Analiza: Tržišni uzlet ovog puta čini se zdravijim
Marx.ba S&P 500 vratio se blizu najviših vrijednosti svih vremena. Nedavni porast u tehnološkom sektoru, uključujući skoro 30% skok u Nvidiji (NVDA), pomogao je da indeks poraste više od 7% od svog dna od 5. avgusta. U to vrijeme, tehnološke dionice “Sedam veličanstvenih” — Apple, Alphabet, Microsoft, Amazon, Meta, Tesla i Nvidia — dodali su tržišnu kapitalizaciju za više od 1,4 biliona dolara, što je gotovo polovica dobitka tržišne kapitalizacije S&P 500 od 3,2 biliona dolara od 5. avgusta. Nakon velikog pada u julu, nedavni skok pomogao je izbaciti Nasdaq Composite iz korekcije za 11 dana, označavajući njegovu najkraću korekciju od oktobra 2011. Glavni američki strateg Ned Davis Researcha Ed Clissold nedavno je rekao za Yahoo Finance da s obzirom na to kako je tehnologija dovela do gubitaka u smanjenju, “ima smisla da će se oni oporaviti”. A sada, neka od najvećih imena u sektoru nalaze se blizu najviših vrijednosti u 52 sedmice uoči ključnog izvještaja o zaradi Nvidije 28. avgusta. Tokom sezone zarada u drugom tromjesečju, neki od Nvidijinih rivala pokretanih umjetnom inteligencijom ponudili su mješovitu sliku rezultata koji su se borili da opravdaju očekivanja Wall Streeta. – Ovo bi bio deveti dan zaredom da S&P raste. To je najduži niz od 2004. Ne bih to nužno gurao u Nvidijin ispis. Ali mislim da ako niste zabrinuti što će se dogoditi dan poslije i razmišljate o tome kroz višegodišnje razdoblje, trebalo bi biti u prilično dobrom stanju, rekao je u utorak za Yahoo Finance osnivač Niles Investment Managementa Dan Niles. I dok trgovina umjetnom inteligencijom ponovno vodi u posljednjoj tržišnoj granici, u igri su i obećavajući događaji ispod površine. S&P 500 jednako ponderirani indeks (^SPXEW), koji je pod manjim utjecajem kretanja u Big Techu od S&P ponderiranog prema kapitalu, upravo je dosegao novu rekordnu visinu. Sektori, uključujući komunalne usluge (XLU), široku potrošnju (XLP) i zdravstvenu skrb (XLV), sada su na najvišim nivpima u 52 sedmice, dok su finansijski sektori (XLF) trenutno na rekordnom nivou. – Prema našem mišljenju, ovo je bio doista zdrav rast. Bilo je ovo širenje. Širina je najbolja od ljeta prošle godine. U smislu sudjelovanja u različitim sektorima, različita imena, izjavila je za Yahoo Finance Abby Yoder, američki kapitalni strateg JPMorgana. Ipak, S&P 500 je porastao za gotovo 18% ove godine, nadmašivši jednako ponderirani indeks od gotovo 9% ove godine. – Stvarnost je da na tržištima bikova svi sektori obično rastu, rekao je Kevin Gordon, viši investicijski strateg u Charles Schwabu. U julu je Gordonov tim u Schwabu istaknuo u Yahoo Finance’s Chartbook da je broj kompanija S&P 500 koje nadmašuju indeks na tekućoj dvomjesečnoj osnovi pao na historijski najniži nivo. Od tada se taj narativ potpuno izokrenuo. Od zatvaranja u ponedjeljak, otprilike 58% članova u S&P 500 imalo je bolje rezultate od indeksa, što je najveći opseg boljeg učinka od novembra 2022., kada je počelo trenutno tržište bikova. Trend je mnogo važniji, rekao je Gordon. Nedavni ekonomski podaci pokazali su usporavanje, ali još uvijek rastuće ekonomije SAD, a tržišne akcije u posljednjih nekoliko sedmica u skladu su s mekim prizemljenjem potaknutim proširenjem trgovinskih strategija o kojemu raspravljaju od početka 2024, piše Seebiz.
Centralna banka: Direktne strane investicije u BiH iznosile 1,89 milijardi KM
Marx.ba Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), objavila je rezultate statističkog istraživanja prema kojem su direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini iznosile 1,89 milijardi KM. Tokovi direktnih investicija u 2023. godini su za 378 miliona veći nego u prethodnoj, 2022. godini, kada su iznosile 1,52 milijardi KM. Nastavio se trend rasta reinvestirane zarade postojećih preduzeća sa stranim investicijama i u 2023.godini. Također, zabilježeno je povećanje investicija i u obliku vlasničkih udjela, a pratilo ga je značajno povećanje investicija u obliku ostalog kapitala. U pogledu geografskog porijekla, najviše je priliva investicija tokom 2023. godine zabilježeno iz Rusije (376,3 miliona KM), Srbije (355,6 miliona KM), te iz Nizozemske (237,7 miliona KM). Promatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i to u iznosu od 362,4 miliona KM, zatim u oblasti financijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 304,3 miliona KM, te u oblasti telekomunikacija 288,9 milijuna KM. Ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH na kraju 2023. godine iznosilo je 19,42 milijardi KM. Ovaj iznos ne predstavlja samo rezultat investiranja u prethodnom periodu nego kroz zadržanu zaradu i rezultat poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Promatramo li stanja direktnih investicija na kraju 2023. godine, najviše se odnosi na Hrvatsku (2,80 milijardi KM) ili 14,4 % od ukupnog stanja investicija, Srbiju (2,68 milijarde KM) ili 13,8 %, te Austriju (2,67 milijardi KM) ili 13,7 %. Promatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga (3,73 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,84 milijardi KM). CBBiH redovno kompilira i statistiku direktnih stranih investicija u inozemstvo te kao rezultat posljednjeg istraživanja provedenog za 2023. godinu dostupni su podaci o tokovima po zemljama ulaganja i po komponentama uloženog kapitala. Ukupni tok ulaganja u inozemstvo iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu, slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka. Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47,0 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka. Ukupna ulaganja iz BiH na kraju 2023. godine iznosila su 1.551,8 miliona konvertibilnih maraka što predstavlja povećanje za 14,5% u odnosu na kraj 2022. godine. Republika Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023.godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH, prate je Crna Gora i Republika Srbija u koje je uloženo 264,8 miliona, odnosno sa 232,2 miliona konvertibilnih maraka.
Veliki uspjeh: Derubis Caravans osvojio prestižnu Plus X nagradu
N. D. Nakon nominacije od strane stručnog žirija, bh. kompanija Derubis Caravans osvojila je prestižnu Plus X nagradom. Ova nagrada, poznata po slavljenju inovacija u tehnologiji, sportu i lifestyle proizvodima, odaje priznanje onima koji nude dodatnu vrijednost. – Ponosni smo što smo izabrani u četiri kategorije: visok kvalitet, dizajn, funkcionalnost i jednostavnost upotrebe. Biti prepoznat od strane stručnog žirija za našu posvećenost kvalitetu i inovacijama je zaista nagrada. Plus X nagrada, sa svojim međunarodnim dosegom i učešćem globalnih brendova, ističe našu posvećenost izvrsnosti. Hvala svima koji su nas podržali na ovom nevjerovatnom putovanju, poručila je na društvenim mrežama Lejla Kraljević, suvlasnica Derubis Caravans.
Analitičari: Zlato će do kraja godine skočiti na 3.000 dolara
Marx.ba Cijene zlata dosegnule su nove vrhunce i analitičari očekuju nove rekorde, a neki predviđaju da će metal dosegnuti 3.000 dolara za uncu sljedeće godine, kako se bliži sastanak američkih federalnih rezervi. Promptno zlato zadržalo se na rekordnoj visini od 2.508,14 dolara za uncu prošle sesije, prema podacima FactSeta, dok su terminske cijene zlata u SAD skočile za 0,16% i postavile novi rekord od 2.540,8 dolara za uncu tokom ponedjeljka u azijskim satima, produžujući dobitke od petka. – Ova 2024. je godina u kojoj bi zlato trebalo doseći višestruke vrhunce, rekla je za CNBC Sabrin Chowdhury, voditeljica analize roba u BMI-ju, navodeći privlačnost zlata kao imovine sigurnog utočišta. – Zlato cvjeta zbog neizvjesnosti, neizvjesnost je na vrhuncu, dodala je, misleći na 2024. kao godinu izbora, nedavnog upada Ukrajine nazad u Rusiju i rastućih napetosti na Bliskom istoku. Čini se da su Izrael i Iran na rubu direktnog sukoba nakon što je Iran obećao osvetu nakon ubojstva političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu ranije ovog mjeseca. Izrael je svoju vojsku stavio u stanje visoke pripravnosti, a SAD je poslao udarnu grupu nosača i podmornicu s navođenim projektilima u regiju kako bi podržao obranu svog saveznika. Još jedan faktor koji pokreće cijene poluga su povećane šanse za smanjenje stope Feda u septembru. Julski sastanak Feda ojačao je povjerenje ulagača da je smanjenje kamatne stope sljedeći mjesec “na stolu”. – Kad Fed počne snižavati stope, vjerovatno sljedećeg mjeseca, zlato bi moglo dosegnuti 2.700 dolara za uncu, rekao je analitičar BMI-ja. Drugi analitičari dijele sličan optimistični osjećaj. Niže kamatne stope smanjuju oportunitetni trošak kupovine zlata, čineći ga privlačnijim u odnosu na kamatonosnu imovinu kao što su državne obveznice, koje se takmiče sa zlatom kao sigurnom utočištem. Niže kamatne stope također vrše pritisak na dolar, čineći poluge po cijeni u dolaru privlačnima za posjednike drugih valuta. Čini se da će raspoloženje ulagača u zlato biti u porastu u periodu od tri do šest mjeseci, rekli su analitičari Citija u ponedjeljak. Banka je dodala da vide cilj od 3.000 dolara po unci do sredine 2025., a predviđaju prosječnu cijenu u četvrtom kvartalu od 2.550 dolara po unci. Trgovci će također paziti na godišnji simpozij o ekonomskoj politici u Jackson Holeu ove sedmice, koji bi mogao ponuditi veću jasnoću o izgledima kamatnih stopa, a predsjednik Feda Jerome Powell trebao bi govoriti na skupu, piše Seebiz.
Regulacija kriptovaluta u regionu u ranoj fazi, BiH napravila hrabar korak
Bloomberg Adria Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini (BiH) i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Postoji strah institucija od mogućih negativnih efekata kriptovaluta na tradicionalni finansijski sistem, ali postoje i pozitivni pomaci gdje su regulatori počeli aktivno da sarađuju sa stručnjacima iz industrije. Kakve su perspektive kripto-tržišta, ko investira u ovaj vid imovine i kako se razvijaju domaće kripto-berze u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je Nikola Maričić, operativni direktor (COO) Adriatic Crypto Exchange (ACX). Istakao je da je Bosna i Hercegovina napravila hrabar iskorak u regulaciji kriptovaluta i da svakodnevno radi na unapređenju i edukaciji svih relevantnih faktora lokalnog kripto-tržišta. – Regulatorni okvir za kriptovalute u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona je još uvijek u ranoj fazi razvoja. U BiH, na primjer, pojam virtuelne valute i pojam pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama, to jeste VASP-ova, spominje se u odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, te baš to predstavlja vrlo bitan korak regulacije tržišta virtuelnih valuta u BiH. U zemljama regiona, regulatorni pristupi variraju od potpunog zanemarivanja tržišta kriptovaluta i manjka regulacije do pokušaja njihovog regulisanja kroz postojeće zakone. Ovaj manjak adekvatne regulacije može se smatrati dvostranim mačem. S jedne strane, to omogućava fleksibilnost i slobodu za inovatore i preduzetnike da istražuju nove modele poslovanja bez stroge birokratije. To može podstaći razvoj kripto-industrije i kripto-tržišta i privući strane investicije. Međutim, njen nedostatak može stvoriti nesigurnost za investitore i korisnike. Bez jasnih pravila igre, postoji rizik od prevara i zloupotreba, što može ozbiljno narušiti povjerenje javnosti u kriptovalute, rekao je Maričić na pitanje, kako ocjenjuje regulatorni okvir u BiH i zemljama regiona po pitanju kriptovaluta, šta su prednosti, a šta nedostaci.
Bušotine u Jadranskom moru: Potraga za naftom i gasom se nastavlja
Marx.ba U toku su pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja, oblavili su tamošnji mediji. -Podatak da u jadranskom podmorju ima 1,3 hiljade bušotina jasno ukazuje da treba nastaviti istraživanja našeg dijela podmorja, rekao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović. On je u naveo da bi, u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rešenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope. – Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diverzifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju, kazao je Šahmanović. Inače, Crna Gora je sa konzorcijumom kompanija Eni i Novatek 2016. godine zaključila ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za ukupnu površine 1.228 kvadratnih kilometara, a koji je prestao da važi 13. septembra 2022. godine. Ovaj konzorcijum uplatio je 12 miliona eura u državni budžet 2022. godine po garanciji za nezavršeni dio posla definisan ugovorom o istraživanju nafte u crnogorskom podmorju, zbog odustajanja od daljeg istraživanja. Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore 2017. godine potpisan je i sa kompanijom Energean, i to za površinu 338 kvadratnih kilometara. Ugovor je istekao 15. jula 2022. godine.
Unca zlata prvi put u historiji iznad 2.500 dolara
Marx.ba Cijena zlata jučer je prvi put porasla iznad 2.500 dolara za uncu, što je potaknulo očekivanja da će američka centralna banka Fed smanjiti kamatne stope. Cijena zlata u poslijepodnevnim satima jučer dosegla je 2.500,16 dolara jer najnoviji podaci o nekretninama na američkom tržištu pokazuju da će smanjenje kamatnih stopa u SAD biti brže i značajnije od očekivanog. Niže kamatne stope općenito su pozitivne za zlato jer se na njega ne plaćaju kamate. Cijene zlata su ove godine porasle za više od 20 posto, jer se ovaj plemeniti metal smatra sigurnim utočištem za kapital u današnjem svijetu rastućih geopolitičkih rizika na Bliskom istoku i u Ukrajini. Svjetske centralne banke jako su zainteresirane za zlato i svojom kupovinom dodatno podižu njegovu cijenu, prenosi Seebiz.
Tri miliona eura za podršku osnaživanja žena i mladih poduzetnika
Marx.ba U Sarajevu je danas potpisan kreditni aranžman u vrijednosti 3 miliona aura, između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Mikrokreditne fondacije MI-BOSPO Tuzla. Potpisivanjem ovog, itekako važnog, ugovora, EBRD kroz partnerstvo sa Mikrokreditnom fondacijom MI-BOSPO čini korak više u pružanju podrške mikro, malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. U okviru ovog kreditnog aranžmana, EBRD će obezbijediti 3 miliona aura MKF MI-BOSPO, čime će omogućiti sredstva za dvije kreditne linije: – Kredit u iznosu 2 miliona eura za povećanje pristupa finansiranju mikro, malih i srednjih preduzeća s posebnim fokusom na biznise koje vode žene i poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini. Pored osnaživanja žena poduzetnica, investicija EBRD-a će podstaći sektor koji je i dalje nedovoljno zastupljen u zemlji, uprkos njegovoj važnosti za lokalnu ekonomiju. – Kredit u iznosu 1 milion euraR u okviru EBRD-ovog programa Mladi u biznisu (YiB) za daljnje kreditiranje kompanija koje su u vlasništvu ili koje vode poduzetnici mlađi od 35 godina. Ovaj kredit, drugi za MI-BOSPO u okviru programa, pomoći će mladim poduzetnicima da prevaziđu prepreke u pristupu finansiranju, uz savjetodavne usluge koje pružaju potrebna znanja za rast njihovih biznisa. Savjetodavna podrška je podržana od strane vlada Švedske, Italije putem Centralnoevropske inicijative, i Luksemburga. MI-BOSPO, sa sjedištem u Tuzli, četvrta je najveća mikrokreditna organizacija u Bosni i Hercegovini i osnovana je 1996. godine kao pilot projekat Svjetske banke. EBRD je prvi put obezbijedila kredit MI-BOSPO-u 2007. godine, započinjući tada uspješnu saradnju koja traje i danas. – Ponosni smo što proširujemo naše partnerstvo s MI-BOSPO-om u podršci MSP-ima, vitalnom segmentu za ekonomiju Bosne i Hercegovine. MI-BOSPO ima dokazano iskustvo u pružanju podrške ovim preduzećima, uz finansijska sredstva omogućena od strane EBRD-a, što nas čini uvjerenim u uspjeh ove inicijative. Snažna podrška koju naša investicija pruža ženama i mladim poduzetnicima pokazuje predanost Banke ka podsticanju inkluzivnog, kao i otpornog privatnog sektora, rekla je Manuela Naessl, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. I ua MI-BOSPO-u su istakli zadovoljstvo. – Vrlo smo zahvalni EBRD-u na kontinuiranoj podršci, koja dodatno doprinosi sprovođenju naše misije osnaživanja žena i mladih poduzetnika u Bosni i Hercegovini. Ovaj kreditni aranžman od 3 miliona eura predstavlja značajan korak naprijed u pružanju neophodnih finansijskih sredstava i savjetodavnih usluga našim klijentima. Naša saradnja s EBRD-om tokom godina pokazala je izuzetne rezultate, i uvjereni smo da će ova nova sredstva dodatno unaprijediti lokalnu ekonomiju. Radujemo se nastavku ove uspješne saradnje i daljnjem osnaživanju poduzetničkog duha u našoj zajednici, rekao je Safet Husić, direktor MI-BOSPO. EBRD je otpočetka svog djelovanja u zemlji, od 1996. godine, uložila više od 3,1 milijardu eura u 224 projekta u Bosni i Hercegovini.
Marx.ba saznaje: Bingo kupio pumpu u Sarajevu, ali i povratničkom mjestu Janja, uskoro otvorenje
N. D. U ulici Džemala Bijedića u naselju Halilovići Bingo Petrol otvara svoju prvu benzinsku pumpu u Sarajevu. Prošlog mjeseca Bingo Petrol je otvorio devetu pumpu, a ona se nalazi na području Mostara. Tada je objavljeno da se radi o bivšoj pumpi kompanije EOL. Čini se da je isti put urađen i u Sarajevu, jer je i na lokaciji gdje Bingo Petrol otvara pumpu u glavnom gradu BiH ranije bio EOL. Kontaktirali smo kompaniju EOL, oni su nam potvrdili akviziciju. – Pored benzinske pumpe u Halilovićima, od strane Bingo Petrol d.o.o akvizirana je i benzinska pumpa u Mostaru – Maršala Tita bb te benzinska pumpa u povratničkom mjestu Janja kod Bijeljine za koju se očekuje skoro otvorenje, rekli su iz kompanije EOL za Marx.ba.
Završena je Olimpijada u Parizu: Znate li koliko je potrošeno na organizaciju i osiguranje
Marx.ba Olimpijske igre, jedan najvećih sportskih događaja na svijetu, završene su nakon 16 dana. Ove godine je u Parizu prodano gotovo 9,5 miliona ulaznica za praćenje 33. izdanja ljetnih igara. Na takmičenjima je nastupilo više od 10.000 sportista iz 206 zemalja. Prema podacima NBCUniversala, ukupan prosjek gledanosti Olimpijade za 14 dana, počevši od ceremonije otvaranja, bez podataka za zadnja dva dana, iznosio je 31,6 miliona, što je za 77 posto više nego u Tokiju. Još uvijek nisu objavljeni službeni podaci, ali prema istraživanju Allianza, za organizaciju igara i osiguranje izdvojeno je oko 11,8 milijardi eura. Njemačka multinacionalna kompanija predviđa i da će OI povećati francuski bruto domaći proizvod (BDP) za više od 10 milijardi eura ili 0,4 posto te da će broj turista ove godine biti za šest posto ili 5,4 miliona veći nego u 2023. godine. – Potrošnja na hotele u gradovima domaćinima olimpijskih događaja porasla je za 16 posto u usporedbi s prethodnom godinom, dok je prodaja vezana uz turizam u muzejima i restoranima zabilježila porast od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, rekla je francuska ministrica turizma Olivia Grégoire, prenosi Euronews. Ovo je treći put da su se ljetne Olimpijske igre održavale u Parizu, prvi put su bile 1900., a drugi 1924. godine. Osim Pariza, jedino je London toliko puta bio domaćini, a 2028. će im se pridružiti i Los Angeles, pišu Financije.