Raste potražnja za kreditima: Banke u našoj zemlji ublažile uslove za stanovništvo
Bloomberg Adria U prvom kvartalu 2024. godine banke u Bosni i Hercegovini su ublažile standarde za odobravanje kredita stanovništvu u odnosu na prethodni kvartal. Kada je riječ o kreditiranju kompanija, nije bilo promjene kreditnih standarda. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je provela Centralna banka BiH pokazuje da je u prvom kvartalu došlo do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, kao i potrošačkih i nenamjenskih kredita u odnosu na prethodni kvartal. Vezano za uslove odobravanja kredita stanovništvu, smanjene provizije i naknade, produženi rokovi i maksimalni iznosi kredita uticali su na ublažavanje, dok su nastavili da se pooštravaju uslovi vezani za zahtjeve kolaterala na kredite stanovništvu i u prvom kvartalu 2024. godine. U istom periodu nastavljen je rast potražnje stanovništva za svim vrstama kredita uz istovremeni rast odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita. – Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke predviđaju da će doći do pooštravanja standarda za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu u drugom kvartalu 2024. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, navodi se u anketi. Rezultati ankete pokazuju da nije bilo promjene kreditnih standarda za kratkoročne kao ni za dugoročne kredite preduzećima. U pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima, kamatne marže su imale neto efekt pooštravanja. Nasuprot tome, u pogledu ročnosti došlo je do neto efekta ublažavanja, dok su provizije i naknade, zahtjevi u pogledu kolaterala i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u poređenju s prethodnim kvartalom. Potražnja kompanija za kreditima nastavila je da raste i u prvom kvartalu 2024. godine. Prema izvještajima banaka, potražnja za dugoročnim kreditima veća je od potražnje za kratkoročnim kreditima. Istovremeno je došlo do neznatnog pada udjela odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. U pogledu očekivanja za drugi kvartal 2024. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da banke očekuju ublažavanje kreditnih standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima. Također, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu 2024. godine. U aprilu su ukupni krediti domaćim sektorima u poređenju s martom porasli za 0,9 posto, dok je u odnosu na april prošle godine evidentiran rast od 8,4 posto (1,88 milijardi KM), podaci su Centralne banke BiH. Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi navode da će se kreditna aktivnost u Adria regionu oporaviti ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti. – Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti, kažu analitičari. Navode da BiH bilježi konstantan rast kreditne aktivnosti, kako za stanovništvo, tako i za privredu, a ovaj rast omogućile su stabilne kamatne stope. Ipak, dodaju, u nastavku godine kamate u BiH će biti otpornije. – U BiH i Sjevernoj Makedoniji kamate će biti otpornije jer je monetarna politika bila manje restriktivna, pa naprimjer BiH i trenutno ima najjeftinije kredite, ističu analitičari.
Kako izgleda salon poznate bh. kompanije u Parizu
N. D. Krajem prošlog mjeseca poznata bh. kompanija SAPLAST u Parizu, gradu umjetnosti, mode i kulture, otvorila je je izložbeni salon. – Izložbeni salon SAPLAST zauzima površinu od 500m2. Ova lokacija predstavlja savršeno mjesto za predstavljanje najnovijih proizvoda kompanije SAPLAST, pružajući posjetiocima inspirativno okruženje za upoznavanje sa inovacijama u svijetu stolarije, arhitekture i građevinarstva, poručili su iz kompanije. Kako su naglasili iz kompanije ovo predstavlja “novo poglavlje u poslovanju i posvećivanju inovacijama, kvalitetu i očuvanju životne okoline”. – Kroz ovaj salon kompanija nastavlja da širi svoj uticaj na tržištu vrhunske stolarije i da pruža vrhunska rješenja svojim klijentima, poručili su iz SAPLAST-a.
Berzanske robe: Zlato i dalje igra centralnu ulogu
Marx.ba U srijedu nas očekuje objava podataka o CPI inflaciji u SAD, ali i zasjedanje i objava FED-a o eventualnim promjenama kamatnih stopa, odnosno o daljnjim koracima u monetarnoj politici. Osim same objave, više će se pažnje dati govoru čelnika Jerome Powella iz kojeg će tržište pokušati zaključiti i predvidjeti daljnje korake FED-a u ovoj godini. Osim toga čeka nas WASDE report za juni, važan izvještaj za agri robe. Dolar je nakon euro izbora porastao, vrijeme u SAD izgleda odlično, dok je u Rusiji i dalje opasnost od suše. Fondovi su na nivou prošle sedmice ponovno prodavali puno terminskih ugovora, zbog čega na berzama ulje soje i sirova nafta izgledaju kao oversold, piše Lider. Kao uvod u sve, ECB je prošle sedmice smanjila kamatne stope za 25 baznih bodova. Prvo službeno smanjenje stopa u pet godina. ECB procjenjuje inflaciju od 2,5 posto i rast BDP-a od 0,9 posto za 2024. Pokreće li to sada zamah globalnog smanjenja kamatnih stopa? Nakon srijede moguće da ćemo imati odgovor. Naime, novi podaci s američkog tržišta rada pokazali su da je u maju broj zaposlenih porastao znatno više nego što se očekivalo, što upućuje na to da se rast gospodarstva i potrošnje nastavlja solidnim tempom. Zbog toga bi mogli ojačati inflacijski pritisci, pa je jasno da FED neće žuriti sa smanjenjem kamata dok se rast ekonomije dodatno ne uspori. Zlato, a sve više i srebro, te bitcoin postaju imovina koje se elite s Wall Streeta najviše plaše. Unatoč nedostatku transparentnosti u neprijavljenim kupovinama zlata, značajno i trajno povećanje zlatnih rezervi centralnih banaka naglašava trajnu ulogu fizičkog zlata kao sigurne imovine koja ne predstavlja rizik druge strane. Ova dinamika kupovine zlata nastavit će se, a doista i same centralne banke kažu da će se nastaviti, budući da odražava šire kretanje prema multipolarnom finansijskom sistemu u kojem zlato igra centralnu ulogu u očuvanju nacionalnog bogatstva od geopolitičkih rizika, dok je potencijalno dio novi sistem regulacije međunarodne trgovine. Kad je nafta u pitanju, cijene su ponovno pale na sedmičnom, treću sedmicu zaredom, jer se očekuje daljnje usporavanje rasta američke ekmonomije, dok se kinesko ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali. Premda se krajem sedmice cijena oporavila, na početku nove sedmice terminska cijena nafte Brent je ispod 80 $/bbl, a nafte WTI nešto iznad 75 $/bbl. U četvrtak je podršku cijenama pružila odluka ECB-a o smanjenju kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast ekonomije eurozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku, ali rast optimizma sputava očekivanje tržišta da američke FED neće mijenjati kamatne stope. Ni iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne stižu dobre vijesti. Doduše, izvoz je u maju porastao drugi mjesec zaredom, no uvoz nafte je pao, što ukazuje na slabosti potražnje u drugom po veličini svjetskoj ekonomiji. Tržište su dodatno prošle sedmice zbunile i poruke OPEC-a da će od septembra postupno povećavati proizvodnju jer očekuje solidnu potražnju. Nakon te poruke cijene su se našle pod pritiskom jer trgovci baš i nisu uvjereni u to, pa su krajem sedmice morali intervenirati ruski i saudijski dužnosnici porukom da će OPEC+ biti fleksibilan u provedbi plana o postupnom povećanju proizvodnje, pa čak i da bi tu odluku mogao povući ako zaključi da tržište nije dovoljno snažno, piše Lider.
U bankama držimo skoro 32 milijarde KM: Štednja predstavlja veliki potencijal za investiranje
Bloomberg Adria U prva četiri mjeseca u Bosni i Hercegovini nastavljen je rast ukupno plasiranih kredita posebno kod stanovništva i privatnih kompanija. Istovremeno, zabilježen je rast i ukupnih depozita. U aprilu ukupni krediti domaćim sektorima u poređenju s martom porasli su za 0,9 posto, dok je u odnosu na april prošle godine evidentira rast od 8,4 posto (1,88 milijardi KM), podaci su Centralne banke BiH. Zaduženje stanovništva na mjesečnom nivou poraslo je za 0,9 posto, a na godišnjem za 8,4 posto. Privatne kompanije su u odnosu na mart povećale zaduženje za 1,4 posto, a u poređenju s istim mjesecom prošle godine za 9,3 posto. Kod vladinih institucija došlo je do smanjenja kredita na mjesečnom nivou za 0,7 posto, dok je na godišnjem evidentiran rast od 9,7 posto. Na mjesečnom i godišnjem nivou zabilježen je pad kod nefinansijskih javnih preduzeća za tri odnosno 4,2 posto. Ostali domaći sektori zabilježili su pad kredita na mjesečnom nivou od 0,7 posto, međutim na godišnjem nivou zabilježen je rast od 50,8 posto. Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi navode da će se kreditna aktivnost u Adria regionu oporaviti ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti. – Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti”, kažu analitičari. Navode da BiH bilježi konstantan rast kreditne aktivnosti, kako za stanovništvo, tako i za privredu, a ovaj rast omogućile su stabilne kamatne stope. Ipak, dodaju, u nastavku godine kamate u BiH će biti otpornije. – U BiH i Sjevernoj Makedoniji kamate će biti otpornije jer je monetarna politika bila manje restriktivna, pa naprimjer BiH i trenutno ima najjeftinije kredite’, ističu analitičari. S druge strane, građani ali i pravnim licima ne manjka novca na računima te su za godinu uspjeli uštedjeti 2,5 milijarde KM. Ukupni depoziti u aprilu su zabilježili mjesečni rast od 0,4 posto i godišnji od 8,5 posto. Ukupni depoziti su 31,9 milijardi KM, dok su depoziti stanovništva dosegli skoro 17 milijardi KM i u poređenju s martom veći su za jedan posto, a u odnosu na april prošle godine za 10,7 posto. Kod privatnih preduzeća, ukupni depoziti su na mjesečnom nivou porasli za 0,4 posto, a na godišnjem za 15,6 posto. Na mjesečnom nivou depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za jedan posto i kod vladinih insitutcija za 1,1 posto. Vladine institucije bilježe godišnji pad depozita od 1,4 posto. Eldin Hadžiselimović, generalni direktor ASA Grupe, za Bloomberg Adriju je kazao da štednja građana predstavlja veliki potencijal za investiranje. Hadžiselimović pojašnjava da je stalni rast depozita u BiH jasan signal da u našoj zemlji nema prilika da se novac investira na kvalitetan način, što potvrđuje vrijednost štednje na računima bh. građana. – To je veliki potencijal za investicije u državi kao što je BiH, a vjerujemo da smo mi pravi partneri na tom putu. Naš fokus će biti na dijelu projekata iz oblasti zdravstvenog sektora, energije, industrijskih nekretnina i nearshoringa, kao i projektima koji osiguravaju visoku profitabilnost, pojašnjava Hadžiselimović.
Velika potražnja: Rudarska industrija želi održati rast proizvodnje
Marx.ba Rudarska industrija zlata bori se da održi rast proizvodnje jer je zalihe žutog metala sve teže pronaći, prema Svjetskom vijeću za zlato. – Vidjeli smo rekordnu proizvodnju rudnika u prvom tromjesečju 2024. koja je porasla za 4% na godišnjem nivou, ali šira slika, mislim o proizvodnji rudnika je da je, zapravo, dosegla plato oko 2016., 2018. i od tada nismo vidjeli nikakav rast, rekao je glavni tržišni strateg WGC-a John Reade. Prema podacima Međunarodnog trgovinskog udruženja, proizvodnja rudnika porasla je samo 0,5% u 2023. u usporedbi s prošlom godinom. Godine 2022. rast je iznosio 1,35% na godišnjem nivou, godinu prije iznosio je 2,7%, dok je 2020. globalna proizvodnja zlata zabilježila prvi pad u desetljeću, klizeći za 1%. – Mislim da je tu nevjerovatna priča. Nakon 10 godina brzog rasta od otprilike 2008. godine, rudarska se industrija bori da izvijesti o održivom rastu proizvodnje, rekao je Reade. Nova nalazišta zlata sve je teže pronaći širom svijeta jer su mnoga perspektivna područja već istražena, pojasnio je. Sve je teže pronaći zlato, finansirati i njime upravljati. Eksploatacija zlata velikih razmjera kapitalno je intenzivna i zahtijeva značajna istraživanja i razvoj, za što je u prosjeku potrebno 10 do 20 godina prije nego što rudnik bude spreman za proizvodnju, prema WGC-u. Čak i tokom procesa istraživanja, vjerovatnost da otkriće napreduje u razvoj rudnika je mala, sa samo oko 10% globalnih otkrića zlata koji sadrže dovoljno metala da opravdaju rudarenje. Do danas je iskopano oko 187.000 metričkih tona zlata, a većina dolazi iz Kine, Južne Afrike i Australije. Rezerve zlata koje se mogu iskopati procjenjuju se na oko 57.000 tona, prema Geološkom institutu Sjedinjenih Država. Osim procesa otkrivanja, vladine dozvole koje je sve teže osigurati i koje zahtijevaju više vremena za dobivanje otežale su rudarenje, dodao je Reade. Osiguravanje licenci i dozvola potrebnih prije nego što rudarske kompanije počnu s radom može potrajati nekoliko godina. Dodatno, mnogi rudarski projekti planirani su za udaljena područja koja zahtijevaju infrastrukturu kao što su ceste, struja i voda, što rezultira dodatnim troškovima u izgradnji tih rudnika i finansiranju operacija, rekao je Reade. Cijene zlata uzimaju oduška nakon što su posljednjih mjeseci porasle na rekordno visoke nivoe potaknute snažnom potražnjom koju predvodi Kina, prenosi Seebiz.
Tržište dijamanata: Dešavaju se tektonske promjene
Marx.ba Slogan je skovao dijamantni div De Beers 1948. godine, ostavljajući dojam sigurnosti i romantike. Ali ne odolijevaju svi trendovi testu vremena. Najveći dioničar kompanije Anglo American planira prodati De Beers u sklopu restrukturiranja svog poslovanje nakon što je odbio ponudu za preuzimanje od BHP-a . Izvršni direktor Anglo Americana Duncan Wanblad rekao je za Financial Times da će prodaja De Beersa biti “najteži dio” radikalnog restrukturiranja kompanije. – Dijamanti više nisu in, unatoč snažnom nasljeđu De Beersa pod Anglom, rekao je nezavisni analitičar industrije dijamanata Paul Zimnisky. – Anglo će u konačnici učiniti ono što njegovi dioničari žele i čini se da se žele usredotočiti na dugoročniju strategiju roba koje podržavaju izgradnju zelene infrastrukture, na primjer bakra, rekao je za CNBC. Potražnja za dijamantima je opala kako njihova privlačnost blijedi na ključnom potrošačkom tržištu, onom kineskom. Pad stope sklapanja brakova, kao i sve veća popularnost zlata i dragulja uzgojenih u laboratoriju, smanjili su kinesku potražnju za dijamantima, kažu iz kompanije za istraživanje tržišta Daxue Consulting. Kraj pandemijskih ograničenja također je doveo do toga da potrošači usmjeravaju svoju potrošnju prema putovanjima umjesto prema dijamantnim proizvodima. Cijene dijamanata pale su 5,7% ove godine, prema Zimniskyjevom indeksu neobrađenih dijamanata, a više od 30% u odnosu na najvišu vrijednost svih vremena dostignutu 2022. godinu. De Beers je nekoć imao monopol na tržištu dijamanata, ali je njegov udio pao. Ekonomski uvjeti naveli su kompaniju na smanjenje cijena za 10 posto početkom godine, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na izvore. – Prošla godina bila je puno teže razdoblje za dijamantnu industriju jer su ekonomski izazovi, post-COVID zatišje u angažmanima i rast ponude dijamanata uzgojenih u laboratoriju utjecali na uvjete potražnje, rekao je šef komunikacija Anglo Americana, Marcelo Esquivel za CNBC. Sklonost dijamantima stvorenim u laboratoriju igra ključnu ulogu u snižavanju cijena prirodnih dijamanata, rekao je Ankur Daga, osnivač i izvršni direktor kompanije za e-trgovinu finog nakita Angara. – Ključni problem je brzi rast dijamanata stvorenih u laboratoriju, rekao je. Daga je dodao da će u SAD, koji je najveći potrošač dijamanata, polovica zaručničkog prstenja ove godine biti stvorena u laboratoriju, u odnosu na samo 2% u 2018. godini. Laboratorijski kreirani dijamanti, koji mogu biti i do 85% jeftiniji od prirodnih dijamanata, izrađuju se u kontroliranom okruženju koristeći ekstremni pritisak i toplinu. Labaratorijski proces događa se na sličan način kako se prirodni dijamanti kuju duboko u Zemljinom plaštu. Prodaja dijamanata uzgojenih u laboratoriju porasla je sa samo 2% globalnog tržišta dijamantnog nakita u 2017. na 18,4% u 2023., prema podacima koje je dostavio Zimnisky. Osim toga, sve je manje razloga za kupovinu dijamanata kao ulaganja, rekao je Daga. Na dijamante se gledalo kao na imovinu i zaštitu od inflacije tokom posljednjih 50 godina, pojasnio je, ali ta je opravdanost ulaganja uveliko izblijedjela kako cijene padaju, prenosi Tportal.
Centralna banka BiH: Porast depozita i deviznih rezervi
Marx.ba Ukupna novčana masa (M2) na kraju aprila 2024. godine iznosila je 36,67 milijardi KM, u odnosu naprethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 317,8 miliona KM (0,9%). Porast novčane mase(M2) u aprilu 2024. godine rezultat je povećanja novca (M1) za 239,3 miliona KM (1,1%) i kvazi novca(QM) za 78,4 miliona KM (0,5%). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je povećana za 119,8miliona KM (1,8%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti za 119,5 miliona KM (0,8%). Kvazi novac (QM)je povećan usljed porasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 62,6 miliona KM (1,6%) i ostalih depozitau stranoj valuti za 23,2 miliona KM (0,3%), dok su istovremeno ostali depoziti u domaćoj valuti smanjeniza 7,4 miliona KM (0,3%), objavila je Centralna banka BiH u svom komentarz monetarnih kretanja za april. Na godišnjem nivou je porast novčane mase (M2) u aprilu 2024. godine iznosio 3,06 milijardi KM (9,1%).Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 474 miliona KM (7,6%), kod prenosivih depozita u domaćojvaluti za 1,67 milijardi KM (12,1%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 334,4 miliona KM (8,9%),kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 38 miliona KM (1,3%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za550,3 miliona KM (7,9%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u aprilu 2024. godine u iznosu od 317,8miliona KM (0,9%) je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 3,2 miliona KM i povećanje neto domaćeaktive (NDA) za 320,9 miliona KM (2,1%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 3,06milijardi KM (9,1%) je rezultat porasta neto strane aktive (NSA) za 1,43 milijarde KM (7,3%) i neto domaćeaktive (NDA) za 1,64 milijarde KM (11,5%) Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju aprila 2024. godine iznosili su 24,27 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 224,8 miliona KM (0,9%). Kreditni rast registrovan je kod sektora stanovništva za 113,3 miliona KM (0,9%) i kod privatnih preduzeća za 139 miliona KM (1,4%). Kod ostalih sektora došlo je do smanjenja kreditnog rasta, i to kod nefinansijskih javnih preduzeća za 17,8 miliona KM (3,0%), kod vladinih institucija za 7,8 miliona KM (0,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 1,8 miliona KM (0,7%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu 2024. godine iznosila je 8,4%, nominalno 1,88 milijardi KM.Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 938,4 miliona KM (8,4%), kod privatnihpreduzeća za 863,7 miliona KM (9,3%), kod vladinih institucija za 23,2 miliona KM (9,7%) i kod ostalihdomaćih sektora za 85,2 miliona KM (50,8%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovanoje kod nefinansijskih javnih preduzeća za 25,6 miliona KM (4,2%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju aprila 2024. godine iznosili su 31,92 milijarde KM, u odnosu naprethodni mjesec depoziti su povećani za 133,2 miliona KM (0,4%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistrovan je kod sektora stanovništva za 162,3 miliona KM (1,0%), kod privatnih preduzeća za 25,2miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 12,9 miliona KM (0,7%). Depoziti su smanjeni kodnefinansijskih javnih preduzeća za 19,5 miliona KM (1,0%) i kod vladinih institucija za 47,6 miliona KM(1,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u aprilu 2024. godine iznosila je 8,5%, što je u apsolutnom iznosu2,51 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,61 milijardu KM(10,7%), kod privatnih preduzeća za 947,4 miliona KM (15,6%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za77,5 miliona KM (4,0%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 63,3 milionaKM (1,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 61,2 miliona KM (3,3%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju aprila 2024. godine iznosile su 15,87 milijardi KM i nagodišnjem nivou su povećane za 541,6 miliona KM (3,5%), objavili su iz Centralne banke BiH.
Bingo Group otvorio dva proizvodna pogona u jednom danu: Kaletex i Ingram pojačali svoje kapacitete
Marx.ba U impresivnom podvigu, Bingo Group, najveća poslovna grupacija u Bosni i Hercegovini, danas je svečano otvorila dva nova proizvodna pogona, oba na području Tuzlanskog kantona. Investicijama ukupne vrijednosti od 15 miliona KM unaprijeđeni su procesi u kompaniji za proizvodnju tekstila, Kaletex Kalesija, te kompaniji Ingram Srebrenik koja se bavi proizvodnjom betona. Ovaj potez dodatno učvršćuje Bingo Group na poziciji lidera u ulaganjima u rast i razvoj domaće privrede. – Današnje svečano otvorenje novih pogona potvrđuje našu ulogu najvećeg investitora u razvoju domaće privrede. Novi proizvodni pogon kompanije Kaletex prostire se na više od 1.600 m², dok je 10 miliona KM investirano u Ingram, odnosno novu betonaru i prateću opremu. Strateškim širenjem poslovanja i akvizicijama u proteklih 30 godina, Bingo je revitalizirao mnogobrojna postrojenja širom BiH, spasivši hiljade radnih mjesta i osiguravajući stabilan rast i razvoj kompanija. Pored ulaganja u tehnologiju i opremu, te renoviranja prodajnih objekata, unaprijedili smo uslove rada za naše uposlenike, koji su stub Bingo grupacije, izjavila je Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group. Investicija u vrijednosti od 5 miliona KM u novu proizvodnu halu omogućila je kompaniji Kaletex, da unaprijedi i proširi svoju proizvodnju te osigura kvalitetnije uslove rada za uposlenike. Novi kapaciteti uključuju i prelazak sa lohn poslova na proizvodnju radne opreme i ostalih tekstilnih proizvoda. Od kada je Kaletex postao dio grupacije 2018. godine, proizvodnja je značajno unaprijeđena, a asortiman proizvoda proširen. Trenutno ova kompanija zapošljava 70 radnika, a planirano je daljnje povećanje kapaciteta i broja zaposlenih, kao i uvođenje nove faze proizvodnje – vezionice. Ingram Srebrenik, jedna od 11 proizvodnih kompanija u sastavu Bingo Group koja sada zapošljava 200 radnika, završila je investiciju od 10 miliona KM usmjerenu ka modernizaciji fabrike. Uz novootvoreni pogon, betonaru i pogonsku prateću opremu, dodatno je započeta izgradnja novog objekta i nabavka potpuno automatizovane linije za proizvodnju betonske galanterije. Visokokvalitetni proizvodi Ingrama traženi su u Srbiji i Hrvatskoj, a izvoz kompanije je u stalnom porastu. Nakon otvorenja ovog pogona, planira se ulaganje u novu ekološku proizvodnu liniju za hidratisanje kreča, čija se realizacija očekuje krajem 2024. godine. Današnjim otvorenjem dva nova pogona, Bingo Group još jednom pokazuje svoju posvećenost investicijama koje donose novu vrijednost bosanskohercegovačkoj ekonomiji i društvu.
Struka za Marx.ba: Evropska banka je stvorila uslove za smanjenje kamata na dugoročne kredite i u BiH
N. D. Evropska centralna banka odlučila je danas da – prvi put od 2019. godine – smanji tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena. – Na osnovu nove ocene inflatornih izgleda, dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike, u ovom je trenutku, nakon devetomesečnog perioda u kome nismo mijenjali kamatne stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od sastanka Upravnog savjeta u septembru 2023. godine inflacija se smanjila za više od 2,5 procentnih poena, a izgledi su se znatno poboljšali, navode iz Evropske centralne banke. Ističu da je smanjena i bazna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, a u padu su i inflatorna očekivanja. Uslovi finansiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je doprinijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflatornih očekivanja, te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije. Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović za Marx.ba kaže da bi se ovo moglo pozitivno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. – To su pozitivne vijesti i za Bosnu i Hercegovinu jer radi se o tome da kada Evropska centralna banka smanji referentnu kamatu, onda se po definiciji smanjuje i cijena kapitala kada se trguje eurima. To se zove Euribor, odnosno cijena novca na berzi i taj Euribor na žalost inkorporiran je u sve ugovore o prodaji dugoročnih kredita. Euribor je komponenta koja bi trebala zaštiti one banke koje su uzele novac u eurima iz Evrope, u slučaju inflacije da ne izgube supstancu. U prevodu finansijske institucije naplaćuju svoju kamatu koja je recimo 3 posto, kada je Eurobor bio ispod nule, onda je bila 4 posto kamata na dugoriočne kredite. Sada je 3 posto, ali na to dodate šestomjesečni Euribor koji je stigao skoro do 4 procentna poena, pa je recimo za rješavanje stambenog pitanja kamata na kredit bila 7 posto, što je veoma visoko i neodrživo za naše ljude. Po osnovu ove današnje odluke mora doći do pada Euribora, odnosno kamatne stopa koja se računa na berzi za euro tako da bi kamata na dugoročne kredite morala pasti za onoliko koliko Evropska centralna banka spusti referentnu kamatnu stopu, poručio je za Marx.ba, ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
Berzanska tržišta: Indeksi rastu ususret očekivanom rezanju kamatnih stopa ECB-a
Marx.ba Na evropskim burzama jutros su najvažniji indeksi u plusu, poduprti rastom cijena tehnoloških dionica, dok investitori čekaju odluku Evropske centralne banke (ECB) o snižavanju kamatnih stopa po prvi put od 2019. godine. Paneuropski STOXX 600 indeks bio je oko 9,30 sati u plusu 0,6 posto, na 524,3 boda, što je njegova najviša razina u zadnje tri sedmice. Istodobno, frankfurtski DAX je ojačao 0,8 posto, na 18.725 bodova, pariški CAC za 0,44 posto, na 8.041 bod, a londonski Ftse za 0,04 posto, na 8.251 bod. Azijsko-pacifičke dionice porasle su u četvrtak jer ulagači očekuju da će Evropska centralna banka sniziti stope, a slabiji podaci o tržištu rada u SAD podstiču nade da bi Fed mogao slijediti njihov primjer, dodatno jačajući tržišno raspoloženje. Čini se da će ECB ove sedmice prvi put od septembra 2019. smanjiti troškove zaduživanja za evropsko područje. Japanski Nikkei 225 popeo se 0,59% i odustao od ranijih dobitaka, dok je široki Topix dobio 0,3%. U Australiji je S&P/ASX 200 porastao za 0,81%, jer je izvoz te zemlje pao na najniži nivo od decembra 2021. Indeks Hang Seng u Hong Kongu porastao je za 0,59%, umanjujući ranije dobitke, dok je CSI 300 u kontinentalnoj Kini bio neznatno iznad ravne linije. Indijski indeksi Nifty 50 i Sensex porasli su za 0,65% i 0,49%, nadovezujući se na dobitke u srijedu nakon što je Nacionalni demokratski savez, predvođen strankom Bharatiya Janata premijera Narendre Modija, pristao formirati sljedeću vladu. Tržišta Južne Koreje zatvorena su zbog državnog praznika. Inače, Evropska centralna banka (ECB) skoro je sigurna da će danas smanjiti kamatne stope s rekordno visokih i priznati da je postigla napredak u borbi protiv visoke inflacije, istovremeno naglašavajući da borba još nije okončana zbog uporno visokih cijena usluga. Kreatori politike ECB jasno su poručili svoju namjeru da smanje troškove zaduživanja nakon što su uvidjeli da je inflacija u 20 zemalja, koje koriste euro kao valutu, pala s više od 10 posto krajem 2022. na nešto iznad ciljanih dva posto u posljednjih nekoliko mjeseci.