Digitalizacija plaćanja više nije opcija, već nužnost
Marx.ba Digitalizacija plaćanja više nije opcija, već nužnost – glavna je poruka događaja na kojem je danas kompanija Visa predstavila projekat digitalizacije malih, mikro i srednjih biznisa u Sarajevu, koji realizuje u partnerstvu sa Monri Payments, a uz podršku Kantona Sarajevo. Događaj je okupio partnere, predstavnike institucija, medije i brojne preduzetnike, sa ciljem da se prikažu konkretni benefiti projekta sa posebnim fokusom na bezgotovinsko plaćanje kao alat za rast i modernizaciju. Ovom prilikom, ujedno su predstavljeni i rezultati istraživanja provedenog na teritoriji Bosne i Hercegovine, „Vrijednost digitalizacije plaćanja“, o prihvatu digitalnih plaćanja i stavovima preduzetnika o ovom aspektu poslovanja. Istraživanje je pokazalo snažnu korelaciju između uvođenja digitalnih plaćanja i poslovnog rasta. Iako još uvijek mali broj biznisa koristi bezgotovinska plaćanja, čak 65% njih zabilježilo je rast prodaje, dok je 67% povećalo broj kupaca nakon što su počeli da prihvataju kartice. Osim toga, 87% preduzetnika koji već koriste digitalna plaćanja bi ih preporučilo biznisima koji posluju isključivo gotovinom. Posebno je zanimljiv podatak da je čak 26% preduzeća izgubilo klijente jer nisu nudili digitalna plaćanja. – Povod našeg okupljanja je važan – želimo da vam predstavimo projekat digitalizacije malih, mikro i srednjih biznisa, koji realizujemo u partnerstvu sa kompanijom Monri Payments. Ali još važnije, želimo da otvorimo dijalog: kako zajedno možemo pomoći lokalnim preduzetnicima da rastu, razvijaju se i ostanu konkurentni u digitalnom dobu. Vjerujemo da kada osnažimo jednog preduzetnika, jačamo temelje cijele ekonomije, izjavila je Ana Drašković, potpredsjednica i generalna direktorica kompanije Visa za jugoistočnu Evropu. – Zato smo odlučili da inicijativu digitalizacije pokrenemo upravo ovdje – u srcu Sarajeva – sa partnerom koji dijeli našu viziju, kompanijom Monri Payments. Baščaršija i Stari Grad nisu izabrani slučajno. Željeli smo da modernizaciju započnemo tamo gdje se tradicija i savremenost susreću, među ljudima koji svojim radom čuvaju identitet ovog grada, ali žele da posluju po pravilima savremenog tržišta, dodala je Maida Slatina Mehmedagić, menadžerka za poslovni razvoj kompanije Visa za jugoistočnu Evropu. Članica Uprave i izvršna direktorica kompanije u BiH, Sabina Maglić istakla je da je ovaj projekat dio vizije sveobuhvatnog razvoja tržišta, koju dijele sa partnerima. – Kao partner kompanije Visa, Monri Payments s ponosom učestvuje u realizaciji projekta koji uvodi savremenu infrastrukturu plaćanja u srce Sarajeva – Baščaršiju i Stari Grad. Ova inicijativa ima za cilj osnažiti lokalne preduzetnike kroz uvođenje kartičnih i digitalnih načina plaćanja, čime se dodatno unapređuje turistička ponuda i iskustvo posjetilaca – kako domaćih, tako i stranih. Fokus je na omogućavanju brzih, jednostavnih i sigurnih transakcija u svakodnevnom poslovanju zanatlija, trgovaca i ugostitelja – od malih suvenirnica i tradicionalnih radnji, do aščinica, slastičarni i smještajnih objekata. Vjerujemo da Baščaršija, kao simbol kulturne baštine, zaslužuje moderna rješenja koja istovremeno čuvaju tradiciju i otvaraju vrata budućem razvoju, rekla je Sabina Maglić. Modernizacija platne infrastrukture u okviru projekta realizuje se najprije u samom srcu Sarajeva tj. na područjima Baščaršije i Starog Grada, s ciljem da se na samom početku osnaže biznisi koji svojim rukama i znanjem čuvaju tradiciju, ali žele da posluju po pravilima savremenog tržišta. – Digitalna transformacija ne može biti uspješna bez bliske saradnje javnog i privatnog sektora. Dok javne institucije osiguravaju pravni okvir i infrastrukturu, privatni sektor donosi inovacije, alate i direktnu povezanost s korisnicima. Upravo u toj sinergiji leži ključ za razvoj modernih, pristupačnih i efikasnih digitalnih usluga koje donose koristi i građanima i privredi. Upravo zato snažno podržavamo projekte koji podstiču digitalizaciju malih biznisa i promociju bezgotovinskog plaćanja kao alata za modernizaciju, transparentnost i širenje tržišta. Kroz ovakve inicijative jača se povjerenje u tehnologiju i unapređuje finansijska pismenost, što su ključni temelji za održiv ekonomski razvoj, izjavila je Darja Softić Kadenić, ministarka pravde i uprave Kantona Sarajevo. Za Bosnu i Hercegovinu, vrijednost digitalizacije plaćanja ogleda se i kroz razvoj turističkih potencijala ove zemlje. Preko 411.000 noćenja je zabilježeno samo tokom juna 2025. Turisti sa sobom donose očekivanja: jednostavnost, bezbjednost i slobodu izbora i kada je plaćanje u pitanju. Zato ne čudi što je 57% biznisa u istraživanju reklo da su digitalna plaćanja posebno važna za rad sa stranim kupcima. Za sada se u projekat uključilo 10 biznisa, među kojima su: Bashka čokolaterija, Palačinkarnica Puffy Lil’ Pancakes Sarajevo, Nakit Werkstatt Studio, Mustra – Suvenir shop, Buregdžinica Oklagija. Plan je da se kroz saradnju s partnerima ovaj broj značajno povećava. Infrastruktura i podrška su već tu. Potrebno je samo da se svi zainteresovani prijave i to mogu učiniti na sajtu kompanije Monri.
Najviše od osnivanja: Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH 3,5 tone
Marx.ba Kako piše u godišnjem izvještaju, rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tone, što je najviši nivo od njenog osnivanja. Iz ove bh. institucije su objavili kako je njihov izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, a on predstavlja ključnu publikaciju Centralne banke BiH koja sadrži pregled makroekonomskih kretanja u zemlji tokom cijele godine, izvještaj o poslovanju Banke, te finansijski izvještaj ovjeren od strane nezavisnog vanjskog revizora – Izvještaj pruža sveobuhvatan pregled aktivnosti Banke tokom prethodne godine, sa posebnim naglaskom na očuvanje monetarne stabilnosti, jačanje deviznih rezervi i unapređenje institucionalne efikasnosti. Ključni rezultati iz izvještaja:
Sastanak o akviziciji Telemacha: Vlada FBiH, BH Telecom i stručnjaci usaglasili naredne korake
Marx.ba U Sarajevu je danas održan sastanak u vezi s nastavkom aktivnosti na planiranoj akviziciji kompanije Telemach od strane BH Telecoma. Učestvovali su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, zamjenik premijera FBiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević, članovi Nadzornog odbora te angažovani stručni konsultanti. Razgovarano je o ključnim zadacima koji prethode završnoj fazi procesa, uključujući finalizaciju tehničkih i finansijskih priprema, izradu integracijskog plana za korisničke i prodajne sisteme, te formiranje operativnog tima koji će voditi proces spajanja. Aktivnosti će započeti odmah nakon eventualne pozitivne odluke Konkurencijskog vijeća BiH. Premijer Nikšić istakao je značaj koordinacije institucija i strateške podrške Vlade Federacije BiH. – Naš zadatak je da stvorimo okruženje u kojem ovako važne transakcije mogu biti realizirane efikasno, transparentno i u interesu građana. Jasno smo pokazali zajedničku volju i institucionalnu podršku da se ovaj proces uspješno dovede do kraja. Vlada kao većinski vlasnik BH Telecoma u potpunosti podržava poslovne poteze koji jačaju kompaniju i doprinose njenom razvoju u službi građana, poručio je premijer Nikšić. Generalni direktor Amel Kovačević naglasio je spremnost BH Telecoma da odmah po regulatornoj odluci pređe u novu fazu razvoja. – Ovaj proces zahtijeva temeljitu pripremu, međusobno povjerenje i jasno definisane ciljeve. Vjerujemo da kroz takav pristup možemo ostvariti puni potencijal akvizicije, ne samo za kompaniju, već i za sve korisnike i šire tržište. Naša posvećenost se ne završava ovim korakom. Nastavljamo djelovati odgovorno i planski u službi digitalnog razvoja Bosne i Hercegovine, rekao je Kovačević. Zaključeno je da BH Telecom ostaje posvećen profesionalnoj provedbi svih pripremnih aktivnosti, s ciljem da bude potpuno spreman za realizaciju ovog važnog zadatka, čim za to budu ispunjeni regulatorni uslovi.
Iskorak za bh. grad: Otvaraju dvije industrijske zone
Marx.ba Godinama oslonjeni na rad nekadašnjeg giganta Krivaja Zavidovići, a bez prostorne mogućnosti za širenje novih privrednih subjekata, Zavidovićani su bolji život i novo radno mjesto tražili van granica Bosne i Hercegovine. Konačno, Gradska uprava Zavidovića pokrenula je proces otvaranja dvije nove industrijske zone koje bi potencijalnim investitorima mogle ponuditi izvrsnu lokaciju za poslovanje. Industrijska zona Vozuća, nakon javne rasprave i podrške Gradskog vijeća, ubrzo će biti raspoloživa za izgradnju. Nakon zatvaranja industrijskog giganta Krivaje Zavidovići, ovaj grad izgubio je najvećeg proizvođača. Iako je postojala ideja da se na prostoru Krivajinog zemljišta gradi nova industrijska zona, do danas to nije relizirano zbog sudskih procesa i kompleksnih vlasničkih struktura. Također, zbog popunjenosti prostora u postojećim poslovnim zonama, godinama nije postojala mogućnost za nove investicije. Konačno su otkolonjene sve administartivne barijere za otvaranje nove industrijske zone na području Vozuće. – Prostornim planom je predviđena industrijska zona, uspostavili smo zemljišno-knjižni uložak, podijelili smo industrijsku zonu u 19 parcela, sad idemo u izradu projektne dokumentacije, saobraćajnice vodovoda, kanalizacije, elektromreže, govori Erna Merdić-Smailhodžić, gradonačelnica Zavidovića. Industrijska zona Vozuća na površini od 10 hektara potencijalnim investitorima nudi parcele od dvije do osam hiljada kvadratnih metara, uz mogućnost povećanja ili smanjenja za različite namjene. – Industrijska zona se nalazi nadomak budućeg autoputa, koji treba da prođe od Žepča preko Zavidovića prema Tuzli i udaljen je nekih 12 kilometara od buduće petlje koja se nalazi u pravcu Zavidovića. Ova industrijska zona je direktno vezana za magistralni put, objašnjava Nermin Džaferović, šef Odsjeka za geodetske poslove Gradske uprave Zavidovići. Kroz različite programe poticaja značajna je podrška nadležnog Kantonalnog ministarstva u jačanju i razvoju 26 industrijskih zona na području Zeničko-dobojskog kantona. – Raduje nas što već imamo industrijske zone koje su popunjene 95-100%. Vozuća je na početku i jako je lijepa lokacija”, kaže Samir Šibonjić, ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona, izvještava Federalna.ba. Slijedi izrada projektne dokumentacije i infrastrukture. Posebno ohrabruje činjenica što su prvi investitori već pokazali interes za poslovanjem u novoj zoni. – Godinama nismo imali slobodnog prostora za bilo kakvog potencijalnog investitor, a bilo ih je u proteklom periodu koji su bili zainteresovani za pokretanje biznisa raznih vrsta i uglavnom su odlazili u općine Žepče i Tešanj, ističe Merdić-Smailhodžić. Nakon zatvaranja Krivaje, građani su bili prinuđeni potražiti posao van granica Bosne i Hercegovine. Mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u Zavidovićima kod stanovnika budi optimizam: “Naravno da će poboljšati situaciju u Zavidovićima, ljudima će biti bolje do daljnjeg.” “Omladina nam neće ići vani, opstat će u svojoj državi, neće tražiti posao negdje preko granice.” U narednom periodu plan je raditi na izradi dokumentacije za još jednu posolovnu zonu, uspostaviti dobre poslovne konekcije prvenstveno s domaćim privrednicima, ali i stranim, te vratiti povjerenje građana, ističu iz Gradske uprave, jer tek razvojem privrede moguće je utjecati na bolji život u ovom gradu u svim segmentima.
Alpina Bromy investirala 1,5 miliona eura u pogone u Tešnju
Marx.ba Danas je otvorena renovirana i proširena fabrika Alpina-Bromy u Tešnju. Fabrika, koja je počela s radom u našoj zemlji 2008. godine, danas ima 260 zaposlenih, a njihovi proizvodni pogoni zauzimaju površinu od 7.000 kvadratnih metara. – Svjedočimo otvaranju novih pogona u fabrici Alpina u Tešnju. Imaju bogat i raznovrstan program koji se proširio, imaju nešto što je specifično, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za Evropu. To govori da se Tešanj s razlogom smatra privrednim gigantom, ne samo u našem kantonu, nego i u cijeloj državi, ali i regiji – izjavio je premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić. On je čestitao vlasnicima fabrike koji su prepoznali ovaj kanton kao mjesto u koje će ulagati svoj kapital. – ZDK je ostao kičma privrednog razvoja Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine. Posebno mi je drago što smo kao kanton i dalje prepoznatljivi, da imamo jaku industriju, jaku proizvodnju, da imamo, u konačnici, Tešanj kao privredno čudo. ZDK nastavlja davati podršku privredi. Ove godine biće izdvojeno oko 10 miliona KM za podsticaj privredi. Imaćemo dva velika sajma – Generalni BiH sajam ZEPS u Zenici i Tešanjski privredni sajam, istakao je Pivić. Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić rekao je da, kao što je postalo uobičajeno, „iz Tešnja šaljemo pozitivne slike i pozitivne ekonomske priče“. – Alpina je nastavila svoj razvoj ovdje u Tešnju i proširila kapacitete, čime je omogućena dugoročna perspektiva na tržištu, obezbijeđen opstanak postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Ovim šalju poruku ekonomiji Bosne i Hercegovine, kao i svima nama, da se može kvalitetno proizvoditi roba za evropsko tržište. Iz Tešnja godišnje ide 500.000 pari cipela i sportske obuće širom svijeta, najviše na tržište Evropske unije. Ponosni smo na Alpinu i na sve poslovne subjekte koji na ovakav način doprinose razvoju BiH, poručio je Suad Huskić. Suad Roša, koji je na poziciji direktora Alpina-Bromy od 2008. godine, objasnio je da je ovo treći put da fabrika proširuje proizvodne kapacitete u skladu s potrebama tržišta. – Današnji dan i otvaranje proširene fabrike još je jedan podsticaj za sve nas. S novom investicijom od 1,5 miliona eura povećan je broj radnika sa 230 na 260, a u narednom periodu planiramo dodatno zapošljavanje, jer cijelu proizvodnju kompanije preuzima Alpina-Bromy – rekao je Roša. Direktorica Alpine Amadea Kavčič – Jesenovec kazala je da su zadovoljni radom fabrike u Tešnju, što potvrđuju i investicije koje se realizuju. – Kada je novi većinski vlasnik došao 2022. godine (češka kompanija K&H), napravljen je plan i strategija razvoja za narednih 10 godina. Vidjeli smo potencijal da se sva proizvodnja, koja je ranije bila razdvojena u dvije fabrike – u Sloveniji i Bosni i Hercegovini – preseli u Tešanj, naglasila je Amadea Kavčič – Jesenovec. Predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah – Tešanj, Izudin Ahmetlić, kazao je da se svi bore da sačuvaju radna mjesta, a da je poslovna zajednica Tešnja svojom ozbiljnošću i odnosom prema kapitalu vlasnika stvorila pretpostavke za bolju budućnost, zbog čega je Alpina prenijela svoju kompletnu proizvodnju u Tešanj. Otvaranju renovirane i proširene fabrike Alpina-Bromy u Tešnju prisustvovao je i vlasnik Alpine – slovenačkog proizvođača obuće, najpoznatijeg po zimskom i sportskom segmentu – František Pivoda, koji je ovom prilikom došao iz Češke Republike.
Kako osnovati firmu u BiH: Koraci prema vlastitom biznisu
N. D. Kako otvoriti firmu u BiH? Imate ideju za biznis i želite je pretočiti u stvarnost? U nastavku govorimo o tome kako registrovati firmu, koliko vam treba vremena, novca i živaca. Obrt ili pravno lice? Prije svega, trebate odlučiti da li ćete poslovati kao obrt ili pravno lice ( d.o.o.). Osnivanje obrta je mnogo jednostavnije i jefitnije, u odnosu na firmu. Osnovne prednosti obrta su lakše mijenjanje osnovnih podataka (npr. adresa), jednostavnije je, brže i jefitnije zatvoriti obrt, te su također nize kazne za prekršaje u odnosu na pravno lice. Međutim, kao obrt možete registrovati samo jednu osnovnu djelatnost i to samo ako imate odgovarajuću stručnu spremu za datu djelatnost. Također, kao obrtnik plaćate obavezne mjesečne doprinose na unaprijed definisanu osnovicu, odgovarate svom svojom imovinom, a ne samo do visine osnivačkog uloga kao sto je slučaj kod pravnog lica. Dugoročno posmatrano, ukoliko želite razvijati biznis u širem smislu, preporuka je registrovanifirmu tj. d.o.o. Šta mi treba da otvorim d.o.o.? Za osnivanje firme nije vam neophodna odgovarajuća stručna sprema, ali ono sto se zahtijeva je da: Sljedeći korak je odlazak kod notara. Pretpostavimo da imate vec odabrano ime za vašu firmu. Notar će provjeriti u registru kompanija na Sudu da li je izabrano ime dostupno. Potom trebate odrediti iznos osnivackog kapitala. Zakonski minimum trenutno iznosi 1.000 KM koje uplatite kao osnivacku ulog. Iznos osnivačkog kapitala uplaćujete na prelazni račun jedne od banaka u BiH (Uplatnica vam je potrebna kao dokaz koji prilažete sudu). Nakon završene registracije i otvaranja žiro racuna, ovaj ulog prebacite na račun firme. Naša preporuka je da ne idete na opciju uplate minimalnog iznosa osnivačkog kapitala, jer ćete odmah na početku imati troškova rada koji su iznos ovog iznosa od 1.000 KM, nego da uplatite veći iznos kako biste mogli pokriti početne troškove ( nabavka fiskalne kase, uplata takse opštini za početak rada firme, …) prije nego što počnete ostvarivati prihod. Osnovni i najvažniji dokument za d.o.o. je njegov osnivački akt, koji vam sastavlja notar, a vi mutrebati dati sljedece podatke: Ukoliko je direktor firme stranac, onda mora prijaviti boravište u BiH te dobiti radnu dozvolu, ali samo ukoliko na teritoriji BiH boravi duže od 90 dana. U suprotnom, mogu biti angažovani na osnovu menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa, te im nije potrebna radna dozvola. Notarski troškovi su cca 800 KM (Iznos baziran na prosječnim troškovima osnivanja firmi od strane notarskih ureda u gradu Mostaru.) Nakon pripreme sve potrebne dokumentacije, uz notarsku obradu te potpise osnivača, zahtjev za registraciju se predaje na Općinski sud. Ovaj korak obično obavlja notar. Prosječno vrijeme za dobivanje Rješenja na sudu, na osnovu našeg iskustva, je oko 3-4 sedmice ( Opcinski sud Mostar). Da bi ste preuzeli Rjesenje sa Suda, trebate platiti sudske takse (cca 300,00 KM). Šta nakon rješenja o registraciji? Nakon završene registracije izrađujete pečat na kojem stoji naziv vaše firme. (Cijena 40-50 KM). potom je potrebno potpisati Ugovor sa certificiranim računovođom i Ugovor o zakupu prostora. Sada imate sve potrebne dokumente da biste dobili svoj identifikacijski broj (ID) i statistički broj. Ova dva koraka obicno mi kao računovodstveni servis obavljamo za naše klijente, kako bi im uštedjeli vrijeme. ID broj je ;licna karta; vase firme, dodjeljuje ga Porezna uprava, kojoj trebate podnijeti Zahtjev, uz koji prilazete: Rjesenje oregistraciji, Ugovor sa računovodstvom i Ugovor o zakupu. Id broj dobijete za dva-tri dana. Nakon toga, potrebno je da vašu firmu registrujete u Registru preduzeća u Zavodu za statistiku, koja ce vam dodijeliti osnovnu šifru djelatnosti, onu koju vi odaberete da će biti vaša glavna djelatnost. Ovu šifru poslije možete mijenjati ukoliko bude potrebno. Obavijest o razvrstavanju dobijete isti dan. Dakle, imate Rjesenje, ID broj, statistički broj, naredni korak je otvaranje žiro računa u banci.Da biste otvorili žiro-račun u banci potrebno je dostaviti ovjerene kopije sljedećih dokumenata: Naredni korak je fiskalizacija. Cijena fiskalne kase (najjednostavniji model) zajedno sa uslugom fiskalizacije kreće se od 700 KM. Ovlaštenoj firmi za fiskalizaciju prilažete osnovne identifikacijske dokumente firme ( kopije), te je obicno potrebno 3-5 dana za završetak fiskalizacije. Zbog vrlo čestih upita da li firma kao d.o.o. automatski postaje i PDV obveznik, smatram bitnim napomenuti, da PDV registracija nije u vezi sa načinom registrovanja biznisa, te da ulazite u sistem PDV obveznika onog trenutka kada vaš promet pređe 100.000,00 KM u jednoj kalendarskoj godini, neovisno da li ste registrovani kao pravno lice ili obrt. Autor: Elma Lizde – Agencija za računovodstvo i savjetovanje TIPS iz Mostara
Traži se kompanija koja će raditi rekonstrukciju dijela magistralne ceste Mostar – Stolac
Marx.ba Javno preduzeće Ceste Federacije BiH objavilo je javnu nabavku za sanaciju saobraćajnice na magistralnoj cesti M17.3 Mostar – Stolac, na dionici Buna – Masline, u dužini od 1,6 kilometara. Prema procjenama iz tenderske dokumentacije, vrijednost ugovora iznosi 256.410 KM bez PDV-a. Radovi obuhvataju dio ceste od kilometraže 2+500 do 4+100, a projekat nije podijeljen na lotove jer se, kako je navedeno, radi se o nedjeljivoj cjelini. Sanacija ceste planira se sprovesti u roku od 20 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena, a predviđena je i primjena e-aukcije. Zainteresovane firme mogu preuzeti tendersku dokumentaciju do 22. jula 2025. godine, dok je krajnji rok za dostavu ponuda 23. jul u 12:00 sati, kada je predviđeno javno otvaranje ponuda.
Gradi se most na prema nekada popularnom kompleksu Muška voda
Marx.ba Direkcija regionalnih cesta Tuzlanskog kantona objavila je tender za izgradnju mosta preko rijeke Drinjače na putu prema nekada popularnom turističkom kompleksu i izletištu Muška voda, u općini Kladanj. Vrijednost radova sa uračunatim PDV-om iznosi 1,13 mil KM, stoji u objavljenoj dokumetaciji. Most preko rijeke Drinjače, tzv. Divlja rije ka, nalazi se na regionalnoj cesti R-467a Kladanj – Brateljevići – Milankovići. Još krajem prošle godine najavljeni su projekti poboljšanja i modernizacije putne infrastrukture koji će se realizovati na području općine Kladanj tokom 2025. Među tim projektima su izgradnja mosta na rijeci Osici za šta će biti osigurano oko 490.000 KM, izgradnja mosta Divlja rijeka na rijeci Drinjača za šta će biti izdvojeno oko 1.135.000 KM i izgradnja mosta Rampa za šta će se namijeniti oko 540.000 KM. Također, u ovoj godini JU Direkcija regionalnih cesta TK na dionici regionalne ceste Kladanj – Muška voda planira realizovati i projekat postavljanja zaštitnih mreža i ograda, a za šta će biti izdvojeno preko 400.000 KM, navedeno je ranije iz Općine Kladanj. U općini Kladanj već se radilo na rehabilitaciji dijelova puta prema kompleksu Muška voda. Kako je poručeno iz Općinske uprave, cilj je da se uspostavi kvalitetna putna komunikacija prema izletištu Muška voda i da se ovo područje nakon što je decenijama bilo zanemareno stavi u funkciju razvoja turizma i učini dostupnim ljubiteljima prirode, piše e-kapija. Izgradnja mosta preko rijeke Drinjače stacionaže 4+145 km treba da se izvede u roku od 150 dana, od dana potpisa ugovora. Rok za prijavu je 21. jul ove godine.
Cijene bakra rastu, trgovci žele izbjeći Trumpove carine
Marx.ba Cijena bakra u Londonu popela se blizu svoga najvišeg nivoa ove godine, dok trgovci pokušavaju doći do sve manjih zaliha nakon višemjesečne žurbe da premjeste metal u SAD prije mogućih tarifa. Referentna cijena u Londonu porasla je u srijedu na više od tromjesečni maksimum od gotovo 10.000 dolara po toni. Zalihe bakra u globalnoj mreži skladišta Londonske berze metala pale su na najniži nivo od 2023. godine. Trgovačke kuće i topionice se osiguravaju od izloženosti metalu, podižući cijene i prisiljavajući LME da intervenira na tržištu prošlog mjeseca uvođenjem pravila za trgovce s velikim pozicijama, piše Financial Times. – Mahniti prijenos metala iz svih krajeva izvan SAD-a u SAD učinio je bakar „trenutno najemotivnijim tržištem metala, rekao je Tom Price, analitičar u Panmure Liberumu. Ogromne količine bakra potekle su iz Evrope i Azije u SAD uoči mogućeg uvođenja uvoznih carina od strane Trumpove administracije na taj metal, koji se široko koristi u sektorima poput energetike, tehnologije i prometa. Konkurencija za oskudne evropske i azijske zalihe pojačala se, a velike trgovačke kuće poput Mercurije i Vitola pokušavaju proširiti svoje poslovanje s baznim metalima. S obzirom na zatezanje tržišta, LME je prošli mjesec promijenio svoja pravila, namećući zahtjeve za kreditiranje trgovcima s vrlo velikim pozicijama, kako bi se riješila volatilnost koju stvaraju neki kupci koji žele brzo osigurati velike količine čak i dok su zalihe niske. – Predramatično je reći da je tržište bakra u krizi, ali tržište je na vrlo zanimljivoj tački“, rekao je strateg za bazne metale Alastair Munro iz Marexa, , prenosi SEEbiz. Manijalna kupnja značila je da je tipična dinamika terminskog tržišta bakra – gdje su cijene obično više od spot cijena – preokrenuta u preokretu poznatom kao „unatrag“. To je značilo da je spot cijena prošle sedmice porasla na gotovo 400 dolara po toni više od tromjesečne terminske cijene, što je najveći takav jaz od 2021. godine.
Natron-Hayat je zvanično završio modernizaciju: Investicija za veće domete
Marx.ba Nakon višemjesečnih priprema i bliske saradnje sa kompanijom Valmet, Natron-Hayat je zvanično završio modernizaciju svoje papirne mašine PM1. Završna faza projekta uspješno je okončana u junu – tačno prema planu – a prva rola papira proizvedena je 23. juna 2025. godine, objavili su iz kompanije. Ova investicija obuhvatila je ugradnju nove IntelliJet V glave za mlaz, IQ sistema za profilisanje razrjeđenja, IQ Moisturizer sistema i potpuno rekonstruisanu pres-sekciju. Svi elementi su besprijekorno integrisani putem naprednog Valmet automatizacijskog sistema (DNA), čime se osigurava bolja kontrola, veća konzistentnost i efikasniji proizvodni proces. Saradnja sa Valmetom pokazala se kao ključni faktor uspjeha u svim fazama – od tehničkog planiranja do realizacije. Oba tima su pokazala izvanrednu sinergiju i zajednički fokus na dugoročni razvoj u proizvodnji papira. Veći kapacitet, nova kvaliteta i ekološka orijentacija Završetkom modernizacije, otvaraju se nove mogućnosti za razvoj portfolija miješanih kraft papira kompanije Natron-Hayat. Zahvaljujući ovoj investiciji, godišnji proizvodni kapacitet PM1 povećava se s 30.000 na 50.000 tona – što je važan korak ka ispunjavanju sve veće potražnje na evropskom tržištu.Projekat je također donio novu vrstu papira: miješani kraft papir u rasponu od 60–90 g/m², sa sadržajem recikliranih vlakana između 20% i 100%. Ova kvaliteta je razvijena za široku primjenu – od e-trgovine i papirnih kesa, do zaštitne i industrijske ambalaže. Poboljšana raspodjela vlakana, veća čvrstoća i ujednačena vlažnost dodatno doprinose vidljivo većoj kvaliteti papira.Pored diverzifikacije, modernizirana mašina PM1 osigurava veću energetsku efikasnost i značajno poboljšanje kvaliteta za RCCM vrste papira u rasponu od 80–150 g/m² – dodatno jačajući konkurentsku poziciju fabrike u segmentu recikliranih kraft papira.Ova investicija predstavlja značajan strateški iskorak, pozicionirajući Natron-Hayat kao lidera u proizvodnji recikliranih kraft papira, te postavlja temelje za buduće proširenje kapaciteta PM1 na 70.000 tona godišnje. Nastavak optimizacije PM1 Nakon završetka glavnih radova, naši tehnički timovi ulaze u fazu kontinuirane optimizacije mašine PM1. Tokom narednih dana, izvršit će se niz probnih proizvodnji i finih podešavanja kako bi se rad mašine uskladio s ciljevima kvalitete i specifičnostima proizvoda. Ovi završni koraci osigurat će optimalne performanse, stabilnost sistema i spremnost za dugoročnu proizvodnju pod punim kapacitetom.