Ekonomski rast regije podržan domaćom potrošnjom i infrastrukturnim projektima
Bloomberg Adria Adria regiju u ovoj godini čeka umjereni ekonomski rast podržan snažnom domaćom potrošnjom, infrastrukturnim projektima čija je realizacija u toku i oporavkom vanjske potražnje. Isti faktori gurat će ekonomski rast i u 2025. U najnovijem makrokvartalnom izvještaju analitičari Bloomberg Adrije zadržali su projekcije ekonomskog rasta za sve države nepromijenjenima za ovu i narednu godinu, izuzev za Hrvatsku, gdje je projekcija za 2025. blago smanjena (-0,1 procentni poen). Fiskalne politike širom regije ostat će ekspanzivne u 2024. godini, s naglaskom na javna ulaganja i socijalnu potrošnju. Međutim, do 2025. očekuje se postepeni prelazak prema fiskalnoj konsolidaciji, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj, jer će vlade nastojati upravljati budžetskim deficitima. Unatoč ekspanzivnom fiskalnom okruženju u 2024. godini, očekuje se da će budžetski deficiti ostati pod kontrolom. Politička nesigurnost u Bosni i Hercegovini predstavlja rizik za fiskalnu stabilnost i pristup sredstvima Evropske unije, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će centralne banke postepeno smanjivati kamatne stope kao odgovor na očekivano monetarno popuštanje Evropske centralne banke (ECB). Očekuje se da će i Srbija i Sjeverna Makedonija provesti pažljiva smanjenja stopa s ciljem poticanja ekonomskog rasta uz upravljanje inflatornim pritiscima. Valute regije vjerovatno će održavati stabilnost. Bosna i Hercegovina Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja. – Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje, ističu analitičari. U 2025. očekuju ubrzanje ekonomskog rasta na tri posto. Očekuju da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. godine. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava. – Politički rizici ostaju glavna unutrašnja prepreka za zemlju u ubrzavanju reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinansiranje od 70 miliona eura iz EU plana rasta zbog političkih nesuglasica, dodaju. Hrvatska Hrvatski BDP bi trebao rasti oko 3,5 posto u 2024. zbog rastućeg zamaha u potrošnji, dobrih ulaganja i turističke sezone. Priliv sredstava putem Kohezijske politike i fondova RRF pridonosi bržem rastu (dva zahtjeva za plaćanje ostvarena su do sada u 2024., ukupno oko 984 miliona eura). – U 2025. očekujemo i dalje snažan rast od 2,6 posto na godišnjem nivou, uz daljnju konvergenciju prema EU. Pad kamatnih stopa podržat će potrošnju putem povećanja zaduživanja, jer novi gotovinski i potrošački krediti za domaćinstva čine oko 13 posto ukupne potrošnje (prema podacima o fiskalnim računima), kažu analitičari. Također, očekuju da će ulaganja ojačati u skladu s nadogradnjama u segmentu proizvodnje i distribucije energije, ali i da će se pokrenuti privatna ulaganja s padom kamatnih stopa. Srbija I BDP Srbije bi trebao rasti oko 3,5 posto, čemu solidan doprinos daje i potrošnja. Očekuju se negativni učinci sušne ljetne sezone na jesenje usjeve. Po istoj stopi ekonomija Srbije bi trebala rasti i u 2025. Povećanje proizvodnog potencijala vidi se u rastu uvoza kapitalnih dobara od cca 18 posto na godišnjem nivou u prvoj polovini 2024., te u porastu novih investicijskih kredita za 27 posto godišnje u prvoj polovini 2023. – Uzimajući sve navedeno u obzir i u skladu s boljom vanjskom potražnjom, očekujemo brži rast izvoza. Infrastrukturna ulaganja ostat će značajan stub rasta kako se projekt Expo 2027 ubrzava, dodaju analitičari. Slovenija Analitičari očekuju da će BDP Slovenije u 2024. godini rasti za 2,1 posto na godišnjem nivou. U 2025. ekonomski rast bi trebao iznositi dva posto godišnje, uz pomak prema poboljšanju izvoza. – Iako se Slovenija bori s oporavkom izvoza, koji je glavni pokretač dugoročnog trenda u BDP-u, očekujemo pozitivne doprinose tokom ostatka 2024. zbog niske baze u drugoj polovini 2023., navode analitičari. Daljnji doprinos ekonomskom rastu dat će domaća potrošnja. Prema istraživanju Evropske komisije o ulaganjima u industriji, glavni faktori su izazovna potražnja i finansijska ograničenja. Analitičari BBA vide dvostruke učinke smanjenja stopa ECB-a. – Prvo, domaća ekonomija osjetit će niže kamatne stope, što će neke investicije učiniti izvedivijim, a teret kamatnih stopa će se smanjiti. Drugo, opći trend pada kamatnih stopa prevest će se u bolju vanjsku potražnju, povećavajući domaću proizvodnju i izvoz, pojašnjavaju analitičari. Sjeverna Makedonija Ekonomski rast Sjeverne Makedonije, prema očekivanjima analitičara, u ovoj godini iznosit će 2,4 posto. – Očekujemo oporavak izvozne strane, zbog niske baze iz 2023., iako je brži rast ograničen slabim njemačkim proizvodnim podacima kao glavnim izvoznim tržištem, navode analitičari. U 2025. očekuje se rast od tri posto na godišnjem nivou. Izvoz će se oporaviti, jer se vanjska potražnja brže oporavlja, a prilivi direktnih stranih ulaganja (FDI) počinju s proizvodnjom. – Daljnji priliv FDI ima potencijal zbog dostupnosti radne snage i namjera vlade da smanji poreznu stopu za multinacionalne kompanije s prihodima većim od 50 miliona eura. Ulaganja u obnovljive izvore energije, i solarne i vjetroelektrane, podržat će rast u srednjem roku, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Poljski eSky kupio online Thomas Cook: Otvara se novo poglavlje za najstariju agenciju
Marx.ba Poljska eSky Grupa, vlasnik vodeće putničke platforme u srednjoj i istočnoj Evropi, od kineskog Fosun Tourism Groupa preuzela je britansku turističku kompaniju Thomas Cook, sve osim njihovog poslovanja u Kini. Iznos transakcije nije objavljen. Ugovor će Thomasu Cooku omogućiti pristup ponudi letova eSkyja i podržat će njegov kontinuirani rast, a eSkyu otvara put za ulazak na jedno od najrazvijenijih tržišta zapadne Evrope i jačanje pozicije. Sa sjedištem u Katowicama, grupacija eSky osnovana je 2004. godine i njeni brendovi eSky i eDestinos posluju u više od 50 zemalja širom Evrope, Amerike i Afrike, nudeći usluge više od 550 avioprijevoznika i 1,3 miliona hotela. Dobit grupacije u prošloj poslovnoj godini premašila je 21,3 miliona eura, što je 42 posto više u odnosu na prethodnu godinu i gotovo tri puta više nego u 2019. Kompanija eSky ima više od 800 zaposlenika, uključujući interni razvojni tim s više od 190 ljudi, a od 2022. su u djelomičnom vlasništvu kompanije MCI, koja u portfelju ima i kompaniju za taksi-prijevoz Gett i kompaniju za plaćanja iZettle. – Sinergija naslijeđa marke Thomas Cook s našom tehnologijom potaknut će rast Thomas Cooka i omogućiti nam da ojačamo poziciju eSkya u zapadnoj Evropi. Ova akvizicija dio je naše strategije diverzifikacije od prodaje letova do ponude paket-aranžmana na našim postojećim tržištima u Evropi i Latinskoj Americi, kao i daljeg širenja u zapadnu Europu, pojasnio je Lukasz Habaj, suosnivač i izvršni direktor eSky Grupe. Michał Górecki, viši investicijski partner u MCI Capitalu, rekao bi ovaj potez mogao povećati prodaju paketa eSkya iznad 233 milijuna eura sljedeće godine, što bi značilo troznamenkasti rast. Kako je poznato, brend Thomas Cook kupio je Fosun Tourism Group nakon stečaja kompanije u septembru 2019. godine, a Fosun je ponovno pokrenuo Thomas Cook online u septembru 2020. godine. Fosun Tourism Group također posjeduje brendove kao što je Club Med, koji upravlja s otprilike 70 odmarališta. Kompanija će s novim vlasnikom nastaviti poslovati pod imenom Thomas Cook, na čelu s izvršnim direktorom Alanom Frenchom, koji je uvjeren da će ovim spajanjem nastati impresivan igrač na evropskom tržištu. Vijest je značajna jer predstavlja novi početak poslovanja najstarijeg putničkog brenda u Evropi, nakon bankrota Thomasa Cooka 2019. godine. Kako se sjećamo, turistički div Thomas Cook proglasio je stečaj u rujnu 2019. nakon što su propali pokušaji da se osigura dogovor o spašavanju u posljednji trenutak. Time je propao posao star čak 178 godina te je započeo dotad najopsežniji proces repatrijacije britanskih putnika s više od 45 aviona iz cijelog svijeta, dok su Nijemci trebali vratiti kući čak 300.000 svojih građana iz inozemstva. Inače, propala britanska kompanija držala je 30 posto udjela tržišta odmorišnog turizma u Velikoj Britaniji te deset posto njemačkog i Thomas Cook bio je zaslužan za oko 2,5 posto kapaciteta avionskih sjedišta na relaciji između Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope te za 1,5 posto svih sjedišta na letovima unutar Evrope. Stečajem Thomasa Cooka bez posla je ostalo ukupno 20.000 zaposlenika, uključujući njih 9.000 u Velikoj Britaniji. Dva mjeseca poslije Fosun Tourism Group otkupio je brend i internet imovinu Thomasa Cooka te se poslovanje nastavilo putem online agencije. Fosun je kupca navodno tražio posljednjih 18 mjeseci, piše Jutarnji.
Toyota ulaže u kompaniju iz regije
Marx.ba Toyota Industries Corporation (TICO), uključujući firme Toyota Material Handling Group i Toyota Automated Logistics Group, tržišni lider u pružanju rješenja za rukovanje materijalima, potpisala je s firmom Gideon iz Osijeka strateški investicijski sporazum za razvoj i proizvodnju novih automatiziranih rješenja. Tehnološka firma Gideon razvija i nudi vodeće tehnologije za upravljanje autonomnim mobilnim robotima (AMR) i aplikacijska rješenja za automatizaciju specifičnih procesa u skladišnim i proizvodnim okruženjima. Za TICO ovo predstavlja strateško partnerstvo i ulaganje koje će omogućiti optimizaciju sistema automatiziranih vozila kroz standardizaciju, smanjenje vremena implementacije te povećanje fleksibilnosti, prilagodljivosti i skalabilnosti. TICO-ova globalna softverska kuća za autonomna vozila, T-Hive, imat će vodeću ulogu u primjeni i korištenju Gideonove tehnologije unutar specifičnih područja TICO-ovog globalnog portfelja automatiziranih vozila. Gideonova moderna softverska arhitektura, kao i njihovi algoritmi umjetne inteligencije, dodatno će ojačati TICO-ove sposobnosti u automatizaciji vozila. Kolaborativno rješenje za istovar i utovar kamiona, te komisioniranje robe u maloprodaji, primjeri su specijaliziranih primjena tehnologije koje Gideon trenutno nudi svojim kupcima, prenosi SEEbiz. Gideonu ovo ulaganje omogućuje iskorištavanje prednosti Toyotine globalno-vodeće ekspertize u proizvodnji, širok tržišni pristup te globalnu mrežu usluga i servisa. – Toyotina dugogodišnja tradicija kao začetnika “lean” proizvodnih metodologija, vođena potpunom predanošću kvaliteti, inovacijama i održivosti, podupire njihovu ekspertizu na području opreme za ručno i automatizirano upravljanje materijalima. Njihovi vrhunski proizvodni kapaciteti, zajedno s robusnom prodajnom i servisnom mrežom u kombinaciji s Gideonovom vodećom tehnologijom, stvaraju revolucionarnu vrijednost za sektor automatizacije skladišta i proizvodnje, rekao je Josip Ćesić, Gideon glavni izvršni direktor. Zadovoljni su i u Toyota Industries Corporation, – Gideon je razvio impresivan softver i kamere za vizualnu percepciju koji omogućuju fleksibilno, inteligentno autonomno ponašanje i jednostavnost korištenja i implementacije, što će pružiti dodatnu vrijednost našim kupcima u nadolazećim godinama. TICO već ima snažnu poziciju u automatiziranim vozilima, ali ovo strateško ulaganje naglašava našu predanost pružanju vodeće mobilne automatizacije na tržištu, poručio jer Norio Wakabayashi, viši izvršni direktor Toyota Industries Corporation, piše Tportal.
Srebro: Plemeniti metal heroj nove ekonomije
Marx.ba Potražnja za srebrom nastavlja da raste, podstaknuta tehnologijama poput solarne energije i AI. Samo u 2023. godini tržište srebra je imalo deficit ponude od 15%. Nadalje, očekuje se da će tržište dostići kumulativni deficit od 1.093,4 miliona unci od 2020. do 2024. godine. Prema Sprottu, srebro je drugo nakon nafte kao jedna od najčešće korištenih roba, s više od 10.000 primjena širom svijeta. Ovaj metal je ključna komponenta u fotonaponskim ćelijama koje se koriste u solarnoj energiji. Prosječan solarni panel zahtijeva 20 grama srebra. Električna vozila takođe koriste između 25 i 50 grama srebra. Pored toga, metal je neophodan za poluprovodnike, kontrole, senzore i LIDAR tehnologiju u transportu sa AI. Srebro je takođe ključno za AI u zdravstvu, kroz provodljive srebrne nanočestice u nosivim elektronskim zakrpama za kožu. Prosječan mobilni telefon sadrži 0,34 grama srebra. Uprkos važnosti srebra, opadanje kvaliteta rude i iscrpljivanje rezervi u postojećim rudnicima smanjuju proizvodnju metala. Industrija također pati od nedostatka ulaganja u primarne rudnike srebra. Danas se preko 70% srebra iskopava kao nusproizvod zlata, bakra i drugih metala. Proizvodnja je takođe koncentrisana u tri zemlje – Meksiku, Peruu i Kini – koje zajedno čine polovinu svjetske proizvodnje srebra, piše , prenosi Bankar.
Siemens izdao digitalnu obveznicu vrijednu 300 miliona eura na privatnom blockchain lancu
Marx.ba Njemački industrijski div Siemens AG objavio je da je izdao digitalnu obveznicu od 300 miliona eura na blockchainu. Glavne njemačke finansijske institucije BayernLB, DekaBank, DZ BANK, Helaba i Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) uložile su u obveznicu. Deutsche Bank također je učestvovala olakšavajući proces nagodbe. Siemens je u objavi na blogu rekao da se oslanja na prethodno iskustvo kompanije stečeno tokom prošlogodišnjeg izdavanja obveznica u iznosu od 60 miliona eura putem Polygona (MATIC), za koje su tada bila potrebna dva dana (T+2) za podmirenje transakcije. – Automatska obrada unutar nekoliko minuta pokazuje veliki potencijal ove nove tehnologije i potvrđuje našu strategiju igranja vodeće uloge u kontinuiranom oblikovanju digitalne transformacije, rekao je Peter Rathgeb, korporativni rizničar Siemensa. Najnovija transakcija namirena je putem SWIAT-a, privatnog dopuštenog blockchaina, objavila je kompanija. Siemensovo izdavanje obveznica najnoviji je primjer tradicionalnih institucija koje istražuju načine stavljanja tradicionalnih finansijskih instrumenata kao što su obveznice, krediti i fondovi na blockchain tračnice. Proces, također poznat kao tokenizacija imovine stvarnog svijeta (RWA), obećava operativne prednosti kao što su brža i transparentnija poravnanja transakcija, niži troškovi te veća učinkovitost i transparentnost. Prošlog mjeseca CoinDesk je izvijestio da se KfW, najveća razvojna banka u Njemačkoj, udružila s Boerse Stuttgart Digital (BSD) u pripremi za izdavanje digitalnih obveznica. Italijanska državna razvojna banka Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) i zajmodavac Intesa Sanpaolo također su dovršili izdavanje obveznica na Polygonu u srpnju, piše Seebiz.
Zvanično otvoreni poddionica Počitelj- Zvirovići i most Hercegovina
N. D. Uz pristustvo velikog broja zvanica iz javnog i političkog života BiH i regiona, večeras su zvanično otvoreni poddionica Počitelj- Zvirovići i most Hercegovina, koji će od sutra u 12 sati biti otvoreni za saobraćaj. – Iz dana u dan ćemo kao što ste čuli imati potpisivanje novih ugovora, nove investicije i napravit ćemo od FBiH veliko gradilište. Hvala svima koji prate rad vlade i svakako da je i ovo još jedan korak na putu BiH ka Evropskoj uniji, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić. Denis Lasić, direktor JP „Autoceste F BiH“ je rekao kako se za most Hercegovina s pravom može reći da je najkompleksniji infrastrukturni objekt na cijelom koridoru Vc. – Izgradnja autoceste nije samo zahtjevan građevinski pothvat, već i značajan gospodarski zamah za našu zemlju. Izgradnja je to to i savremene i funkcionalne i proevropske Bosne i Hercegovine kakvoj svi zajedno težimo. Sa izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu nećemo stati. „ Autoceste F BiH“ će će nastaviti do kraja godine povezivati južni dio zemlje s novih blizu 30 kilometara do Mostara sjever. Proteklih mjeseci pokazali smo izuzetnu odlučnost u nastavku gradnje novih kilometara, a sve s ciljem kako bi uz sav kapacitet i snagu u potpunosti završili izgradnju koridora 5C do 2030. godine, rekao je Lasić, a između ostalog zahvalio se Evropskoj uniji i evropskim bankama, Evropskoj banci za obnovu i razvoj i Evropskoj investicijskoj banci na kontinuiranoj finansijskoj podršci brojnim projektima na koridoru Vc. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto izjavila je kako će ovaj most dodatno doprinijeti ekonomiji države. – Ovaj most ne spaja samo jug i sjever BiH već i koridor kroz Hrvatsku omogućavajući višestruki razvoj ekonomije i privrede. Ovaj projekt daje novu dimenziju razvoja BiH i postavlja visoko ljestvicu. Ovo je temelj za nastavak izgradnje cestovne infrastrukture, rekla je Krišto. Podsjećamo, most Hercegovina dio je autoceste na pan-evropskom koridoru Vc koji prolazi kroz BiH, te je sastavni i najznačajniji objekt na poddionici Počitelj – Zvirovići. Dužina poddionice iznosi 11,07 km i podijeljena je na dva LOT-a. LOT 1 čini trasa autoceste u dužini od preko 10 kilometara na kojoj se nalaze značajni objekti: Petlja Počitelj sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, Inter-regionalno čvorište, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. LOT 2 je impresivni most Hercegovina dužine 980 metara. Stubovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva visoki su 92,97,92,91,88 i 66 m što ga čini najvišim mostom na Koridoru Vc i jednim od najviših mostova u ovom dijelu Evrope. Također je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru Vc. Otvorenjem poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta Hercegovina, ovaj dio BIH direktno će se povezati sa Evropskom unijom, odnosno graničnim prijelazom Bijača. Izgradnja mosta finansirana je sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije, koja su osigurana u okviru Agende za povezvanje preko Investicisjkog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Ukupna vrijednost radova na poddionici Počitelj – Zvirovići iznosi 101.379.722,70 eura bez PDV-a, od čega je za sami most Hercegovina 30.439.551,76 eura bez PDV-a.
Istanbulski kanal: Mijenjaju se tokovi globalne trgovine
Marx.ba Priprema se realizacija jednog od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u Evropi – izgradnja Istanbulskog kanala, čija će uloga biti ključna za globalnu trgovinu. Ovaj projekat, koji je inicirao predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan još 2021. godine, predstavlja ogromnu investiciju vrednu 25 milijardi dolara, s ciljem da se Istanbul pozicionira kao centralna tačka svjetskih trgovačkih tokova. Kanal će presecati evropski dio grada, stvarajući novi morski koridor koji povezuje Aziju i Evropu, a samim tim značajno rasterećuje saobraćaj na Bosforu. Početna reakcija na ovaj projekt bila je mješovita, sa skepticizmom prema uticaju na životnu sredinu, ali turske vlasti ostale su posvećene njegovom ostvarivanju, videći ga kao ključni element svoje ekonomske strategije. Očekuje se da će ovaj vodeni put donijeti značajne prednosti kako Turskoj, tako i susjednim zemljama, posebno kroz poboljšanje trgovinskih kapaciteta i urbanizaciju. Kanal će biti smješten u zapadnom dijelu Istanbula i omogućiće plovidbu između Crnog i Mramornog mora. Bivši ministar saobraćaja Turske Ahmet Arslan izjavio je da trenutno ne postoji adekvatna alternativa za prolazak brodova koji prevoze opasne materije, što izaziva saobraćajne gužve i povećava rizike u Bosforskom moreuzu. Novi kanal će preusmjeriti dio tog saobraćaja, smanjujući pritisak na Bosfor i povećavajući bezbjednost. Planirano je da Istanbulski kanal bude dug 45 kilometara, sa širinom od 400 do 1.000 metara i dubinom od oko 25 metara. Kanal će imati šest mostova koji će osigurati povezanost sa ostatkom evropskog dijela grada. Njegova izgradnja biće ključna za povećanje kapaciteta za međunarodnu trgovinu, što će dodatno privući investicije i turističke posjete. Ukupna vrijednost izgradnje ovog kanala procjenjuje se na 25 milijardi dolara, od čega će 10 milijardi dolara biti uloženo u razvoj okolnih oblasti, dok će 15 milijardi dolara biti direktno investirano u samu izgradnju kanala. Ovaj projekat pokazuje odlučnost Turske da modernizuje svoju infrastrukturu i ojača svoj globalni ekonomski položaj. Kako se radovi na kanalu budu odvijali, predviđa se da će značajno promijeniti urbano lice Istanbula i učvrstiti ulogu Turske kao značajnog učesnika u globalnoj trgovini. Projekat uključuje saradnju domaćih i stranih kompanija, uključujući turske firme Yapi Merkezi i Cimko, kao i međunarodne partnere poput Bechtela. Istanbulski kanal je ne samo građevinski poduhvat, već i strateški projekat koji će dugoročno redefinisati trgovinske tokove u regionu. Ovaj vodeni put će značajno smanjiti opterećenje na Bosforu istovremeno otvarajući nove mogućnosti za razvoj Istanbula, pozicionirajući ga kao važan centar svjetske trgovine u godinama koje dolaze.
Večeras zvanično otvaranje mosta Hercegovina
Marx.ba Uoči večerašnjeg zvaničnog otvaranja s poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta Hercegovina, Autoceste Federacije BiH objavile su noćne fotografije mosta Hercegovina. Inače, dionica će biti otvorena za promet sutra u 12 sati. Posjetimo, most Hercegovina dio je autoceste na pan-evropskom koridoru Vc koji prolazi kroz BiH, te je sastavni i najznačajniji objekt na poddionici Počitelj – Zvirovići. Dužina poddionice iznosi 11,07 km i podijeljena je na dva LOT-a. LOT 1 čini trasa autoceste u dužini od preko 10 kilometara na kojoj se nalaze značajni objekti: Petlja Počitelj sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, Inter-regionalno čvorište, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. LOT 2 je impresivni most Hercegovina dužine 980 metara. Stubovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva visoki su 92,97,92,91,88 i 66 m što ga čini najvišim mostom na Koridoru Vc i jednim od najviših mostova u ovom dijelu Evrope. Također je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru Vc. Otvorenjem poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta Hercegovina, ovaj dio BIH direktno će se povezati sa Evropskom unijom, odnosno graničnim prijelazom Bijača. Izgradnja mosta finansirana je sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Evropske unije, koja su osigurana u okviru Agende za povezvanje preko Investicisjkog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Ukupna vrijednost radova na poddionici Počitelj – Zvirovići iznosi 101.379.722,70 eura bez PDV-a, od čega je za sami most Hercegovina 30.439.551,76 eura bez PDV-a.
ASA Energija izgradila dvije solarne elektrane
Marx.ba Almir Imširović, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi Unsko- sanskog kantona sa predstavnicima firme ASA Energija obišao je lokaciju dvije solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu za koje je ovo Ministarstvo nedavno izdalo upotrebne dozvole. Ovim je investitor ASA Energija završila izgradnju i zvanično pustila u pogon fotononaponske elektrane ASA L1 i ASA L2. Ukupna snaga panela u elektranama je 8 MW (2x4MW), a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je preko 12.000 MWh. Prilikom izgradnje elektrana upotrijebljeno je 19.000 solarnih panela, a sama izgradnja je trajala oko godinu dana. Elektrane su projektovane i izgrađene da ispoštuju potrebne tehničke i okolišne standardne a investitor je istaknuo profesionalnu i efikasnu saradnju Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša tokom procesa izgradnje.
Alan Bajić, direktor Aerodroma Sarajevo: Želimo otvoriti mogućnosti za letove do udaljenih destinacija
Marx.ba Sarajevski aerodrom je do sada imao impresivnu godinu, sa nekoliko novih avio-kompanija koje su započele sa radom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, uključujući najveću evropsku, Ryanair. Aerodrom sada opslužuje rekordnih 27 redovnih avioprevoznika i šest avio-kompanija koje obavljaju čartere, povezujući grad sa ukupno 36 destinacija, uz rekordan broj putnika. Pozitivni trendovi će se nastaviti do 2025. godine, a aerodrom je potvrdio da su na pomolu nove avio-kompanije i rute, koje će zadovoljiti lokalno stanovništvo, turiste, poslovne ljude i prijatelje i rođake koji dolaze u posjetu. – S obzirom na potražnju, definitivno postoji potencijal da proširimo našu mrežu dodavanjem više destinacija, posebno u evropske gradove kao što su Barcelona, Pariz, Amsterdam, Berlin, Eindhoven, i Prag, nakon čega slijedi širenje na udaljenije lokacije. Trenutno smo u različitim fazama pregovora sa raznim avio kompanijama, neke su u ranoj fazi, a druge u naprednijim fazama. Ono što mogu podijeliti u ovom trenutku je da očekujemo uvođenje novih avio-kompanija i destinacija u narednoj godini, U razgovoru za EX-YU Aviation News, rekao je izvršni direktor Sarajevskog aerodroma, Alan Bajić. Turistička zajednica Kantona Sarajevo nedavno je raspisao novi javni poziv kojim poziva avio-kompanije da uvedu nove linije do glavnog grada Bosne i Hercegovine, uz zauzvrat poticaje. Sarajevski aerodrom je identificirao preko trideset strateški važnih destinacija i daje prioritet naporima da osigura letove do ovih lokacija. – Prilikom izrade naše liste strateških destinacija, uzeli smo u obzir različite faktore, uključujući opsežne analize tržišta, interesovanje avio kompanija i potražnju putnika za određenim rutama. Raspisan je novi javni poziv za poticaje zrakoplovstva na području Kantona Sarajevo. Otvoren je do 1. oktobra i pokriva trogodišnji period (2024., 2025. i 2026.). Ovaj put očekujemo veći broj avio-kompanija koje podnose prijave, pojasnio je Bajić. On je napomenuo da Aerodrom Sarajevo ima dugoročne planove da osigura letove i na udaljena tržišta. – Naš dugoročni cilj je osigurati da, kako broj putnika nastavlja rasti svake godine, tako i podići kvalitetu naših usluga i prihvatiti veće avione, otvarajući tako mogućnosti za duge letove do udaljenih destinacija. Cilj nam je da olakšamo sletanje i polijetanje za avione kategorije E, uz podršku „Aeronautičke studije“ koja istražuje mogućnosti proširenja piste i nadogradnje kategorije Sistem za instrumentalno sletanje. Također mi je zadovoljstvo izvijestiti da je Međunarodni aerodrom Sarajevo uspješno prošao reviziju Uprave za sigurnost transporta SAD, s ciljem uspostavljanja direktnih letova između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Država, čime smo dobili odličnu ocjenu, rekao je za Ex Yu Aviation između ostalog Bajić. Inače, kako je objavio Zamaaero, Aerodrom Sarajevo je u avgustu ostvario 259.017 putnika (208.570 u av gustu 2023.). Ovo je 144,8% putnika iz istog mjeseca 2019. (178.943). Aerodrom je imao 2.189 operacija (1821 u avgustu 2023.) i 242,8 tona carga (194,4 tone u avgustu 2023.). Ukupno je do sada u 2024. ostvario 1.251.159 putnika, 11.503 operacija i 1973,0 tona carga.