao više putnika nego u istom mjesecu prošle godine