Cijene zlata su jučer skočile na novi historijski maksimum
Marx.ba Cijene zlata su jučer skočile iznad 2.200 dolara za uncu na novi historijski maksimum, a stručnjaci navode da se trendu rasta cijena zlata ne nazire kraj i da bi one mogle da dodatno porastu u ovoj godini. Centralne banke nastavljaju da kupuju zlatne poluge u rekordnim količinama, prenosi CNBC. Svjetske cijena zlata bi u drugoj polovini 2024. godine mogle da skoče i na 2.300 dolara za uncu, posebno zbog očekivanja da bi američka centralna banka FED mogla da snizi kamatne stope u tom periodu, smatra stručnjak istraživačke agencije City, Akash Doshi. Kada kamate padaju, zlato postaje sve atraktivnije u odnosu na imovinu sa fiksnim prihodom kao što su obveznice koje donose slabije prinose u periodu niskih kamatnih stopa. Pored toga, zlato za mnoge predstavlja sigurno utočište za imovinu u periodu geopolitičkih neizvjesnosti i kriza. Najveći kupci zlata su u 2023. bile centralne banke Kine, Poljske i Singapura.
Cijena zlata dosegnula rekord, rast bi se mogao nastaviti
Marx.ba Uspon zlata se nastavlja s cijenama koje su u četvrtak dostigle najviši nivo svih vremena – i ima prostora za daljnji rast jer centralne banke nastavljaju kupovati poluge u rekordnim količinama. Cijene bi mogle porasti na 2.300 dolara po unci u drugoj polovici 2024., posebno u pozadini očekivanja da bi američka centralna banka mogla smanjiti stope u drugoj polovici 2024., rekao je za CNBC Aakash Doshi, Citijev voditelj istraživanja roba u Sjevernoj Americi. Trenutno se trguje zlatom na 2.203 dolara, prenosi PD. Cijene zlata obično su u obrnutom odnosu s kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice, koje bi donosile slabije povrate u okruženju s niskim kamatama. Podsjetimo, Macquarie je predvidio da će cijene zlata dostići nove visoke nivoe u drugoj polovici godine. Iako priznaju da je fizička kupovina zlata podigla cijene, Macquariesovi stratezi pripisali su nedavni skok cijena od 100 dolara “značajnoj budućoj kupovini” u svojoj bilješci od 7. marta. – Centralne banke, koje su kupile historijske količine zlata u posljednje dvije godine, nastavljaju biti snažni kupci i u 2024., rekao je Shaokai Fan, Globalni voditelj centralnih banaka Svjetskog vijeća za zlato. Ove su kupovine ojačale cijene zlata unatoč visokim kamatama i jakom dolaru, rekli su promatrači tržišta.
Ministar Elmedin Konaković: Posebnu pažnju poklanjamo ekonomskoj diplomatiji
N. D. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, naglasio je kako naša zemlja ima priliku za ekonomski napredak, posebno nakon što dobije status kandidata za Evropsku uniju. – Što se više u Bosni i Hercegovini govori o ekonomiji i što je više informacija ekonomske naravi, sve manje je prostora za jednu pošast u politici koja se zove populizam. Mi živimo dvije realnosti, jedna je ova stvarna, ekonomska koja govori o šansama Bosne i Hercegovine, njenom skoro savršenom geografskom položaju, njenim prirodnim i drugim bogatstvima, konkuretnom radnom snagom, potencijalu u različitim industrijama, jeftinom električnom energijom i s druge strane činjenicom da smo zemlja s najmanjim procentom stranih investicija ubjedljivo u regionu. Mi smo zemlja čiji se BDP kreće i koji bi ovim tempom za nekoliko decenija trebao stići neke prosječne razvijene evropske zemlje. Što se više govori o ekonomiji, sve je više političkog realizma onoga što Bosna i Hercegovina danas treba. Tako evo i ovih dana baveći se temom evropskih integracija po prvi put čini mi se na pravi način pojavljuje informacija o našem izvozu, našem uvozu, investicijama u Bosnu i Hercegovinu i to tjera sve političare u ovoj zemlji da stave u fokus ono što je građanima najbitnije, a to je interes građana, njihova ljepša budućnost, kreiranje radnih mjesta. Sve to s posebno otežavajućom činjenicom da je Bosna i Hercegovina vjerovatno još uvijek prva zemlja svijeta po odlasku ljudi, one produktivne radne snage koja bi trebala ovu zemlju u ekonomskom smislu zadržati i vratiti na pravi kolosjek, rekao je Konaković na otvaranju Ekonomskog foruma koji se održava danas u Sarajevu. Kako je naglasio dosta se radi na ekonomskoj diplomatiji. – U Ministarstvu vanjskih poslova poseban akcenat stavili smo na dio ekonomske diplomatije. To je priča u kojoj se na ogroman interes i poseban potencijal stranih, ali i nama vrlo važno domaćih investitora kojima bismo trebali napraviti samo dobar ambijent i u tom slučaju postići svoj glavni cilj, a to je da mladi ljudi ostanu u Bosni i Hercegovini, a da s malo više optimizma zaintrigiramo one koji su otišli da se eventualno počnu baviti razmišljanjem da se vrate u svoju zamlju, naglasio je Konaković.
Derubis pokreće proizvodnju i na tržištu Saudijske Arabije
N. D. Derubis, proizvođač čamaca i karavana iz Bosne i Hercegovine, ulazi na tržište Saudijske Arabije osnivanjem prvog brodogradilišta i fabrike karavana za odmor u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u okviru Ekonomskog grada kralja Abdulaha (KAEC), objavio je Aboutcampbtob.eu. Ova ekspanzija označava značajnu prekretnicu u Derubisovoj globalnoj strategiji rasta, pozicionirajući kompaniju kao ključnog igrača u pomorskoj industriji i industriji zabave u regiji. Derubis je potpisao Joint Venture ugovor sa Zahrani Holding Group, investicijskim konglomeratom osnovanim 1975. specijaliziranim za širok spektar industrija u rasponu od građevinarstva i ugovaranja do putovanja i turizma. Ova saradnja koristi industrijsku stručnost obje grupe kako bi se proširila na tržište luksuznih plovila i karavana, regionalno i globalno. Izgradnja prvog brodogradilišta i tvornice karavana za odmor započela je u februaru 2024. godine, što je označilo povijesni trenutak za Saudijsku Arabiju i početak Derubisovog putovanja na tržište Saudijske Arabije. Prvo brodogradilište za odmor i tvornica karavana nalazit će se unutar razvojnog područja industrijske doline King Abdullah Economic City (KAEC), koja se proteže na 185 kvadratnih kilometara duž obale Crvenog mora, gdje se nalazi luka kralja Abdulaha, koja je nazvana Najefikasniji kontejner Port Global od Svjetske banke 2021. godine. U prvoj godini Derubis planira proizvesti 16 motornih katamarana (hibridni i električni pogon), te 240 karavana. Gledajući unaprijed, kompanija ima za cilj maksimalnu godišnju proizvodnju od 50 motornih katamarana i 480 karavana. Ovaj strateški potez usklađen je s Vizijom Saudijske Arabije 2030., planom koji ima za cilj diverzifikaciju ekonomije kraljevstva i smanjenje njenog oslanjanja na naftu. Ulaganjem u sektore kao što su odmor i turizam, Derubis doprinosi realizaciji ciljeva Vizije 2030, podstičući ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i održivi razvoj u regiji. Brodogradilište plovila za odmor bavit će se proizvodnjom visokokvalitetnih plovila za odmor, dok će se fabrika karavana će proizvoditi najsavremenije integrisane monokok kamp prikolice po mjeri potrebe kupaca u Saudijskoj Arabiji i šire. Bader Al Zahrani, predsjednik Zahran Holding Company, pohvalio je sporazum kao ključni korak kako bi se zadovoljile rastuće zahtjeve na tržištu rekreativnih čamaca i karavana. – Ponosni smo što smo dio ovog revolucionarnog posla i radujemo se kultiviranju prvog brodogradilišta i fabrike karavana za slobodno vrijeme u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. U skladu sa ciljevima Saudijske vizije 2030. da diverzificira svoju ekonomiju, tvornica i njeni poslovi imaju za cilj dalje širenje pomorskog sektora i sektora karavana u zemlji. Poslovanje unutar King Abdullah Economic City daje našem brodogradilištu i fabrici karavana idealne uslovi za procvat i zadovoljenje potreba domaćeg stanovništva u procvatu tržište jahti, za koje se predviđa da će imati složenu godišnju stopu rasta od 19,4% tokom 2022- 2028., a procjenjuje se da će veličina tržišta karavana i motornih kuća rasti na CAGR od 5,7% u odnosu na prognozirani period, komentirao je Al Zahrani. Zadovoljni su i u bh. kompaniji. – U Derubisu vjerujemo da dobar dizajn i vrhunski proizvodi ne prepoznaju granice. Naša posvećenost izvrsnosti ne poznaje granice, a naše širenje na tržište Saudijske Arabije je dokaz našeg uvjerenja da kvalitet i inovacije nadilaze geografska ograničenja. Ponosni smo što dijelimo istu viziju sa našim partnerom u zajedničkom ulaganju, što nas dovodi do novih visina dostignuća na pomorskom i karavanskom tržištu, poručio je Denis Kraljević, osnivač Derubis Yachts.
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN: Ne želimo samo perspektivu, treba nam nešto odmah
N. D. Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama kaže kako je za našu zemlju jako bitno da napredak prema Evropskoj uniji ostvaruje kroz pet ključnih faktora, na čemu se intenzivno radilo u Briselu i Njujorku kroz svije grupe prijatelja koje su formirane. – Kada se radi o integracijama u Evropsku uniju izabrali smo pet oblasti. Na prvom mjestu pravljenje jedinstvenog ekomskog prostora Zapadnog Balkana, koji će se inkorporirati u ekonomski prostor Evropske unije, a isto to da učinimo sa zelenom transformacijom. Na neki način pregovori i Bosne i Hercegovine će ići svojim tokom i cilj je da 2030. godine uđemo u EU svi zajedno, ali nama ne treba samo perspektiva. Nam treba nešto odmah, sutra, da ljudi vide. Znači, ekonomija, zelena trasformacija, obrazovanje, zdravstvo i na kraju digitalna tranformacija, naglasio je Lagumdžija na Ekonomskom forumu u Sarajevu.
Povučeno više od 20.000 bitcoina: Maksimalno iskorištena historijska vrijednost
Marx.ba Bitcoin (BTC) kitovi su u pokretu, povlačeći značajnu količinu BTC-a sa berzi tokom protekle sedmice. Usred porasta bitkoina iznad 73.000 dolara, BTC kitovi su pokušali da unovče svoj profit i izvukli preko 21.000 BTC prošle sedmice. Ali Martinez, kripto analitičar, nedavno je otkrio značajnu aktivnost BTC kitova. Napomenuo je da je ogromnih 21.401 BTC povučeno sa kripto berzi tokom ove nedeljeprošle sedmice da bi se unovčio dobitak od rasta cijena bitcoina. Utjecaj ove aktivnosti kitova postao je posebno izražen u četvrtak, 14. marta, kada je ogromnih 752 miliona dolara vrijedan BTC izvučen sa kripto berzi. To je označilo najveće jednodnevno povlačenje od maja 2023, prema podacima Into The Block. Štaviše, posljedice ovog masovnog povlačenja brzo su se osjetile pošto je cijena bitcoina doživjela značajan pad u petak, 15. marta. BTC je pao za više od 7 procenata, a medveđi trend se proširio na cijelo kripto tržište. Pored toga, vrući PPI izvještaj u četvrtak je ubrzao pad. Štaviše, prema Coinglassu, samo 1,81 milion dolara vrijedan BTC je trenutno dostupan na berzama. Ovo naglašava važnost šoka ponude bitcoina. Međutim, sa pozitivne strane, mreža je bila svjedok pojave 13 novih kitova sa posjedima od preko 1.000 BTC. Ovaj priliv novih velikih investitora sugeriše rastuće interesovanje za bitcoin među velikim igračima. S druge strane, cijena bitcoina je danas nastavila da pada. Pored toga, 24-satni obim trgovine bitcoinima pao je za 15,78 procenata na 51,16 milijardi dolara. Međutim, uprkos nedavnom padu, mjesečni dobici BTC-a su preko 25 procenata. Najnoviji veliki zaokret također je katalizovan masovnim likvidacijama.
Velika promjena: Stiže li nova faza energetske tranzicije
Marx.ba Za ulagače u nove tehnologije dekarbonizacije postoji jedno pitanje koje je veće od svih ostalih pitanja. Kada će postati konkurentni postojećim alternativama fosilnim gorivima? Solarna energija i energija vjetra prešle su granicu, električna vozila su blizu, piše Financial Times. Sljedeći kandidat za ovo željeno mjesto je baterija na bazi topline koja se koristi za industrijska za postrojenja i tvornice. Takve elektro-toplinske instalacije, odnosno različite vrste izrađene od kamenja, cigle i drugih materijala koji se zagrijavaju električnom zavojnicom, imaju za cilj riješiti jedan od najvećih problema energetske tranzicije – o kojem se najmanje govori. Isporuka visokih temperatura – bilo što od 100 do 1500 stepeni – za proizvodnju hrane, pića, papira, hemikalija i niza drugih materijala, čini oko četvrtinu trenutne potrošnje fosilnih goriva na globalnom nivou. To čini oko 20 posto sveukupne emisije ugljika. Potencijalna rješenja, poput izgaranja vodika ili hvatanja ugljika, gotovo su po definiciji skuplja od postojećih plinskih bojlera. Isto vrijedi i za direktnu upotrebu električne energije. To se sada napokon mijenja. Napredak u dizalicama topline, koje smanjuju troškove i isporučuju dva do tri puta više energije od one potrebne za rad, čini ih kandidatima za temperature do 200C. Pored toga, elektro-termalne baterije postaju vodeće rješenje na ovom polju. Njihova velika prednost je da mogu zagrijati cigle i slične materijale koristeći najjeftinijih šest sati električne energije u bilo kojem danu. Oni mogu upiti popodnevnu prezasićenost južnoevropskom solarnom energijom ili ponoćni višak sjevernoevropskog vjetra. Nakon toga, piše Financial Times, ove baterije ispuštaju toplinu tokom sljedećih 18 sati. Danas bi to smanjilo cijenu električne energije možda 30 do 40 posto u odnosu na veleprodajne cijene. Kako sve više obnovljivih izvora energije ulazi u kombinaciju, podnevne cijene mogle bi pasti na nulu ili čak biti negativne. Pored toga, cigle i kamenje su jeftini — koštaju možda 15-20 €/MWh u usporedbi s elektrokemijskim baterijama od 150 €/MWh — i gube vrlo malo energije u procesu. U Španiji su već konkurentni. Portugalsko komunalno poduzeće EDP prošl e sedmice se udružilo s proizvođačem vruće opeke Rondo iz San Francisca kako bi ovo rješenje predstavili klijentima širom Evrope. Još uvijek postoje prepreke koje treba ukloniti. Današnje toplinske baterije dosežu samo 400 stepeni, prema izvještaju Systemiqa, iako neki proizvođači kažu da mogu ići do 650 stepeni grijanja s parom. No, cijela priča obećava.
Tri azijska berzanska tržišta u prvih pet na svijetu, Francuska pretekla Veliku Britaniju
Marx.ba Kako izgleda lista najvećih tržišta korporativnog kapitala na svijetu i koliko ona pojedinačno vrijede? Čak i neupućeni sigurno znaju da je na prvom mjestu američko tržište, ali koje zemlje predstavljaju eventualno iznenađenja u vrhu svjetske liste? Prema podacima zvanično predstavljenim u petak, 15. marta, ali zapravo sa vrijednostima zabilježenim posljednjeg dana februara ove godine, „sedam veličanstvenih“ kompanija sa najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu su Amazon, Apple, Alphabet (Google), Microsoft, Meta (Facebook), Nvidia i Tesla – sve dolaze iz SAD i sve su iz tehnološkog sektora. Ovih sedam kompanija zbirno su „teške“ 13,1 bilion američkih dolara i obuhvataju otprilike četvrtinu američkog tržišta korporativnog kapitala. Treba napomenuti da se kapitalizacija pojedinih kompanija može promijeniti značajno tokom samo jednog dana, ali ovo su najpotpuniji podaci prema globalnom tržištu izmjerenom u istom trenutku. Statistika je uzeta na osnovu čak 14.861 berzanski listirane kompanije širom svijeta, a objavio ju je S&P Global Brand Market Index. Na osnovu tih informacija, američko berzansko tržište vrijedno je približno 52,6 biliona dolara. Za njim slijedi kinesko (11,5 biliona), japansko (6,5 biliona), pa zatim indijsko (4,4 biliona dolara). Indijsko tržište dionica je najbrže rastuće, a pomalo je iznenađujuća činjenica da je britansko „tek“ na šestom mjestu (3,1 bilion), iza francuskog (3,2 biliona). Listu prvih deset upotpunjavaju još i Saudijska Arabija, Kanada, Njemačka i Tajvan. Ukupna tržišna kapitalizacija indijskog tržišta porasla je iznad četiri biliona dolara po prvi put početkom 2024. godine, a prema izvještajima Bloomberga tržišna kapitalizacija kompanija koje su listirane na indijskim berzama porasla je za bilion dolara za manje od tri godine. U međuvremenu, berze u Šangaju i Hong Kongu su se kretale u suprotnom smjeru, izbrisavši procjenjenu vrijednost od šest biliona dolara od svog vrhunca u 2021. Indeks Hang Seng, primarni indeks dionica u Hong Kongu, smanjio se za više od 40 posto u posljednjih pet godina. Inače, francuske zbirne rezultate „guraju“ rezultati svjetskog giganta industrije luksuza LVMH, u vlasništvu Bernara Arnoa (Bernard Arnault), dok je pokretač tajvanskog tržišta vodeći svjetski proizvođač čipova TSMC. U tržišta vrijednija od bilion dolara spadaju još i švicarsko, južnokorejsko, australijsko i nizozemsko. Kada se posmatra zastupljenost po privrednim oblastima, S&P Global Brand Market Index došao je do slijedećeg zaključka – najveću vrijednost imaju informaciono-tehnološke kompanije (22,4 posto od ukupne vrijednosti posmatranih 14.861 listiranih preduzeća), zatim finansijske kompanije (16,0 posto), a za njima industrijski proizvođači (12 posto).
MOL ulaže četiri milijarde dolara u zelene projekte u regiji
Marx.ba MOL Grupa (INA i Energopetrol dio grupe) ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW. Cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Prioritet ažurirane dugoročne strategije jeste osigurati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti stabilnu zelenu tranziciju. Kompanija stoga dodatno jača svoj portfelj tradicionalne imovine, dok će do 2030. za zelena ulaganja izdvojiti više od četiri milijarde dolara. Djelatnost Rafinerija i marketinga nastavlja jačati svoje pozicije u preradi nafte u Evropi, istovremeno se dinamično prilagođavajući promijenjenim potrebama mobilnosti i ekonomije. Obnovljiva goriva otvaraju nove dimenzije u održivoj mobilnosti – ažurirana strategija usmjerena je na proizvodnju biometana i zelenog vodika, dok kružna ekonomija povećava doprinos biokomponenti i otpada u proizvodnji. S ciljem diversifikacije i odmaka od fosilnih goriva, MOL Grupa do 2030. planira uložiti milijardu dolara u integraciju otpada, recikliranje i projekte srednjeg nivoa u hemijskoj industriji. Kompanija će svoju preradu nafte učiniti fleksibilnijom kako bi zadovoljila zahtjeve ekonomskog i regulatornog okruženja i dodatno ojačala sigurnost opskrbe u regiji. Do 2030. MOL planira uložiti više od milijardu dolara u projekte koji omogućuju energetsku učinkovitost, povećanje udjela održivih goriva u svom portfelju i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ima ključnu ulogu u finansiranju transformacije na nivou Grupe, a usporavanje prirodnog pada proizvodnje i dalje je prioritet. MOL Grupa će tokom narednih pet godina zadržati proizvodnju na prosječnom dnevnom nivou od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte.
Mirza Mulešković, analitičar iz Crne Gore za Marx.ba: Otvaranje EU pregovora je za BiH velika prilika
N. DEMIROVIĆ Mirza Mulešković, ekonomski analitičar iz Crne Gore itetkako je pozvan da govori o evropskim integracijama i ekonomiji. Kao predstavnik Crne Gore 2016. učestvovao je u programu European Union Visitors Programme. Učestvovao je u pripremi i implementaciji velikog broja projekata koji su finansirani iz fondova EU, bio je član radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, vezano za dva poglavlja. Ovaj ugledni analitičar ekskluzivno za Marx.ba osvrnuo se na informaciju da će Evropska komisija preporučiti otvaranje pristupnih pregovora sa BiH. Uz, kako kaže, čestitke komšijama u BiH, on je govorio o ekonomskim i drugim benefitima za BiH, onome s čim se Crna Gora susreće, ali šta očekuje BiH i kako bi se trebali postaviti državni organi. Kako gledate na ono što donosi približavanje Evropskoj uniji? – Svako pomjeranje u evropskim integracijama je u velikoj mjeri napredak za Bosnu i Hercegovinu. Takvi koraci doprinose stabilizaciji i stvaranju jedne jedinstvene nacionalne države koja će imati trasiran put po evropskim i demokratskim normama. To će povećati poštovanje svih građanskih sloboda, uvažavanje razlika i naravno ono što je iz mog ugla najbitnije, takav put donosi mogućnost za ekonomski razvoj, ukoliko naravno donosioci odluka u BiH budu radili da se, kako vaše zakonodavstvo, tako i cjelokupne odluke koje budu donijete, budu u skladu sa propisima Evropske unije. Koliko se benefiti mogu vidjeti na primjeru Crne Gore? – Ono što želim da kažem iz primjera Crne Gore, jeste da smo tokom dugog niza godina koliko jesmo kandidati za članstvo, koliko pregovaramo za ulazak u Evropsku uniju, imali velike benefite. Crna Gora je ostvarila velike ekonomske benefite, a ja bih rekao da smo u novijoj historiji ostvarili dva od tri velika cilja. Obnovili smo nezavisnost i postali članica NATO. Ostaje da uđemo u Evropsku uniju. To zaokružuje stabilnost, kreira se jedan sistem građanske države, sistem povoljnog poslovnog ambijenta, sistem gdje vlada vladavina prava i kao sistem koji strani investori vide kao održiv, stabilan i predvidiv, jer to je veoma bitno za strana ulaganja. Kada se sve sagleda benefiti su ogromni. Kako gledate na položaj BiH i šta bi sada trebalo učiniti? – Sada je na vama da uradite onošto treba da uradite. Na vama je da uskladite legislativu sa evropskim zakonodavstvom. Na vama je da to primjenjujete, a ako bih gledao iz ugla ekonomije, ono što Crna Gora nije uradila, mislim da BiH treba uraditi. Mislim da trebate imati jednu dobru strategiju koja će pokazati gdje BiH može biti konkurentna na tržištu Evropske unije. Upravo sada kroz proces pregovaranja i pridruživanja morate naći te niše gdje će bh. preduzeća biti konkurentna na evropskom tržištu i da se na taj način pripremite za sam ulazak u EU. Koliko su bitni evropski fondovi i za što bi ih trebalo koristiti? – Ovaj period trebate iskoristiti za povlaćenje što više sredstava iz EU fondova kako za razvoj ekonomije, tako za razvoj infrastrukture. Postoje velika sredstva za tu namjenu, ali također i za razvoj svih ostalih segmenata društva i svega onoga što treba da prati ove reforme. Ulazak u EU nije samo ekonomska korist, pa je tako i u toku procesa pridruživanja, već je korist i u svim segmentima društva. Moram da priznam da jeste težak proces, ali finalni rezultat je ono čemu treba svi da težimo, a to je bolje i kvalitetnije društvo, ono u kojem vlada demokratija, u kojem svi imamo iste mogućnosti, imate slobodu kretanja ljudi i roba na teritoriji cijele EU. Koliko su Crna Gora i BiH spremne za Evropu? – Kako idu ovim putem integracija, kako Crna Gora, tako i BiH pokazuju da jesu demokratske države, jer ja tvrdim su obje ove države odavno evropske zemlje. Mi smo evropske zemlje, samo treba da to bude potvrđeno i na papiru kroz promjenu zakonodavstva, ali ono što je najbitnije implementaciju zakonodavstva. Koliko su po vama bitne integracije? – Evo koliko su bitne integracije i koliko su dobrog donijele, najbolje možemo vidjeti na primjeru Crne Gore. Period od 2020. do 2024. godine je za Crnu Goru donio negativne izvještaje Evropske komisije. Mi smo od lidera u integracijama, do ove godine bili rak rana evropskih integracija. Kako se to odrazilo? mi smo 2023. godine imali 60 posto manje stranih direktnih investicija. Tako da je stvar potpuno lako povezati. Uglavnom kada govorim o Bosni i Hercegovini, ovo može biti lijek za ovu državu.