Velike banke očekuju nastavak rasta cijene zlata
Marx.ba Velike banke očekuju da će zlato nastaviti svoj rekordan rast cijena sve do 2025. godine, zahvaljujući ponovnom prilivu velikih sredstava u fondove kojima se trguje na berzama (ETF) i očekivanjima dodatnih smanjenja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka širom svijeta, uključujući i američke Federalne rezerve. – Snažna fizička potražnja iz Kine i centralnih banaka podržavala je cijene zlata tokom protekle dvije godine, ali tok investitora, posebno rast ETF fondova fokusiranih na maloprodaju, i dalje je ključan za dalji održivi rast tokom predstojećeg ciklusa smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi, naveli su ranije ove sedmice analitičari banke J.P. Morgan. Zlato, koje ne donosi prinose, ove godine je poskupilo za skoro 570 dolara po unci (31,1 gram), ili više od 27 posto, što je put ka najvećem godišnjem rastu od 2010. godine, pozicionirajući ga kao jedan od najistaknutijih investicionih instrumenata u 2024. godini. Plemeniti metal je dostigao rekordnu cijenu od 2.639,95 dolara po unci ranije u utorak, postavljajući rekordne visine nekoliko puta ove godine. – Uprkos tome što je ove godine dostigao više puta rekordne vrednosti i nadmašio glavne berzanske indekse, vjerujemo da zlato ima prostora za dalji rast u narednih šest do dvanaest meseci“, naveli su analitičari banke UBS, dodajući da „ključni faktori u našoj procjeni uključuju ponovni veliki priliv sredstava u ETF fondove, nešto što nedostaje još od aprila 2022“, prenio je Reuters. Federalne rezerve započele su prošle sedmice ciklus popuštanja monetarne politike smanjenjem kamatne stope za pola procentnog poena, a predviđaju dodatnih 50 baznih poena smanjenja do kraja ove godine i cijelih jedan procentni poen smanjenja naredne godine. Zlato, koje ne donosi kamate, obično je poželjna investicija u okruženju niskih kamatnih stopa i tokom geopolitičkih nemira.
U terminale naftnih derivata u Bihaću bit će inevestirano 20 miliona KM
Marx.ba U toku su radovi na uređenju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću. Krajem aprila ove godine putem Razvojne banke BiH je osiguran je kreditni aranžman za rekonstrukciju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću, a vrijednost investicije je 20 miliona KM. Modernizacija terminala u Bihaću i Mostaru dolazi nakon završetka radova na terminalima u Blažuju i Živinicama. – Opredijelili smo se da prvo radimo Bihać, jer smatramo da je to važno s aspekta osiguravanja kapaciteta skladištenja i osiguravanja rezervi nafte, rekao je premijer Nermin Nikšić u utorak prilikom obilaska terminala, podsjetivši da BiH ima ogromne kapacitete naslijeđene od bivše države, dovoljne da osigura skladištenje i osiguranje obaveznih rezervi za cijelu regiju što je važno iz perspektive pregovora s EU. Modernizacija Terminala obuhvata sanaciju i rekonstrukciju rezervoara, zamjenu postojećeg vodovoda i opreme te implementaciju novih tehnoloških i protupožarnih cjevovoda. Također, planirana je i obnova trafostanice, instalacija napojnih kablova, rekonstrukcija zgrade, radionica i spremišta, što će osigurati poboljšanu operativnost i sigurnost objekta. – Terminal u Bihaću ima pet vertikalnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata i zbog zastarjelosti nije funkciji od 2010. godine. Drago mi je da se konačno počelo raditi na njegovoj rekonstrukciji i što će, kada bude stavljen funkciju, Grad imati višestruke koristi. Riječ je o strateški važnom projektu za ovaj dio BiH koji je najudaljeniji od centra države. Osim toga, insistirat ćemo na izmještanju jednog pogona namjenske vojne industrije, rekao je bihaćki gradonačelnik Elvedin Sedić. Ranije je donesen zakon prema kome se jedan fening od svake litre prodanog goriva prosljeđuje za naftne terminale što je rezultiralo mogućnostima kreditnih sposobnosti i preuzimanja sredstava za investicije.
Google ulaže 120 miliona dolara u globalnu edukaciju o umjetnoj inteligenciji
Marx.ba Googleov izvršni direktor Sundar Pichai govorio je za vikend na UN-ovom Summitu budućnosti, gdje je opisao umjetnu inteligenciju kao “najtransformativniju tehnologiju do sada” i najavio novi fond za edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji širom svijeta. Pichai je ukazao na četiri prilike koje vidi za AI i održivi razvoj: pomoći ljudima da pristupe informacijama na svom jeziku, ubrzati naučna otkrića, pružiti upozorenja i praćenje klimatskih katastrofa te poticati ekonomski napredak. Pichai je priznao kako AI također nosi rizike, poput deepfakeova, iako nije spomenuo utjecaj umjetne inteligencije na klimu. Dodao je kako želi izbjeći globalni “AI jaz” te da Google stvara Globalni fond za AI prilike vrijedan 120 miliona dolara, kroz koji će “omogućiti edukaciju i obuku o umjetnoj inteligenciji u zajednicama širom svijeta” u partnerstvu s lokalnim neprofitnim organizacijama i nevladinim udrugama. Pichai je također pozvao na “pametnu regulaciju AI proizvoda koja ublažava štetu i odupire se nacionalnim protekcionističkim impulsima” — inače, predviđa kako bi regulacija mogla “proširiti AI jaz i ograničiti koristi umjetne inteligencije.”
Na ZEPS 2024 dolazi 13 kompanija iz Libije
Marx.ba Na Generalni BH sajam ZEPS 2024 dolazi 13 kompanija iz Libije. Ovo je potvrđeno iz Libijske trgovinske komore. Cilj je da upravo ZEPS bude jedan novi i uspješan početak privredne saradnje Bosne i Hercegovine i cijele naše regije sa Libijom, navodi se u saopštenju za medije Generalnog BH sajma ZEPS 2024 koji ove godine obilježava 30 godina uspješnog postojanja. Kompanije iz Libije odlučile su se za Generalni BH sajam ZEPS 2024 kao privredni događaj godine u regiji, kako bi se predstavile na najbolji način, na pravom mjestu. Firme dolaze iz najrazličitijih branši kao što su proizvodnja i distribucija hrane, građevinska industrija, industrija nafte i gasa, elektroinženjering, vodeće kompanije u Libiji koje se bave čeličnom i metalurškom industrijom, tu su i sigurnosna rješenja i usluge zaštite, lokalna uprava i administracija, nastup na sajmovima, odnosi s javnošću i marketing, različiti aspekti upravljanja i pružanja usluga lokalnoj zajednici, itd. – Inicijativa je krenula iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, nakon čega smo obavili razgovore i proveli marketinšku kampanju kako bismo privikli tamošnje kompanije. Čak smo imali i billboarde ZEPS-a u Tripoliju. Cilj je da ZEPS zapravo bude novi početak u privrednoj saradnji Bosne i Hercegovine i cijele ove naše regije sa Libijom, ističe Sanel Ibrić menadžer Generalnog BH sajma ZEPS 2024. Na privrednom događaju godine nastup je do sada najavilo više od 400 kompanija sa više od 500 brendova. Kao što je već od ranije poznato Republika Turska je zemlja partner ovogodišnjeg Generalnog BH sajma ZEPS 2024, a nacionalno učešće Turske organizuje Istanbulska trgovinska komora. Sajam će se održat od 1. do 5. oktobra na Kamberovića polju u Zenici. Ukupan sajamski prostor ove godine je 20.000 m2.
Evropski aerodromi traže nove letove za gradove bivše države: Mnogi mjerkaju Sarajevo
Marx.ba Aerodromi širom Evrope nastavljaju sa novim letovima ka glavnim gradovima iz bivše Jugoslavije dok putuju u Bahrein na predstojeću godišnju konferenciju Routes World na kojoj će se razgovarati o uvođenju novih ruta sa avio kompanijama i turističkim vlastima. Berlinski aerodrom je identificirao Sarajevo kao neopsluženu rutu s velikim potencijalom. Germanwings je nakratko povezao dva glavnog grada između 2014. i 2015. godine. Sam sarajevski aerodrom naveo je Berlin kao destinaciju od strateškog značaja i nada se da će osigurati letove do glavnog grada Njemačke kroz tekući tender za subvencije avio-kompanije za uvođenje novih ruta koji je raspisala uprava za turizam Kantona Sarajevo. – S obzirom na potražnju, definitivno postoji potencijal da proširimo našu mrežu dodavanjem više destinacija, posebno u evropske gradove poput Berlina, Barcelone, Pariza, Amsterdama, Eindhovena i Praga, izjavio je za EX-YU Aviation News generalni direktor Sarajevskog aerodroma Alan Bajić ranije ovog mjeseca. Aerodrom Berlin Brandenburg, otvoren 2020. godine, ima direktne veze sa više od 180 destinacija od 86 avio-partnera. Aerodrom u trećem po veličini turskom gradu Izmiru izrazio je nadu da će osigurati letove za Zagreb. Nedavno proširenje rute iz Izmira doživjelo je uspjeh na Balkanu, sa novim letovima za gradove poput Prištine, Sarajeva, Podgorice, Tirane i Tivta. Wizz Air je također pokrenuo novu sezonsku uslugu iz Bukurešta. I aerodromima u Izmiru i Zagrebu u potpunosti ili djelomično upravlja turski TAV, što im daje dodatni poticaj za uvođenje letova. Ranije ove godine, Pegasus Airlines je Zagreb povezao sa svojom drugom zračnom lukom u Turskoj – Istanbul Sabiha Gokcen – nadopunjujući uslugu Turkish Airlinesa sa glavnog ulaza u Istanbul, koji je ove godine zabilježio porast frekvencija. I aerodrom Bordo u jugozapadnoj Francuskoj i finska prestonica Helsinki izrazili su interesovanje za letove za Beograd. Beograd već ima veze sa Parizom, Boveom, Lionom i Nicom u Francuskoj, a bila je povezana i sa Marsejem prošle godine. Bordou nedostaje povezanost sa istočnom Evropom i uskoro će ga pogoditi izlazak Ryanaira, čime će se završiti četrdeset linija sa francuskog aerodroma. S druge strane, Air Serbia je u ljeto 2019. pokrenula letove za Helsinki. Međutim, usluga je obustavljena na početku pandemije korona virusa u martu 2020. i nikada nije obnovljena. Godine 2021. Norwegian Air Shuttle je podnio popis inventara za jednu sedmičnu rotaciju između dva glavna grada, ali je na kraju odlučio da ne nastavi s uslugom. Hermes Airports, operater kiparskih aerodroma Larnaca i Paphos, rekao je da cilja letove za Ljubljanu jer se fokusira na zatvaranje postojećih nedostataka u povezivanju s evropskim prijestolnicama. Maria Kouroupi, direktorica razvoja zrakoplovstva, marketinga i komunikacija na aerodromima Hermes, istakla je Ljubljanu kao strateški cilj. Slovenija se posljednji put pohvalila letovima za Kipar 2007. godine kada je Adria Airways sa svojim avionom Airbus A320 obavila ukupno sedam povratnih letova do Larnake u julu i avgustu iste godine. Aerodrom Lion, koji se nalazi u drugom po veličini gradu u Francuskoj i koji opslužuje drugo najveće područje u zemlji sa osam miliona ljudi, traži letove za Skoplje ili Prištinu. Aerodrom Lion je dio zajedničkog preduzeća sa turskim Limakom koji vodi aerodrom u Prištini. Wizz Air proširuje svoje operacije iz Liona, pokrećući letove i za Sofiju i za Kluž ove zime. Aerodrom služi kao baza za easyJet i Transavia France, pieš EX YU aviation.
Program EBRD-a i EU “Go Digital in BiH” potiče digitalnu transformaciju bh. malih i srednjih preduzeća
Marx.ba Program “Go Digital in BiH”, koji su 2022. godine pokrenule Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska unija (EU), pokazao se kao važna podrška automatizaciji i digitalizaciji malih i srednjih preduzeća (MSP) u Bosni i Hercegovini. Program je razvijen kako bi pomogao MSP u prilagodbi brzim i čestim tehnološkim promjenama olakšavanjem automatizacije i digitalizacije njihovog poslovanja. To uključuje poboljšanje njihovih procesa upravljanja podacima, softverskih rješenja, mogućnosti e-trgovine i provedbu različitih projekata digitalne transformacije. Drugim riječima, pomaže MSP da rastu i postanu efikasnija i konkurentnija. Od svog početka, program “Go Digital in BiH” je ostvario značajne rezultate sa preko 170 finansiranih projekata iz različitih sektora, ukupne vrijednosti skoro 30 miliona eura. Sektori koje program podržava uključuju proizvodnju, medicinu, maloprodaju, uslužne djelatnosti, prevoz, hranu i piće, građevinarstvo te poljoprivredu i agroindustriju. Do kraja augusta 2024. godine, Tuzlanski kanton (sa 35 projekata), Kanton Sarajevo (sa 32 projekta) i Zeničko-dobojski kanton (sa 24 projekta) u Federaciji Bosne i Hercegovine postali su predvodnici u finansiranim projektima, pokazujući široku prihvaćenost inicijative za digitalizaciju. U Republici Srpskoj do sada je finansirano ukupno 30 projekata koji su također široko rasprostranjeni. Što se tiče Brčko distrikta, do sada je finansiran jedan projekt. GAT, vodeći proizvođač specijaliziran za zrakoplovnu, automobilsku i medicinsku industriju, primjer je transformativnog utjecaja programa “Go Digital in BiH”. Kompanija je nedavno investirala u novu CNC tokarilicu, a riječ je o alatnom stroju koji koristi CNC tehnologiju za obavljanje preciznih tokarskih operacija na različitim materijalima, kao što su metal, plastika ili drvo. Ova investicija ne samo da omogućava autonomni rad tokom noći, već i povećava proizvodne kapacitete i otvara vrata novim tržišnim mogućnostima. “Ova strateška investicija za nas je transformativna prilika”, objašnjava Almir Gvožđar, direktor kompanije. “Pojednostavit će proizvodne procese, podići kvalitet proizvoda, omogućiti isporuku tačno na vrijeme i potaknuti automatizaciju proizvodnje. Prihvatanje automatizacije i digitalizacije osnažilo je našu konkurentnost, potičući stalni rast prometa i plata zaposlenika. Prihvatanje automatizacije i digitalizacije nije samo budućnost, važno je da pratimo savremene tehnologije i u sadašnjosti”. Program “Go Digital in BiH” koji provodi EBRD uz podršku EU dio je programa “EU4SMEs”. Do danas je EBRD osigurao 40 miliona eura kredita preko lokalnih partnerskih komercijalnih banaka (ProCredit banka, Raiffeisen banka, UniCredit banka, Intesa Sanpaolo banka i Sparkasse banka), uz dodatnih 10 miliona eura finansiranja potpisanih sa lokalnim komercijalnim bankama krajem juna 2024. EU je osigurao bespovratna sredstva u iznosu od 11,5 miliona eura za poticaje, savjetodavne usluge i tehničku pomoć.Program je popraćen aktivnostima njemačkog Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), koji radi sa vladom i drugim učesnicima kako bi pomogla u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući digitalne inovacijske hubove (DIH).Cilj programa “Go Digital in BiH” je da poveća produktivnost MSP, kao i da potakne ekološku održivost, jer je najmanje 60 posto kreditnih sredstava namijenjeno ulaganjima u zelene tehnologije. Program podržava projekte u područjima kao što su digitalna komunikacija, informacijska i IT sigurnost, digitalno upravljanje kompanijama te digitalni proizvodni procesi i usluge. Program također direktno doprinosi Digitalnoj agendi EU za Zapadni Balkan, čiji je cilj podržati tranziciju privatnog sektora i pomoći kompanijama da u potpunosti osiguraju prednosti digitalne transformacije ekonomije. EBRD je uložio više od 3 milijarde eura u 224 projekta u Bosni i Hercegovini od početka svog rada 1996. godine. Strateški prioriteti Banke u zemlji su unapređenje zelene ekonomije, podrška konkurentnom razvoju privatnog sektora i poticanje regionalne integracije.
AI mijenja medijsku industriju: Evo šta govore brojke
Marx.ba Rastuća upotreba umjetne inteligencije (AI) u medijskoj industriji drastično je promijenila vještine za kojima lideri industrije traže. Prema nedavnom izvještaju Kantara, 72 posto medijskih lidera kaže da moraju preoblikovati talenat i vještinu svojih organizacija kako bi išli ukorak s promjenjivim medijskim okruženjem. To dovodi do promjena u praksi zapošljavanja, pri čemu 66% ispitanika kaže da smatra da je važno zapošljavati izvan medijske industrije kako bi se zadovoljile ove promjenjive potrebe. – Postojalo je priznanje… koje nam je govorilo da misle da moraju bitno preoblikovati vještine u svojoj organizaciji,” rekao je Gary Brown, voditelj komunikacija brenda u Kantaru. Studija Kantar Media procijenila je rezultate 1.110 ispitanika na 53 tržišta. Svi ispitanici su uključeni u medijsku industriju i imaju određeni nivo uključenosti u podatke. AI je prilično nisko rangirana kao željena vještina među onima u medijskoj industriji, sa 27% ispitanika reklo je da je to vrlo važna vještina. Ovo je u oštroj suprotnosti sa veštinama komunikacije i pripovedanja, koje 79% ocjenjuje kao veoma važne – više od bilo koje druge vještine – prema studiji. Međutim, ovo ne govori cijelu priču. Iako je potražnja za AI talentima i dalje prilično niska, potražnja će vjerovatno nastaviti rasti. Gotovo 70% ispitanika predviđa da će vještine umjetne inteligencije biti veoma važne u naredne tri godine. Očekuje se da će slične vještine zasnovane na tehnologiji, kao što je rukovanje velikim skupovima podataka, i vještine nauke o podacima u cjelini, slijediti sličnu putanju. – U smislu koje od vještina će postati važnije u naredne tri godine? Tu vidite taj jaz u vještinama, rekao je Brown. Iako se očekuje da će vještine umjetne inteligencije biti bonus za nove regrute, mnoge organizacije interno traže razvoj umjetne inteligencije. Više od četvrtine (26%) ispitanika izjavilo je da bi željelo usavršavati vještine u kući, dok bi dodatnih 14% radije regrutovalo talente u svojoj kući. Prema izvještaju, samo 23% ispitanika bi radije tražilo AI talente izvana. Međutim, 32% ispitanika je navelo da preferira kombinaciju pristupa. Čini se da medijska industrija očajnički želi promjene, a 90% ispitanika je reklo da želi regrutirati ljude koji će biti izazov za ono što kompanije rade, dok 66% smatra da je važno regrutirati talente izvan medijske industrije, navodi se u izvještaju. Konačno, nalazi podržavaju želju industrije za promjenom, s jasnim fokusom na diverzifikaciju i ažuriranje fondova talenata. Razvijanje ovog talenta nadilazi zapošljavanje, pri čemu su mnogi ispitanici naveli planove za internu obuku. Od organizacija koje planiraju da razvijaju talente u svojoj kući, 63% ispitanika planira da to učini kroz obuku.
Evropska kompanija planira u Sarajevu otvaranje fabrike za proizvodnju auto-dijelova
Marx.ba Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) aktivno radi na promociji investicijskih potencijala BiH i podršci investitorima. FIPA je ostvarila saradnju sa njemačkom kompanijom Irion GmbH koja namjerava otvoriti fabriku na području Općine Novi Grad Sarajevo i koja bi se bavila proizvodnjom auto-dijelova za poznate svjetske brendove. Predstavnice FIPA-e Dika Mustafić-Cokoja, Nina Pobrić i Sevda Valjevčić su za investitore organizovale sastanak u Općini Novi Grad Sarajevo sa ciljem upoznavanja o poslovnom ambijentu i uslugama Općine, procedurama i dozvolama potrebnim za izgradnju fabrike i programima podrške privredi. Investitor Stefan Tschirk i njegov bosansko-hercegovački partner Asim Ćosić, koji su istovremeno suvlasnici kompanija Irion Arger doo i Arger doo Sarajevo su predstavili svoje investicijske planove, te su ovom prilikom dobili informacije neophodne za skori početak izgradnje fabrike. Ovo je još jedan u nizu dobrih primjera saradnje FIPA-e i Općine Novi Grad Sarajevo kroz Saradničku mrežu za postinvestisticijsku podršku investitorima, koja dokazuje neophodnost saradnje svih nivoa vlasti u BiH na rješavanju potreba i problema stranih investitora.
Nakon smanjenja kamata: Zlato ponovo skočilo na rekordnu cijenu
Marx.ba Zlato je poraslo na rekordno visok nivo nakon što su Federalne rezerve u srijedu snizile svoju referentnu kamatnu stopu za pola postotnog boda, u agresivnom početku promjene politike kako bi se potaknulo em nivou u dvije decenije, ali trgovci i prognostičari bili su podijeljeni oko toga koliko će agresivno biti prvo smanjenje. Zlato, koje obično ima koristi od nižih stopa, poraslo je čak 0,8 posto na svježi najviši nivo svih vremena od 2.590,13 dolara u New Yorku. Cijene zlata dramatično su skočile ove godine, skočivši više od 25 posto na uzastopne rekorde. Iako je porast početkom 2024. bio poduprt potražnjom tržišta u nastajanju, posebno centralnih banaka i azijskih potrošača i ulagača, fokus se posljednjih mjeseci pomakao direktno na Fed i izglede za američku ekonomiju. Neprinosne poluge obično imaju koristi u okruženju s niskim stopama, a zabrinutosti zbog recesije tjeraju ulagače da potraže sigurnost u zlatu. Trgovci na finansijskim tržištima proveli su mjesece raspravljajući o veličini prvog smanjenja kamata američke centralne banke, analizirajući ekonomske podatke i primjedbe kreatora politike. Promptno zlato postiglo je rekorde tokom prošle sedmice jer su ulagači procjenjivali izglede da će Fed primijeniti smanjenje stope veće od četvrtine postotnog boda na ovosedmičnom sastanku, piše Seebiz.
Haris Kadić – agent 001 za nekretnine: Puno lakše je izgraditi, nego održati lični brend
Brend Magazin Prva asocijacija na zanimanje agenta za nekretnine u Bosni i Hercegovini je Haris Kadić. Ovaj agent iz Sarajeva u svojoj profesiji izdvojio se od ostalih, ne samo u BiH, već i u regionu. Zna kako privući ciljnu publiku, ali i ostalu javnost. Za sebe kaže da s ponosom nosi svoj alias agent 001 za nekretnine… Za Brend magazin otkriva kako je počela njegova karijera, šta su mu bili najveći izazovi, kako je stekao povjerenje klijenata i mnogo drugih detalja u vezi sa stvaranjem ličnog brenda. ” Početak moje karijere na tržištu nekretnina bio je odmah poslije završetka fakulteta kada sam se, sasvim slučajno, pridružio agenciji za nekretnine “Ingenium”. Tu sam shvatio kako uopšte funkcioniše tržište, šta je uloga jednog agenta za nekretnine i na početku sam mogao da učim od svojih mentora koji su imali izuzetne rezultate u tom svijetu poslovanja. Uvijek je pitanje bilo da li je posao agenta samo da naplati agentsku proviziju ili da pruži svoj maksimum da pomogne nekome da riješi svoje stambeno pitanje, što je jedno od najvažnijih životnih pitanja svakog čovjeka “, kaže Kadić. I tada se, ističe, trudio da svakom klijentu da ne samo svoje vrijeme i preporuke, već iskren i profesionalan savjet. – To su mnogi prepoznali pa su, recimo, moji tadašnji prvi klijenti danas, nakon toliko godina, moji iskreni prijatelji i ponosni vlasnici nekretnina koje sada vrijede mnogo više – naglašava Kadić. Kako biste opisali svoj lični brend na tržištu nekretnina i koje su ključne vrijednosti koje promovišete? Moj lični brend na tržištu nekretnina je vrlo lako opisiv. Nešto slično ovom, na tržištu Bosne i Hercegovine sigurno nema. Tražio sam i po zemljama regiona, ali ni tamo nisam našao. Shvatio sam da, ako želim da uspijem, moram biti potpuno drugačiji od svih drugih agenata na tržištu. Ne kažem da je moj pristup bolji od onoga što rade kolege iz branše, ali je definitivno drugačiji. Prekretnica u mojoj karijeri je počela kada sam svoju fotogafiju, bolje reći svoju glavu, stavio na svoj automobil i pitao ljude “Ko je Haris Kadić?”, sve ostalo je istorija. Svakako da moja promocija imena i brenda pravu sliku dobija kroz HIT FM radio Sarajevo i gospodina Emira Cocalića. Kroz saradnju sa ovakvim profesionalcem dobijam i nagradu za radijski projekat godine. Koje strategije ste koristili da biste izgradili i održavali svoj lični brend? Čini mi se da je puno lakše izgraditi, nego održati lični brend. Nije dovoljno samo skrenuti pažnju na sebe, treba prvo pokazati da znaš raditi posao i da si čovjek od riječi – kada nešto obećaš da ćeš završiti, onda to postaje tvoja obaveza, misija, zadatak – da pokažeš i sebi i klijentima da ti to možeš. Ne postoji radno vrijeme, postoji samo vrijeme koje je potrebno da se zadatak uspješno završi. Mislim da je to ključno u ovom poslu. Koliko si spreman da žrtvuješ sebe, jer se na kraju sve pretvori u brojeve – koliko si prodao, koliko si zaradio i koliko si dužan! Po ovoj matematičkoj računici ima i onaj “x” – nepoznata, a to je faktor sreće. Jedan od ključeva uspjeha jeste i okružiti se ljudima koji su profesionalci u svojoj struci, vjerovati njihovom iskustvu i slušati savjete. Kako se Vaš lični brend razlikuje od drugih agenata za nekretnine u BiH, pa i u regionu? Spomenuo sam da se dosta razlikujem od kolega agenata – od samog izgleda, pa do načina na koji komuniciram sa investitorima, izvođačima radova i samim klijentima. Postoji stereotip da agent za nekretnine mora nositi odijelo 24 sata dnevno da bi mu ljudi, navodno, vjerovali. Vjerujte mi, najskuplje nekretnine sam prodao u dukserici. Jednostavno, ljudi ti moraju vjerovati. Mi smo malo tržište na kojem svako zna svakoga, tako da je povjerenje koje sam stekao možda i moj najveći uspjeh, ali i ljudi kojima sam okružen, moje kolege iz “Stanprometa” su veliki dio mog brenda i bez njih ova priča ne bi bila ovoliko jaka i stabilna. Volim ponoviti da zbog Harisa Kadića, dakle zbog mene lično, niko nije kupio niti jedan metar kvadratni, već isključivo zbog onoga što ja nudim na tržištu i prilike da kupci “oplode” svoj novac. Koliko Vaš lični brend doprinosi Vašem uspjehu na tržištu nekretnina? Moj brend igra ključnu ulogu u mom uspjehu na tržištu nekretnina. Klijenti prepoznaju moje vrijednosti i imaju povjerenja u moje usluge, što dovodi do dugoročnih poslovnih odnosa i preporuka. Moj brend otvara vrata novim poslovnim prilikama i pomaže mi da se istaknem u ovoj industriji. U kojoj mjeri Vam društveni mediji i online prisustvo pomažu u održavanju ličnog brenda? Nevjerovatno koliko je važno konstantno biti prisutan na svim digitalnim kanalima, društvenim mrežama, radiju i televiziji. Ja sam to shvatio još prije nekoliko godina i uspio sam savladati osnove dobre fotografije, sam montirati video i objaviti sadržaj dok sam još na terenu. Savladao sam umijeće medijskog nastupa i nemam strah od kamere i mikrofona. Znalo mi se desiti da prodam apartman na planini čim objavim neki dobar reels. S vremenom sam naučio da ne treba biti ni dosadan i “bombardovati” ljude dosadnim sadržajem. Teško je naći pravu mjeru ali, evo, svakog dana se trudim naučiti nešto novo. Koje su najveće prepreke na koje ste naišli u izgradnji svog ličnog brenda i kako ste ih prevazišli? Jedna od najvećih prepreka u izgradnji mog ličnog brenda bila je prevazilaženje konkurencije i stvaranje razlika koje bi me izdvojile na tržištu. Da bih to postigao, usredsredio sam se na kontinuirano usavršavanje i edukaciju, primjenu novih tehnologija i pružanje vrhunskih usluga. Takođe sam puno vremena i truda uložio u izgradnju reputacije, kao pouzdanog i stručnog agenta za nekretnine. Kako Vaš lični brend doprinosi izgradnji dugoročnih odnosa s klijentima i zajednicom? Kroz otvorenost, profesionalizam i posvećenost klijentima gradim povjerenje i lojalnost među svojim klijentima. Osim toga, aktivno sam uključen u sve ono što može biti korisno. Imamo prelijepu zemlju, tako malo nam treba da se sve uredi, jer tek tad će nam svima biti bolje. Raduje me svaki novi kran, svako novo gradilište, nova lijepa zgrada koja se izgradi, da li na planini