Airbus potakao rast evropskih berzi
Marx.ba Unatoč nametanju visokih carina na američki uvoz čelika i aluminija, na evropskim berzama u srijedu prijepodne većina evropskih berzi je u zelenom, ponajviše na krilima rasta cijena dionica Airbusa i općenito dobrog raspoloženja investitora prema ulaganju u evropsku imovinu. Panevropski Stoxx 600 indeks oko 9,30 sati bio je u plusu 0,25 posto te je sada otprilike 15 posto na dobitku od početka aprila, kada je započeo njegov oporavak jer je američki predsjednik Donald Trump pauzirao uvođenje visokih carina na EU robu. Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0,75 posto, na 24.271 bod, a pariški CAC za 0,21 posto, na 7.780 bodova, dok je londonski Ftse indeks u blagom minusu od 0,03 posto, na 8.784 boda. Najveća dobitnica dionica je Airbusa, sa skokom cijene za 3,4 posto, nakon što je Bloomberg izvijestio da kineske aviokompanije razmatraju narudžbu na stotine novih letjelica od evropskog konzorcija idućeg mjeseca. Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom su od danas na snazi carine na uvoz čelika i aluminija od 50 posto, što je dvostruko više nego dosad. Pored toga, danas je rok za američke trgovinske partnere da podnesu svoje prijedloge za sporazume koji bi im mogli pomoći da izbjegnu stupanje na snagu Trumpovih visokih tarifa u sklopu “Dana oslobođenja”. – I ovo će proći, konstatirao je potpredsjednik investicijskog fonda Blackstone Thomas Nides u Berlinu, na okupljanju gotovo 6.000 private equity investitora iz cijelog svijeta, gdje se osvrnuo na velike oscilacije u američkoj trgovinskoj politici.
Mjesečna statistika: Šta je donio maj na Sarajevskoj berzi
Marx.ba U maju 2025. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 95.025.899,89 KM, što čini 42,81 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 278 transakcija prometovano je 1.489.768 vrijednosnih papira, objavila je SASE. Održana je jedna aukcija trezorskih zapisa i jedna aukcija obveznica Federacije BiH. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 54.000 vrijednosnih papira čime je za emitenta prikupljeno ukupno 89.543.585,89 KM. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo u iznosu od 137.288,56 KM što čini 2,82 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta iznosi 26,22 KM, što predstavlja pad od 5,92 % u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 5.090 dionica. Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u maju iznosio je 1.428.063,71 KM ili 29,29 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama ZIF “Prof Plus” d.d. Sarajevo u iznosu od 1.149.079,02 KM, bez promjene vrijednosti kursa u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF “Bosfin” d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 180.670,00 KM, i padom vrijednosti kursa od 2,20% u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 894.656 dionica. Na Kotaciji obveznica trgovalo se obveznicama emitenta ASA Finance d.d. Sarajevo u ukupnoj vrijednosti od 1.800.000,00 KM; u sklopu 5 transakcija prometovano je 1.800 obveznica. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 439.649,50 KM ili 9,02 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta BH “Telecom” d.d. Sarajevo u iznosu od 174.886,06 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “ASA Banka” d.d. Sarajevo sa iznosom od 69.676,35 KM. Treće mjesto zauzima “Solana” d.d. Tuzla sa prometom od 44.947,86 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 1.068.765,53 KM ili 21,92 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta “Super-Nova” d.d. Mostar u iznosu od 495.000,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent “Šipad komerc” d.d. Sarajevo sa iznosom od 360.858,45 KM. Treće mjesto zauzima “NLB Banka” d.d. Sarajevo sa prometom od 60.108,75 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 780,00 KM, a na Tržištu za emitente u stečaju 990,00 KM. Prijavljene su 4 vanberzanske transakcije u ukupnoj vrijednosti od 606.776,70 KM; prometovano je 141.158 dionica. Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu maju zabilježen je pad vrijednosti od 3,14 %. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 2,62 % u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost indeksa SASX-30 porasla je za 0,58 % u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je pala za 1,49 %, dok je Indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju mjeseca zabilježio porast od 0,24 % u odnosu na prethodni mjesec. U maju 2025. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu od 136.385.521,19 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 30.587.877,55 KM i „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 20.953.381,35 KM. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE takođe zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 175 sklopljenih transakcija, nakon čega slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 113 sklopljenih transakcija , te „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 96 transakcija.
Rekonstrukcija Naftnog terminala u Bihaću: Jačanja kapaciteta FBiH za skladištenje naftnih derivata
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetio je Naftni terminal u Bihaću, gdje se vrši rekonstrukcija, te poručio da se Bihać snažno pozicionira na energetskoj karti Federacije. U saopćenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije navodi se da je rekonstrukcija Naftnog terminala u Bihaću, vrijedna oko 25 miliona KM, pokrenula investicijski ciklus s ciljem jačanja kapaciteta Federacije BiH za skladištenje naftnih derivata i usklađivanje sa EU standardima. – Uspostavljanjem operativnog rada ovog terminala, Federacija će moći formirati dodatne rezerve goriva u skladu sa EU direktivama. Otvaraju se i nova radna mjesta, angažuju domaće firme i potiče privredni razvoj Krajine, istaknuo je ministar Lakić. Iz Ministarstva navode da rekonstrukcija uključuje sanaciju rezervoara, modernizaciju opreme, uvođenje savremenih sigurnosnih sistema, te obnovu kompletne infrastrukture. Projekt se finansira iz kreditnog aranžmana s Razvojnom bankom FBiH, a završetak radova očekuje se krajem 2025. godine. Ministar Lakić posebno je pohvalio Upravu firme, na čelu sa Damirom Kresom i Adrijanom Zarinković, za odgovorno vođenje procesa modernizacije. – Ovo je primjer kako strateško razmišljanje i kvalitetno rukovođenje donose konkretne rezultate, rekao je federalni ministar. U saopćenju Ministarstva dodaju da blizina granice sa EU i logistička podrška Željeznica FBiH doprinose strateškom značaju terminala u Bihaću, koji će po završetku radova postati jedan od najmodernijih u regiji. Puštanjem u rad ovog terminala osigurat će se snabdijevanje Krajine naftom i naftnim derivatima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Perutnina Ptuj investira 120 miliona eura u širenje kapaciteta
Marx.ba Kompanija Perutnina Ptuj uskoro će dobiti građevinsku dozvolu za investiciju vrijednu oko 120 miliona eura u obnovu i proširenje proizvodnih pogona u mesnoj industriji u Ptuju. Očekuje se da će investicija zaposliti dodatnih 300 ljudi, izvještava danas list Delo. Obnova i proširenje proizvodnih pogona obuhvatit će proizvodnju mesa, kao i prerađevina i gotovih jela, objasnili su za Delo iz kompanije, koja je u vlasništvu ukrajinske MHP grupe. Dodali su da je investicija ključna za dugoročni razvoj kompanije. Njome žele ojačati proizvodne i skladišne pogone, poboljšati uvjete rada zaposlenika, povećati izvoz te poboljšati energetsku i ekološku učinkovitost proizvodnje. Očekuje se da će investicija stvoriti dodatnih 300 radnih mjesta, i to 100 u prvoj fazi, a dodatnih 200 u roku od dvije godine. Očekuje se da će dozvola biti izdana u sljedećih nekoliko mjeseci. – Zbog tekućih postupaka za dobivanje građevinske dozvole još nije moguće dati tačan vremenski okvir, ali realno očekujemo da će projekt postupno biti operativan 2027. godine“, objasnili su iz kompanije.
Potpisan Ugovor o 10,7 miliona granta EU za dionicu Mostar sjever – Mostar jug
Marx.ba U sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru danas je potpisan Ugovor o grantu Evropske unije u vrijednosti od 10,7 miliona eura za dionicu Mostar sjever – Mostar jug. Ugovor su potpisali direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić i direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srednju i Jugoistočnu Evropu Charlotte Ruhe. Potpisivanju ugovora prisustvovala je Antonella Di Sandri, šefica Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini. – Izgradnja Koridora 5c je ključni infrastrukturni projekt za BiH, a današnje potpisivanje ugovora o grantu je još jedna potvrda da je važnost projekta izgradnje Koridora 5c prepoznata i kod naših partnera iz Evropske unije. Dionica Mostar sjever – Mostar jug jedna je od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru i zahvaljujući ovim grant sredstvima imamo mogućnost odraditi dobru pripremu projekta, prije samih radova na terenu. Ovu priliku koristim kako bih još jednom zahvalio Evropskoj uniji i EBRD-u na kontinuiranoij podršci koju daju JP Autoceste FBiH, a time i izgradnji i razvoju moderne autoceste u Bosni I Hercegovini, izjavio je direktor Lasić. Grant sredstva u iznosu od 10,7 miliona eura kojima Evropska unija pruža finansijsku podršku za pripremu, nabavku, nadzor i implementaciju ugovora za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug osigurana su u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). – Potpisivanje današnjeg ugovora o grant sredstvima za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug predstavlja važan korak naprijed u ubrzanju završetka Koridora 5c. Evropska unija ostaje posvećeni partner Bosni i Hercegovini, pružajući ključnu podršku koja direktno koristi lokalnim zajednicama kroz poboljšanu povezanost, skraćeno vrijeme putovanja i unaprijeđenu sigurnost prometa. Evropska unija je ukupno osigurala 870 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5c, što jasno pokazuje našu kontinuiranu posvećenost regionalnoj integraciji zemlje i njenoj prosperitetnoj evropskoj budućnosti, izjavila je Di Sandri. Danas potpisani ugovor o korištenju grant sredstava dio je šire milionske podrške za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug, za koju je Evropska unija izdvojila ukupno 155, 9 miliona eura bespovratnih sredstava. Pored ovih odobrenih sredstava, izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug finansirati će se iz Ugovora o zajmu sklopljenog s EBRD-om u iznosu od 110 miliona eura i sredstvima osiguranim kod komercijalnih banaka. – Sporazum o grantu Evropske unije koji smo danas potpisali osigurati će sredstva koja će pomoći da se ubrza implementacija projekta i izgradnja ove bitne dionice Koridora Vc. Zajedno s EU ostajemo posvećeni podršci Bosni i Hercegovini u završetku izgradnje Koridora 5c, izjavila je Ruhe. Dionica Mostar sjever – Mostar jug, ukupne dužine 13,8 km, dio je LOT-a 4 Koridora 5c. Dionica počinje petljom Mostar sjever u naselju Kutilivač, a završava petljom Mostar jug koja je povezana s magistralnim putem M6.1 Gnojnice – Blagaj. Trasa na dionici prolazi uglavnom brdovitim i planinskim terenom, pa se duž trase izmjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata. Na ovoj dionici, osim navedenih petlji s bočnim naplatnim mjestima, graditi će se 11 mostova/vijadukata, šest dvocjevnih tunela, tri potputnjaka, dva natputnjaka, a u sklopu petlje Mostar sjever projektiran je i Centar za kontrolu i upravljanje prometom (COKP).
GRAS nabavio 10 Solaris solo autobusa
Marx.ba Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta objavio je da je KJKP GRAS je nabavio 10 solo Solaris autobusa, koji će zamijeniti izuzetno stare autobuse na autobuskim linijama na području KS. Kapacitet sjedećih mjesta u autobusima je 34 i 39, a imaju 49 i 59 mjesta za stajanje, u ovisnosti od vozila. Prilagođeni su osobama sa invalidetitom, za koje je predviđeno mjesto u vozilima. Autobusi su EURO 6, posjeduju klimu i video nadzor. – Ulaganja u javni prevoz posljednjih godina su veoma značajna i nabavkom novih vozila, realizacijom projekata vezanih za infrastrukuru, uveliko se promijenilo stanje u javnom prevozu. Naša ulaganja zasnovana su na mišljenjima naših građana i korisnika. Na početku mandata istakli su nezadovoljstvo javnim prevozom i naša odluka je bila da unaprijedimo sve što se može unaprijediti. Nabavili smo nove tramvaje, trolejbuse, obnovili trolejbusku mrežu, obnovili prugu i širimo je do Hrasnice. Podrška nabavci autobusa je logičan korak i u narednom periodu ćemo kao Ministarstvo napraviti značajne pomake za autobuski saobraćaj. Građanima neka je sretno korištenje autobusa, a GRAS-u čestitam na trudu i radu, te očekujem još veća zalaganja za dobrobit svih naših građana, poručio je Šteta. Posljednja kupovina autobusa bila je 2008. godine, a u vremenu nakon toga, svi autobusi koji su došli u Sarajevo bili su donirani. – Izuzetno sam sretan što obnavljamo vozni park autobusa. U tom dijelu imamo najveći broj izazova, ali vjerujemo da će uspjeti ispuniti sve ciljeve koje smo zadali sebi. Ovo je prvi korak. Zahvalan sam svima na svim donacijama iz ranijih godina, koje su nam itekako pomogle u održavanju javnog prevoza, ali trebamo pokazati da možemo i trebamo kupiti vozila. Podrška Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva saobraćaja KS izuzetno je značajna i sliku javnog prevoza ne bismo mogli promijeniti bez njih, istakao je v.d. direktora KJKP GRAS Senad Mujagić. Autobusi će u toku ove sedmice početi saobraćati, a bit će raspoređeni na linijama: Dom Armije-Koševsko Brdo, Drvenija – Pofalići, Željeznička stanica – Reljevo Dom, Otoka – Boljakov potok, Ilidža – Vlakovo, Ilidža – Butmir – D. Kotorac, Ilidža – Sokolovići, Ilidža – Trnovo. Pored nabavke 10 solo autobusa, kupljena su i dva turistička autobusa.
Inicijativa “Izaberi Evropu”: Novi plan za finansiranje i poticanje konkurentnosti start-up kompanija
Marx.ba Kako se već ustalila svijest u Evropskoj uniji da u Evropi postoji dobra istraživačka baza, ali da inovativnost zapinje u fazi komercijalizacije, Evropska komisija nastoji iznaći načine da se to promijeni, a jedan od njih je upravo objavljena strategija za prevladavanje problema financiranja start-up kompanija. To je zapravo dio šire inicijative pod nazivom Izaberi Evropu kojoj je cilj ojačati konkurentnost EU u globalnoj utrci sa SAD i Kinom. Ideja je da se problem finansiranja prebrodi kroz oblikovanje javno-privatnog partnerstva, a osim pitanja finansiranja želi se smanjiti administrativno opterećenje za nastajuće kompanije. U ovom trenutku tek oko osam posto start-up kompanija u svijetu ima sjedište u Evropi. Prema izvještaju o konkurentnosti EU na kojem je radio bivši predsjednik Evropske centralne banke i bivši italijanski premijer Mario Draghi, čak 61 posto novaca za kompanije iz područja umjetne inteligencije ide ka onima u SAD, 17 posto u Kinu i tek šest posto u EU. Kako bi se taj negativan trend preokrenuo Bruxelles želi do početka iduće godine utemeljiti javno-privatno partnerstvo kojim bi se potaknuo rast start-up kompanija. – Kapital je važan i Evropa ga ima. Mogamo ga uvezati s potrebama inovatora, izjavila je evropska povjerenica za start-up kompanije, istraživanja i inovacije Ekaterina Zaharieva. Rekla je kako je jasno da jaz u finansiranju postoji te je sada namjera smanjiti tržišnu fragmentaciju i povezati se s privatnim investitorima. Pritom će se pojednostaviti pravila kako bi se start-up kompanija mogla osnovati u roku od 24 sata te će se omogućiti da takve kompanije koje posluju u različitim zemljama članicama EU budu podvrgnute istom poslovnom režimu. Također je fokus na što učinkovitijem načinu pronalaženja i poticanja talenata. – Ovo je ključno za strateške tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, napredni poluvodiči, medicinska tehnologija, biotehnologija, čista tehnologija i energija, sigurnost, obrana, svemirski programi, robotika te napredni materijali. Namjera je pomaknuti evropsku ekonbomiju prema poduzetnijem i inovativnijem modelu, objavila je Evropska komisija. Prijedlog je također da se umanje troškovi neuspjeha start-up projekata kroz nalaženje najpraktičnijeg rješenja za nesolventnost, prenose Financije. – Imamo 30 hiljada start-up projekata u početnoj fazi. Nije da manjka ideja, ali trebamo plan kako bi se maksimalizirao postojeći potencijal, poručila je Zaharieva. Evropska komisija će sistemski pratiti kako se razvija stanje sa start-up kompanijama i pripremiti novi izvještaj o rezultatima strategije do kraja 2027. godine.
FIPA: Kinezi zainteresirani za investicije u drvnoj i industriji građevinskog materijala
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija primio je delegaciju kineske kompanije Jiangsu New Power Energy Co. Ltd. koja je posjetila Agenciju s ciljem upoznavanja s mogućnostima investiranja u Bosni i Hercegovini. Direktor Kubatlija sa saradnicima je informisao privrednike o radu i aktivnostima Agencije na privlačenju potencijalnih investitora, zakonskoj legislativi, aktuelnim investicionim projektima i investicionim lokacijama iz FIPA baze postojećih projekata, kao i o uslugama koje FIPA pruža investitorima kroz Aftercare projekat postinvesticione saradnje. FIPA već duže vrijeme istražuje investicijske lokacije za navedenu kinesku firmu koja je zainteresirana za proizvodnju ploča blokova od gaziranog betona, te je u saradnji sa lokalnim zajednicama organizirala posjete investicijskim lokacijama u Trebinju, Živinicama, Brčkom, Gacku, itd. Kineska kompanija posebno je iskazala interes za projekte iz drvne industrije i proizvodnje namještaja, sirovine za proizvodnju građevinskog materijala (cement, vapno, pepeo, gips), posebno betona te za veće projekte iz sektora poljoprivrede. Kompanija ima sjedište u Xuzhou, Kina, osnovana je 1999 godine, te nakon više od 20 godina poslovanja ima više od 20 preduzeća. Fokusirana je na proizvodnju termoelektrične energije, trgovinu ugljem, proizvodnju papira, nove građevinske materijale, logistiku skladištenje u lukama, hotele visoke kategorije, te ekološku zaštitu i inudstriju upravljanja okolišem. Broji preko 1000 uposlenih. Ukupni prihodi prošle godine iznosili su oko 420 miliona eura. Dogovoreno je da FIPA nastavi pružati dodatnu podršku kompaniji. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
OMV najavljuje najveće ulaganje u zeleni vodik do sada
Marx.ba Austrijska naftna i plinska grupa OMV objavila je da planira uložiti otprilike pola milijarde eura u gradnju elektrolizatora koji će proizvoditi vodik uz upotrebu struje iz obnovljivih izvora. Elektrolizator od 140 megavata u Brucku na Lethi trebao bi proizvoditi 23 hiljade tona “zelenog” vodika godišnje, uz upotrebu struje iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih sistema, navodi OMV u saopćenju. Uvjet je pozitivan ishod aukcije u evropskoj i austrijskoj “banci za vodik”, dodaju. Evropska komisija uspostavila je instrument za finansiranje projekata proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora 2022. godine. OMV je u projekt spreman uložiti nekih 500 miliona eura, dodaje se. Elektrolizator bi trebao početi s radom krajem 2027. godine i podmirivati značajan udio potražnje za vodikom u rafineriji u Schwechatu kod Beča. Krajem aprila austrijska kompanija već je u Schwechatu pokrenula proizvodnju zelenog vodika u elektrolizatoru kapaciteta 10 megavata, uloživši u projekt 25 miliona eura. VEZANO FlixTrain naručuje 65 vozova: Stvara se konkurencija Deutsche Bahnu
PEPE kit ostvario profit od 36 miliona dolara: Meme kriptovaluta s AI podrškom brzo raste
Marx.ba James Wynn, poznati veliki trgovac (kit) na tržištu meme kriptovaluta, nedavno je zatvorio svoju kompletnu poziciju u Pepecoinu (PEPE), ostvarivši profit od 25,19 miliona dolara. Ukupna zarada od transakcija vezanih uz PEPE dosegla je 50 miliouna dolara, što ga čini značajnim uspjehom na tržištu meme kriptovaluta. Wynn je kupio PEPE 2023. godine s početnim ulaganjem od 7.000 dolara (približno 1 milion jena) i uspio ga povećati na 25 miliona dolara. U ovoj transakciji iz 2025. ponovno je osigurao dodatni profit od 25,19 miliona dolara. Tokom transakcije koristio je do 26 različitih novčanika, strateški decentralizirajući transakcije. Wynnov Twitter račun registriran je u aprilku 2023. godine, a on je iskoristio svoj utjecaj na društvenim mrežama za utjecaj na kretanje cijene meme kriptovalute, objavljujući do 24 posta vezana za PEPE dnevno, piše 24 sata. Nakon zatvaranja pozicije u PEPE-u, Wynn je sav novac prebacio u Bitcoin (BTC) i izgradio dugu poziciju od 11.588 BTC (vrijednu oko 1,25 milijardi jena) s polugom od 40x. Cijena likvidacije te pozicije postavljena je na 105.180 dolara, što predstavlja visoki rizik s obzirom na trenutnu cijenu BTC-a od oko 108.000 dolara. Wynn je 23. maju likvidirao svoje pozicije u Ethereum (ETH) i SUI (SUI), ostvarivši gubitak od 5,3 miliona dolara. Iako trgovanje s velikom polugom nudi potencijal za velike profite, predstavlja i dvostruki mač jer nosi rizik od likvidacije. Nakon Wynnovog uspjeha s PEPE-om, projekti tehnoloških inovacija sve više privlače pažnju na tržištu meme kriptovaluta. Jedna od inicijativa koja posebno privlači pažnju je MIND of Pepe (MIND), koji kombinira umjetnu inteligenciju (AI) s meme kulturom. Za razliku od tradicionalnih meme kriptovaluta, MIND of Pepe ima AI agenta koji autonomno analizira tržište i donosi odluke. AI sistem u stvarnom vremenu prati podatke o tržištu kriptovaluta i sentiment tržišta, koristeći tehnologiju semantičkog vektorskog podudaranja za pronalaženje trgovačkih prilika. Projekt je trenutno u fazi pretprodaje tokena i već je uspješno prikupio preko 10 miliona dolara. Cijena pretprodaje postavljena je na 0,0037515 dolara, a stručnjaci predviđaju znatan rast cijene kada se token pojavi na berzama u junu 2025. Jedinstvena karakteristika MIND of Pepe je sposobnost automatskog pokretanja novih tokena kao odgovor na promjene u sentimentu tržišta. Za razliku od tradicionalnih pasivnih trgovačkih botova, ovaj AI sistem može s vremenom prilagođavati svoju trgovačku strategiju zahvaljujući sposobnosti trajnog pamćenja. VEZANO Bitcoin prvi put u historiji iznad 111.000 dolara – Marketing X Business