Evropska investicijska banka povećava ulaganja u 2025. na 95 milijardi eura
Marx.ba Evropska investicijska banka (EIB) ove godine planira investirati 95 milijardi eura, a iznos predviđen za sektor obrane i sigurnosti skočit će za 100 posto na dvije milijarde eura, izjavila čelnica ove banke Nadia Calvino, prenose Financije. U ovoj godini investicije će ići u niz sektora koji su bitni za konkurentnost evropske ekonomije kao što su čista tehnologija i umjetna inteligencija te održivo stanovanje i borba protiv klimatskih promjena. U tom kontekstu iznos predviđen za obranu i sigurnost može djelovati mali, ali Calvino je jasno ustvrdila kako banka nije ministarstvo obrane. Prošle je godine finansiranje koje je omogućio EIB iznosilo 89 milijardi eura, a 60 posto toga iznosa je išlo u projekte vezane za zelenu tranziciju, borbu protiv klimatskih promjena i održivost okoliša, objavljeno je na web stranici banke. Projekti za energetsku sigurnost EU koje je dijelom finansirala EIB bili su ukupno vrijedniji od 100 milijardi eura. Financiranje sektora obrane i sigurnosti bilo je udvostručeno i prošle godine s 500 miliona eura u 2023., a u martu prošle godine Evropska komisija je pozvala EIB da revidira svoju politiku kreditiranja koja onemogućava finansiranje isključivo vojnih projekata. Calvino nije htjela komentirati razmatra li banka takvu promjenu politike. EIB je po imovini najveća svjetska multilateralna finansijska institucija. Neki od dužnosnika EU smatraju da bi trebalo ipak smanjiti nesrazmjer između investiranja u zelenu tranziciju i sigurnost. Evropski povjerenik za obranu Andrius Kubilius je u Evropskom parlamentu na kraju prošle godine spomenuo da naspram jednog biliona eura koje je EIB ukupno uložio u finansiranje zelenih projekata stoji tek šest milijardi eura ulaganja u obranu. Prema izvještaju za konkurentnost bivšeg predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija, EU bi trebao godišnje ulagati između 700 i 800 milijardi eura u idućih 10 godina kako bi modernizirao ekonomiju, ojačao sigurnost i napredovao u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za to je, naravno, potreban i javni i privatni kapital. – Klimatska pitanja i konkurentnost su dobitna kombinacija za Evropu i nema mjesta sumnji da moramo ulagati više u energetsku sigurnost koja bi poduprla ključne sektore koji predvode zelenu tranziciju i najperspektivnije inovatore, prenosi Euronews riječi predsjednice banke Calvino. Za iduću godinu EIB priprema povećanje finansiranja za inovatore i start-up kompanije te za poljoprivredne proizvođače i ublažavanje posljedica sve češćih suša. VEZANO Evropska centralna banka snizila ključne kamatne stope: Šta to konkretno znači
Evropska centralna banka snizila ključne kamatne stope: Šta to konkretno znači
Marx.ba Upravno vijeće Evropske centralne banke je odlučilo sniziti tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu, glavne operacije refinansiranja i graničnu pozajmicu smanjit će se na 2,75, 2,90 odnosno 3,15 posto. Konkretno, odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike. Proces dezinflacije dobro napreduje, istakli su iz ESB-a. Inflacija se nastavila razvijati u skladu s projekcijama osoblja i trebala bi se vratiti na srednjoročni cilj Upravnog vijeća od dva posto tokom ove godine. Većina mjera temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati oko cilja na trajnoj osnovi. Domaća inflacija i dalje je visoka, ponajviše zato što se plaće i cijene u pojedinim sektorima još uvijek s velikim kašnjenjem prilagođavaju prošlom rastu inflacije. No rast plaća usporava se prema očekivanjima, a dobit djelomično ublažava utjecaj na inflaciju, pišu Financije. Nedavno smanjenje kamatnih stopa od strane Upravnog vijeća postupno čini novo zaduživanje jeftinijim za kompanije i domaćinstva. U isto vrijeme, uvjeti finansiranja i dalje su strogi, također zato što je monetarna politika i dalje restriktivna, a prošla povećanja kamatnih stopa i dalje se prenose na stanje kredita, pri čemu se neki zajmovi koji dospijevaju vraćaju uz više stope. Ekonomija se i dalje suočava s prijetnjama, ali rastući realni prihodi i postupno slabljenje učinaka restriktivne monetarne politike trebali bi podržati povećanje potražnje tokom vremena. VEZANO Tržišta se pripremaju za sastanak grupe OPEC+: Cijene nafte stagniraju
Tržišta se pripremaju za sastanak grupe OPEC+: Cijene nafte stagniraju
Marx.ba Cijene nafte nisu se puno promijenile dok su se tržišta pripremala za carine kojima je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Meksiku i Kanadi, najvećim opskrbljivačima SAD sirovom naftom. Ulagači također čekaju i sastanak proizvođača OPEC+. Terminski ugovori sirove nafte Brent pali su za sedam centi, ili 0,09 posto, na 76,51 dolara. Terminski ugovori američke sirove nafte porasli su za samo dva centa ili 0,03 posto, na 72,64 dolara. Terminski ugovori američke sirove nafte u srijedu su dosegli najnižu cijenu ove godine. Trump još uvijek planira ispuniti svoje obećanje da će u subotu uvesti carine Kanadi i Meksiku, rekla je u utorak novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Trumpov kandidat za čelnika Ministarstva trgovine, Howard Lutnick, rekao je da Kanada i Meksiko mogu izbjeći carine ako brzo zatvore svoje granice za drogu fentanil, a obećao je i da će usporiti napredak Kine u umjetnoj inteligenciji. Tržišni analitičar IG-a Tony Sycamore ne očekuje da će carine imati veliki utjecaj na tržišta nafte jer smatra da su trgovci to već uzeli u obzir i da je to glavni razlog za trenutačne cijene sirove nafte, pišu Financije. Što se tiče potražnje, zalihe sirove nafte u SAD prošle sedmice su porasle za 3,46 miliona barela, što je otprilike u skladu s procjenom analitičara koji su predviđali da će porasti za 3,19 miliona barela, jer su na potražnju utjecale zimske oluje koje su prošle sedmice zahvatile zemlju. Na strani ponude, izvoz sirove nafte iz ruskih zapadnih luka u fenruaru bi trebao pasti za osam posto u odnosu na januar jer Moskva pojačava rafinerije, rekli su trgovci, nakon što su najnovije američke sankcije smanjile izvoz sirove nafte. Ulagači također čekaju sastanak čelnika Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika, zajedno nazvanih OPEC+, koji je zakazan za 3. februar. Skupina vodećih proizvođača nafte OPEC+ trebala bi raspravljati o Trumpovim naporima da poveća proizvodnju nafte u SAD i zauzeti zajednički stav o tom pitanju, rekao je Kazahstan. Rusija je također članica OPEC+ grupe. Trump je javno pozvao OPEC i njegovu vodeću članicu, Saudijsku Arabiju, da snize cijene nafte, rekavši da bi to okončalo sukob u Ukrajini. Također je postavio plan maksimalnog povećanja američke proizvodnje nafte i plina, koja je već najveća na svijetu. Međutim, analitičari vjeruju da je rat cijena između SAD i skupine OPEC+ malo vjerovatan jer bi mogao naštetiti i jednima i drugima. – Rat cijenama sa SAD uključivao bi proizvođače OPEC+ koji bi maksimizirali svoju proizvodnju kako bi snizili cijene i doveli do pada proizvodnje iz škriljevca, rekli su analitičari BMI-ja, odjela Fitch grupe. Predviđaju da bi cijene sirove nafte Brent mogle pasti ispod 50 dolara jer OPEC+ može isporučiti više od pet miliona barela nafte dnevno u svojim rezervnim kapacitetima, što će potaknuti pad američke proizvodnje nafte iz škriljevca, ali i pad cijena. VEZANO Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
Kako će Centralna banka BiH rasporediti dobit od 400 miliona KM
Bloomberg Adria Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je u 2024. godini ostvarila rekordnu dobit zahvaljujući povoljnom investiranju. Za 11 mjeseci 2024. godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 399,5 miliona KM, što je za 156.638.002 KM više nego u istom periodu prethodne godine i za 30,22 posto više od planiranog za taj period. Od ovog iznosa 60 posto ide u Budžet Bosne i Hercegovine, od čega i entiteti očekuju svoj dio. Novac koji je zaradila CBBiH najviše je rezultat ulaganja sredstava komercijalnih banaka na strana tržišta, jer je razlika u kamatama deset puta veća nego što CBBiH plaća bankama za obavezne rezerve. Kapital i rezerve za isti period iznose 1,43 milijarde KM, što je za 513.854.416 KM više u odnosu na isti period u 2023. godini. Iz CBBiH kažu da je navedeni iznos ostvarene neto dobiti, za spomenuti period, rezultat realiziranih prihoda i rashoda. Naglasili su da se radi o privremenom podatku i još uvijek nije utvrđen tačan iznos neto dobiti za 2024. godinu. Kao rezultat rasta dobiti, oni navode da su to jasne investicione odluke koje su stvorile dobre preduslove da CBBiH tokom cijele 2024. godine devizne rezerve može investirati po veoma povoljnim tržišnim uslovima, što je u konačnici i dovelo do ostvarivanja ovako značajnog rasta dobiti. Naglašavaju da su u procesu upravljanja deviznim rezervama tokom 2024. godine kontinuirano razmatrane dostupne informacije s relevantnih tržišta novca i kapitala u eurozoni i svijetu, kao i dostupne prognoze koje bi mogle utjecati na investiranje deviznih rezervi u 2024. godini, ali i u narednom periodu. – Analizirane su mogućnosti i modaliteti politike investiranja i upravljanja deviznim rezervama CBBiH i inicirane odgovarajuće promjene politike investiranja u cilju prilagođavanja aktuelnim i očekivanim tržišnim uslovima u eurozoni, kazali su. Generalne rezerve Centralne banke BiH, što je zadržana dobit, koriste se za alokaciju godišnje neto dobiti ili eventualno za pokriće godišnjeg neto gubitka ako Centralna banka ostvari čisti gubitak, kako je propisano Zakonom o Centralnoj banci BiH. Kada je riječ o raspodjeli sredstava iz dobiti, tačnije čistog profita CBBiH, ona se vrši također u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, a prema članu 27. definirani su kriteriji raspodjele godišnje neto dobiti. Prvo se dio dobiti izdvaja na račun generalne rezerve Centralne banke kako bi se ispunio zakonski uslov da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive. Nakon što se zadovolji kriterij da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet posto ukupnog iznosa monetarne pasive, preostali iznos dobiti se raspoređuje tako da se 60 posto dobiti uplaćuje na račun institucije zadužene za Budžet BiH, a 40 posto se raspoređuje u generalne rezerve Centralne banke BiH. Prema trenutnom stanju monetarne pasive i trenutnoj vrijednosti koeficijenta za raspodjelu godišnje neto dobiti, iz CBBiH su nam kazali da se u ovom trenutku može zaključiti da će oni do zatvaranja poslovne godine biti ostvareni u iznosima koji, prema članu 27. Zakona o Centralnoj banci BiH, omogućavaju transfer dijela neto dobiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH. – S obzirom na to da su poslovne knjige za 2024. godinu otvorene do početka februara 2025. godine, iznos koji će se uplatiti na račun institucije zadužene za Budžet BiH bit će poznat nakon što bude utvrđen konačan iznos neto dobiti za 2024. godinu, rečeno je. Kada je riječ o deviznim rezervama na kraju novembra 2024. godine, one su iznosile 17,2 milijarde KM, što je za 1,52 milijarde KM više nego 2023. godine, dok je neto strana aktiva iznosila 1,34 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 456,9 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2024. značajno je povećan koeficijent pokrića valutnog odbora koji na dan 30. novembra 2024. godine iznosi 108,47 posto, uz procjenu da će do kraja godine iznositi više od 109 posto. To znači da Centralna banka raspolaže sa više od devet posto neto deviznih rezervi za apsorpciju kamatnog i kreditnog rizika, što dodatno potvrđuje stabilnost valutnog odbora. U toku godine i rezerve monetarnog zlata su povećane na najviši nivo od osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine. VEZANOPretis će graditi novu fabriku: Kupili zemljište u Tuzlanskom kantonu
Ericsson i Nokia ujedinjuju se u naporima za poticanje evropske industrije
Marx.ba Ericsson i Nokia pozvali su evropsku industriju i kreatore politike da poduzmu određene korake kako bi osigurali digitalnu budućnost kontinenta. Poziv je upućen na summitu Nove industrijske ambicije za Evropu, održanom u Bruxellesu. Summit su ugostili izvršni direktor Nokie Pekka Lundmark i njegov kolega u Ericssonu Borje Ekholm, uz podršku šefova SAP-a i ASML-a, Christiana Kleina i Christophea Fouqueta. U izjavi, dvojac dobavljača objasnio je da je cilj sastanka na vrhu katalizirati zamah širom Evropske unije za provedbu radnji potrebnih za postizanje budućeg uspjeha digitalizacije, uključujući regulatorno okruženje koje pruža veću podršku i stvaranje regije privlačnijom za ulagače. Kako bi osigurali tehnološku budućnost Evrope, Ericsson i Nokia rekli su da su dva izvještaja Lette i Marija Draghija pružila okvir za poboljšanje situacije i da se njihovi pozivi sada moraju provesti. Kompanije su se zalagale za pojačano istraživanje i razvoj, smanjenu i pojednostavljenu regulativu, reformirano tržišno takmičenje i smjernice za spajanja i preuzimanja, usklađivanje ekoloških ciljeva, jasne ciljeve za implementaciju 5G i provedbu poštene poslovne prakse. Lundmark je rekao da je evropska konkurentnost već jednom nogom u mrtvačnici, ali je dodao da postoji prilika da se ovaj tanker preokrene. – Evropa mora stvoriti okruženje u koje kompanije žele ulagati, posebno u tehnologije poput umjetne inteligencije, oblaka i napredne povezanosti, rekao je. Ekholm je dodao da Ericsson već ulaže nesrazmjerno više u istraživanje i razvoj u Evropi, a ako druge regije nastave trčati naprijed, ovaj model ne može preživjeti, piše ICT Business. VEZANO Nakon pozitivnog rješenja i iz BiH: EBRD ulazi i vlasničku strukturu kompanije Podravka Agri
Nakon pozitivnog rješenja i iz BiH: EBRD ulazi i vlasničku strukturu kompanije Podravka Agri
Marx.ba Podravka Agri u prethodnom periodu je zaprimila sva pozitivna rješenja nadležnih tijela tržišnog natjecanja Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, a prošle sedmice i Slovenije vezano za preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe koji čine kompanije Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Sada je na skupštini kompanije Podravka agri održanoj u ponedjeljak donesena je odluka o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih 1.501 poslovnih udjela koje preuzima Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), izvijestili su iz Podravke navodeći kako će upisom navedene odluke Podravka d.d. u Podravka agri imati 84,99 posto udjela, a EBRD 15,01 posto udjela. Kako su navodi, temeljni kapital je povećan s 84.990 eura za iznos od 15.010 eura, na 100.000 eura i to izdavanjem novih 1.501 poslovnih udjela koje preuzima EBRD. Isto tako, donesene su i odgovarajuće odluke o uplati novca u kapitalne rezerve Podravka agri, kojima se Podravka obavezuje na uplatu novca u iznosu od 282,9 milijuna eura, a EBRD u iznosu od 49,98 miliona eura. Navedenim se obavljaju posljednje finansijske pripreme za zaključenje transkacije koje se planira provesti najkasnije do 31. januara ove godine, naveli su iz Podravke. VEZANO Podravka preuzima poljoprivredni segment Fortenove: Nakon dozvole iz BiH, odobrila i tijela u Hrvatskoj
BH Telecom podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću BiH za kupovinu Telemacha
Marx.ba BH Telecom je zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije Telemach. Transakcija će biti upućena i na razmatranje nadležnom tijelu za konkurenciju u Crnoj Gori. Ovaj strateški potez ima za cilj jačanje liderske pozicije BH Telecoma na telekomunikacijskom tržištu BiH i unapređenje kvalitete usluga za korisnike. – Podnošenje zahtjeva Konkurencijskom vijeću BiH predstavlja ključni korak ka realizaciji ove akvizicije. Vjerujemo da će spajanje kapaciteta BH Telecoma i Telemacha donijeti novu eru telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Naša vizija je pokretanje digitalnih inovacija koje korisnicima donose najnaprednije tehnologije. Ovo nije samo poslovni poduhvat – ovo je investicija u digitalnu budućnost naše zemlje, izjavio je generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević. Generalna direktorica United Group Victoriya Boklag izjavila je: – Ovo je važna prekretnica za United Group, BH Telecom i Telemach. Predajom štafete BH Telecomu, uvjereni smo da će naslijeđe inovacija i kvaliteta Telemacha nastaviti da cvjeta. Ova tranzicija odražava našu posvećenost stvaranju trajne vrijednosti za naše partnere i korisnike, a ponosni smo što smo izgradili kompaniju koja je postavila visoke standarde u telekomunikacijskoj industriji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Radujemo se što će BH Telecom to nastaviti i donijeti još veću korist korisnicima i tržištu. Rukovodstva obje kompanije ističu posvećenost transparentnosti i profesionalnoj saradnji tokom cjelokupnog procesa akvizicije. Korisnici i javnost će biti blagovremeno obaviješteni o odluci Konkurencijskog vijeća BiH. Ova akvizicija predstavlja ključni trenutak za BH Telecom i Telemach, i obećava transformaciju telekomunikacijskog okruženja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Zajedno, kompanijama je cilj kontinuirano podsticati inovacije i pružati unapređene usluge korisnicima, uz osiguranje neometane tranzicije. Obje strane nastavljaju pregovore o ugovoru o prodaji i cilj im je potpisati ga ubrzo nakon dobivanja odobrenja za spajanje. VEZANO Tragom vijesti da BH Telecom kupuje Telemach: Kako su poslovale dvije kompanije
Pretis će graditi novu fabriku: Kupili zemljište u Tuzlanskom kantonu
Marx.ba Nakon što je Rudnik uglja Kreka Tuzla, zavisno preduzeće Elektroprivrede BiH, u avgustu ponudilo je na prodaju zemljište ukupne procjenjene vrijednosti 9 miliona i 625 hiljada KM, zamljište je uspješno prodato. Zemljište koje ranije koristilo nekadašnji Rudnik Bukinje, a koji je poslovao u sastavu Rudnika Kreka, prelazi u vlasništvo kompanije Pretis d.d. Vogošća. Procedura prodaje putem javnog poziva je okončana, nekretnina koje se nalaze u K.O. Bukinje, ukupne površine 215.331 metar kvadratni, uskoro će po potpisivanju ugovora promijeniti vlasnika. Visina iznosa za koji je nekretnina prodata će biti ozvaničena nakon potpisavanja ugovora, a ono što se za sada sigurno zna da cijena nije manja od procjenjene i početne cijene. Pretis d.d. Vogošća je fabrika namjenske industrije u većinskom vlasništvu Federacije BiH, koje je u 2023. godini imao ukupne prihode od 76,5 miliona KM. Obzirom na kupovinu zemljišta i drugih nekretnina u Bukinju, za očekivati je da svoju proizvodnju prošire i Tuzlanski kanton koji do sada nije imao niti jednu fabriku namjenske industrije. Glavni proizvod ove kompanije su različite granate i projektili za topništvo i tenkove. Podsjećamo, prema prošlogodišnjoj listi dužnika Porezne uprave FBiH Rudnik Kreka drugi je najveći dužnik u Federaciji BiH sa dugom po osnovu poreza i doprinosa koji je 30. juna iznosio 158,4 miliona KM, pa je za očekivati da će novac od prodaje zemljišta otići na namirenje poreznih dugova, piše Tuzlainfo. VEZANO Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Optimistična očekivanja snažno podižu dionice Petrola
Marx.ba Dionica Petrola ove je godine na meti optimista, s rastom vrijednosti od preko 20 posto, što je odraz pozitivnih očekivanja ulagača o budućem poslovanju kompanije. Petrol za 2025. očekuje EBITDA u iznosu od 339 miliona eura. Očekuje se da će neto dobit iznositi 177,8 miliona eura, što znači zaradu po dionici od oko 4,3 eura. Ta su očekivanja relativno u skladu s Petrolovom strategijom 2021.-2025., gdje se za 2025. očekuje EBITDA od 336 miliona eura i neto dobit od 180 miliona eura. To pokazuje stabilno poslovanje kompanije, unatoč izazovnim uvjetima proteklih godina, koje su obilježile rast cijena, energetska kriza i regulatorni izazovi. Ublažavanje potonjeg moglo bi dionici dati dodatni zamah i svježi vjetar u krila, a već sada možemo očekivati dividendu od najmanje 2 eura po dionici. S obzirom na početnu ovogodišnju cijenu dionice od 31,5 eura, ova je vrijednost bila zaista atraktivna za kompaniju poput Petrola, koja posluje u povoljnom makroekonomskom okruženju. Ne manje važno, u Sloveniji se ove godine očekuje rast BDP-a veći od dva posto, čemu će pridonijeti i rast plaća te nastavak snažnog tržišta rada, što također pozitivno utječe na poslovanje Petrola. Inače, slovensko tržište dionica u posljednje vrijeme općenito bilježi ohrabrujući rast. VEZANO Analiza: Blagi oporavak evropskog građevinskog sektora u 2025.
Analiza: Blagi oporavak evropskog građevinskog sektora u 2025.
Marx.ba Evropski građevinski sektor mogao bi u 2025. zabilježiti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,5 posto, nakon pada od 2 posto u prethodnoj godini, navodi u svojoj analizi nizozemska banka ING. Iako se rast opisuje kao “marginalan”, u analizi se ističu pokazatelji koji ukazuju na poboljšanja kao što su rast cijena stambenih nekretnina i stabilizacija obima građevinskih radova. Cijene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji u 2024. su ponovno počele rasti nakon godinu dana pada, i do trećeg tromjesečja dosegnule su rekordne nivoe. U izvještaju se navodi da je takav trend ohrabrujući signal za budući razvoj jer se jaz između cijene novoizgrađenih i ranije izgrađenih stambenih nekretnina smanjuje. Ipak, i dalje postoje izazovi u zemljama poput Njemačke i Španije, u kojima su visoki troškovi gradnje nove stambene nekretnine učinili manje konkurentnim. Nasuprot navedenim zemljama je Nizozemska, u kojoj su nove stambene nekretnine sve privlačnije kupcima, a njihove cijene omogućuju developerima da pokriju sve veće materijalne troškove. Nedostatak radne snage i dalje je gorući problem – u decembru 2024. četvrtina građevinskih kompanija u EU prijavila je nedostatak radnika. Iako je to pad u odnosu na 32 posto u prethodnoj godini, izvještaj pripisuje problem starenju radne snage i naglašava potrebu za industrijalizacijom i digitalizacijom kako bi se povećala produktivnost sektora. Ključan pokretač rasta je infrastruktura. Ulaže se u digitalnu infrastrukturu, elektroenergetske mreže, vodovode i energetsku tranziciju. Zemlje poput Španije i Poljske imaju koristi od fondova EU za oporavak, pri čemu Španija razvija odgođene projekte, a Poljska se priprema za pokretanje projekta željezničkog i cestovnog razvoja nakon uklanjanja regulatornih prepreka. Inženjerske aktivnosti, vodeći pokazatelj rasta u segmentu infrastrukture, također su u porastu, što ukazuje na daljnji napredak u 2025. i 2026. godini. Ako se situacija promatra po regijama, izgledi variraju. Njemački građevinski sektor suočava se sa stagnacijom, pri čemu se ne očekuje rast petu godinu zaredom, dok se predviđa da će Francuska zabilježiti pad proizvodnje od jedan posto. Nasuprot tome, zemlje poput Nizozemske i Turske pokazuju snažniji potencijal rasta, potaknut sve većom potražnjom i prilikama za povećanje cijena. Dok izazovi kao što su nedostatak radne snage i prigušena potražnja i dalje postoje, izvještaj ING-a sugerira da je sektor dosegao najnižu tačku i da je spreman za spor, ali stabilan oporavak. – Sektor postaje sve manje kolebljiv. U prošlosti smo viđali ogromne prepreke, ali čini se da ih je sve manje. No, to nije slučaj u svim podsektorima. Na primjer, u stambenom sektoru smo vidjeli enorman pad. U nekim zemljama stambena novogradnja pala je za 20 posto. Ipak, postoje mnogi stupovi koji pomažu sektoru. Vidjeli smo određeni pad u posljednjim mjesecima 2024. i to ne smijemo zanemariti. Međutim, sada vidimo prve zelene izdanke rasta, kaže Maurice van Sante, viši ekonomist i voditelj tima u ING-u koji prati građevinski sektor. Van Sante dodaje da su trendovi u knjigama narudžbi i dalje negativni, ali čini se da je i tu dosegnuto dno. – I na početku građevinskog lanca vrijednosti vide se pozitivne signali, kao što je proizvodnja građevinskog materijala i betona, cigle i cementa. Te su se količine smanjile za otprilike 20 posto, a sada se polako ponovno povećavaju, dodaje, prenosi Točka na I. VEZANO Projekat EENergy: Podrška malim i srednjim preduzetnicima u BiH