Kako će rezultati izbora u SAD utjecati na zlato
Marx.ba Kako se približavaju predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama, jedno preovlađujuće područje interesa na finansijskim tržištima je kako će zlato reagovati na ishod. Ovo je značajno područje fokusa, posebno pošto se plemeniti metal popeo na nove maksimume usred spekulacija o tome da li će se zamah nastaviti nakon izbora. Historijski podaci i tehnički pokazatelji nagovještavaju šta se može očekivati za žuti metal, koji ima za cilj da probije nivo od 2.800 dolara. Rekordni nivoi pred izbore Cijene zlata su skočile na rekordnih 2.790 dolara po unci, što je odraz sličnih dobitaka u sedmicama koje su prethodile izborima u SAD 2020. godine. Sada, metal je u rasponu od 2.790 do 3.000 dolara kao kritični nivo otpora, s tim da će rezultati od 5. novembra vjerovatno podstaći snažna kretanja cijena, navodi GoldPredictors u objavi na društvenoj mreži X od 1. novembra, piše Investitor.me. Značajno je da je zlato ušlo u kritični ciljni raspon između 2.780 i 3.000 dolara, zonu koja može ili ograničiti ili katalizovati dalje kretanje cijena. Obrasci grafikona pokazuju da metal nastavlja da pokazuje bikovski uzlazni trend, sa indikatorima momentuma kao što je indeks relativne snage (RSI) koji lebde blizu nivoa preskuposti. Ovo sugeriše da bi se zlato moglo suočiti s otporom u ovoj zoni. Istovremeno, nivoi Fibonačijevog povlačenja dalje ukazuju na to da 2.850 dolara može djelovati kao kratkoročna gornja granica ako cijene nastave da rastu, dok nivoi podrške oko 2.700 dolara nude jastuk u slučaju povlačenja. Utjecaj izbora na zlato Prema GoldPredictorsu, s približavanjem američkih izbora, tržište zlata bi moglo doživjeti povećanu volatilnost jer investitori gravitiraju ka sigurnim utočištima usred neizvjesnosti. Platforma je dodala da trgovci očekuju proboje ili korekcije u narednim sedmicama kao signale za sljedeći potez zlata. Iako analiza GoldPredictorsa predviđa veću volatilnost plemenitog metala nakon izbora, drugi glasovi neslaganja vide politički ishod kao bikovski katalizator. Prema izvještaju Finbolda, strateg za robu Goldman Sachs Researcha Lina Tomas sugerisala je da će neizvjesnost nakon izbora vjerovatno učiniti atribut sigurnog utočišta zlata privlačnijim za investitore, potencijalno gurnuti robu na visoku vrijednost od 3.000 dolara do kraja 2025. godine. U međuvremenu, neki dijelovi finansijskog tržišta vjeruju da su i kandidati i njihove predložene politike idealni za rast cijene zlata, bez obzira na to ko pobijedi. Na primjer, ako se Donald Trump vrati Bijelu kuću, on je signalizovao planove za implementaciju agresivne trgovinske politike sa značajnim carinama na stranu robu. Takve tarife su prethodnica rastuće inflacije, čineći zlato privlačnijim. S druge strane, ako pobijedi potpredsjednica Kamala Harris, inflatorni pritisci će se povećati, jer će ona vjerovatno sprovoditi politiku koja daje prioritet vladinoj potrošnji, čime će povećati nivo duga i dodatno oslabiti dolar. Analiza cijena zlata Nakon kratke rasprodaje 31. oktobra, zlato je ostvarilo manji dobitak od manje od 0,1%, trgujući po cijeni od 2,745 dolara u trenutku objave ovog teksta. Dok je interesovanje investitora za zlato poraslo posljednjih mjeseci, stručnjak za trgovinu robom Zafar Shaikh, u X objavi, primijetio je da bi se sljedeći veliki pokret mogao dogoditi nakon što se buka oko metala smiri. Naglasio je da se pravi trend često pojavljuje kada buka izblijedi, napominjući da je zlato postalo konsenzusna trgovina. Zaključno, kako se približavaju američki izbori, učinak zlata ostaje ključna tačka za investitore. Sa cijenama koje su blizu rekordnih visina, na put zlata prema naprijed vjerovatno će utjecati ishod izbora i kasnija ekonomska politika, piše Investitor. VEZANO Zlato i srebro su ove godine u fokusu, evo kako se možete ubaciti u voz za investiranje
Zlato i srebro su ove godine u fokusu, evo kako se možete ubaciti u voz za investiranje
Marx.ba Zlato se u srijedu kretalo na rekordno visokom nivou od oko 2.700 dolara za uncu, a srebrom se trgovalo blizu najviših nivoa u 12 godina. Ove sedmice analitičari Goldman Sachsa predvidjeli da će zlato porasti za oko 10% na 3.000 dolara do decembra 2025. zbog potražnje za fizičkim zlatom od strane centralnih banaka, ulagača koji se ulijevaju u fondove kojima se trguje na burzi (ETF) poduprte fizičkim zlatom i spekulativnog pozicioniranja. – Historija sugerira da pozicioniranje zlata ima tendenciju rasta s neizvjesnošću i kada investitori traže sigurna utočišta, napisali su Lina Thomas i Daan Struyven iz Goldman Sachsa. Mali ulagači koji žele učestvovati u akciji s plemenitim metalima imaju nekoliko opcija, od posjedovanja fizičkog zlata do ulaganja u rudarske kompanije. – Za zlato, kao i za srebro, kupovina fizičke imovine najsigurniji je i najpouzdaniji način, rekao je Alex Ebkarian, suosnivač i COO kompanije Allegiance Gold. Ebkarian je rekao da bi investitori trebali imati srednjoročne do dugoročne izglede za povrat ulaganja, kao i razumjeti da postoje naknade za skladištenje i prijevoz ako se zlato skladišti izvan kuće, kao što je sigurno u depozitoriju. Također postoji i unaprijed plaćena premija tokom akvizicije. – Kada je riječ o ulaganju u barove, predlažem da počnete od 1 oz s poznatim brendovima kao što su PAMP Suisse, Valcambi, rekao je. Fizičke kupovine mogu se obaviti od lokalnih trgovaca, internetskih platformi, pa čak i od velikog maloprodajnog trgovca Costco (COST), iako ovi zadnji ne kupuju nazad od kupaca. Kupovina kovanica također nosi premiju – od onih najčešćih do najrjeđih kolekcionarskih predmeta. – Kada je riječ o kovanicama, najbolje je usredotočiti se na proizvode iz četiri najveće svjetske suverene kovnice: US Mint, Royal Canadian Mint, Perth Mint i Royal Mint. Oni proizvode kovanice investicijske kvalitete koji su vrlo traženi i iznimno likvidna. Diverzifikacija vaših posjeda daje vam veću fleksibilnost i mogućnosti u budućnosti, rekao je Ebkarian, prenosi Seebiz. Najpopularniji za zlato i srebro je 1 oz. američki orao. – Kovanice američkog orla od 1 oz. su najlikvidnije, najtrgovanije i najpriznatije kovanice u svijetu. Za njima postoji velika potražnja, rekao je Scott Travers, izvršni urednik časopisa COINage i autor priručnika za preživljavanje kolekcionara kovanica. Travers je rekao da bi se potrošači trebali pobrinuti da kovanice budu provjerene putem jedne od tri glavne agencije za ocjenjivanje u industriji ili da kupe tester za provjeru. Drugi način izlaganja zlatu ili srebru je kroz ETF-ove koji prate cijenu robe IShares Silver Trust (SLV) i Physical Silver Shares ETF (SIVR) porasli su oko 42% od početka godine, dok su SPDR Gold Shares (GLD) i iShares Gold Trust (IAU) porasli oko 34% godišnje do datum. Globalni fizički podržani ETF-ovi u zlatu zabilježili su svoj peti uzastopni mjesečni priljev u septembru, privlačeći 1,4 milijarde dolara, prema Svjetskom vijeću za zlato. – Glavna prednost zlatnih ETF-ova je ta što pomno prate cijene zlata, što ih čini jednostavnim za kupovinu i prodaju i ne zahtijevaju fizičku pohranu. No ETF-ovi naplaćuju naknade za upravljanje, a njihove cijene mogu varirati s tržišnim uvjetima izvan same promjene vrijednosti zlata, rekao je Peter C. Earle, viši ekonomist na Američkom institutu za ekonomska istraživanja, za Yahoo Finance. – Postoje argumenti za male ulagače da ulažu u zlato i srebro kroz rudarske dionice. Čak i uz konkurenciju kritičnih metala poput bakra, zlato ostaje svačiji najbolji izbor u 2024. i nastavit će biti imovina s najboljim rezultatima na robnim tržištima u sljedećoj godini, rekao je Warwick Smith, izvršni direktor i direktor American Pacific Mining Corp (USGD.CN). VanEck Gold Miners ETF (GDX), sastavljen od kompanija koje se bave otkrivanjem, rudarenjem i rafiniranjem zlata ili srebra, porastao je za 33% u odnosu na rast zlata od 29% u istom periodu. Rudari su ove godine igrali nadoknadu jer šire petogodišnji period pokazuje da je fizičko zlato imalo daleko bolje rezultate. Neki stručnjaci upozoravaju da tangencijalni put ulaganja u zlato dodaje element rizika kompanije osim onoga što dolazi sa samom robom. – Dionice kompanija povezanih sa zlatom nose sav rizik nepovoljnih kretanja cijene zlata uz rizike korporativnog upravljanja: operativni izazovi i čimbenici specifični za kompaniju, rekao je Earle. Najveći rudar, New Gold (NGD), porastao je otprilike 95% do danas, dok je Coeur Mining (CDE) sa sjedištem u Chicagu porastao za otprilike 110%. Južnoafričko Harmony Gold (HMY) poraslo je oko 85% od početka 2024. godine, piše Seebiz. VEZANO Zlato i dalje raste, bitcoin ga prati u stopu
Evropska skladišta plina puna uoči zime
Marx.ba Rat u Ukrajini razotkrio je ovisnost Evrope, a posebno Njemačke, o ruskom plinu. Mjere protiv toga djeluju, što pokazuju gotovo puna skladišta plina. Prema podacima Eropske komisije, skladišta u zemljama članicama mjesec i po prije dolaska zime popunjena su s 95 posto. Prema regulativi koju je u međuvremenu usvojila Evropska unija, skladišta 1. novembra moraju imati 90 posto kapaciteta. Stoga su ove jeseni, kao i prošle godine, članovi premašili cilj. Njemačka je zakonom propisala da 1. novembar skladišta moraju biti na 95 posto, a 31. oktobra bila su na 98 posto. Skladišta plina služe za amortizaciju iznenadnih skokova potrošnje, primjerice tokom navale hladnijeg vremena. VEZANO Evropa zahtijeva od Applea da dodatno otvori operativne sisteme iOS i iPadOS
Kompanije jugoistočne Evrope i prihodi: Na listi najboljih 100 i jedna firma iz BiH
N. D. Prihodi najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi (SEE) opali su prošle godine kako su se energetska tržišta ohladila, ali su potrošačke cijene ostale visoke, pokazala je godišnja ljestvica SEE TOP 100 koju je proveo SeeNews. U 2023., ukupan prihod stotinu najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi pao je na 198,4 milijarde eura (214,7 milijardi dolara), sa rekordnih 223,9 milijardi eura koliko su najveće kompanije u regionu zabilježile godinu dana ranije, prema 17. izdanju rang-liste. TOP 100 rangira po prihodima najveće nefinansijske kompanije registrovane u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji i Sloveniji. Gotovo polovina učesnika na ljestvici prijavila je niže prihode u 2023. Prag za ulazak na ljestvicu spustio se niže prvi put od 2020. godine – godine kada je izbila pandemija Covida. Međutim, kombinovani profit najvećih kompanija u regionu popeo se samo na 10,5 milijardi eura, sa 10,3 milijarde eura. OMV Petrom, najveći rumunski proizvođač nafte i gasa u većinskom vlasništvu austrijskog OMV-a, zadržao se na prvom mjestu treću godinu zaredom uprkos smanjenju prihoda od 42 posto na 7,7 milijardi eura. Ukupni prihodi najvećih naftnih i gasnih kompanija na ljestvici smanjili su se za petinu u 2023. zbog usporavanja globalnih cijena roba, ali je sektor i dalje ostao najveći generator prihoda u regionu. Prošla godina je bila posebno dobra za trgovce na malo i veliko. Rast prihoda prvenstveno je posljedica rasta raspoloživog dohotka koji je nadmašio inflaciju. Kako je povećana osjetljivost na cijene promijenila navike potrošača, trgovci na malo s konkurentnim modelima cijena su se pojavili kao najbolji, piše SeeNews. Na listi 100 najvećih u 2023. našla se i jedna bh. kompanija. Bingo zauzima 89. poziciji sa, kako je navedeno, 973.56 miliona ukupnih prihoda i neto profitom od 80.97 miliona eura. VEZANO Bingo Roda predstavlja „Bebin prvi meni“: Knjigu recepata kreiranu s puno ljubavi
USAID pokreće Fond bespovratnih sredstava za podsticanje investicija poslovnih anđela iz dijaspore
Marx.ba Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) jučer je na Samitu poslovnih anđela u Sarajevu najavila pokretanje novog Fonda bespovratnih sredstava u vrijednosti od 300.000 dolara kako bi potakli ulaganja poslovnih anđela iz bosanskohercegovačke dijaspore. Ovaj fond Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) startupima u Bosni i Hercegovini nudi ključni početni kapital, povezujući ih s investitorima iz dijaspore i kroz sufinansiranje u istom iznosu. – Startupi u BiH suočavaju se s brojnim preprekama u pristupu finansijama neophodnim za rast i održavanje poslovanja, uključujući nedovoljan broj zvaničnih institucija koje pružaju finansiranje vlasničkim ili rizičnim kapitalom, ograničenja minimalne starosti startupa te gotovo nepostojeći venture kapital ili neke druge inovativne instrumente finasiranja. Pozivam sve vas da iskoristite ovu novu priliku kao potencijalni korak naprijed na vašem putu ka rastu i održivosti, rekao je Daniel Koski, zamjenik šefa misije Ambasade SAD tokom Samita. Novi Fond bespovratnih sredstava dio je partnerstva između USAID-ovog projekta Diaspora Invest i Fondacije 787 – nevladine organizacije koja podržava žene i mlade ljude iz Bosne i Hercegovine u pokretanju i razvoju njihovih poslova, kako bi potakli poduzetništvo i ekonomski rast u BiH. USAID i Fondacija 787 pripremili su “Plan puta za poslovne anđele” koji opisuje korake i reforme potrebne za stimuliranje ulaganja poslovnih anđela. Napisane su i “Smjernice za ulaganje poslovnih anđela” kako bi pomogli investitorima da se snađu u institucionalnom i zakonodavnom okruženju BiH i nastavljaju organizirati susrete i događaje investitora kako bi podržali i proširili Mrežu poslovnih anđela BiH. U proteklih 25 godina, vlada SAD podržavala je razvoj modernog i otpornog finansijskog i privatnog sektora u BiH.USAID-ov projekt Diaspora Invest, petogodišnja inicijativa vrijedna 15,7 miliona dolara usmjerena na angažman dijaspore, ulaganja i prenos znanja radi jačanja lokalnih ekonomija u BiH, jedna je od tih aktivnosti. Od 2017. godine, USAID je mobilizirao više od 82 miliona dolara ulaganja u kompanije koje vodi bh. dijaspora, naglašavajući važnu ulogu koju oni mogu imati u unapređenju inovacija, poduzetništva i održivog ekonomskog razvoja. Vlada SAD ostaje posvećena poticanju održivog ekonomskog rasta i finansijske inkluzivnosti u BiH, saopćeno je iz USAID-a. VEZANO Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju
Beskamatni kredit za turizam: Održana Druga Info sesija
Marx.ba U Vitezu je uspješno održana druga informativna sesija za turističke djelatnike Srednjobosanskog kantona o beskamatnom kreditu za finansiranje projekata iz oblasti turizma. Ovu sesiju su organizirali Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine, USAID Turizam u BiH i Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona. Nakon prve sesije u Sarajevu, radionica je okupila brojne predstavnike turističkog sektora koji su zainteresirani za nove mogućnosti razvoja i financijsku podršku. Beskamatna kreditna linija osmišljena je kao odgovor na potrebu za dodatnom podrškom turističkom sektoru, koji je prepoznat kao ključan za održivi ekonomski rast u strategijskim dokumentima, uključujući Strategiju razvoja Federacije BiH 2021–2027, Strategiju razvoja turizma Federacije BiH 2022–2027, Plan rada Vlade FBiH te Strateški plan poslovanja Razvojne banke FBiH za period 2024–2027. Program omogućava 100%-tno subvencioniranje kamatne stope od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i pokrivanje svih troškova obrade kredita. Ministarstvo je za realizaciju programa osiguralo milion konvertibilnih maraka s ciljem podrške novih projekata i unapređenja postojećih turističkih kapaciteta u Federaciji BiH. Razvojna banka FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma te USAID-ov Projekat razvoja održivog turizma u BiH organizirali su seriju edukativnih radionica širom Federacije BiH kako bi pružili detaljne informacije o programu. Tokom ovih radionica, turističko-ugostiteljski djelatnici dobili su korisne informacije o kreditnoj liniji, njenim uvjetima i načinu apliciranja, dok stručnjaci iz USAID Turizma pružaju besplatne konsultantske usluge za uspješnu pripremu aplikacije. Svi zainteresirani za ovu beskamatnu kreditnu liniju za unapređenje turizma u Federaciji BiH mogu pronaći dodatne informacije na web stranici Razvojne banke FBiH ili putem e-mail adrese info@rbfbih.ba VEZANO Danas je svjetski dan štednje: Kako je sve počelo
Milatović na Poslovnom forumu: Zajedničkim naporima možemo unaprijediti saradnju
N. D. Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Crne Gore, organizirala je danas Poslovni forum i b2b susrete Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Na Poslovnom forumu se se susreli privrednici dvije države, a u okviru plenarnog dijela događaja obratili su se Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, kao i Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore. – Zadovoljstvo mi je poželjeti vam dobrodošlicu na ovom važnom poslovnom forumu privrednika Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Današnji Poslovni forum pored ostalog svjedoči snažnim ekonomskim vezama i zajedničkim stremljenjima. Ciljevi ovog Poslovnog foruma su usmjereni ka produbljivanju ekonomske saradnje BiH i Crne Gore, poticanju rasta vanjskotrgovinske razmjene te identificiranju ključnih sektora za uzajamna ulaganja i strateške investicione projekte. Naša je intencija da kompanije iz obje države istraže komplementarne poslovne prilike, sklope nova partnerstva i unaprijede pristup prema regionalnim i evropskim tržištima. Naše dvije države njeguju prijateljske veze koje su danas dodatno osnažene i učvršćene posjetom predsjednika Milatovića, rekao je između ostalog Bećirović. Milatović je pozdravio prisutne i istakao zadovoljstvo jednim ovakvim događajem. – Velika mi je čast i zadovoljstvo da vam se danas obratim na ovom Poslovnom forumu koji predstavlja još jedan značajan korak u jačanju prijateljskih i ekonosmkih veza i saradnje između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Dozvolite mi da izrazim iskrenu zahvalnost na toplom dočeku i gostoprimstvu koje nam je danas ukazano tokom posjete Sarajevu. Naše dvije zemlje ne povezuje samo geografska bliskost već i duboke istorijske, kulturne i ekonomske veze. Vjerujem da ne koristimo ni dio potencijala koje nam je priroda dala. Krize koje su za nama naučile su nas da moramo osnažiti saradnju u regiji, ojačati lance snabdijevanja sa susjednim zemljama, izgraditi stabilnu tržišnu osnovu koja se oslanja na naše najbliže partnere. Samo tako možemo osigurati otpornost naše ekonomije na sve buduće izazove. BiH je jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore. Turizam je jedna od oblasti u kojoj naša saradnja ima poseban značaj. Svi podaci pokazuju veliki potencijal za dalji razvoj, trgovinskih i sveukupnih ekonomskih odbnosa i povećanje naše razmjene. Vjerujem da zajedničkim naporima možemo unaprijediti ovu saradnju na obostranu korist. Korist građana Crne Gore i Bosne i Hercegovine i na korist naše dvije ekonomije, poručio je između ostalog Milatović u Sarajevu.
Vijeće stranih investitora BiH i FIPA uspješno održali diskusiju: “Zašto (ne) investirati u BiH?”
Marx.ba Vijeće stranih investitora BiH (Foreign Investors Council – FIC) u saradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) jučer je uspješno održalo javnu diskusiju pod nazivom “Zašto (ne) investirati u Bosnu i Hercegovinu?”, okupivši predstavnike privrednog sektora, donosioca odluka, međunarodne zajednice, te domaće i strane investitore. Tokom diskusije, Sanela Karić predstavljena je kao nova predsjednica upravnog odbora Vijeća stranih investitora, koja će na toj poziciji zamijeniti Branimira Muidžu, koji je proteklih 13 godina uspješno vodio FIC. – Velika mi je čast preuzeti ovu odgovornu ulogu i voditi FIC u ključnom trenutku za BiH, dok se približavamo članstvu u Evropskoj uniji i intenzivno radimo na ispunjavanju obaveza u okviru Evropskog zelenog dogovora. Strane investicije su se tokom protekle tri decenije pokazale kao snažan pokretač ekonomskog razvoja i modernizacije zemlje. Uvjerena sam da će se kroz blisku i stratešku saradnju s institucijama vlasti BiH stvoriti povoljno okruženje za dalji napredak i dugoročan prosperitet. Posvećeni smo jačanju partnerskih odnosa i unapređenju dijaloga, jer samo zajedničkim naporima možemo ostvariti transformativne rezultate za sve građane, izjavila je Sanela Karić Diskusija se fokusirala na ključne izazove s kojima se investitori suočavaju, uključujući pravnu nesigurnost, složen regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, te zelenu tranziciju. Bilo je govora i o reviziji okolinskih dozvola, harmonizaciji propisa unutar BiH, EU regulativi, a prisutni su se dotakli i zakona o državnom zemljištu, koji predstavlja prepreku za velike investitore. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za intenziviranjem javno-privatnog dijaloga kako bi se osigurali povoljni uslovi za strane investicije i dodatno unaprijedila investiciona klima u zemlji. Sanja Miovčić, direktorica FIC-a, također se obratila prisutnima, ističući kako su članice Vijeća stranih investitora oči i uši ove zemlje na terenu. Oni posjeduju informacije iz prve ruke o tome kako poslovno okruženje funkcioniše u praksi, koji su pozitivni aspekti, a koji problemi, te u kojoj mjeri i na koji način se zakonodavstvo primjenjuje. Ove informacije su izuzetno važne za sve donosioce odluka u Bosni i Hercegovini jer je percepcija privrede o napredovanju reformi u različitim oblastima ključna, posebno s obzirom na kompleksnost i fragmentiranost našeg sistema. Zaključak diskusije bio je da su investicije ključni pokretač ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, ali da je nužno unaprijediti pravni i regulatorni okvir kako bi se stvorili uslovi za dugoročna i održiva ulaganja, te svakako intenzivirati dijalog sa predstavnicima vlasti. Marko Kubatlija, direktor FIPA-e, također se obratio prisutnima. – FIPA će nastaviti aktivno da se bavi rješavanjem svih barijera i administrativnih problema s kojima se susreću investitori i svi oni koji ulažu u ovu zemlju. Želim da pozovem sve investitore da nastave ulagati svoj kapital u BiH, jer prema zvaničnim podacima 80 posto investitora koji ulažu u ovu zemlju se vraća da reinvestira. Imamo šta da ponudimo i s ovog današnjeg skupa želimo da pošaljemo jasnu poruku i uključimo nadležne institucije u proces ubrzavanja sudskih i administrativnih procedura, naglasio je Kubatlija. Vijeće stranih investitora BiH i FIPA izrazili su zadovoljstvo uspješnošću događaja, istakavši da će nastaviti raditi na stvaranju bolje investicione klime u Bosni i Hercegovini i daljnjem podsticanju produktivnog dijaloga sa pojedinim ministarstvima u vezi sa nekim od najznačajnijih zakona, te jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora. VAZANO Predstavljena Strategija razvoja turizma do 2030. i koraci za unaprjeđenje turizma
Sve ima veze s Trumpom: Bitcoin skočio iznad 71.000 dolara prvi put od juna
Marx.ba Bitcoin je porastao iznad 71.000 dolara prvi put od juna, potaknut priljevima u namjenske fondove kojima se trguje na berzi, kao i špekulacijama o potencijalnom ishodu američkih izbora sljede sedmice. Najveća digitalna imovina porasla je za čak 2,7% prije nego što je dio toga promijenila na 70.870 dolara u utorak u 5:30 ujutro u Londonu. Manji tokeni kao što su drugoplasirani Ether i omiljeni među memovima Dogecoin također su porasli. Bitcoin neki smatraju takozvanom Trumpovom trgovinom jer je republikanski predsjednički kandidat Donald Trump prihvatio digitalnu imovinu tokom kampanje. Trump vodi na tržištima predviđanja, dok ankete pokazuju izjednačenu utrku protiv demokratske kandidatkinje potpredsjednice Kamale Harris. Token nastavlja “cijeniti izbornu pobjedu Donalda Trumpa”, napisao je u bilješci Tony Sycamore, tržišni analitičar u IG Australia Pty. Bitcoinu je potreban trajni proboj iznad 70.000 dolara kako bi ojačao povjerenje da se može oporaviti iznad rekordnog nivoa iz marta od 73.798 dolara, dodao je. Trump je obećao da će SAD učiniti kripto prijestolnicom planeta. Harris je usvojila odmjereniji pristup, obećavajući podršku regulatornom okviru za industriju. Njihova su stajališta u suprotnosti s represijom sektora pod predsjednikom Joeom Bidenom. Trump je također rekao da bi zamolio milijardera Elona Muska, glavnog donatora njegove kampanje, da predvodi pritisak na smanjenje državne potrošnje. Napor je nazvan Odjel za vladinu učinkovitost ili DOGE, referenca na token Dogecoin koji je Musk prihvatio. Muskova povezanost s Trumpovom kampanjom pomogla je podići raspoloženje među trgovcima, prema Arisi Toyosaki, suosnivaču Cega, pružatelja usluga kripto izvedenica. Trgovci opcijama povećali su uloge na klađenju da će Bitcoin dosegnuti vrhunac od 80.000 dolara do kraja novembra bez obzira na to ko pobijedi na izborima. Implicitna volatilnost oko dana izbora 5. novembra je povećana. Spot-Bitcoin ETF-ovi u SAD do sada su ovog mjeseca privukli oko 3,6 milijardi dolara neto priljeva, piše Seebiz. VEZANO Veliki igrači vjeruju u nastavak rasta bitcoina, ali i solane
Petar Ćorluka danas otvara najveću fabriku kartonske ambalaže u regiji
Marx.ba U Grudama se danas otvara najmodernija fabrika kartonske ambalaže u regiji, čija vrijednost prelazi 40 miliona eura. Tvornica, koja je u vlasništvu Petra Ćorluke, prostire se na 30.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, a krajem prošle godine počela je testnu proizvodnju. U septembru 2023. godine stigla je oprema za proizvodnju kartonske ambalaže, a u decembru je počela testna proizvodnja samo za potrebe Violete. Kako bi tvornica Corspack ispunjavala najviše svjetske standarde, u proizvodnji se koriste najnaprednije tehnologije i vrhunske mašine isključivo iz Njemačke, Švedske, Italije, Nizozemske i Japana. Cijeli proces proizvodnje prate najmoderniji softveri, postojeće mašine koje zadovoljavaju najviše svjetske standarde, kazali su iz kompanije za Bloomberg Adriju. Otvorenje nove tvornice kartona označava uzbudljiv trenutak za industriju, s posebnim naglaskom na održivost i inovacije. Osluškujući potrebe tržišta, kažu da je cilj bio doprinijeti i ekološkoj svijesti, te potaknuti razvoj lokalne zajednice. Svi testovi i proizvodnja popraćeni su svakodnevnim laboratorijskim analizama na evropskom nivou. U tvornici koriste savremenu laboratorijsku opremu i uređaje za analizu sirovina, poluproizvoda te gotovih proizvoda. – Uz timski rad i edukacije s vanjskim saradnicima i konsultantima svakodnevno se stječu nova znanja i iskustva. Inovativnim pristupom i saradnjom s kupcima kartonska ambalaža prilagođava se potrebama raznih industrija, uključujući prehrambenu, farmaceutsku i maloprodajnu industriju, kazali su. Tehnološki napredak Corspack se može pohvaliti vrhunskom tehnologijom, uključujući korugator koji proizvodi 925 m² kartona u minuti te moderne konverting linije za štancanje, lijepljenje i štampanje kutija. Proizvodnja je popraćena svakodnevnim laboratorijskim analizama kako bi se osigurao najviši nivo kvaliteta, pieš Blooomberg Adria. Kapacitet tvornice po smjeni je 60.000 tona, a proizvodni proces se odvija u dvije faze. Prva faza je proizvodnja ploča od valovitog kartona. Kako su kazali, u budućnosti planiraju proizvodnju šireg spektra različitih vrsta kartonske ambalaže, od jednostavnih smeđih transportnih kutija do visokokvalitetnih ‘shelf ready’ kutija s perforacijom, GMP standardne kutije, štancane kutije i gajbe za konditorsku, mliječnu, voćarsku i mesnu industriju, prilagođavajući se potrebama brojnih industrijskih grana uz najviše standarde printa, kvaliteta i preciznosti proizvoda. Ova tvornica je posebna i po tome što koristi obnovljive izvore energije. Na krovu tvornice su instalirani 3 MW solarni paneli. Za razliku od drugih tvornica u regiji, ova tvornica će koristiti hibridni bojler, koji koristi kombinaciju električne energije i plina za proizvodnju vodene pare, koja je jako važna u ovoj industriji. – Proizvodimo jako efikasno i s minimalnim otpadom i tako omogućavamo bolju konkurentnost naših proizvoda na tržištu, kazao je nedavno Ćorluka. Plan ove tvornice jeste da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta, ali proizvode planiraju lansirati i na tržišta od Austrije do Grčke. Otvaranjem tvornice ova zapadnohercegovačka općina dobija i nova radna mjesta, te donosi brojne koristi kako za ekonomski rast tako i za lokalnu zajednicu. VEZANO Petar Ćorluka, vlasnik Violete za Marx.ba: Uradit ćemo sve iz temelja onima kojima je to najpotrebnije