Ulagači traže sigurno utočište u zlatu
Marx.ba Tržišta dionica nesretno su ušla u drugo tromjesečje, uz rast “pogrešnih” stvari – cijena nafte i prinosa na državne obveznice. Razlog za uzbunu je očekivanje da će Sistem federalnih rezervi (FED) ove godine vrlo oprezno smanjivati kamatne stope, javlja Anadolu. Pad indeksa u ponedjeljak je na Wall Streetu ipak bio prilično blag, no u utorak je već bio značajniji jer su Dow Jones i S&P 500 izgubili oko postotak vrijednosti. Usred rastućih napetosti na Bliskom istoku, cijena američke lake nafte premašila je 85 dolara prvi put od oktobra. Federalne rezerve očito će imati puno posla oko smanjenja inflacije na ciljanu razinu od dva posto. Kako su objavljeni i neočekivano dobri makroekonomski podaci, Fedovo junsko snižavanje kamata, koje su tržišta već uvelike ugradila u cijene dionica, ugroženo je. Ovosedmični pad vodećih berzanskih indeksa stoga ne čudi, tim više što smo u prvom tromjesečju (uz sve geopolitičke napetosti) zabilježili neočekivano visok rast – indeks S&P 500 porastao je deset posto. U utorak su porasle samo vrijednosti dionica energetskih kompanija. Popularni iShares Global Energy ETF porastao je na najvišu razinu od septembra 2014. S negativne strane, Tesla je ponovno bio jako izložen. Nakon vijesti da je prodaja električnih vozila u prvom tromjesečju bila 8,5 posto manja nego u istom periodu 2022., dionica je poletjela prema dolje za više od pet posto. Postavlja se pitanje gdje tražiti prilike za ulaganje nakon što su procjene u SAD postale historijski vrlo visoke, a višestruka zarada već je 30 posto iznad prosjeka. Hedge fondovi su ove godine počeli dodavati više evropskih dionica (uglavnom informacijske tehnologije i poluvodiča) u svoje portfelje, dok su smanjili izloženost Sjevernoj Americi, prema podacima koje je objavio Morgan Stanley. U Evropi su vrednovanja niža, prosječni multiplikator očekivane dobiti je 14, a u SAD-u 21. Ipak, ove je godine indeks S&P 500 u prvom kvartalu “potukao” STOXX 600, nakon što mu je rast bio dvostruko veći od prošle godine. Ako rizični fondovi vjeruju evropskim berzama, to je očito gore za evropsku ekonomiju, piše britanski The Economist u posljednjem broju. Evropa se suočava s trostrukim šokom: prvo ju je pogodio energetski udar (nakon početka rata u Ukrajini), sada se bori s jeftinim kineskim uvozom (uglavnom proizvođači električnih vozila vrlo brzo osvajaju tržišne udjele), suočiti s još višim carinama na izvoz u SAD, ako Donald Trump bude izabran. Ekonomija je sve više na nogama. Nakon 2019. stvarni ekonomski rast EU iznosio je četiri posto, što je polovica rasta SAD. Prognoze govore da će ovogodišnji rast biti manji od jedan posto. Njemačka je u recesiji, Francuska je objavila da je prošlogodišnji proračunski deficit iznosio 5,5 posto, što je znatno iznad očekivanja. Ali, SAD ima i svojih problema. Istina je da je privredni rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti. Neovisni nadzorni organ američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i po, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obveznice oštro pale kao proizlaziti. Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u historiji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto. Čak i uz rast američkog duga bez presedana, neki ulagači traže sigurno utočište u zlatu, koje je ovih dana postavilo novi rekord. Cijena zlata je sada na 2.295,31 dolar za uncu (unca iznosi 28,35 grama). Bitcoin je osjetno pao i skliznuo ispod 65.000 dolara, tako da je ponovno više od deset posto udaljen od rekordne vrijednosti postignute sredinom marta (74.000 dolara). Uzbuđenje koje je bilo tako očito nakon pokretanja američkih spot bitcoin ETF-ova u januaru jenjava. Ako je od tada došlo do priljeva od 12 milijardi dolara u ove novonastale instrumente, slika se posljednjih dana okrenula. U ponedjeljak su ti fondovi prijavili neto odljeve u ukupnom iznosu od 86 miliona dolara. Na tržište (kao i na dionice) također negativno utječe sve manja vjerovatnost da će Fed stvarno započeti ciklus smanjenja stopa u junu, piše Anadolija.
Bitcoin pada: I dalje vlada „ekstremna pohlepa“
Marx.ba Bitkoin je jučer popodne na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Binance pao za 6,44 posto na 60.787,30 eura. Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata (do jučer popodne) je bio 28,28 milijardi eura, što je znatno manje u odnosu na prosječne brojke iz prošle sedmice. Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitcoin se jučer nalazio na nivou 79 u kategoriji „ekstremna pohlepa“, što znači da su investitori i nadalje veliki optimisti povodom daljeg rasta bitcoina. Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 7,11 posto na 3.072,45 eura, a vrijednost binance koina (BNB) za 5,81 posto na 513,79 eura. Solana (SOL) je pala za 9,27 posto, avalanš (AVAX) 11,02 posto, šiba inu (SHIB) 9,34 posto ripl (XRP) 4,45 posto. Najviše se trgovalo bitcoinom, itirijumom i solanom, a najveću rast su ubilježile kriptovalute BNX, VIB i GHST.
Kako izgledaju prvi koraci carsharinga u BiH
Bloomberg Adria Električna vozila postaju popularnija zbog brojnih prednosti u odnosu na vozila s benzinskim i dizel motorima. Uvoz električnih i hibridnih automobila u Bosni i Hercegovini raste, a infrastruktura za punjenje se unapređuje. Kompanija e-GO Pure Motion, koja je pionir elektromobilnosti na našem tržištu, nudi ekološki održivo rješenje smanjujući potrebu za posjedovanjem automobila. Senad Misimović, direktor kompanije e-GO Pure Motion, za Bloomberg Adriju kaže kako e-GO carsharing nije samo segment javnog prevoza, već predstavlja potpuno novi pristup vožnji – održiv, ekološki prihvatljiv i prilagođen potrebama modernog društva. Međutim, Misimović naglašava da je vizija kompanije promovisati svijest o korištenju električnih vozila kako među korisnicima tako i prema poslovnim partnerima i potaknuti ih da razmišljaju o alternativama poput carsharinga umjesto korištenja vlastitih vozila. – Carsharing je prilika jer je cijena adekvatna usluzi, parking je rezervisan, korisnička služba prati čitav tok vožnje i uvijek je na usluzi. Mi želimo definitivno da što veći broj korisnika proba električna vozila, kaže Misimović. Električna vozila donose niz prednosti u usporedbi s vozilima s unutarnjim sagorijevanjem. Ekološki gledano, ona pružaju značajno smanjenje emisija štetnih plinova tokom vožnje, čime doprinose očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja zraka. Osim toga, smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, električna vozila igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Ekonomski, vožnja električnih vozila je jeftinija zbog nižih troškova punjenja i održavanja, što ih čini atraktivnijim izborom za mnoge vozače. Tehnički gledano, električna vozila nude visoku učinkovitost, brzi odziv na ubrzanje te manje vibracija i buke tokom vožnje. Carsharing nije konkurencija alternativnim prevozima taksiju ili rent-a-car uslugama. U tom kontekstu misija carsharinga je olakšati život porodicama i pojedincima kroz praktične i ekološki osviještene alternative. Od starta projekta u junu prošle godine vozila su bila dostupna samo u Kantonu Sarajevo. U narednim mjesecima korisnici će moći voziti do Konjica, Mostara, Olova, Kaknja, Zenice, s tim da vozila moraju biti vraćena na neku od označenih lokacija u Kantonu Sarajevo. Pored KS, veliki potencijal za širenje vide u gradovima poput Banje Luke i Tuzle. Do sada imaju tri vrste vozila – Renault Twingo e-Tech, Peugeot e208 i VW ID.3. Veliki potencijal vide i u pravnim licima, koja već pokazuju interesovanje da podstaknu svoje zaposlenike da koriste drugačije vidove prevoza. Umjesto plaćanja voznog parka bez sigurnosti održavanja i pomoćne službe, e-go car mogu dobiti mnogo povoljnije uz potpunu korisničku podršku. U protekloj godini, Bosna i Hercegovina je zabilježila porast uvoza električnih i hibridnih automobila, uz istovremeno unapređenje infrastrukture za njihovo punjenje. Prema podacima koje je dostavila Uprava za neizravno oporezivanje BiH, tokom 2023. godine uvezeno je 240 električnih automobila, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. U februaru ove godine usvojena je Odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za uvoz novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2024. godine. Ova odluka praktično produžuje razdoblje važenja prethodno donesene odluke u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH, te će imati značajan utjecaj na tržište vozila. Mreža punjača Mreža punjača je ključni dio strategije kompanije koja se neprekidno prilagođava potrebama tržišta. Misimović ističe da bez adekvatne infrastrukture disperzije mreže punjača poslovanje ne može biti održivo. Stoga, iako je izgradnja mreže punjača skup i dugotrajan proces, ultimativno se mora raditi na kontinuiranom širenju mreže punjača kako kvantitativno tako i kvalitativno. – Nije uopšte jednostavno postaviti punjače – u bilo kojoj državi, ne samo u BiH. Mnogo je prepreka, ali smo naišli na jedan optimalan odgovor institucija, u nekim slučajevima iznimno korektan odgovor institucija. Bili smo uporni i rezultat toga je da već imamo respektabilnu mrežu punjača u KS”, kaže Misimović. Trenutno na području države postoje samo dva superbrza punjača od 150 kw. – Plan je da osim AC punjača od 22KW intenzivno istražujemo mogućnosti za postavljanje brzih DC punjača od 50KW, naglašava. Povećanjem broja punionica neminovno će doći i do povećanog broja uvoza električnih vozila i korištenja ovih automobila u privatne svrhe. – Mi na taj način, osim što pružamo uslugu carsharinga, dajemo razlog korisnicima koji žele imati vlastita vozila da kupuju upravo električna vozila, jer mogu računati na ozbiljnu mrežu punjača i perfektnu korisničku podršku, tvrdi Misimović. Potrebne olakšice Unatoč izazovima, e-GO Pure Motion radi na proširenju svog utjecaja i prilagođavanju novim generacijama. Misimović vjeruje da je podrška institucija ključna za daljnji razvoj elektromobilnosti te zagovara olakšice pri uvozu električnih vozila kako bi se promovisala održiva alternativa. Svako tržište funkcioniše na temelju ponude i potražnje, pri čemu institucije vlasti igraju ključnu ulogu da podstaknu kupovinu električnih vozila. – Hitno nam trebaju olakšice pri uvozu da se našim građanima pruži razlog da se odluče za kupovinu električnih vozila i podrže elektromobilnost u svom i u kolektivnom interesu, navodi on. Vjeruje da bi uz pomoć olakšica i adekvatnih zakona bh. tržište moglo doživjeti procvat u prodaji električnih automobila. No, izražava zabrinutost zbog mogućih lobija koji nisu zainteresovani za afirmaciju električnih vozila. Podrška ženama Ciljna grupa su korisnici u dobi od 19 do 39 godina, s posebnim naglaskom na uključivanje žena. Veliki potencijal vide u ohrabrivanju žena da koriste carsharing usluge. Kako kaže Misimović, postoji mnogo razloga zbog kojih se žene trebaju odlučiti da voze električno vozilo upravo kada im to treba – da imaju rezervisana parking mjesta i da su potpuno sigurne jer imaju na raspolaganju korisničku podršku. – Učinit ćemo sve što je potrebno da kroz različite vidove promocija ciljano prema ženskoj populaciji ohrabrimo žene da koriste carsharing uslugu, zaključuje Misimović.
Svi čekaju da FED smanji kamate: Cijene zlata su na rekordnom nivou
Marx.ba Cijene zlata su produžile svoj rast i porasle na još jedan rekordni nivo u ponedeljak, podstaknute očekivanjima o smanjenju kamatnih stopa u SAD i privlačnosti metala kao sredstva sigurnog utočišta. Spot gold dodao 1,32 posto na trgovinu na 2.265,53 dolara po unci. Fjučers na zlato u Sjedinjenim Američkim Državama porastao je za više od 2 posto i trgovao na 2.286,39 dolara po unci. – Mislim da je to zaista uzbudljiv trenutak u zlatu, rekao je Joseph Cavatoni, tržišni strateg u Svjetskom savjetu za zlato, za CNBC u ponedeljak. – Mislim da je ono što zaista pokreće to što mnogi tržišni špekulanti zaista dobijaju to samopouzdanje i udobnost u smanjenju kamata FED-a, rekao je on. Analitičari tržišta očekuju da će Federalne rezerve SAD smanjiti stope u maju ili junu. Ključni mjerač inflacije Federalnih rezervi za februar porastao je 2,8 posto na godišnjem nivou, prema podacima objavljenim prošlog petka – vjerovatno će zadržati američku centralnu banku na čekanju prije nego što počne da razmatra smanjenje kamatnih stopa. Fed je stajao po pitanju kamatnih stopa na kraju svog nedavnog sastanka u martu, ali je ostao pri svojoj prognozi za tri smanjenja kamatnih stopa ove godine. Cijene zlata imaju tendenciju da dijele inverzni odnos sa kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u poređenju sa sredstvima sa stalnim prihodom kao što su obveznice, što bi donelo slabije prinose u okruženju sa niskim kamatama. Cijene poluga su također porasle zbog inostrane potražnje, kaže Ceasar Bryan, portfolio menadžer kompanije za upravljanje investicijama Gabelli Funds. – U Kini su privatne investitore privučene zlatom jer je sektor nekretnina imao loše rezultate, rekao je Bryan, dodajući da je kineska opšta ekonomija ostala slaba, a njeno tržište akcija i valuta ne rade dobro. Dosadašnji rast zlata bio je podstaknut snažnim kupovinama od svjetskih centralnih banaka u pokušaju da diversifikuju portfelje rezervi zbog geopolitičkih rizika, domaće inflacije i slabosti američkog dolara, rekao je cavatoni iz Svjetskog savjeta za zlato. – Stvarno jak razlog da nastave da kupuju, ali da vidimo da li će i dalje biti tako veliki i dugo, dodao je on. Kina je vodeći pokretač i potražnje potrošača i kupovine zlata centralne banke, prema podacima VGC-a.
Borba za dominaciju na tržištu nafte
Marx.ba Nakon kraćeg predaha u zadnjem kvartalu prošle godine, ponešto izmijenjeni odnos snaga na tržištu iznjedrio je promjenu kratkoročnog trenda i rast koji je cijene sirove nafte vrlo brzo gurnuo iznad 80 dolara po barelu. Unatoč relativno skromnoj izvedbi većine roba, sirova nafta od početka godine bilježi dvoznamenkasti rast cijene, pokazujući kako se svijet ne uspijeva riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima. I neće tako skoro, tvrdi Amin Nasser, prvi čovjek saudijskog Aramca. Po njemu su čak i prognoze o silaznom trendu potrošnje tokom idućeg desetljeća naivne i preuranjene, piše Poslovni dnevnik. Tržište sirove nafte u – deficitu Doista, ništa osim (praznih?) obećanja zasad ne ukazuje na drukčiji rasplet – aktuelna proizvodnja jedva da je u stanju zatomiti globalne apetite. Zato svaki novi problem, bilo da je riječ o smanjenju ruske proizvodnje uslijed napada ukrajinskih dronova i nepovoljnih vremenskih prilika, ili pak o produženom putovanju tankera (osim ruskih i kineskih!) koji u širokome luku zaobilaze Sueski kanal i Crveno more, podiže tenzije na tržištu i cijene gura uzlaznom putanjom. Osim što predstavlja direktan udar na standard potrošača širom svijeta, rast cijena nafte predstavlja ozbiljan problem i u borbi protiv inflacije, odgađajući priželjkivano smanjenje kamatnih stopa i primjenu ekspanzivnije monetarne politike koje bi trebalo djelovati stimulativno po ekonomsku aktivnost s obje strane Atlantika. Kratkoročne prognoze pritom ne zvuče osobito ohrabrujuće – Međunarodna agencija za energetiku (IEA) revidirala je prijašnje, optimistično intonirane, projekcije te za ovu godinu sada najavljuje blagi pad ponude, mahom temeljen na pretpostavci kako OPEC do daljnjeg nema namjeru povećavati proizvodnju. To bi, dakako, u uvjetima rastuće potražnje trebalo biti dovoljno da se cijene (i to u najboljem slučaju!) zadrže na aktuelnim nivoima. Sve navedeno spada u kategoriju kratkoročnih oscilacija, podložnih cijelom nizu faktora čiji je značaj i utjecaj gotovo nemoguće predvidjeti. Odmaknemo li se malo dalje od aktuelnih zbivanja i stvari promotrimo u nešto širem vremenskom kontekstu, priča poprima bitno drukčije konture i puno se više oslanja na geopolitičku pozadinu, baca ponešto drukčije svijetlo na fluktuacije cijena sirove nafte. I na još štošta toga. Otkriva, recimo, drugu stranu medalje narativa o zelenim politikama i zaštiti okoliša koji brižljivo podvlači Bijela kuća, posljednje tri godine pod kontrolom američkih Demokrata. Možete to nazvati “uvažavanjem realnosti” ili “figom u džepu” pa, ovisno o tome, i interpretirati aktualne cijene. Dakako, u kontekstu sirovih činjenica. Najviše od svih, ikad! Najvažnija od njih stoji na internet stranicama američke Energy Information Administration. Tamo je sredinom marta objavljena kratka analiza tržišta sirove nafte u protekloj godini, iznad koje se ponosno kočoperio naslov: “Sjedinjene Američke Države su proizvele više nafte nego ijedna druga država, ikad”. Istini za volju, naslov navodi na pogrešan trag – ta tvrdnja, naime, na snazi je već godinama. Tačnije, još od 2018. godine kada je američka proizvodnja sirove nafte, barem kada je riječ o dnevnom prosjeku na godišnjem nivou, dosegla 11 miliona dnevno. Rekord su prethodno držale Saudijska Arabija i Rusija, doguravši 2016. godine do 10,6 miliona barela dnevno. Isti je rezultat Rusija ponovila i 2017. godine, da bi iduće dvije godine još malo popravila (na 10,8 miliona barela dnevno). Površnim promatračima možda nije poznato, ali Amerikanci su u međuvremenu odmakli još dalje i nakon kraće pauze uvjetovane pandemijom koronavirusa srušili rekord iz 2019. godine, za konačnu brojku od 12,9 miliona barela dnevno, ostvarenu u prošloj godini. Ta bi brojka, ako je vjerovati trenutnim projekcijama, do 2025. godine mogla još malo narasti. Uostalom, proizvodnja sirove nafte na američkom teritoriju već godinama nezadrživo raste. Tačnije, od Velike finansijske krize 2008. godine, kada je iznosila tek mršavih pet miliona barela dnevno. Ilustracije radi, to je gotovo upola manja proizvodnja nafte u odnosu na količine koje su istodobno pumpale Rusija i Saudijska Arabija. Svaka pojedinačno. Da bi povukli odgovarajuću paralelu s usporedivim nivoom američke proizvodnje sirove nafte u prošlosti, trebalo bi se vratiti više od pola vijeka unazad. Makar zaštita okoliša u to vrijeme vjerovatno nikome nije bila na pameti, taj rast cijena tek se očešao o segment američke proizvodnje. Oni stariji će se sjetiti kako je višegodišnji super-ciklus na tržištima roba, nastao na krilima zastrašujućih razmjera kineskog ekonomskog rasta, upravo 2008. godine cijene sirove nafte odnio sve do nevjerovatnih 150 dolara po barelu. Samo pola godine kasnije, cijene su skliznule ispod 50 dolara po barelu, ali je niz novih rekorda bio dovoljan da skrene ogromne količine svježeg kapitala u smjeru naftnih kompanija. Impresivan zaokret Na krilima tehnoloških inovacija (poput frakiranja i horizontalnog bušenja), ta se brojka u posljednjih desetak godina doslovno udvostručila i uvelike pomrsila planove tandemu najvećih rivala koji su imali najbolju namjeru zagospodariti tržištem. O dominantnoj poziciji dvije naftne velesile (a danas i političkih saveznika) dovoljno svjedoči podatak kako su 2008. godine u ukupnoj proizvodnji nafte na globalnom nivoi učestvovale s čak 25 posto. Od tada do danas, njihov se tržišni udio nije značajnije mijenjao, ali je zato onaj američki porastao sa 6,7 posto na gotovo 16 posto, ustrajno držeći korak s potražnjom. Tok događaja u promatranom periodu moguće je prikazati i u varijanti rastuće koncentracije terceta najvećih koji je 2000. godine osiguravao trećinu ukupne svjetske proizvodnje sirove nafte, da bi do 2023. godine taj udio narastao na čak 40 posto. Svedemo li dostupnu statistiku na mjesečni nivo, 13,3 miliona barela dnevno, ostvarenih prvi put u oktobru 2023. godine, rekord je o kojem najveći rivali mogu samo sanjati. Dakako, tako nešto im u ovome trenutku ni ne pada na pamet jer bi iole značajniji pad cijene ozbiljno ugrozio ostvarenje planiranih budžetskih prihoda i zauzdao različite ambicije Moskve i Rijada. Uostalom, i Amerikancima je trebalo dugo da nadmaše prethodni rekord od 12,8 miliona barela, postavljen još u januaru 2020. godine, koji je zasjenila pandemija koronavirusa i glasovita epizoda tokom koje su se cijene sirove nafte, makar i na nekoliko sati, spustile na – negativan teritorij. Čak i da se okolnosti drastično izmijene, takvo nešto u kratkom roku naprosto je nemoguće. Štaviše, Saudijska Arabija je upravo odustala od planova povećanja proizvodnih kapaciteta na 13 miliona barela dnevno do 2027. godine, pažljivo birajući prioritete, naglašava EIA. To je u ovome trenutku očito – cijena. Zahvaljujući animozitetu
Bitcoin ETF-ovi u dva mjeseca prikupili više od 500.000 bitcoina
Marx.ba Devet novih promptnih Bitcoin fondova kojima se trguje na burzi akumuliralo je više od 500 000 Bitcoina od pokretanja u siječnju, a njihova imovina sada čini 2,54% trenutne cirkulirajuće ponude. Devet ETF-ova, koji su pokrenuti 11. siječnja, dostiglo je prekretnicu nakon još jednog dana priljeva u četvrtak, u kojem je devet ETF-ova prikupilo 287,7 milijuna dolara u bitcoinu, prema Farside Investors. To dovodi količinu bitcoina u posjedu devet ETF-ova na trenutnu vrijednost od 35 milijardi dolara tijekom samo 54 dana trgovanja, piše Cointelegraph. Ukupno, svi američki spot Bitcoin fondovi, uključujući Grayscale, drže 835.000 BTC-a, što je gotovo 4% cjelokupne ponude, navedeno je. Ovotjedni priljevi ETF-a ponovno su u plusu ovaj tjedan s 845 milijuna dolara priljeva izmjerenih do sada ovog tjedna, preokrećući trend odljeva koji je započeo 18. ožujka. Dana 28. ožujka zabilježen je ukupni priljev od 183 milijuna dolara, a BlackRock je prednjačio jer je u njegov IBIT fond pristiglo 95 milijuna dolara. Fidelity i Bitwise zabilježili su slične priljeve od oko 67 milijuna dolara svaki, dok je Ark 21Shares zabilježio 27,6 milijuna dolara nakon ogromnog priljeva od 200 milijuna dolara u srijedu. Grayscaleov GBTC odljev iznosio je 105 milijuna dolara, što je najniži iznos od 12. ožujka. Upravitelj kripto imovinom sada je izgubio oko 284 846 BTC iz svog GBTC fonda otkako se sredinom siječnja pretvorio u spot ETF. Povezano: Spot Bitcoin ETF-ovi ponovno dobivaju na snazi, bilježeći neto priljev od 418 milijuna USD U povezanim vijestima, Bitwise je 28. ožujka podnio S-1 zahtjev Komisiji za vrijednosne papire i burzu za njihov spot Ethereum ETF. Kolega analitičar ETF-a Eric Balchunas reagirao je na vijest navodeći da njegovi izgledi za odobrenje ETH ETF-a u svibnju ostaju pesimističnih 25%, ali bi mogao pasti niže. Ostalo je sedam tjedana do roka, a radijska šutnja SEC-a je turobna, dodao je.
Privreda BiH u niskom startu, da li će uhvatiti zamah
Bloomberg Adria Privreda Bosne i Hercegovine (BiH) će u 2024. rasti istim tempom kao i privreda Hrvatske, pa će bruto domaći proizvod biti uvećan za 2,8 posto. Analitički tim Bloomberg Adrije u svom novom kvartalnom izvještaju o makroekonomskim kretanjima donosi nešto optimističniji pogled na privredni rast u regionu, pa su blago podignute projekcije bruto domaćeg proizvoda Sjeverne Makedonije u 2024. godini, Srbije u 2025. i Hrvatske u obje godine. Istovremeno, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine na 1,7 posto. Imajući u vidu kako su industrijska proizvodnja i izvoz i u januaru 2024. nastavili značajan pad aktivnosti na godišnjem nivou, dodaju da je izvjestan nastavak skromne ekonomske aktivnosti u BiH u prvom kvartalu. Nadu u poboljšanje ekonomske aktivnosti budi i podatak da je industrijska proizvodnja u BiH u prva dva mjeseca ove godine zabilježila mjesečni rast koji je podstaknut većom proizvodnjom baznih metala. Međutim, nije ohrabrujuće što je u februaru zabilježen rast cijena u BiH. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast od 0,5 posto. Mjesečni rast cijena podstaknut je rastom cijena u hotelima i restoranima. Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andreas Tudyka bio je gost emisije Strat na Bloomberg Adria TV, rekao je da je rast BDP-a BiH opao s preko četiri posto u 2022. na manje od dva posto prošle godine, što predstavlja značajan pad, ali i dalje može biti posmatran kao otporan, imajući u vidu ukupno teško okruženje. Što se tiče aktuelnosti u bankarskom sektoru, Nijemci i Nizozemci izašli su iz vlasništva MF banke. Naime, MF grupa je, kroz milionske transakcije u posljednjem periodu, preuzela udio koji su u MF banci imali njemački i nizozemski investitori i objaviće ponudu za preuzimanje preostalih oko 5,2 posto akcija. Iz Sparkasse Bank BiH kazali su da će se izlazna cijena kredita zadržati na sadašnjem nivou. – Nalazimo načine da iz pozicije reagovanja na kreditnu tražnju prelazimo u poziciju kreiranja te tražnje, kazao je dr. sci. Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH. Skupština ASA Banke Sarajevo donijela je Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2023. godinu. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2023. godinu iznosi 7,01 KM. Jedan od najbogatijih srpskih biznismena Miodrag Kostić putem svoje kompanije Agri Europe Cyprus želi kupiti manjinski udio u Addiko Bank AG-u. Time bi dodatno ojačao poziciju vodećeg dioničara i došao do gotovo 30 posto udjela. Kada se radi o aerodromima i turizmu, izgradnja aerodroma u Bihaću, prema trenutnim procjenama, iznosiće 130 miliona KM. Do sada je izdvojeno nešto više od 17,7 miliona iz Budžeta FBiH za realizaciju projekta izgradnje aerodroma Bihać. Logika iza ove investicije nije jasna. Dok se taj aerodrom ne izgradi, dio turista u BiH dolazi i odlazi preko drugih aerodroma, a Ryanair je povećao frekvencije i proširio operacije na po jedno od svojih novih odredišta iz Sarajeva i Zagreba. Tako je nova sezonska linija između Soluna i Sarajeva, koja počinje 3. jula, produžena za mjesec dana i sada će prometovati dva puta sedmično do 29. septembra, umjesto, kako je prvobitno bilo planirano, do 28. avgusta. Iako je nedostajalo snijega za uspješniju zimsku sezonu na planinama, to se nije previše odrazilo na dolaske turista u februaru u Republiku Srpsku. Registrovana su 31.664 dolaska turista, što je u odnosu na januar ove godine rast za 18,8 posto. Istovremeno, od turističke sezone u Hrvatskoj se puno očekuje, a prema procjenama, ove godine trebaće oko 70.000 radnika na primorju. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružaoci smještaja. Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plate, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uslovi. Što se tiče Evropljana, oni će ove godine fokus staviti na putovanja i iskustva, a s obzirom na to da će Evropa biti domaćin nekoliko globalnih sportskih događaja, velikih muzičkih turneja i međunarodnih filmskih festivala, većina njih će u ovu svrhu potrošiti više nego u 2023. godine Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar. Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU.
Trend rasta se nastavlja: Novi rekord cijena zlata
Marx.ba Cijene zlata dosegnule su rekordno visok nivo u četvrtak i zabilježile svoj najbolji mjesec u više od tri godine, potaknute očekivanjima smanjenja kamatnih stopa u SAD i snažnom potražnjom u sigurnom utočištu. Zlato ojačalo je 1,2% na 2.220,85 dolara po unci te bilježi svoj najbolji mjesec od jula 2020., s porastom od 9% i drugi kvartalni rast zaredom. Poluga su dosegla rekordni novo od 2.225,09 dolara za uncu ranije tokom sesije. Futuresi američkog zlata porasli su za 1,2% na 2238,4 dolara. – Trgovci se spremaju uoči praznika i (povećavajuće) trgovinske aktivnosti na kraju mjeseca i na kraju kvartala. Zlato bi moglo dodatno porasti ako tržišta počnu očekivati dublji Fedov ciklus rezanja i ima potencijal zadržati ove visoke vrijednosti, ali vidimo znakove iscrpljenosti kupnje koji se pojavljuju u vrlo kratkom roku, rekao je Daniel Ghali, robni strateg u TD Securities. Cijene također rastu zbog “činjenice da još uvijek postoje velike geopolitičke napetosti na globalnoj razini”, što bi moglo potaknuti ulagače da se okrenu zlatu kao neutralnoj rezervnoj imovini, rekao je Everett Millman, glavni tržišni analitičar u Gainesville Coinsu. – Iako postoje neki pokazatelji da je inflacija jača nego što bi kreatori politike željeli, to ne mora nužno objasniti visoke vrijednosti zlata upravo sada, dodao je Millman. Izvještaj o indeksu cijena osnovne osobne potrošnje (PCE) u SAD treba biti objavljen danas, što bi moglo pomoći ulagačima u procjeni stajališta Fedove politike. Prema CME-ovom FedWatch alatu, trgovci trenutno cijene s 64% šanse za smanjenje stope u junu. – Nova i viša donja granica za zlato iznosi 2000 USD/oz što je simbolično za ovaj novi makro režim – centralne banke toleriraju “višu duže” inflaciju, napisao je MKS PAMP u bilješci. Srebro je poraslo 0,7% na 24,82 dolara po unci, platina je porasla 1,4% na 906,33 dolara, a paladij je dodao 3% na 1012,72 dolara. Sva tri metala bila su vezana za mjesečne dobitke.
Menadžer za investicije: Kripto je kao kajenska paprika za investitore
Marx.ba Katrina Dauling, menadžer za investicije, ima analogiju koja može biti korisna za investitore koji razmišljaju o kupovini kriptovalute poput bitkoina i pitaju se koji iznos je odgovarajući. – Kripto je kao kajenska paprika. Dovoljno ga je malo za jak efekat. Što je klasa imovine nestabilnija, to vam je manje potrebno, kaže Dauling, generalni savjetnik i glavni službenik za usklađenost u Bitwise Asset Management. Kriptovalute su digitalna imovina, kategorija koju treba smatrati „alternativnom investicijom”. Druge vrste alternativne imovine mogu uključivati privatni kapital, hedž fondove i rizični kapital, na primjer. Finansijski savjetnici ih generalno smatraju odvojenim od tradicionalnih portfelja kao što su akcije, obveznice i gotovina, piše CNBC. Dodeljivanje 2% ili 3% nečijeg investicionog portfelja na kriptovalute je „više nego dovoljno“. Recimo da imovina ove godine poraste za 50%, a investitor ima poziciju od 1%. To je kao da imate poziciju od 5% u drugoj imovini koja je porasla za 10%. (Foto: Pixabay) Na primjer, dugoročni investitori u srednjim dvadesetim godinama mogu sebi priuštiti da preuzmu veći rizik jer imaju dovoljno vremena da nadoknade gubitke. Takva osoba može biti u stanju da podnese značajne finansijske gubitke i može razumno da drži 5% do 7% svog portfelja u kripto. Međutim, ta alokacija najverovatnije ne bi bila prikladna za 70-godišnjeg investitora koji ne može priuštiti da svoje gnezdo jaje izloži velikim gubicima, rekao je on. – Bitcoin i druge kriptovalute su veoma špekulativna investicija i uključuju visok stepen rizika. Investitori moraju imati finansijsku sposobnost, sofisticiranost/iskustvo i spremnost da snose rizike ulaganja i potencijalnog potpunog gubitka svoje investicije, napisali su investicioni stratezi u Wells Fargo Advisorsu u bilješci prošle godine. Cijene bitkoina su se srušile u 2022. godine i pale su za oko 64 posto te godine na ispod 20.000 dolara. Poređenja radi, berzanski indeks S&P 500 izgubio je 19,4%. Cijene su se od tada učetvorostručile sa najniže tačke u novembru 2022. Bitcoin je skočio više od 50 posto do danas, dok je S&P 500 u porastu za oko 9 posto. Bitcoin je oko osam puta promjenjiviji, piše Bizlife.
Zeleno svjetlo EU vjetar u leđa za bh. ekonomiju
Bloomberg Adria Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar. Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU. – Može se očekivati povećanje vanjskotrgovinskih aktivnosti, kao i značajniji prenos praksi, znanja, investicija itd. Međutim, ovo može značiti i veći odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU, što pokazuju iskustva drugih zemalja Zapadnog Balkana, ističe Čavalić. Dodaje da je moguće očekivati povećanje ekonomske sigurnosti u BiH, odnosno percepcije ekonomske sigurnosti, što je ključni signal za strane, kao i domaće investicije. – U osnovi otvaranje pregovara, ekonomski posmatrano, znači više trgovine, investicija, konvergencije spram EU itd. Naravno, sve u nepredvidivom intenzitetu, kaže Čavalić. Institucionalna podrška EU Također, otvaraju se veće mogućnosti za institucionalnu podršku o EU, što je bitno u kontekstu nemogućnosti bosanskohercegovačkih budžeta da podrže razvojnu komponentu. ‘- To treba iskoristiti i tu je i najveća odgovornost domaće politike i donosilaca odluka, naglašava. Dugoročno, EU put se najviše isplati, ili bi se načelno trebao najviše isplatiti, zbog transformativnog efekta na institucije – jačanje i izgradnja predvidljivih institucija u funkciji ekonomskog rasta i blagostanja. – Navedeno je najviše potrebno za zemlju poput BiH, koja je opterećena političkim, pravnim, ekonomskim i drugim rizicima za poslovanje, zaključuje Čavalić. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su naveli da odluka o otvaranju pregovora posebno naglašava potencijal za unapređenje vanjskotrgovinske razmjene i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u našoj zemlji. Odluka povećava povjerenje u BiH, posebno kada je riječ o vanjskom investicijskom potencijalu, kazali su iz komore, dodavši da bh. kompanije već godinama posluju na tržištu EU i u ukupnom izvozu EU učestvuju sa 72,3 posto, a u uvozu sa 66,7 posto i najznačajniji je bh. trgovinski partner. Prilagođavanje tržištu Ističu da VTKBiH, u saradnji s kompanijama, intenzivno radi na njihovom prilagođavanju tom tržištu i na osnovu toga su predstavili stanje i potencijale bh. privrede pred Evropskom unijom, odnosno Evropskom komisijom, Evropskim vijećem i pred direktoratima za proširenje. Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković izjavio je da će na temelju toga biti otvoreno posebno poglavlje “business chapter”, gdje će pitati poslovnu zajednicu kako da učestvuje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese. Podsjećamo, do zvaničnog otvaranja pregovora s EU pred BiH je dug put, te mora biti ispunjeno osam prioriteta. Riječ je o kriterijima koje je Evropska komisija pred BiH postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. BiH je kandidatski status dobila krajem 2022. godine, a u decembru 2023. godine Evropsko vijeće nije odobrilo otvaranje pregovora, tražeći usvajanje nekoliko zakona. Dio njih je usvojen, pa je većina zemalja članica EU podržala otvaranje pregovora. Nadja Škaljić međunarodna pravnica, članica upravnog odbora Weidenfeld-Hoffmann Trust i bivša visoka savjetnica za politiku u Britanskoj delegaciji pri EU, u komentaru za Bloomberg Adriju je kazala da će za BiH biti najteže pregovarati u klasteru “Fundamentalne osnove”, koji uključuje poglavlja poput pravosuđa i demokratskih institucija. Energetska i klimatska agenda – To je jasno i iz zaključaka s Europskog vijeća koje, iako prihvata otvaranje pregovora s BiH, njihov početak striktno vezuje za implementaciju osam koraka iz preporuka koje je Europska komisija komunicirala Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Među obaveznim koracima su usvajanje zakona o sudovima, borba protiv korupcije itd. Poglavlja iz klastera “Fundamentalne osnove” se otvaraju prva i zatvaraju posljednja. Postignuti napredak u ovom klasteru bit će osnova za određivanje ukupnog tempa pregovora, navodi Škaljić. Naglašava da pregovore o pristupanju EU treba početi energetskom i klimatskom agendom. – Energetska i klimatska unija zemalja Zapadnog Balkana sa EU se treba implementirati prije punopravnog članstva. To je pragmatičan pristup izgradnji zajedničke sigurne, zdrave i prosperitetne Evrope. Takav pristup bi demonstrirao građanima Zapadnog Balkana realnost njihove europske perspektive, a samoj Europi, spremnost Zapadnog Balkana da se uskladi s ambicioznim klimatskim ciljevima EU, pojašnjava Škaljić. Dodaje da je preduslov za njeno stvaranje transparentan i pouzdan minimalni pravni okvir. – U slučaju BiH, tome mogu uveliko pridonijeti uspješno zaključena dva ključna EU poglavlja: Energija (Poglavlje 15) i Okoliš i klimatske promjene (Poglavlje 27). Oni će omogućiti mobilizaciju potrebnih javnih, ali i privatnih ulaganja u energetski sektor, u materijalnu i digitalnu infrastrukturu neophodnu za ekonomiju budućnosti. Takav početni uspjeh bi onda otvorio perspektivu napretka i u drugim poglavljima, zaključuje Škaljić.