Završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava
Marx.ba Adnan Šteta, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo, objavio je da je završeno probijanje i druge tunelske cijevi na tunelu Kobilja Glava. – Ovo je još jedan projekt o kojem se decenijama pričalo, obećavalo i projekt na kojem mnogi nisu željeli, mogli ili znali raditi. Međutim, mi smo se odlučili za rad, ne za priču. I na ovom i na ostalim projektima koji su čekali. Izgradnja tunela Kobilja Glava je ogroman projekt, koji je zahtijevao i zahtijeva velike napore svih uključenih strana, obzirom da se radi o veoma izazovnom projektu. Ovo je prvi tunel kojeg gradi Kanton Sarajevo. Zadovoljstvo mi je što danas možemo svjedočiti probijanju i lijeve tunelske cijevi, nakon što smo prije par mjeseci te radove završili na desnoj cijevi, poručio je Šteta. Naglasio je da je to izuzetno zahtijevan projekt, kako zbog strukture tla, koja je izvođačima dodatno otežavala posao, tako i zbog položaja tunela, iznad kojeg se nalazi više stotina stambenih objekata. -Zahvaljujem se svim uključenim u ovom projektu, kao i građanima koji žive u blizini gradilišta. Iza nas je velik posao, nastavljamo dalje do potpunog završetka prvog tunela kojeg gradi Kanton Sarajevo. Ponosan sam na sve do sada urađeno i na načine kako smo prošli kroz sve periode ovog projekta. U narednom periodu očekuje se izgradnja saobraćajnice koja vodi od tunela do spoja na magistralnu cestu M18 u Hotonju. Završetkom projekta zasigurno će se poboljšati kvalitet i standard života, jer će donijeti rasterećenje gužvi na postojećoj saobraćajnici od Sarajeva do Vogošće, kao i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju, naglasio je. VEZANOŠteta traži djela: Očekujem maksimalnu posvećenost preduzeća
Zlato dostiglo najvišu cijenu u zadnja tri mjeseca
Marx.ba Zlato se popelo na najviši unutardnevni nivo od početka novembra, a trgovci prate izglede za globalnu ekonomiju dok je predsjednik Donald Trump nastavio skicirati svoja stajališta o politici trgovine i imigracije. Zlatnim polugama trgovalo se oko 2.754 dolara za uncu nakon skoka od 1,4% u prethodnoj sesiji, jer su Trumpove prijetnje tarifama potakle potražnju za imovinom utočišta. Kasnije je rekao da razmišlja o uvođenju taksi od 10% na kinesku robu kao odmazdu za protok fentanila iz zemlje, te je ponovio da namjerava pogoditi Kanadu i Meksiko uvoznim carinama od čak 25% u narednim sedmicama. Ulagači su usredotočeni na implikacije politika carina i smanjenja poreza Trumpove administracije, koje bi vjerovatno nagrizle nacionalne finansije i ponovno potaknule inflaciju. To bi moglo ograničiti sposobnost Federalnih rezervi da nastavi ublažavati monetarnu politiku. Viši troškovi posuđivanja obično predstavljaju vjetar u leđa za poluge jer ne plaćaju kamate. Zlato je postavilo niz rekorda u 2024., uz dobitke potaknute Fedovom orijentacijom prema labavijoj monetarnoj politici, geopolitičkim napetostima i kupovinom centralne banke. Plemeniti metal bi mogao dobiti daljnji poticaj zbog potražnje za imovinom utočišta usred zabrinutosti oko useljeničke politike novog predsjednika, kao i prostora za sve napetije odnose SAD s drugim nacijama. Promptno zlato poraslo je 0,3% na 2754,04 dolara za uncu u 6:12 ujutro u Londonu. Bloombergov Dollar Spot Index malo se promijenio. Cijene srebra, platine i paladija su porasle. VEZANO Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH ulazi u završnu fazu: Krenuo probni rad
Marx.ba Direktor VE Ivovik Wang Zhiqiang, Cao Qi šef pravnih i komercijalnih poslova i pravnik u ovoj kompaniji Kemal Švrakić upoznali su predsjednika Vlade HBŽ Ivana Vukadina s realiziranim aktivnostima koje su do sada urađene kako bi VE Ivovik u što skorije vrijeme krenula s radom. Usprkos brojnim izazovima, uključujući težak teren i poskupljenje cijena materijala, projekt je ušao u završnu fazu i uskoro će početi davati značajan doprinos opskrbi zemlje obnovljivom energijom. Nakon dobivene upotrebne dozvole prve turbine su počele proizvoditi struju. U toku je probni rad koji je ključni korak u procesu puštanja vjetroelektrane u pogon. Tokom probnog rada svaka će turbina proći postupni proces puštanja u rad s detaljnim procjenama performansi, kako bi se osiguralo da vjetroelektrana Ivovik bude potpuno integrirana u nacionalni energetski sistem. Vjetropark Ivovik ima instaliranu snagu od 84 MW, a sastoji se od 20 vjetroturbina od kojih svaka ima 4,2 MW i bit će to najveći vjetropark u BiH. VEZANO Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu koji počinje danas
Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu koji počinje danas
Marx.ba U švicarskom Davosu danas počinje 55. Svjetski ekonomski forum (WEF) na kojem će oko 2.500 političara, stručnjaka, ekonomista i predstavnika raznih organizacija raspravljati o globalnim izazovima. Najviše pažnje posvetit će umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i sukobima širom svijeta. Opća tema godišnjeg sastanka u Davosu je saradnja u inteligentnom dobu koje je povezano s brzim tehnološkim napretkom. – Sasvim je jasno da umjetna inteligencija donosi nove prilike, ali je jasno i da donosi rizike, stoga je vrlo važno ne uvoditi ove tehnologije bez uzimanja u obzir etičkih, društvenih i drugih važnih aspekata, istaknuo je general prije početka WEF foruma direktor Mirek Dušek. Generalni direktor WEF-a Gim Huay Neo upozorio je da nema inteligentnog doba bez zdravog planeta. – Bez saradnje nećemo moći odgovoriti na izvanredne klimatske uvjete, naglasila je, istaknuvši da je prosječna globalna temperatura prošle godine bila 1,54 sttepena Celzijeva viša od predindustrijskog prosjeka. Među ključnim temama u Davosu bit će ratni sukobi, posebno na Bliskom istoku. Kako je najavio predsjednik i izvršni direktor WEF-a Borge Brende, panelisti će govoriti o situaciji u Gazi, razgovarat će o potencijalnoj eskalaciji sukoba u regiji, posebno između Izraela i Irana, a dotaknut će se i budućnosti Sirije nakon pad režima Bashara al-Assada, piše Seebiz. Početak ovogodišnjeg WEF-a poklapa se i s inauguracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji će se čelnicima foruma pridružiti u četvrtak putem videoveze. Među političkim čelnicima prisutnima u Davosu bit će predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, potpredsjednik kineske vlade Ding Xuexiang, njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. U Davosu će boraviti i povjerenica Evropske komisije za proširenje Marta Kos. VEZANO VTK BiH organizira edukaciju: Neka umjetna inteligencija radi za vašu izvoznu strategiju
Preokret na kripto tržištu: Uoči inauguracije Melanija lansirala svoju kriptovalutu i srušila Donaldovu
Marx.ba Melania Trump, lansirala je vlastitu kriptovalutu pod nazivom $MELANIA, samo nekoliko dana nakon što je njen suprug Donald Trump predstavio svoj $TRUMP token. Ovaj potez označava značajan trenutak u svijetu kriptovaluta i političke sfere. $MELANIA token, koji se nalazi na Solana blockchainu i dostupan je za trgovanje na DEX platformama poput Raydium-a i Orcae, doživio je nevjerovatan uspjeh odmah nakon lansiranja. U prvih 30 minuta trgovanja, tržišna kapitalizacija dosegla je vrijednost od približno 3,7 milijardi eura. Token je započeo trgovanje po cijeni od nekoliko centi, da bi ubrzo dosegao vrijednost od preko 9 eura. $TRUMP token je dostupan za trgovanje na Ethereum mreži putem decentraliziranih mjenjačnica kao što su Uniswap i SushiSwap. Lansiranje $MELANIA tokena izazvalo je značajne turbulencije na kripto tržištu. Uzrokovalo je pad vrijednosti $TRUMP tokena za više od 45 posto, dok je tržišna kapitalizacija $TRUMP tokena pala s 13 milijardi € na približno 9 milijardi €. Prema podacima s web stranice CoinMarketCap, $Trump trenutno ima ukupnu tržišnu vrijednost od oko 8.7 milijardi dolara, dok $Melania vrijedi oko 1.3 milijarde dolara. Inače, očekuje se da bi $MELANIA token mogao doživjeti značajne promjene u vrijednosti, posebno u kontekstu najavljenih promjena u regulaciji kripto industrije pod potencijalnom drugom Trump administracijom. Projekt predstavlja zanimljiv spoj političkog utjecaja i moderne tehnologije, iako stručnjaci savjetuju oprez pri trgovanju ovakvim spekulativnim instrumentima. VEZANO Tranzicijski tim Donalda Trumpa najozbiljnije razmatra uspostavu Federalne rezerve bitcoina
Egrlić u Cazinu: Strani investitor gradi fabriku koja će zapošljavati 300 radnika
Marx.ba Kako je objavila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, potpredsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić posjetio je Poslovnu zonu Ratkovac u Cazinu, u kojoj se gradi fabrika koja će prvenstveno proizvoditi bakrenu žicu. Radi se o stranoj investiciji, a planirano je da objekat fabrike zauzima prostor od 25.000 kvadrata i da u prvoj fazi bude zaposleno oko 300 radnika. Dogovoreno je da predstavnici kompanije-investitora posjete Komoru, kako bi se definirali konkretni vidovi podrške koju VTK BiH može pružiti. – Lijepo je bilo vidjeti da se realizira ovako veliki projekt koji će zasigurno doprinijeti napretku ovog dijela, poručio je Egrlić. VEZANO VTK BiH organizira edukaciju: Neka umjetna inteligencija radi za vašu izvoznu strategiju
Intel postao meta preuzimanja: Moguć veliki tehnološki deal
Marx.ba Tehnološki newsletter SemiAccurate objavio je da su “pročitali e-mail o pokušaju preuzimanja cijelog Intela”. Prema SemiAccurateu, vjerodostojnost e-maila “potvrđivana je mjesecima”, a iz njega proizlazi da neimenovana kompanija namjerava kupiti Intel u cijelosti, a ne samo njegove pojedine dijelove. Vijest je toliko ozbiljno primljena da je Intelova dionica poskočila u petak 8 posto. Nudi se gotovo dvostruko Intel nije mala, nevažna kompanija, već ogromna po broju zaposlenih, važnosti ne samo za potrošačko tržište već i za američku sigurnost. Sve to čini je vrlo vrijednom, ali neko ima dovoljno razloga da se upusti u pregovore i ponudi, kako se priča, oko 150 milijardi dolara, gotovo dvostruko prema tržišnoj vrijednosti Intela koja trenutno iznosi približno 82,39 milijardi dolara. Ogromna vrijednost Intela Intel ima napredne proizvodne pogone u Arizoni, Oregonu i Irskoj. Portfelj intelektualnog vlasništva obuhvata ključne patente za x86 arhitekturu, dizajn procesora i proizvodne procese. Kompanija drži dominantnu poziciju na tržištu serverskih procesora s približno 90 posto udjela, uz dugogodišnje partnerske odnose s vodećim proizvođačima računala. Sazreli uvjeti za akviziciju Mnogi misle da su sazreli uvjeti za akviziciju Intela, prvenstveno zbog njegove teške finansijske i unutrašnje kadrovske situacije a s druge strane zbog dugoročnog rasta potražnje za naprednim procesorima i čipovima. Razvoj umjetne inteligencije stvara sve veću potrebu za specijaliziranim procesorima optimiziranim za rad s neuronskim mrežama, dok paralelno izgradnja 5G infrastrukture zahtijeva sofisticirane komponente za obradu signala. Dodatni zamah dolazi iz segmenta IoT uređaja, gdje analitičari predviđaju preko 75 milijardi povezanih uređaja do 2025. godine. Ova konvergencija različitih faktora rasta čini Intelove proizvodne kapacitete i tehnološko znanje izuzetno vrijednim strateškim resursom. Procijene aspekta nacionalne sigurnosti Ako bi se preuzimanje i dogovorilo, postoje zakonske prepreke. Američki CFIUS morao bi procijeniti aspekte nacionalne sigurnosti, dok bi antimonopolska tijela SAD i EU analizirala utjecaj na tržišnu konkurenciju. Finansijski, u preuzimanje Intela mogu se upustiti samo najveći svjetski igrači, s obzirom na to da tržišna vrijednost kompanije premašuje 150 milijardi dolara. No cijena dionica je samo početak, nakon preuzimanja trebaju konstantna ulaganja, pri čemu samo jedna nova tvornica čipova košta oko 20 milijardi dolara. Iako je sve u sferi špekulacije, potencijalno preuzimanje je u skladu s konsolidacijom industrije poluvodiča, što pokazuju nedavne akvizicije poput AMD-ove kupnje Xilinxa i preuzimanja Maxim Integrateda od strane Analog Devicesa. Uz to, američka vlada je aktivna u koordiniranju investicijskih aktivnosti industrije, specifično kroz akt poput CHIPS-a. Možda postoji privatni kapital koji je spreman ulagati u Intel da vlada više ne mora osiguravati poticaje za proizvodnju poluvodiča u SAD, piše Bug. VEZANO Tokom prošle godine EBRD u BiH uložio 213 miliona eura
Tokom prošle godine EBRD u BiH uložio 213 miliona eura
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) okom 2024. godine investirala je 213 miliona eura u 23 projekta u Bosni i Hercegovini, usmjerena na poticanje ekonomskog i održivog rasta zemlje. Od tog iznosa, 90 miliona eura posvećeno je zelenim projektima, uključujući projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije. Direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, Stela Melnic, istakla je kako su ulaganja doprinijela zelenoj tranziciji, razvoju infrastrukture i boljem pristupu finansiranju za poduzeća i građane. – Ova postignuća odražavaju našu predanost održivom razvoju i otpornijoj ekonomiji, rekla je Melnic, piše Večernji list. Iz EBRD-a poručuju da investicije ističu ključnu ulogu EBRD-a u tranziciji Bosne i Hercegovine prema zelenijoj i otpornijoj ekonomiji, uz poseban naglasak na smanjenje ugljičnog otiska i povećanje energetske neovisnosti kroz ulaganja u obnovljive izvore energije. VEZANO
Adriatic Metals sklopio ugovor vrijedan 25 miliona dolara
Marx.ba Adriatic Metals PLC sklopio je obavezujući ugovor za ugovor o pretplati koncentrata u iznosu od 25 miliona dolara s Trafigurom, koji je prethodno najavljen 12. decembra 2024., izvršen i zatvoren uz povlačenje sredstava, izvještava Indikator.ba. – Drago nam je što smo ojačali našu gotovinsku poziciju kroz ovaj ugovor o plaćanju koncentrata unaprijed s Trafigurom, uključujući konkurentne uvjete preuzimanja koji iskorištavaju prednosti pozitivnih tržišnih uvjeta za koncentrate osnovnih i plemenitih metala, sitkala je Laura Tyler, izvršna direktorica Adriatic Metalsa. Istvoremeno, globalne banke UBS i Goldman Sachs promijenile su svoje udjele u Adriatic Metalsu. Akvizicijom finansijskih instrumenata UBS Group AG je stekao značajnu poziciju u glasačkim pravima kompanije. UBS je povećao svoja glasačka prava s 5,577812% na 6,352708%, što ukazuje na strateški potez koji bi mogao utjecati na percepciju kompanije. Istovremeno, Goldman Sachs Group, Inc. korigirala je svoju poziciju, s trenutno ukupno 3,591120% glasačkih prava. Ova korekcija odražava smanjenje u odnosu na prethodno stanje, ukazujući na promjenu njihove investicijske strategije vezane za Adriatic Metals. Podsjetimo, Adriatic Metals, ovdašnjoj javnosti poznat kako kompanija koja se bavi iskopavanjem rude u Varešu. VEZANOGoldman Sachs značajno povećao udio u Adriatic Metalsu – Marketing X Business
Bogati ulagači planiraju investirati 5 milijardi dolara: Žele stvoriti konkurenciju NBA ligi
Marx.ba Grupa ulagača predvođena Maverickom Carterom, poslovnim partnerom zvijezde Los Angeles Lakersa LeBrona Jamesa, pokrenula je inicijativu za osnivanje nove međunarodne košarkaške lige. Ambiciozni projekt ima za cilj prikupiti čak 5 milijardi dolara od privatnih investitora kako bi stvorio ligu koja bi bila ozbiljna konkurencija Nacionalnoj košarkaškoj asocijaciji (NBA). Kako Bloomberg navodi, ovaj sportski projekt već je privukao pozornost financijskih divova poput UBS Group AG i Evercore Inc., koji su angažirani za prikupljanje sredstava. Planirana liga trebala bi obuhvatiti šest muških i šest ženskih ekipa, a utakmice bi se igrale u osam gradova širom svijeta, u formatu koji podsjeća na globalni kalendar utrka Formule 1. Među predloženim lokacijama istaknut je i Singapur, kao primjer ambicije lige da dopre do različitih međunarodnih tržišta. Projekt ima i nekoliko istaknutih ulagača, uključujući suosnivača Skypea Geoffa Prenticea, bivšeg izvršnog direktora Facebooka Gradyja Burnetta te investicijsku kompaniju SC Holdings, koju vode Jason Stein i Daniel Haimovic. Njihov zajednički cilj je stvoriti platformu koja će privući globalnu publiku, ali i ponuditi jednak prostor za mušku i žensku košarku. Ipak, izazovi su značajni. Pokušaji drugih startup liga da konkuriraju velikim sportskim organizacijama, poput NFL-a ili domaćim košarkaškim ligama u Evropi i Aziji, do sada nisu polučili veći uspjeh. Dominacija NBA lige, posebno nakon njegovog povratka na kinesko tržište, dodatno otežava prostor za nove inicijative. Kinesko tržište, inače drugo najveća ekonomija na svijetu, ima duboko ukorijenjenu ljubav prema NBA-u, što predstavlja ozbiljnu prepreku za privlačenje publike. Uz to, NBA nastavlja širiti svoj globalni doseg, organizirajući utakmice u Parizu, Abu Dabiju i drugim međunarodnim destinacijama. No, postoji prostor za rast, posebno kroz sve popularnije streaming platforme koje nude prenose sportskih događaja. Azijsko tržište, s rastućom popularnošću lokalnih sportova poput kriketa i južno-korejske bejzbol lige, pokazuje potencijal za daljnji razvoj. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu