Završeni Dani osiguranja u BiH 2024: Društva moraju biti spremna na ono što donosi budućnost
Marx.ba Drugi dan konferencije Dani osiguranja u BiH otvoren je temom o prirodnim nepogodama, a govornici su ukazali na činjenicu da se posljednjih godina bilježi sve veći broj takvih slučajeva, te da su uzrok klimatske promjene. Bakir Krajinović, šef odsjeka u Federalnom hidrometeorološkom zavodu i rukovodilac Regionalnog centra za WIGOS BiH, kazao je kako su klimatske promjene nešto sa čime moramo naučiti da živimo, te kako su se one dešavale i ranije. – Temperature se posljednjih godina mijenjaju brže nego što su klimatolozi predvidjeli da će se dešavati. Bosna i Hercegovina je jedna od rizičnijih zemalja u svijetu, sve što se dešava u svijetu u našoj zemlji će se dešavati duplo brže zbog klime u kojoj smo, a u narednih pet godina očekujemo da ćemo nadmašiti prosječne dosadašnje temperature. Sve je više vremenskih nepogoda, od poplava, ledenih kiša, jakih tuča, velikih suša, i sve to donosi sa sobom i velike štete. Priroda nam daje lekcije, štete će s godinama biti sve veće, a nama je da se pripremimo za sve ono što nas čeka, kazao je Krajinović, te poručio predstavnicima osiguravajućih kuća da razmisle o većoj uključenosti službe meteorologa u svoje aktivnosti. Zlatan Filipović, predsjednik Stručnog vijeća Centra za edukaciju i istraživanje u osiguranju UDOFBiH i predsjednik Uprave Bosna Reosiguranje, ukazao je na činjenicu kako su štete u svijetu zbog vremenskih nepogoda u prošloj godini bile ogromne, mnogo veće nego ranije, te dodao kako će štete samo nastaviti rasti s godinama. – Rastu broja šteta doprinosi ekonomski rast, urbanizacija, akumulacija vrijednosti i imovine, te drugi faktori. Potencijal nastanka štete mora biti smanjen. Tako će osiguranje biti dostupnije i jaz pokrivenosti osiguranjem bi se smanjio. Uloga vlasti u cijelom procesu je veoma bitna, potrebne su pojačane kontrole i poboljšanje propisa. Investiranje je neophodno i od javnog i od privatnog sektora, a mi se moramo prilagođavati klimatskim promjenama i u građevinskom i u drugim sektorima. Moramo i povećati svijest javnosti o svim rizicima, povećati kapital neživotne industrije osiguranja ili se prebaciti na reosiguranje. Smanjenje emisije stakleničkih plinova je također izuzetno važno, poručio je Filipović. O temi „Pravo oštećenika i rad pravosuđa u predmetima iz sektora osiguranja“, govorili su stručnjaci iz ove oblasti: Armela Ramić, advokatica, Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo i Jasenka Potogija, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu. Sutkinja Potogija istakla je ovom prilikom kako se o dužini trajanja postupka godinama govori i kako se to reflektuje na sve učesnike u postupku. Najduže postupci, kako je istakla, traju u Sarajevu i u većim gradovima. – Jedino rješenje za ovaj problem koje se pojavilo i primjenjuje se jeste delegiranje sudija u drugi sud, dakle da sudije koje nemaju dovoljan broj predmeta imaju mogućnost da se delegiraju na predmete drugih sudova. Međutim, to se u praksi ne dešava tako često, istakla je sutkinja Potogija. Advokatica Armela Ramić istakla je kako postoje i alternativni načini rješavanja sporova, a to su arbitraža i medijacija. Arbitraža je, kako je kazala, proces u kojem stranka u cijelosti upravlja postupkom jer bira osobe koje će biti članovi arbitraže, a to mogu biti osobe iz struke koje bolje razumiju problematiku. Za razliku od sudskih procesa koji mogu trajati i po šest godina, arbitražni sporovi se rješavaju u periodu od 6 do 12 mjeseci. Damir Prolić, tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, kazao je kako je potrebna bolja saradnja osiguravajućih društava i istražnih organa te preporučio osiguravajućim društvima da dijele informacije sa istražnim organima o potencijalno sumnjivim slučajevima kod prijave šteta iz osiguranja. Jedna od tema drugog dana konferencije bila su vozila na električni pogon koja predstavljaju poseban izazov za osiguravajuća društva, a Kristijan Oslić, direktor Službe za prevenciju zloupotreba i unapređenje procesa obrade šteta, Croatia osiguranje d.d. Zagreb, govorio je o rizicima i vezi električnih vozila i osiguranja. Zlatan Velić, voditelj marketinga i PR-a u Triglav osiguranju, govorio je o generaciji Z, njihovom interesu za police osiguranja, te istakao kako je mladima danas važno da imaju sadržaj koji je realan i koji je konkretan, te da se i osiguravajuće kuće pri kreiranju proizvoda i usluga mladima trebaju voditi time.Srebreni partneri ovogodišnje konferencije je kompanija Deloitte, a bronzani partner ORYX Assistance.
Raste globalna potrošnja na tehnologiju, BiH slijedi isti trend
Bloomberg Adria Globalna potrošnja kompanija i vlada na tehnološke proizvode širom svijeta, uključujući uticaj cijena i valuta, porast će za 7,6 posto, premašivši 6,5 biliona dolara u 2025. Iako su ulaganja u tehnologiju u Bosni i Hercegovini manja nego u razvijenijim tržištima, vidljiv je rast interesa, posebno u sektorima kao što su bankarstvo, energetika i proizvodnja. – U BiH se predviđa rast ulaganja u AI i IoT rješenja do 2030. godine, sa sve većim interesom kompanija za automatizaciju i optimizaciju operacija i povećanje efikasnosti kroz digitalnu transformaciju, za Bloomberg Adriju kaže Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija. Dodaje da je državni sektor sporiji u prihvatanju ovih tehnologija, ali projekti poput digitalne transformacije javnog sektora ukazuju na rastuću svijest o značaju naprednih tehnoloških rješenja. Na globalnom nivou povećanje predvodi Azija, jer se ciklični oporavak u potrošnji uređaja nastavlja, navodi se u izvještaju Oxford Economicsa. – Tajvan i Južna Koreja predvodit će rast potrošnje na tehnologiju u narednoj godini potaknuti oporavkom u proizvodnji elektronike, kao i osnovnim metalima i farmaceutskim proizvodima, kaže Victoria Tribone, ekonomistica Oxford Economicsa i autorica analize. Kina, najveća ekonomija i najveći potrošač tehnologije u Aziji, bit će osma najbrže rastuća zemlja među njih 25 u pogledu korporativnih nabavki. Međutim, rast u Kini bit će raznovrsniji po industrijama, u poređenju s Tajvanom, s boljom potrošnjom u industrijama kao što su komunalne usluge, farmaceutska industrija i uslužni sektor, poput finansija i zdravstvene zaštite. Nije iznenađujuće da će zbog finansijskih izazova tehnološka potrošnja u sektoru nekretnina u Kini biti jedna od najlošijih. U Americi i Evropi rast će biti potaknut uslužnim sektorima. – Očekujemo da će informacijski i distribucijski sektori predvoditi potrošnju u Americi, dok će finansijski sektor, javni sektor i usluge transporta potaknuti rast u Evropi, navodi Tribone. Nasuprot Aziji, potrošnja na tehnologiju u Americi i Evropi prvenstveno se temelji na softverskim uslugama. Potrošnja na IT sisteme i povezane usluge također je važan fokus tehnološke potrošnje u SAD-u i Evropi, no u bliskoj budućnosti očekuje se određeno usporavanje, jer industrijski lideri sve više ističu budžetska ograničenja koja utiču na potrošnju. Osim toga, IT usluge bilježe sporiji rast potaknut umjetnom inteligencijom u poređenju s internetskim i cloud uslugama, budući da se mnogi AI projekti vezani uz IT sisteme provode unutar kompanija, često u manjem obimu i kao eksperimentalni projekti. U Evropi, slabiji industrijski rast u Njemačkoj i Velikoj Britaniji tokom 2024. usporio je rast njihove tehnološke potrošnje, no očekuje se oporavak u 2025. godini. Regija će doživjeti porast potrošnje kako se bude oporavljala od razdoblja visoke inflacije. Svijetle tačke u evropskoj tehnološkoj potrošnji za proizvodni sektor u 2025. godini su strukturni metalni proizvodi i farmaceutska industrija. Potrošnja kompanija u Evropi će se povećati na 4,4 posto, prilagođeno inflaciji u 2025. godini. Kao i u SAD-u, potražnja za tehnologijom u Evropi koncentrirana je na softver, ali s IT sistemima i povezanim uslugama koje predvode rast u bliskoj budućnosti. Švedska i Irska bit će među vodećim zemljama u rastu potrošnje na tehnologiju. Među sektorima, finansijske usluge i javna uprava su katalizatori potrošnje u UK, Francuskoj i Švedskoj, dok Irska i Njemačka bilježe veću potrošnju iz ključnih industrija poput mašina nemetalnih minerala. Uz ciklički oporavak u elektronici i makroekonomiju Evrope, postoje i dugoročni poticaji koji nastavljaju povećavati potrošnju na tehnologiju u kompanijama, potaknuti potencijalnim profitima od umjetne inteligencije, cloud rješenja i kibernetičke sigurnosti. Daljnje digitalne transformacije u nekoliko sektora potaknut će obnovljenu potrošnju na IT usluge i softver za poduzeća. Ovi dugoročni poticaji također će pozitivno uticati na uređaje, budući da će hardver optimiziran za umjetnu inteligenciju i uređaji omogućeni internetom stvari (IoT) biti potrebni za nadopunu potrošnje na softver. BiH i u ovom segmentu prati evropske trendove. Bankarstvo, energetika i telekomunikacije su sektori koji najviše ulažu u napredne tehnologije. Privatne kompanije su uglavnom brže u implementaciji novih tehnologija, posebno zbog konkurentskog pritiska na tržištu. – IoT rješenja posebno su primjenjiva u energetici i proizvodnji, dok cloud computing i AI igraju ključnu ulogu u bankarstvu, dodaje Dedić. Naglašava da se javni sektor i dalje većinom oslanja na sporije procese i vanjske fondove, što je donekle i prirodno. Svugdje u svijetu privatni sektor prednjači u inovacijama i tehnološkom napretku, pa i kod nas. Dedić navodi da postoje i svijetli primjeri domaćih institucija i ministarstava, odnosno ljudi unutar istih, koji se fokusiraju na digitalna rješenja i transformaciju, međutim suočavaju se s određenim izazovima koji uključuju birokratske i političke prepreke, kao i manjak tehničkog kadra. Iako su ranije tehnološka ulaganja u BiH doživljavana kao trošak, sve veći broj kompanija sada shvata dugoročne prednosti ulaganja u tehnologiju. – Ovo posebno važi za sektor proizvodnje, telekomunikacija i bankarstva, gdje tehnologija postaje ključni alat za rast i konkurentnost. S druge strane, vlada često vidi ulaganja kao trošak, ali međunarodni projekti BiH pomažu da se ova percepcija promijeni, kaže Dedić. U Evropi i Americi, usporavanje inflacije omogućit će smanjenje kamatnih stopa, što će podržati potrošnju na softvere za kompanije, budući da većina te potrošnje ide kroz kanal kapitalnih ulaganja. – Istovremeno, predviđamo nastavak marginalnog pomaka s potrošnje na softver za poduzeća prema internetskim, cloud i IT uslugama, budući da ti softverski sistemi često omogućuju veću prilagodljivost i fleksibilnost u troškovima, ističe Tribone u svom izvještaju. Rizici za rast kriju se u visokim kamatama duži vremenski period, u kojem kratkoročni cjenovni pritisci, uključujući više cijene energije, uzrokuju dodatno zaoštravanje monetarne politike u SAD-u te odgodu smanjenja stopa u Evropi. U tom scenariju globalna tehnološka potrošnja je 1,2 i 1,8 postotnih bodova niža u 2025. i 2026. godini, pri čemu su internetski, cloud i IT uslužni proizvodi najviše pogođeni. Očekuje se daljnji rast ulaganja u digitalnu transformaciju u BiH, posebno u privatnom sektoru. – Istraživanja ukazuju da će niše AI i IoT na tržištu BiH značajno rasti do 2030. godine, sa sve većim fokusom na modernizaciju infrastrukture i efikasnost poslovanja. Javni sektor će također nastaviti digitalizaciju, iako sporijim tempom, nadam se uz kontinuiranu podršku međunarodnih organizacija, naglašava Dedić. Također, veliki uticaj na potrošnju na tehnologiju imaju i američki predsjednički izbori. Pobjeda Kamale Harris ili s druge strane Donalda Trumpa uticat će različito na ovaj segment korporativne i javne potrošnje. Na primjer, scenarij pobjede Trumpa karakteriziraju fiskalni poticaji, ograničenja imigracije i viši carinski
Bitcoin prvi put od početka avgusta iznad 65.000 dolara
Marx.ba Bitcoin (BTC) se vratio na nivoe koji nisu viđeni u gotovo dva mjeseca nakon što je prešao granicu od 65.000 dolara. Najvećom kriptovalutom prema tržišnoj kapitalizaciji trgovalo se za 65 400 dolara, što je porast od 2,7% u posljednja 24 sata. Širi CoinDesk 20 Index porastao je 1,6% u istom vremenskom okviru, s Cardano (ADA), Avalanche (AVAX) i NEAR Protocol (NEAR) koji su nadmašili napredak bitcoina, ali je ether (ETH) umjereno slabiji. Uspon bitcoina započeo je prošle sedmice kada je američka centralna banka snizila kamatne stope po prvi put od pandemije Covida prije više od četiri godine, odlučivši se za smanjenje za 50 baznih bodova umjesto prethodno očekivanog pomaka od 25 baznih bodova. Trgovci očekuju još jedno smanjenje na sljedećem sastanku Fed-a 7. novembra, s trenutnim klađenjem u korist smanjenja od još 50 baznih bodova, prema CME FedWatch Toolu Neposredniji katalizator u četvrtak ne samo za bitcoin, već i globalna tržišta općenito, bila je Kina, gdje vlasti navodno razmatraju ubrizgavanje do biliona juana (142 milijarde dolara) kapitala u najveće državne banke te zemlje u nastojanju da ožive posrnulu ekonomiju. Kineski Shanghai Composite skočio je još 3,6% i na putu je za najbolju sedmicu u deceniji. Evropske dionice porasle su za oko 1%, a američke dionice također su u plusu, iako su izvan svojih najboljih nivoa dosegnutih ranije u četvrtak. Vijesti su također potaknule cijene plemenitih metala, pri čemu je zlato poraslo na rekordno visok nivo iznad 2.700 dolara za uncu, a srebro je dostiglo najjači nivo u 12 godina. S rastućom cijenom BTC-a dolazi i obnovljeno zanimanje za nedavno ukinute promptne bitcoin ETF-ove sa sjedištem u SAD. BlackRockov iShares Bitcoin Trust (IBIT), na primjer, izvijestio je o velikim priljevima u srijedu, pri čemu su investitori dodali gotovo 185 miliona dolara svježeg novca u fond, prema Farside Investors. To je uslijedilo nakon priljeva od 98,9 miliona dolara prethodnog dana i dolazi nakon sedmica tokova koji su bili ravnomjerni do negativni uz lošu akciju cijene bitcoina, piše SEEbiz.
Počeli Dani osiguranja u BiH: Tržište spremno odgovoriti na sve izazove
Marx.ba Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH organizira dvodnevnu konferenciju „Dani osiguranja u BiH 2024“ kao najveći godišnji događaj struke osiguranja u Bosni i Hercegovini. Ova konferencija po svojoj suštini je stručno-edukativni skup, ali i prilika za intenzivnu komunikaciju, saradnju i druženje djelatnika osiguranja, top menadžera i eksperata iz oblasti osiguranja u Bosni i Hercegovini, poečal je danas u Sarajevu. Na konferenciji će biti prezentirane najaktuelnije teme od značaja za osiguravajuća društva i sve one koji su vezani za osiguranje kao djelatnost. Konferencija je prilika za sagledavanje dostignutog nivoa razvoja osiguranja i mogućnosti njegovog strukturnog poboljšanja, a istovremeno i forum za suočavanje ideja o izazovima pred kojima se nalazi tržište osiguranja u BiH u budućnosti. Osiguravajuća društva se inače u posljednje dvije do tri godine suočavaju i sa izazovima vezanim za porast troškova života, cijene rada, cijene autodijelova i novih automobila, a što sve skupa snažno utiče i na porast visine isplaćenih šteta. S druge strane, kako navode iz UDO FBiH, vidljiv je i značajan rast osiguranja cestovnih vozila (kasko) za više od 15 posto u poređenju sa istim periodom 2023. godine, a primjetan je i rast obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za više od 14 posto. Te dvije vrste osiguranja vezane za motorna vozila učestvuju se 73 posto u segmentu neživotnih osiguranja te sa skoro 60 posto u ukupnom osiguranju. Bez obzira na sve teškoće, tržište osiguranja u Federaciji BiH je stabilno i u mogućnosti da odgovori na sve zahtjeve klijenata posebno u segmentu isplate šteta. Prema posljednjim zvaničnim podacima za osam mjeseci ove godine stopa rasta u odnosu na isti period prošle godine je 10,5 posto, što znači da je ostvarena premija u iznosu od gotovo 500 miliona KM.
Velike banke očekuju nastavak rasta cijene zlata
Marx.ba Velike banke očekuju da će zlato nastaviti svoj rekordan rast cijena sve do 2025. godine, zahvaljujući ponovnom prilivu velikih sredstava u fondove kojima se trguje na berzama (ETF) i očekivanjima dodatnih smanjenja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka širom svijeta, uključujući i američke Federalne rezerve. – Snažna fizička potražnja iz Kine i centralnih banaka podržavala je cijene zlata tokom protekle dvije godine, ali tok investitora, posebno rast ETF fondova fokusiranih na maloprodaju, i dalje je ključan za dalji održivi rast tokom predstojećeg ciklusa smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi, naveli su ranije ove sedmice analitičari banke J.P. Morgan. Zlato, koje ne donosi prinose, ove godine je poskupilo za skoro 570 dolara po unci (31,1 gram), ili više od 27 posto, što je put ka najvećem godišnjem rastu od 2010. godine, pozicionirajući ga kao jedan od najistaknutijih investicionih instrumenata u 2024. godini. Plemeniti metal je dostigao rekordnu cijenu od 2.639,95 dolara po unci ranije u utorak, postavljajući rekordne visine nekoliko puta ove godine. – Uprkos tome što je ove godine dostigao više puta rekordne vrednosti i nadmašio glavne berzanske indekse, vjerujemo da zlato ima prostora za dalji rast u narednih šest do dvanaest meseci“, naveli su analitičari banke UBS, dodajući da „ključni faktori u našoj procjeni uključuju ponovni veliki priliv sredstava u ETF fondove, nešto što nedostaje još od aprila 2022“, prenio je Reuters. Federalne rezerve započele su prošle sedmice ciklus popuštanja monetarne politike smanjenjem kamatne stope za pola procentnog poena, a predviđaju dodatnih 50 baznih poena smanjenja do kraja ove godine i cijelih jedan procentni poen smanjenja naredne godine. Zlato, koje ne donosi kamate, obično je poželjna investicija u okruženju niskih kamatnih stopa i tokom geopolitičkih nemira.
U terminale naftnih derivata u Bihaću bit će inevestirano 20 miliona KM
Marx.ba U toku su radovi na uređenju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću. Krajem aprila ove godine putem Razvojne banke BiH je osiguran je kreditni aranžman za rekonstrukciju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću, a vrijednost investicije je 20 miliona KM. Modernizacija terminala u Bihaću i Mostaru dolazi nakon završetka radova na terminalima u Blažuju i Živinicama. – Opredijelili smo se da prvo radimo Bihać, jer smatramo da je to važno s aspekta osiguravanja kapaciteta skladištenja i osiguravanja rezervi nafte, rekao je premijer Nermin Nikšić u utorak prilikom obilaska terminala, podsjetivši da BiH ima ogromne kapacitete naslijeđene od bivše države, dovoljne da osigura skladištenje i osiguranje obaveznih rezervi za cijelu regiju što je važno iz perspektive pregovora s EU. Modernizacija Terminala obuhvata sanaciju i rekonstrukciju rezervoara, zamjenu postojećeg vodovoda i opreme te implementaciju novih tehnoloških i protupožarnih cjevovoda. Također, planirana je i obnova trafostanice, instalacija napojnih kablova, rekonstrukcija zgrade, radionica i spremišta, što će osigurati poboljšanu operativnost i sigurnost objekta. – Terminal u Bihaću ima pet vertikalnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata i zbog zastarjelosti nije funkciji od 2010. godine. Drago mi je da se konačno počelo raditi na njegovoj rekonstrukciji i što će, kada bude stavljen funkciju, Grad imati višestruke koristi. Riječ je o strateški važnom projektu za ovaj dio BiH koji je najudaljeniji od centra države. Osim toga, insistirat ćemo na izmještanju jednog pogona namjenske vojne industrije, rekao je bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić. Ranije je donesen zakon prema kome se jedan fening od svake litre prodanog goriva prosljeđuje za naftne terminale što je rezultiralo mogućnostima kreditnih sposobnosti i preuzimanja sredstava za investicije.
Google ulaže 120 miliona dolara u globalnu edukaciju o umjetnoj inteligenciji
Marx.ba Googleov izvršni direktor Sundar Pichai govorio je za vikend na UN-ovom Summitu budućnosti, gdje je opisao umjetnu inteligenciju kao “najtransformativniju tehnologiju do sada” i najavio novi fond za edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji širom svijeta. Pichai je ukazao na četiri prilike koje vidi za AI i održivi razvoj: pomoći ljudima da pristupe informacijama na svom jeziku, ubrzati naučna otkrića, pružiti upozorenja i praćenje klimatskih katastrofa te poticati ekonomski napredak. Pichai je priznao kako AI također nosi rizike, poput deepfakeova, iako nije spomenuo utjecaj umjetne inteligencije na klimu. Dodao je kako želi izbjeći globalni “AI jaz” te da Google stvara Globalni fond za AI prilike vrijedan 120 miliona dolara, kroz koji će “omogućiti edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji u zajednicama širom svijeta” u partnerstvu s lokalnim neprofitnim organizacijama i nevladinim udrugama. Pichai je također pozvao na “pametnu regulaciju AI proizvoda koja ublažava štetu i odupire se nacionalnim protekcionističkim impulsima” — inače, predviđa kako bi regulacija mogla “proširiti AI jaz i ograničiti koristi umjetne inteligencije.”
Na ZEPS 2024 dolazi 13 kompanija iz Libije
Marx.ba Na Generalni BH sajam ZEPS 2024 dolazi 13 kompanija iz Libije. Ovo je potvrđeno iz Libijske trgovinske komore. Cilj je da upravo ZEPS bude jedan novi i uspješan početak privredne saradnje Bosne i Hercegovine i cijele naše regije sa Libijom, navodi se u saopštenju za medije Generalnog BH sajma ZEPS 2024 koji ove godine obilježava 30 godina uspješnog postojanja. Kompanije iz Libije odlučile su se za Generalni BH sajam ZEPS 2024 kao privredni događaj godine u regiji, kako bi se predstavile na najbolji način, na pravom mjestu. Firme dolaze iz najrazličitijih branši kao što su proizvodnja i distribucija hrane, građevinska industrija, industrija nafte i gasa, elektroinženjering, vodeće kompanije u Libiji koje se bave čeličnom i metalurškom industrijom, tu su i sigurnosna rješenja i usluge zaštite, lokalna uprava i administracija, nastup na sajmovima, odnosi s javnošću i marketing, različiti aspekti upravljanja i pružanja usluga lokalnoj zajednici, itd. – Inicijativa je krenula iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, nakon čega smo obavili razgovore i proveli marketinšku kampanju kako bismo privikli tamošnje kompanije. Čak smo imali i billboarde ZEPS-a u Tripoliju. Cilj je da ZEPS zapravo bude novi početak u privrednoj saradnji Bosne i Hercegovine i cijele ove naše regije sa Libijom, ističe Sanel Ibrić menadžer Generalnog BH sajma ZEPS 2024. Na privrednom događaju godine nastup je do sada najavilo više od 400 kompanija sa više od 500 brendova. Kao što je već od ranije poznato Republika Turska je zemlja partner ovogodišnjeg Generalnog BH sajma ZEPS 2024, a nacionalno učešće Turske organizuje Istanbulska trgovinska komora. Sajam će se održat od 1. do 5. oktobra na Kamberovića polju u Zenici. Ukupan sajamski prostor ove godine je 20.000 m2.
Evropski aerodromi traže nove letove za gradove bivše države: Mnogi mjerkaju Sarajevo
Marx.ba Aerodromi širom Evrope nastavljaju sa novim letovima ka glavnim gradovima iz bivše Jugoslavije dok putuju u Bahrein na predstojeću godišnju konferenciju Routes World na kojoj će se razgovarati o uvođenju novih ruta sa avio kompanijama i turističkim vlastima. Berlinski aerodrom je identificirao Sarajevo kao neopsluženu rutu s velikim potencijalom. Germanwings je nakratko povezao dva glavnog grada između 2014. i 2015. godine. Sam sarajevski aerodrom naveo je Berlin kao destinaciju od strateškog značaja i nada se da će osigurati letove do glavnog grada Njemačke kroz tekući tender za subvencije avio-kompanije za uvođenje novih ruta koji je raspisala uprava za turizam Kantona Sarajevo. – S obzirom na potražnju, definitivno postoji potencijal da proširimo našu mrežu dodavanjem više destinacija, posebno u evropske gradove poput Berlina, Barcelone, Pariza, Amsterdama, Eindhovena i Praga, izjavio je za EX-YU Aviation News generalni direktor Sarajevskog aerodroma Alan Bajić ranije ovog mjeseca. Aerodrom Berlin Brandenburg, otvoren 2020. godine, ima direktne veze sa više od 180 destinacija od 86 avio-partnera. Aerodrom u trećem po veličini turskom gradu Izmiru izrazio je nadu da će osigurati letove za Zagreb. Nedavno proširenje rute iz Izmira doživjelo je uspjeh na Balkanu, sa novim letovima za gradove poput Prištine, Sarajeva, Podgorice, Tirane i Tivta. Wizz Air je također pokrenuo novu sezonsku uslugu iz Bukurešta. I aerodromima u Izmiru i Zagrebu u potpunosti ili djelomično upravlja turski TAV, što im daje dodatni poticaj za uvođenje letova. Ranije ove godine, Pegasus Airlines je Zagreb povezao sa svojom drugom zračnom lukom u Turskoj – Istanbul Sabiha Gokcen – nadopunjujući uslugu Turkish Airlinesa sa glavnog ulaza u Istanbul, koji je ove godine zabilježio porast frekvencija. I aerodrom Bordo u jugozapadnoj Francuskoj i finska prestonica Helsinki izrazili su interesovanje za letove za Beograd. Beograd već ima veze sa Parizom, Boveom, Lionom i Nicom u Francuskoj, a bila je povezana i sa Marsejem prošle godine. Bordou nedostaje povezanost sa istočnom Evropom i uskoro će ga pogoditi izlazak Ryanaira, čime će se završiti četrdeset linija sa francuskog aerodroma. S druge strane, Air Serbia je u ljeto 2019. pokrenula letove za Helsinki. Međutim, usluga je obustavljena na početku pandemije korona virusa u martu 2020. i nikada nije obnovljena. Godine 2021. Norwegian Air Shuttle je podnio popis inventara za jednu sedmičnu rotaciju između dva glavna grada, ali je na kraju odlučio da ne nastavi s uslugom. Hermes Airports, operater kiparskih aerodroma Larnaca i Paphos, rekao je da cilja letove za Ljubljanu jer se fokusira na zatvaranje postojećih nedostataka u povezivanju s evropskim prijestolnicama. Maria Kouroupi, direktorica razvoja zrakoplovstva, marketinga i komunikacija na aerodromima Hermes, istakla je Ljubljanu kao strateški cilj. Slovenija se posljednji put pohvalila letovima za Kipar 2007. godine kada je Adria Airways sa svojim avionom Airbus A320 obavila ukupno sedam povratnih letova do Larnake u julu i avgustu iste godine. Aerodrom Lion, koji se nalazi u drugom po veličini gradu u Francuskoj i koji opslužuje drugo najveće područje u zemlji sa osam miliona ljudi, traži letove za Skoplje ili Prištinu. Aerodrom Lion je dio zajedničkog preduzeća sa turskim Limakom koji vodi aerodrom u Prištini. Wizz Air proširuje svoje operacije iz Liona, pokrećući letove i za Sofiju i za Kluž ove zime. Aerodrom služi kao baza za easyJet i Transavia France, pieš EX YU aviation.
Program EBRD-a i EU “Go Digital in BiH” potiče digitalnu transformaciju bh. malih i srednjih preduzeća
Marx.ba Program “Go Digital in BiH”, koji su 2022. godine pokrenule Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska unija (EU), pokazao se kao važna podrška automatizaciji i digitalizaciji malih i srednjih preduzeća (MSP) u Bosni i Hercegovini. Program je razvijen kako bi pomogao MSP u prilagodbi brzim i čestim tehnološkim promjenama olakšavanjem automatizacije i digitalizacije njihovog poslovanja. To uključuje poboljšanje njihovih procesa upravljanja podacima, softverskih rješenja, mogućnosti e-trgovine i provedbu različitih projekata digitalne transformacije. Drugim riječima, pomaže MSP da rastu i postanu efikasnija i konkurentnija. Od svog početka, program “Go Digital in BiH” je ostvario značajne rezultate sa preko 170 finansiranih projekata iz različitih sektora, ukupne vrijednosti skoro 30 miliona eura. Sektori koje program podržava uključuju proizvodnju, medicinu, maloprodaju, uslužne djelatnosti, prevoz, hranu i piće, građevinarstvo te poljoprivredu i agroindustriju. Do kraja augusta 2024. godine, Tuzlanski kanton (sa 35 projekata), Kanton Sarajevo (sa 32 projekta) i Zeničko-dobojski kanton (sa 24 projekta) u Federaciji Bosne i Hercegovine postali su predvodnici u finansiranim projektima, pokazujući široku prihvaćenost inicijative za digitalizaciju. U Republici Srpskoj do sada je finansirano ukupno 30 projekata koji su također široko rasprostranjeni. Što se tiče Brčko distrikta, do sada je finansiran jedan projekt. GAT, vodeći proizvođač specijaliziran za zrakoplovnu, automobilsku i medicinsku industriju, primjer je transformativnog utjecaja programa “Go Digital in BiH”. Kompanija je nedavno investirala u novu CNC tokarilicu, a riječ je o alatnom stroju koji koristi CNC tehnologiju za obavljanje preciznih tokarskih operacija na različitim materijalima, kao što su metal, plastika ili drvo. Ova investicija ne samo da omogućava autonomni rad tokom noći, već i povećava proizvodne kapacitete i otvara vrata novim tržišnim mogućnostima. “Ova strateška investicija za nas je transformativna prilika”, objašnjava Almir Gvožđar, direktor kompanije. “Pojednostavit će proizvodne procese, podići kvalitet proizvoda, omogućiti isporuku tačno na vrijeme i potaknuti automatizaciju proizvodnje. Prihvatanje automatizacije i digitalizacije osnažilo je našu konkurentnost, potičući stalni rast prometa i plata zaposlenika. Prihvatanje automatizacije i digitalizacije nije samo budućnost, važno je da pratimo savremene tehnologije i u sadašnjosti”. Program “Go Digital in BiH” koji provodi EBRD uz podršku EU dio je programa “EU4SMEs”. Do danas je EBRD osigurao 40 miliona eura kredita preko lokalnih partnerskih komercijalnih banaka (ProCredit banka, Raiffeisen banka, UniCredit banka, Intesa Sanpaolo banka i Sparkasse banka), uz dodatnih 10 miliona eura finansiranja potpisanih sa lokalnim komercijalnim bankama krajem juna 2024. EU je osigurao bespovratna sredstva u iznosu od 11,5 miliona eura za poticaje, savjetodavne usluge i tehničku pomoć.Program je popraćen aktivnostima njemačkog Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), koji radi sa vladom i drugim učesnicima kako bi pomogla u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući digitalne inovacijske hubove (DIH).Cilj programa “Go Digital in BiH” je da poveća produktivnost MSP, kao i da potakne ekološku održivost, jer je najmanje 60 posto kreditnih sredstava namijenjeno ulaganjima u zelene tehnologije. Program podržava projekte u područjima kao što su digitalna komunikacija, informacijska i IT sigurnost, digitalno upravljanje kompanijama te digitalni proizvodni procesi i usluge. Program također direktno doprinosi Digitalnoj agendi EU za Zapadni Balkan, čiji je cilj podržati tranziciju privatnog sektora i pomoći kompanijama da u potpunosti osiguraju prednosti digitalne transformacije ekonomije. EBRD je uložio više od 3 milijarde eura u 224 projekta u Bosni i Hercegovini od početka svog rada 1996. godine. Strateški prioriteti Banke u zemlji su unapređenje zelene ekonomije, podrška konkurentnom razvoju privatnog sektora i poticanje regionalne integracije.