Kuvajtski investitor posjetio FIPA: Gradit će se zabavni park koji košta 43 miliona eura
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Marko Kubatlija razgovarao je s Hussainom Alnassarom, vlasnikom kompanije Herbal Spa i Mado u Bosni i Hercegovini, koji posluje ovdje od 2014.godine, i posjeduje više poslovnica. Osim Kuvajta, posluje u Kataru, Bahreinu, Indoneziji, Saudijskoj Arabiji, itd. Uskoro se očekuje prezentacija i najava nove investicije, tematskog parka na području Mostara, čija vrijednost iznosi 43 miliona eura. Riječ je o projektu koji bi bio prvi takve vrste u regionu. Alnassar je i predsjednik Vijeća kuvajtskih investitora u Kuvajtu koji okuplja veliki broj kuvajtskih investitora koji posluju u cijelom svijetu. Istakao je između ostalog da koristi svaku poslovnu priliku kako bi predstavio Bosnu i Hercegovinu kao atraktivnu lokaciju za investicije, te da očekuje nove investicije iz Kuvajta. Kubatlija je predstavio trenutnu saradnju između dvije zemlje s fokusom na investicije, istakavši da Kuvajt zauzima 15.mjeso na ljestvici zemalja investitora sa uloženih 315 miliona KM do sada. U ukupnom iznosu iz Kuvajta dominiraju investicije u oblasti poslovanja nekretninama sa učešćem od 85.9%. Naglasio je spremnost Agencije da podrži kuvajtske investotore koji dolaze u BiH kroz sve faze investiranja, te da predstavi mogućnosti za ulaganje kuvajtskim investitorima. VEZANO Održan 11. FMCG RETAIL SUMMIT: Više od 600 učesnika i 64 partnera
Adriatic Metals prikuplja 50 miliona dolara za nove investicije u BiH
Marx.ba Kompanija za istraživanje i razvoj Adriatic Metals sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu primila je čvrstu obavezu investitora da će prikupiti približno 80 miliona australskih dolara (50,01 miliona dolara) u kapitalu putem institucionalnog plasmana u dvije tranše. Sredstva će biti iskorištena za osiguranje dugotrajnih stavki za ubrzanje proširenja tvornice za preradu u Varešu i podršku rastu proizvodnje u rudniku Rupice. Plasman će biti podijeljen u dvije tranše i izdat će ukupno 20.512.821 novih certifikata o depozitu (CDI) po 3,90 australskih dolara. Prva tranša prikupit će 43,3 miliona australskih dolara kroz 11.092.377 novih CDI-ova, iskorištavajući postojeći kapacitet tvrtke za plasman. Druga tranša ima za cilj prikupiti 36,7 miliona australskih dolara s 9,420,444 novih CDI-a, čekajući odobrenje dioničara na glavnoj skupštini zakazanoj za sljedeći mjesec, piše Indikator. Očekuje se da će novi CDI-ji iz prve tranše početi trgovati na Australskoj berzi vrijednosnih papira (ASX) 25. februara 2025., dok će se onima iz druge tranše trgovati oko 20. amrta 2025. – Plasman od 50 miliona dolara osigurava ključne dugoročne stavke i omogućuje nam da ubrzamo širenje i postignemo cilj od 1,3 miliona tona godišnje do 2027. Dodatno, sredstva će pomoći smanjiti rizik tekućeg povećanja, s punom stopom propusnosti od 0,8 miliona tona koja se očekuje u drugoj polovici 2025, rekla je direktorica i glavna izvršna direktorica Adriatic Metalsa, Laura Tyler. Izdavanje novih CDI-ja predstavlja 5,95% izdanog kapitala društva nakon plasiranja. Glavni dioničari, uključujući Helikon Investments, L1 Capital i Paula Cronina (suosnivača i bivšeg direktora i izvršnog direktora Adriatica), planiraju sudjelovati u ponudi. S plasmanom na snazi od 25. februara 2025., temeljni kapital Adriatic Metalsa sastojat će se od 335.569.260 redovnih dionica, svaka s jednim glasom. – Ovo postignuće odražava povjerenje koje naši investitori imaju u našu kompaniju, naš tim i dugoročnu vrijednost našeg poslovanja. Zahvaljujemo našim dioničarima – novim i postojećim – na ukazanom povjerenju i podršci. S ovim dodatnim kapitalom, u dobroj smo poziciji da ubrzamo naše inicijative, ostvarimo rast i izgradimo trajno pozitivno naslijeđe za sve naše dionike, dodala je Tyler. VEZANO Adriatic Metals diže kapacitet u BiH i ulaže 25 miliona dolara
Jedan od najvećih svjetskih ulagača u Bitcoin iznio optimističnu prognozu za kretanje cijene
Marx.ba Američki preduzetnik i jedan od najglasnijih zagovornika Bitcoina, Michael Saylor, ponovno je uzdrmao finansijsku javnost svojim najnovijim predviđanjem. Prema njegovoj procjeni, cijena jednog Bitcoina mogla bi do 2045. godine doseći nevjerojatnih 13 miliona dolara, što bi mu osiguralo status dominantne globalne imovine. Ova smjela prognoza dolazi u trenutku kada Bitcoin i dalje bilježi impresivan rast, a institucionalni ulagači sve ozbiljnije razmatraju njegov potencijal kao dugoročnu pohranu vrijednosti. No, je li takav scenarij moguć? Govoreći na konferenciji Bitcoin 2024 u Nashvilleu u julu prošle godine, Saylor je objasnio kako njegova projekcija od 13 miliona dolara po Bitcoinu nije nerealna ako se uzme u obzir dugoročni trend rasta. – Trenutno, pri cijeni od oko 65.000 dolara, Bitcoin ima tržišnu kapitalizaciju od 1,3 biliona dolara, što je tek 0,1% globalnog bogatstva. Za dostizanje nivoa od 13 miliona dolara do 2045. godine, Bitcoin bi trebao ostvarivati prosječni godišnji prinos od 29 posto. Na tom nivou, njegova tržišna kapitalizacija iznosila bi 280 biliona dolara, čineći 7% ukupnog globalnog bogatstva, rekao je Saylor, prenosi Poslovni puls. Usporedimo li to s današnjim tržištima, ovakav scenarij bi značio da Bitcoin postaje vrijedniji od cijelog tržišta nekretnina, zlata i dijela berzanskih indeksa zajedno. Saylor je iznio i alternativne scenarije koji predviđaju znatno veći, ali i manji rast Bitcoina. Prema optimističnom scenariju, Bitcoin bi mogao dosegnuti čak 49 miliona dolara, čineći 22% globalnog bogatstva. S druge strane, pesimistični scenarij predviđa rast na “samo” 3 miliona dolara, što bi i dalje predstavljalo 2% svjetskog bogatstva. Bez obzira na konkretne brojke, poruka je jasna – Saylor vjeruje da će Bitcoin u idućim desetljećima apsorbirati značajan dio kapitala koji se trenutno nalazi u tradicionalnim finansijskim instrumentima poput dionica, državnih obveznica i nekretnina. VEZANO CBAM i konkurentnost: Koji su izazovi pred bh. izvoznicima
Bivši zaposlenici OpenAI-ja pokreću nove AI startupe, privlače milijarde dolara ulaganja
Marx.ba U posljednjih godinu dana pisalo se o većem broju odlazaka istaknutih stručnjaka iz OpenAI-ja. Nakon kratkih pauza, ponovno se o njima piše i govori jer danas pokreću vlastite startupe i prikupljaju milijarde ulaganja. Safe Superintelligence Posebno se ističu dva značajna slučaja. Ilya Sutskever, nekadašnji glavni naučnik i suosnivač OpenAI-ja, napustio je kompaniju u maju 2024. kako bi osnovao Safe Superintelligence (SSI). Ova kompanija posvećena je razvoju sigurnih i kontroliranih AI sistema. Prema izvještajima, SSI je blizu prikupljanja milijardu dolara finansiranja pri valuaciji od 30 milijardi dolara. Vodeći ulagač u ovom krugu finansiranja je Greenoaks Capital Partners s planiranim ulaganjem od pola milijarde dolara. Uspješnim zatvaranjem ovog kruga ukupno bi finansiranje SSI-ja doseglo oko 2 milijarde dolara. Sutskeverov ugled u AI industriji značajno je pridonio da startup privuče ovako velika ulaganja. Osnivačkom timu SSI-ja pridružili su se i Daniel Levy, bivši istraživač u OpenAI-ju, te Daniel Gross, koji je vodio AI projekte u Appleu. Kompanija je već osigurala podršku vodećih investicijskih fondova poput Sequoia Capitala, Andreessen Horowitza i DST Globala, piše Bug. Thinking Machines Lab Mira Murati, bivša tehnička direktorica OpenAI-ja, nedavno je predstavila svoj novi startup Thinking Machines Lab. Kompanija nastoji razviti AI sisteme koji će biti pristupačniji, prilagodljiviji i sposobniji od trenutno dostupnih rješenja. Murati je preuzela ulogu izvršne direktorice, dok su joj se pridružili John Schulman, suosnivač OpenAI-ja, kao glavni naučnik, te Barret Zoph, bivši voditelj istraživanja u OpenAI-ju, kao tehnički direktor. Fokus Thinking Machines Laba je na razvoju “multimodalnih” sistema koji mogu učinkovito surađivati s ljudima i prilagođavati se različitim nivoima stručnosti i primjenama. Murati naglašava važnost stvaranja AI sistema koji su razumljiviji i mogu se prilagoditi specifičnim potrebama i vrijednostima. “OpenAI Mafija” Među ostalim značajnim odlascima iz OpenAI-ja su Greg Brockman, predsjednik kompanije, koji je uzeo neplaćeni dopust. Andrej Karpathy, jedan od osnivača OpenAI-ja, otišao je kako bi se posvetio osobnim projektima, nakon čega je pokrenuo Eureka Labs, startup za AI edukaciju. William Saunders, bivši član tima za superporavnanje, dao je otkaz zbog zabrinutosti oko kompanijinog fokusa na profit nauštrb sigurnosti. Jan Leike, koji je sarađivao sa Sutskeverom na sigurnosti AI-ja, također je napustio OpenAI. VEZANO Predstavljen Muskov novi odgovor na ChatGPT
Nelt Grupa investirala 1,6 miliona eura u proširenje skladišnih kapaciteta
Marx.ba Nelt Grupa investirala je 1,6 miliona eura u proširenje skladišnih kapaciteta u svom regionalnom distributivnom centru u Bijeljini. Ovom investicijom, koja je dio najavljenih ulaganja od 100 miliona eura u logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije, skladišna hala proširena je na 2.065 m² neto, dok je kapacitet u paletnim pozicijama 2.196 mjesta. – Dalji razvoj logističkih operacija je strateško opredjeljenje naše kompanije. Kapitalne investicije su dio dugoročnog investicionog plana i neophodne su radi unapređenja poslovnih procesa i cjelokupnog lanca snabdijevanja u Bosni i Hercegovini. Time pratimo potrebe tržišta i naših poslovnih partnera, izjavila je Suzana Sikimić, izvršna direktorica Nelt Grupe za tržište Bosne i Hercegovine. Gradnja novog skladišnog prostora, u kojem će biti skladištena roba široke potrošnje, počela je u junu 2024. godine. Prostor se sastoji od dvije skladišne cjeline sa kondicioniranim režimom od 10-20 °C, dok je visina skladištenja 12 metara. Novi skladišni prostor izgrađen je prema najvišim tehnološkim i sigurnosnim standardima, uz najsavremeniju tehnologiju i softvere za upravljanje logističkim procesima. Nelt d.o.o. posluje na tržištu Bosne i Hercegovine od 2006. godine i ima 520 zaposlenih. Osim sjedišta u Istočnom Sarajevu, posluje kroz regionalne distributivne centre u Banja Luci i Bijeljini, kao i cross dock-ove u Bihaću, Mostaru i Tuzli. Nelt d.o.o. sarađuje sa principalima Mondelez, Kraš, Arla, JTI, Bambi, Baby Food Factory, BIC, Neoplanta, JDE Peet’s, Kent, Philips, TDU i Karelia, dok su klijenti u oblasti logistike Menprom, Atom, JTI i mnogi drugi. Nelt d.o.o. je dio Nelt Grupe, jednog od najvećih poslovnih sistema u Adria regionu. VEZANO Hercegovački biznismen kupio hotel Igalo
Goldman Sachs prognozira 3.100 dolara po unci zlata do kraja godine
Marx.ba Investiciona banka Goldman Sachs Group podigla je prognozu za cijenu zlata na kraju godine na 3.100 dolara po unci za kupovinu centralnih banaka i prilive u fondove kojima se trguje na berzi sa zlatnim polugama, naglašavajući i entuzijazam Wall Streeta za ovaj plemeniti metal. Potražnja centralnih banaka u prosjeku bi mogla iznositi 50 tona mjesečno, više nego što se ranije očekivalo. Ukoliko se nastavi neizvjesnost u vezi sa ekonomskom politikom, uključujući situaciju sa “Trampovim carinama”, poluge bi mogle dostići 3.300 dolara po unci na većem spekulativnom pozicioniranju, smatraju analitičari. Ova posljednja cifra implicira godišnji dobitak od 26 posto, prema proračunima Bloomberga. Žuti plemeniti metal je ove godine poskupio, postavljajući uzastopne rekorde u sedmosedmičnom nizu koji je nastavljen na prošlogodišnji porast. Trajni rast cijene vođen je povećanom kupovinom od strane centralnih banaka, nizom smanjenja kamatnih stopa od strane američkog Feda i, u skorije vrijeme, sve većom zabrinutošću investitora zbog Trumpovih remetilačkih najava viših uvoznih tarifa. Izgledi za veći rast, koji su uslijedili nakon što je Goldman prošlog mjeseca prvobitno odbacio prognozu od 3.000 dolara po unci na kraju godine — uslijedili su nakon kupovine 108 tona zlata u decembru. Revidirana prognoza stoji uz niz drugih bikovskih predviđanja vodećih banaka. Među njima, Citigroup je objavila da očekuje da će cijene dostići 3.000 dolara po unci u roku od tri mjeseca, uz geopolitičke tenzije i trgovinske ratove koje je Tramp podstakao, što će povećati potražnju za imovinom popularnom kao utočište investitora. Akumulacija u centralnim bankama bila je glavna tema na globalnom tržištu poluga u posljednjim kvartalima. U Aziji, Narodna banka Kine proširila je svoje zlatne fondove treći mjesec zaredom u januaru. Među ostalim zvaničnim kupcima su Poljska i Indija, prema Svjetskom savjetu za zlato. Učešće u ETF-ovima sa polugama također raste, iako je ukupna cifra i dalje daleko ispod vrhunca postignutog 2020. godine, tokom pandemije. Cijene zlata su porasle za oko 44 posto u posljednjih 12 mjeseci, nadmašivši globalni zbirni rast kompanijskih akcija od 18 posto tokom tog perioda. VEZANO Evo koje se bh. kompanije iz prehrambene industrije predstavljaju u Dubaiju
Evo koje se bh. kompanije iz prehrambene industrije predstavljaju u Dubaiju
Marx.ba Danas je u Dubaiju otvoren jedan od najvećih svjetskih sajmova hrane i pića „Gulfood“ na kojem će prilike za proširenje poslovanja potražiti i bh. kompanije AS Holding, Jami, Mljekara Livno, Mljekara Pađeni, Mladegs Pak, Osmo i Sarajevska pivara. Poslovnu posjetu sajmu organizovala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja podrške bh. kompanijama u uspostavljanju direktnih kontakata s potencijalnim kupcima i upoznavanju s poslovnim prilikama na tržištu UAE i zemalja Golfskog zaliva. Sajam Gulfood, koji okuplja globalne lidera iz industrije hrane i pića, idealna je prilika za umrežavanje, poslovne sastanke i istraživanje najnovijih trendova u industriji. VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Počelo bušenje drugog cestovnog tunela Gotthard: Bit će pravo građevinsko čudo
Marx.ba Drugi cestovni tunel Gotthard, čije je bušenje sada započelo, imat će istu dužinu od 16,9 kilometara i promjer preko 12 metara. Tunel biti visok 5 metara, a širok 8 metara. Bušenje se odvija pomoću dvije specijalizirane mašine za bušenje tunela, skraćeno TBM. Takva mašina ima rotacijsku glavu bušilice, s tvrdim zubima i može razbiti čak i tvrde stijene. Dvije TBM mašine počinju bušiti paralelno iz obje tunelske kapele, sjeverne i južne, i trebaju se sastati u sredini. Svaka od dvije TBM mašine koji će raditi u tunelu Gotthard opremljen je glavom bušilice koju pokreće 15 elektromotora i ukupnom snagom od 7136 KS, što je ekvivalentno 5250 kW ili 350 kW po motoru. Dakle, samo dvije mašine trošit će snagu od 10,5 MW električne energije iz mreže. Takav TBM stroj dugačak je 110 metara, usporediv s dužinom malog vlaka. Ima promjer od 12,3 metra i težak 1800 tona, dok se glava bušilice okreće brzinom između 2 i 4 okretaja u minuti. Svaki stroj napredovat će brzinom između 12 i 20 metara dnevno. Paradoksalno, na ovom će projektu ukupno raditi samo 50 radnika, uzimajući u obzir raspodjelu smjena, zbog visokog stepena automatizacije. TBM-ovi će se susresti 2027. godine, nakon čega će se tri godine graditi konstrukcija i svi unutrašnji elementi tunela, s asfaltnim i infrastrukturnim elementima. Tako će 2030. godine automobili krenuti u promet tunelom, ali tada će sav promet u sadašnjem tunelu biti usmjeren kroz novi tunel, također po jednoj traci u svakom smjeru. Rekonstrukcija starog tunela trajat će tri godine, piše HAK. Planiranje cjelokupne građevinske operacije je toliko pedantno i genijalno da je već poznato da će se 7,4 miliona tona stjenovitog materijala generirati kada se izbuši novi tunel, a sva ta količina imat će korisnu upotrebu – 1,8 miliona tona koristit će se u proizvodnji novih građevinskih materijala, 1,9 miliona tona koristit će se za materijale za modeliranje terena za autocestu Airolo, a još 3,5 miliona tona koristit će se za dodatnu branu za jačanje jezera Uri. Samo 200 hiljadu tona bit će pohranjeno, odnosno neće biti iskorišteno. Cjelokupni budžet za radove postavljen je na 2,1 milijardu švicarskih franaka. Dakle, sve je promišljeno do najsitnijih detalja, uz pomno planiranje radova za apsolutno sve faze i ponovnu upotrebu gotovo svih dobivenih materijala, smanjujući otpad na minimum. VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Marx.ba Javno preduzeće Autoputevi Srbije objavilo je novi snimak autoputa Kuzmin – Sremska Rača. Radi se o dionici koja će biti na ruti Beograd – Sarajevo. – Izgradnja dinioce autoputa Kuzmin – Sremska Rača ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati glavne gradove Republike Srbije i Bosne i Hercegovine i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima. Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko reke Save, predstavlja dio projekta izgradnje auto-puta E-761, Beograd–Sarajevo, poručili su. Kako su objavili, početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd – Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače. VEZANOAerodrom Mostar: Karte za Bari službeno u prodaji po cijeni od 69 eura po smjeru
Elon Musk u novom velikom projektu
Marx.ba Prestolonasljednik Dubaija, šeik Hamdan bin Mohammed bin Rashid al-Maktoum u petak je potpisao ugovor o izgradnji projekta Dubai Loop s infrastrukturnom kompanijom Elona Muska Boring Company, objavio je ured za medije u Dubaiju. Projekt između Uprave za ceste i promet i Muskove kompanije ima kapacitet od 160.000 putnika na sat i duljinu pruge koja prelazi 100 kilometara (62 milje), navodi se u priopćenju. Dubai Loop je brza prometna mreža. Podzemni prometni sistem u dužini od 17 km imat će jedanaest postaja, a predviđen je za prijevoz više od 20.000 putnika na sat. Projekt će omogućiti izravno putovanje do odredišne stanice bez zaustavljanja između. Putujući brzinom do 160 km na sat, petlju će pokretati električna vozila, piše Seebiz. Elon Musk je ranije potvrdio planove za ulazak u partnerstvo s Dubaijem za razvoj projekta, dok je govorio na summitu svjetskih vlada, putem video veze, u četvrtak. Futuristički saobraćajni sistem povezat će glavna čvorišta širom Dubaija, skraćujući vrijeme putovanja između ključnih tačaka u emiratu na samo nekoliko minuta. VEZANO