Saudijci grade kruzer iz snova: Moći će primiti 50.000 putnika
Marx.ba Saudijska kompanija za razvoj nekretnina Al-Othaim Investment najavila je novi projekt izgradnje kruzera koji bi trebao biti grad u gradu. Projekt pod nazivom “Al-Othaim Cruise Hall” bit će izgrađen na ukupnoj površini od 77.000 kvadratnih metara, a uključivat će trgovački centar, 276 stambenih jedinica, 16 luksuznih apartmana i prostore za zabavu. Planirani hotel na brodu sadržavat će 120 soba i 156 apartmana te poslovnih prostora na šest etaža. Na tom će brodu biti zaposleno 4.000 osoba iz Saudijske Arabije, objavili su iz kompanije. Također se predviđa da će novi razvoj značajno pridonijeti održivom razvoju, postizanju ciljeva Vizije 2030. i jačanju pozicije Saudijske Arabije kao vodećeg globalnog investicijskog centra. Kada je riječ o kapacitetu, najavljeno je da će ovakav kruzer moći primiti do 50.000 putnika i 25.000 automobila.
Analiza: Adria regiju čeka solidan rast
Bloomberg Adria U Adria regiji može se očekivati solidan rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini pod utjecajem snažne domaće potražnje, rastućih plaća te infrastrukturnih investicija, naročito u Sloveniji i Hrvatskoj, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. Događaji kao što je Expo 2027 u Srbiji osnažit će ekonomske aktivnosti, a oporavak inozemne potražnje dati poticaj izvozu iz regije. Također smatraju da će fiskalna politika ove godine ostati ekspanzivna uslijed javnih investicija i socijalnih izdataka, čemu u prilog ide i održavanje izbora, no zbog fiskalne konsolidacije potrošnja će se smanjiti u idućoj. Za investicije će ključan biti priljev novca iz evropskih fondova, naročito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a budžetski deficiti ostat će upravljivi. Monetarne politike širom Adria regije će popuštati kako se očekuje da Evropska centralna banka smanji kamatnu stopu za 50 baznih bodova do kraja godine, a centralne banke Srbije i Sjeverne Makedonije će se slično ponašati kako se inflacija stabilizira. Tokom ove i iduće godine stopa inflacije će se, smatraju analitičari Bloomberg Adrije, stabilizirati na nižim nivoima, ali će i dalje biti pod pritiskom domaće potražnje i rasta plaća, naročito u sektoru usluga. Slovenija i BiH će imati umjerenu inflaciju od dva do tri posto, a Hrvatska i Sjeverna Makedonija bi mogle imati više stope zbog snažne potražnje i turizma. U Srbiji bi prosječna stopa ove godine mogla biti 4,7 posto s tendencijom daljnjeg slabljenja. Kada se radi konkretno o BiH u analizi se kaže da bi trebala ostvariti rast od 2,8 posto. Ta zemlja, ocjenjuju analitičari, zbog popriličnog bazena nezaposlenih i relativno niskog nivos plaća ostaje atraktivno odredište za direktna strana ulaganja koja onda jačaju proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Za iduću godinu prognoziran je rast od tri posto.
Evropsko prvenstvo i biznis: Fudbalske kriptovalute dostigle vrijednost od milijardu eura
Marx.ba Kako fudbalska groznica raste za velike turnire u Evropi i Americi, mali, ali užurbani dio kriptoverzuma zauzima centralno mjesto navijačkih tokena. To nije prosječno digitalno sredstvo, već tokeni koje izdaju nacionalni timovi ili pojedinačni klubovi, čime se navijačima pruža specifičan način saradnje sa svojim timovima. Aktivnosti u tokenima povezanim sa nacionalnim timovima učesnicama su povećane uoči jučerašnjeg početka Evropskog prvenstva u fudbalu i Copa Americe u Sjevernoj i Južnoj Americi, koje počinje nedjelju dana kasnije. Tržišna vrijednost platforme za kriptovalute Chiliz, izvorne verzije blokčejna Socios u kojoj se nalazi većina velikih tokena obožavalaca, prema Reutersu, porasla je na skoro milijardu eura sa oko 640 miliona eura na početku godine i približava se nivou Svjetskog prvenstva 2022, prema podacima iz CoinGecka. Ukupna tržišna vrijednost navedenih navijačkih tokena je oko 384 miliona eura. Ovo sportsko ljeto moglo bi da bude ključni test za sektor navijačkih tokena koji je još uvek u nastajanju, koji obično nudi pogodnosti kao što su prijave za tombolu, rani pristup ulaznicama, popusti na robu ili šanse da se glasa za manje odluke kao što su pjesme sa utakmice. Pristalice hvale tokene kao rijedak primjer kriptovalute koja se može koristiti u stvarnom svijetu, dok kritičari ističu tenzije između navedene svrhe angažovanja tima i špekulativne, a samim tim i rizične prirode imovine kojom se trguje.
J.P. Morgan kaže da je “carry” trgovanje sve manje privlačno zbog centralnih banaka
Bloomberg Adria Sve manje investitora je raspoloženo za takozvano “carry” trgovanje, a razlog je rast volatilnosti uslijed promjene narativa Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država, rekli su iz kompanije J.P. Morgan Chase & Co. Fondovi sa “carry trade” instrumentima (koji podrazumijevaju zaduživanje u valutama s niskim kamatama u cilju prikupljanja sredstava za investiranje u valute s visokim kamatama) zabilježili su znatne gubitke u prošlom mjesecu, napisali su analitičari kompanije, među kojima je i Meera Chandan. Oni su skrenuli pažnju na to da su valute zemalja članica Grupe 10 otpornije u ovim trgovanjima. – Zaključak je da se gomilaju faktori koji ne idu u prilog svjetskim ‘carry’ pozicijama, napisali su analitičari. – Gubitke bi moglo uvećati usporavanje američke inflacije koje bi bilo praćeno nešto blažim stavovima Feda u budućnosti, dodaju. Investitori traže ulaganja s visokim prinosom još otkako je volatilnost skočila nakon izbora održanih od Meksika do Indije. Povrat na indeks “carry” trgovine, koji uključuje meksički pezos i japanski jen, zabilježio je najveći sedmični pad od početka pandemije nakon što je Claudia Sheinbaum pobijedila na izborima u Meksiku. – Apetit za ‘carry’ trgovanjem je ugrožen na dugi rok, čak i za valute G10, ako poraste broj očekivanih smanjenja kamata Feda za ovu godinu i početak sljedeće. Međutim, ne isključujemo dobitke na kratak rok ako se na tržištima u razvoju slegne prašina, kao i u slučaju da podaci u SAD pokažu iznenadno ubrzanje inflacije, rekli su analitičari.
Koliko će Croatia Airlines plaćati operativni lizing za nove avione
Marx.ba Prvi novi Airbus A220 Croatie Airlines neće doći u 6. mjesecu kako je bilo planirano, nego se rok još jednom, treći puta prolongiran. Avion će za sada doći u 8. mjesecu. Prvi A220 nosit će ime „Zagreb“. Do kraja godine u flotu bi trebao doći i drugi A220 (plan je bio do 11. mjeseca) koji će nositi ime „Split“. Kompanija je ukupno naručila 15 ovih aviona (A220-300 i A220-100), a isporučivat će se do 2027. godine pieš Zamaaero. Obznanjeno je i da je operativni lizing za avione potpisan na 12 godina, nakon čega se isti može produžiti ili raskinuti. Lizing A220-300 košta od 278.000 do čak 305.000 dolara mjesečno. Vjerovatno je Croatia ostvarila popust na 15 aviona i 12 godina lizinga, ali ispod 270.000 dolara će teško plaćati, što znači da će kompanija godišnje na lizing trošiti 48-52 miliona dolara, što je neusporedivo više nego Croatia sada plaća za lizing. Croatia je kupila i 33 motora za A220. Jutarnji list objavljuje da je kompanija potpisala i ugovor o operativnom održavanju aviona sa jednom američkom kompanijom vrijednom 200 miliona dolara. To znači da bez motora Croatia mora izdvojiti preko 800 miliona dolara za ovaj posao u idućih 12 godina. PW1500G koštaju od 10 do 12 miliona dolara, dakle 33 ova motora koštaju oko 360 miliona USD. A to pak znači da će Croatia za ovaj posao morati izdvojiti preko 1,1 milijardu dolara u idućih 12 godina. Odakle novac kompaniji za to, pita se Zamaaero.
Katapultirana potražnja za etherom: Evo zašto se to događa
Marx.ba Ether je upravo zabilježio jedan od svojih najjačih dana u kontekstu akumulacije od strane dugoročnih posjednika — naizgled iskoristivši prednost pada cijene od 2% tokom 24 sata. – Potražnja za Ethereumom je naglo porasla. Kupovina od strane stalnih vlasnika bila je jučer druga najveća ikad zabilježena, napisao je voditelj istraživanja CryptoQuant Julio Moreno u objavi od 13. juna na platformi X. Moreno je istakao da je 12. juna 298 000 Ether tokena stečeno akumulacijskim adresama tokom perioda od 24 sata — što je u vrijeme objave otprilike iznosilo 1,34 milijarde dolara. Stečeni iznos bio je samo 6% manji od rekorda 11. septembra 2023., kada su dugoročni vlasnici kupili 317 000 Ethera dok je cijena pala ispod 1.600 dolara. Povećanje potražnje dolazi usred pada cijene Ethera od 8,49% u proteklih sedam dana. Prvobitno pavši ispod 3.800 dolara 8. juna, nije se uspio vratiti, ali je ostao iznad 3.400 dolara kroz cijeli period, prema podacima CoinMarketCap. Jutros rano, Ether se trguje po 3.472 dolara. Prethodne cjenovne akcije pokazale su da ovo područje oko 3.500 dolara predstavlja tvrdoglavi otpor za bikove, izvijestio je Cointelegraph 11. juna. Također je primijećeno da to možda nije kraj padu, navodeći sličan pad ispod 3-500 dolara 11. aprila, što je dovelo do pada od 25% dosegnuvši najnižu vrijednost od 2.814 dolara do 2. maja. U međuvremenu, predsjednik Komisije za vrijednosne papire i razmjenu Sjedinjenih Američkih Država (SEC) nagovijestio je da bi spot Ether fondovi kojima se trguje na burzi (ETF) mogli dobiti konačno odobrenje za trgovanje prije kraja septembra. Predsjednik SEC-a Gary Gensler predvidio je tokom saslušanja Senatskog odbora za bankarstvo da bi regulator mogao potpisati konačna odobrenja za uvrštenje i trgovanje dionicama spot Ether ETF-ova u roku od tri mjeseca. Dana 23. maja, SEC je dao preliminarno regulatorno odobrenje za spot Ether ETF-ove u SAD odobravanjem 19b-4 prijava osam podnositelja zahtjeva. Međutim, trgovanje može započeti tek nakon što se odobri i izjava o registraciji S-1, piše Seebiz.
Najava usporavanja potražnje nafte: Sve više se prelazi na čiste izvore energije
Marx.ba Rast potražnje za naftom u narednim godinama će usporiti, zbog prelaska na čiste izvore energije, procijenila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). To bi, uz očekivani rast proizvodnje nafte do kraja decenije, moglo dovesti do velikih viškova nafte i značajnih posljedica za tržište. U svom godišnjem izvještaju, IEA predviđa da će se globalna potražnja za naftom stabilizovati na 106 miliona barela, dok će se proizvodni kapacitet povećati na 114 miliona barela dnevno, do kraja decenije. To bi značilo višak od osam miliona barela dnevno na tržištu, što bi, izuzev vrhunca ograničenja zbog pandemije korona virusa 2020. godine, bio najveći višak ikada. – Tako veliki višak kapaciteta mogao bi imati značajne implikacije na tržišta nafte, uključujući ekonomije Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih, kao i američku industriju škriljaca, napisala je IEA. Među razlozima pada globalne potražnje, IEA ističe prelazak na električne automobile, uz poboljšanje efikasnosti goriva za automobile s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, te smanjenje upotrebe nafte u zemljama Bliskog istoka za proizvodnju električne energije. U međuvremenu će, prema IEA, potražnju za naftom nastaviti da podstiču azijske zemlje, te avio i petrohemijska industrija. Istovremeno, IEA upozorava da će do 2030. godine u nekim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), proizvodni kapaciteti biti jako ojačani. Izvještaj je objavljen nekoliko dana nakon što je proširena grupa proizvođača nafte OPEC+ rekla da će produžiti ograničenja proizvodnje nafte od dva miliona barela dnevno od novembra 2022. godine do kraja naredne godine, uz izuzetak malog povećanja za Ujedinjene Arapske Emirate. Osam članica grupe – Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, u međuvremenu su se složile da produže ograničenja snabdijevanja za nekoliko mjeseci prije nego što ih postupno ukinu. Naftna grupa OPEC+ od 22 zemlje smanjila je snabdijevanje za gotovo šest miliona barela od 159 litara dnevno od kraja 2022. godine.
Svjetska banka za 2026. predviđa ubrzanje ekonomskog rasta BiH na četiri posto
Marx.ba Svjetska banka u junskom izvještaju zadržala je prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine nepromijenjenom u odnosu na izvještaj iz marta. Ipak, u poređenju s januarom, očekuje se niži ekonomski rast za 0,2 postotna poena. U posljednjem izvještaju, Svjetska banka je revidirala procjenu ekonomskog rasta za 2024. te dala prognozu za 2026. godinu. Bruto domaći proizvod (BDP) BiH porast će za 2,6 posto u 2024. godini, što je u skladu s martovskom prognozom, dok je oko 0,2 postotna boda ispod procjene koju je banka napravila u januaru. Procjenjuje se da je ekonomija BiH porasla za 1,7 posto u 2023., što je za 0,2 postotna boda niže u poređenju s projekcijom iz marta i za 0,5 postotnih poena u odnosu na projekciju iz januara ove godine, navodi Svjetska banka u svom najnovijem ekonomskom izvještaju za Evropu i centralnu Aziju. Svjetska banka predviđa da će ekonomski rast BiH ubrzati na 3,3 posto 2025. i na četiri posto u 2026. Slične prognoze rasta BDP-a dale su Centralna banka BiH (CBBiH) i Međunarodni monetarni fond (MMF). CBBiH u 2024. godini očekuje rast realnog BDP-a od 2,6 posto, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3 posto do kraja 2026. U istom periodu se očekuje i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka, a kao najveći doprinos inflaciji iz CBBiH navode rast cijena na domaćem tržištu. Međunarodni monetarni fond (MMF) koji očekuje da će ekonomija BiH u 2024. rasti stopom od 2,5 posto. Prognoza je povećana u odnosu na oktobar za 0,5 postotnih poena. Procjenjuje se da je ekonomija zemlje rasla 1,8 posto u 2023. Predviđa se da će se 2025. ekonomski rast BiH ubrzati na tri posto. Najoptimističnije prognoze dala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja očekuje da će ekonomija BiH u 2024. rasti po stopi od 2,8 posto, što je ipak niže za 0,2 postotna poena u odnosu na prognozu iz septembra. S druge strane, Evropska komisija je povećala prognozu ekonomskog rasta za 0,3 postotna poena, s tim što EK očekuje niži ekonomski rast BiH u odnosu na EBRD – 2,3 posto. Predviđa se da će ekonomija Zapadnog Balkana porasti za 3,2 posto u 2024., što je za 0,2 postotna poena više u odnosu na prognozu iz januara. Projekcija regionalnog ekonomskog rasta za 2023. niža je za 0,1 postotni poen u odnosu na mart i iznosi 2,5 posto. Od zemalja Zapadnog Balkana, Svjetska banka prognozira najveći rast za Kosovo*, dok je u 2023. najveći rast BDP-a prema procjenama zabilježila Crna Gora. Predviđa se da će globalni rast ostati stabilan na 2,6 posto u 2024. prije nego što poraste na prosječnih 2,7 posto u 2025.-2026, što je znatno ispod prosjeka od 3,1 posto u deceniji prije pandemije COVID-19, stoji u izvještaju. “Očekuje se da će se globalna ekonomija stabilizirati prvi put u tri godine 2024. godine, ali na nivou koji je slab prema nedavnim historijskim standardima”, navela je Svjetska banka.
Bosanci i Hercegovci ne štede za kvalitet: Marx.ba donosi pregled 10 najskupljih uvezenih auta ove godine
N. D. Bosna i Hercegovona je zemlja u kojoj se uvijek znalo šta vrijedi, a šta ne. Bilo da se radi o nematerijalnom ili onome što je materijalno, znalo se šta se cijeni. Mnogi će reći da se nikada nije žalilo na luksuz i kvalitet i tako je ostalo do danas. Oni koji to sebi mogu priuštiti svakako biraju najbolje od najboljeg, a to potvrđuje i lista 10 najskupljih automobila uvezenih ove godine. Marx.ba donosi listu najskupljih uvezenih automobila u ovoj godini po podacima koje nam je ustupila Porezna uprava Bosne i Hercegovine. Najskuplji automobil uvezen ove godine je uzdanica njemačkog luksuznog brenda Porsche. Njihov model Porsche 911 S/T uvezen je po cijeni od 445.227,43 KM, a na njega su plaćene dažbine od 75.712,12 KM. I na drugom mjestu je Porsche. Model 911 GT3 RS koštao je 419.107,32 KM, a davanja su iznosila 71.271,70 KM. Treći najskuplji uvezeni automobil u našu zemlju u ovoj godini je Ferrari F169 Roma. Cijena je 395.161,59 KM, a dažbine su 67.231,02 KM. Lista preostalih TOP 10 modela: 4. Porsche-911 TURBO S – cijena 363.736,60 KM, dažbine 61.858,68 KM 5. Lamborghini 636 URUS – cijena 355.939,61 KM, dažbine 122.997,53 KM 6. Porsche-911 TURBO S – cijena 345.458,28 KM, dažbine 58.751,37 KM 7. Mercedes Benz AMG G63 – cijena 335.401,77 KM, dažbine 57.033,60 KM 8. Mercedes AMG G – cijena 63 324.099,22 KM, dažbine 55.112,17 KM 9. Porsche-911 GT3 – cijena 317.524,25 KM, dažbine 54.002,58 KM 10. Mercedes AMG SL – cijena 316.098,37 KM, dažbine 53.752,02 KM
Raste potražnja za kreditima: Banke u našoj zemlji ublažile uslove za stanovništvo
Bloomberg Adria U prvom kvartalu 2024. godine banke u Bosni i Hercegovini su ublažile standarde za odobravanje kredita stanovništvu u odnosu na prethodni kvartal. Kada je riječ o kreditiranju kompanija, nije bilo promjene kreditnih standarda. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je provela Centralna banka BiH pokazuje da je u prvom kvartalu došlo do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, kao i potrošačkih i nenamjenskih kredita u odnosu na prethodni kvartal. Vezano za uslove odobravanja kredita stanovništvu, smanjene provizije i naknade, produženi rokovi i maksimalni iznosi kredita uticali su na ublažavanje, dok su nastavili da se pooštravaju uslovi vezani za zahtjeve kolaterala na kredite stanovništvu i u prvom kvartalu 2024. godine. U istom periodu nastavljen je rast potražnje stanovništva za svim vrstama kredita uz istovremeni rast odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita. – Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke predviđaju da će doći do pooštravanja standarda za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu u drugom kvartalu 2024. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, navodi se u anketi. Rezultati ankete pokazuju da nije bilo promjene kreditnih standarda za kratkoročne kao ni za dugoročne kredite preduzećima. U pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima, kamatne marže su imale neto efekt pooštravanja. Nasuprot tome, u pogledu ročnosti došlo je do neto efekta ublažavanja, dok su provizije i naknade, zahtjevi u pogledu kolaterala i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u poređenju s prethodnim kvartalom. Potražnja kompanija za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu 2024. godine. Prema izvještajima banaka, potražnja za dugoročnim kreditima veća je od potražnje za kratkoročnim kreditima. Istovremeno je došlo do neznatnog pada udjela odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. U pogledu očekivanja za drugi kvartal 2024. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da banke očekuju ublažavanje kreditnih standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima. Također, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu 2024. godine. U aprilu su ukupni krediti domaćim sektorima u poređenju s martom porasli za 0,9 posto, dok je u odnosu na april prošle godine evidentiran rast od 8,4 posto (1,88 milijardi KM), podaci su Centralne banke BiH. Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi navode da će se kreditna aktivnost u Adria regionu oporaviti ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti. – Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti, kažu analitičari. Navode da BiH bilježi konstantan rast kreditne aktivnosti, kako za stanovništvo, tako i za privredu, a ovaj rast omogućile su stabilne kamatne stope. Ipak, dodaju, u nastavku godine kamate u BiH će biti otpornije. – U BiH i Sjevernoj Makedoniji kamate će biti otpornije jer je monetarna politika bila manje restriktivna, pa naprimjer BiH i trenutno ima najjeftinije kredite, ističu analitičari.