Život milijardera: Zuckerbergova utvrda obavijena velom tajne, radnici potpisuju posebne ugovore
Marx.ba Mark Zuckerberg tokom godina je uživao u svom domu u Palo Altou. Od originalne kuće vrijedne sedam miliona dolara koju je kupio 2011. izgradio je masivan kompleks koji se sastoji od pet kuća i procjenjuje se na više od 40 miliona dolara. No Zuckerberg je također, u više navrata, spominjao kako je zabrinut za svoju sigurnost. Prema podacima koje je objavila njegova organizacija Chan Zuckerberg Initiative, godišnje se na njegovo i osiguranje njegove porodice troše milioni. Tačnije, čak 14 miliona dolara u 2023. godini. Prema nekim informacijama, posjed u Palo Altou čuva 16 osoba, a Zuckerberg je svojevremeno punio medijske stupce kad je 2011. godine angažirao prvog tjelohranitelja. Je li to sve opravdano ili ne, najbolje zna Zuckerberg, ali čini se da mu ni taj nivo sigurnosti nije dovoljan. Zuckerbergovi su, naime, odlučili izgraditi ono što će biti 100 miliona dolara vrijedna utvrda na Havajima. Iako se o samom projektu ne zna puno, poznato je da su mjere sigurnosti izuzetno visoke. Velika barijera Ekipa Wireda posjetila je otok Kauai na kojem se utvrda gradi te navodi kako je oko cijelog gradilišta podignuta dvometarska barijera kako bi se spriječili neželjeni pogledi. Ulaz u samo gradilište čuvaju pripadnici osiguranja, a radnici koji rade na projektu morali su potpisati stroge ugovore o tajnosti. Onih nekoliko koji su objavili bilo kakve informacije o projektu na društvenim mrežama po kratkom su postupku otpušteni. Tako se preostali radnici ne usude ni govoriti ni objavljivati ono malo što znaju. Jer, prema ugovoru, ekipama je na gradilištu zabranjena međusobna komunikacija. Za neke je to poseban nivo ironije jer je ipak u pitanju gradnja kompleksa za čovjeka koji je svoje milijarde zaradio na prodaji tuđih privatnih informacija. Prema javno dostupnim dokumentima, zna se da se radi o posjedu većem od 5,6 kvadratnih kilometara, poznatom kao ranč Koolaua, na kojem bi se trebalo graditi ogromno podzemno sklonište s vlastitim izvorom energije i hrane. Na površini bi trebao biti kompleks s više od desetak zgrada, u kojima bi trebalo biti ukupno 30 spavaćih soba i isto toliko kupaonica. Te bi zgrade trebale biti okrenute prema dvije ogromne vile, povezane podzemnim tunelom, čija bi površina trebala biti jednaka nogometnom igralištu, a u kojima bi se nalazili liftovi, uredi, konferencijske sobe i ogromna kuhinja. U zgradama na drugoj strani glavne vile trebala bi se nalaziti velika teretana s bazenom i saunom te teniski teren. Tu su još kuće za goste i druge ekonomske zgrade. U obližnjem šumarku u planu je gradnja 11 “kućica na drvetu” koje bi međusobno trebale biti povezane visećim mostovima. Milioni dolara Sama veličina cijelog projekta sugerira da to neće biti “samo” Zuckerbergovo utočište, već pravi poslovni kompleks. Tome u prilog ide i činjenica da je Zuckerberg ugostio dva korporativna događanja upravo u tom kompleksu. Cijelo je područje prekriveno kamerama kako bi bili sigurni da niko neovlašten nije na gradilištu, a prema planovima tako će ostati i kad gradnja toga čudovišta bude završena. Iako su procjene troškova gradnje oko 100 miliona dolara, tu još treba dodati oko 170 miliona dolara, koliko je Zuckerberg potrošio na kupovinu zemljišta. I to vjerovatno nisu konačni iznosi. Zanimljivo je u cijeloj situaciji da iza gradnje ne stoji Meta, nego niz Zuckerbergovih osobnih kompanija. U prijevodu – radi se o kompleksu namijenjenom za Zuckerberga, ne za kompaniju. Lokalno stanovništvo I dok dio stanovnika malog otoka negoduje zbog gradnje, činjenice da zemlja odlazi u ruke “ljudima koji nisu rođeni na Havajima” i povećanog prometa, dio je prihvatio Zuckerberga i njegovu suprugu, koji inače već godinama povremeno borave na tom otoku. Ističu koliko su novca uložili u očuvanje okoliša i ugroženih životinja, koliko sarađuju s lokalnim čelnicima, koliko je ljudi zaposleno zbog izgradnje kompleksa i slično. No pitanje je koliko će zaista koristi lokalno stanovništvo imati kad se gradnja završi i koliko će imati prilike družiti se sa svojim poznatim komšijama. Neki tvrde da će dolazak Zuckerberga i njegovih pustih miliona biti dobra stvar za taj mali havajski otok, ali da neće riješiti temeljne probleme koji ih muče. S druge strane, postavlja se pitanje – je li stanovnicima draže da jedan milijarder kupi ogroman prostor i izgradi jedan kompleks ili je bolje da na tom istom prostoru bude 100 milionera sa 100 različitih zgrada i imanja, piše Zimo.
Dominacija ekonomskim nebom: Ovo je top 20 najvećih globalnih finansijskih centara u 2023.
Marx.ba Vijekovima su globalni finansijski centri služili kao oslonac za aktivnosti tržišta kapitala. Ova čvorišta dijele važne karakteristike, od infrastrukture za olakšavanje milijardi transakcija do regulatornog okvira za promovisanje transparentnijih tržišta. Kako su se ekonomije razvijale, tako su se razvijali i centri za globalno poslovanje. Grafika Visual Capitalista prikazuje najveće globalne finansijske centre u 2023. godini, na osnovu rangiranja konsultantske grupe Z/Yen. Da bi analizirao snagu svakog finansijskog centra, Z/Yen je analizirao slijedeća područja konkurentnosti: Svaka od ovih kategorija ima četiri podkomponente, koje zajedno daju ocjenu gradova. Njujork je u 2023. ostao epicentar globalnih finansija, prema ovoj analizi. Sa 46 triliona dolara kapitalizacije tržišta dionica, američki grad zauzima 40 posto ukupnog svjetskog tržišta, zahvaljujući dubini i likvidnosti svojih tržišta. Domaće i međunarodne kompanije žele da se kotiraju na njegovim berzama zbog široke baze investitora. Oko 330.000 ljudi radi u finansijskim uslugama, međutim, finansijske firme se sve više sele iz grada. Od kraja 2019. godine, 993 milijarde dolara imovine u 158 kompanija preselilo je sjedište zbog nižih poreza u drugim državama.
Euribor počeo da pada: Kakve nas kamate očekuju 2024. godine?
Bloomberg Adria Eurobor je od ovog doba prošle godine porastao za više od 60 odsto, ali od prošle sedmice je počeo da pada i prvi put od sredine septembra pao je ispod četiri posto. Pad je rezultat sve većeg broja prognoza da će zvaničnici popustiti monetarnu politiku. Kamatna stopa koja služi bankama u njihovim transakcijama i koja je osnova za kreiranje bankarske kamate imala je najveće vrijednosti 18. oktobra, kada je iznosila 4,143 posto, što je preko 65 posto više u odnosu na najnižu vrijednost od 7. decembra prošle godine (2,442 posto). Sastanak Evropske centralne banke (ECB) je danas, a nakon njega će biti jasno ko će pobijediti – jastrebovi ili golubovi (engl. ‘hawks’ ili ‘doves’), odnosno krilo koje smatra da treba nastaviti zaoštravanje monetarne politike ili ono koje vjeruje da ne bi trebalo. I tržišta doljevaju ulje na vatru. Do prošle sedmice trgovci su se kladili da će prvo smanjenje kamatne stope uslijediti početkom druge polovine sljedeće godine, a sada se klade da će se to dogoditi već u aprilu. U takvoj situaciji ECB kalkuliše koji rizik da preuzme – da li da prerano olabavi politiku, pa da inflacija možda ponovo poraste, ili da zakasni s popuštanjem (kao što je kasnila s pooštravanjem politike, u poređenju s američkim Fedom), pa da se rast privrede najstarijeg kontinenta dodatno uspori. Inflacija u eurozoni u oktobru je usporila iznad svih očekivanja i iznosila je 2,4 odsto, a pritisci cijena su nastavili da se smanjuju u gotovo svim kategorijama i na najnižem su nivou u posljednje dvije godine. ECB je ranije prognozirala prosječnu inflaciju od 3,2 posto sljedeće godine i povratak na cilj od dva posto u drugoj polovini 2025. godine. Ovaj podatak podgrijao je nadu da će ECB do kraja 2024. sniziti kamatnu stopu na 2,75 odsto ili na nivo iz januara ove godine. Tržišta procjenjuju skoro 90 odsto šanse da će Evropska centralna banka početi da smanjuje stope u prvom kvartalu sljedeće godine. Ali Isabel Schnabel iz ECB-a, koja je dio krila jastrebova, upozorava da je prerano isključiti mogućnost daljnjih poskupljenja. Na istoj liniji sa Schnabel, predstavnikom jastrebova, nalazi se i predsjednik Bundesbanke Joakim Nigel, koji smatra da je rano govoriti o smanjenjima. Glavni razlog za oprez je očekivanje da će prije pada na cilj od dva posto inflacija ponovo ubrzati. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi rast cijena mogao “malo da se ubrza” u narednim mjesecima, a Bloomberg Economics predviđa 3,2 posto za decembar. I tako se jastrebovi i golubovi sudaraju u ECB. Za razliku od jastrebova, koji misle da problem inflacije nije riješen, golubovi su veoma zabrinuti zbog ekonomskog rasta u monetarnoj uniji. Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe Unicredit, slaže se da je vrijeme za promjenu na tržištu i vjeruje da čak i ako dođe do novog povećanja potrošačkih cijena, to neće dugo trajati. – To povećanje neće podstaći inflatorna očekivanja niti rast plata, rekao je on. – Ako je to ono što žele da ubiju, onda dobro došli na groblje, dodao je. Guverner Banke Portugala Mário Centeno, jedan od golubova ECB-a i laburistički ekonomista, ponovio je to u članku ove semice. – Ukidanje radnih mjesta i zamrzavanje zapošljavanja su konzistentnije u recesijama nego tokom ekonomskog procvata. Trebale su tri godine da se uhvati korak s trendom zapošljavanja prije pandemije, biće potrebno manje vremena da se ti istorijski dobici preokrenu, rekao je. Guverner Banke Italije Fabio Panetta upozorio je ECB da ne nanosi nepotrebnu štetu privredi. – Usporavanje inflacije je u toku. Moramo izbjeći nepotrebnu štetu po ekonomsku aktivnost i rizike po finansijsku stabilnost, što bi na kraju ugrozilo stabilnost cijena, rekao je on u Rimu.
Odgovori na bitna pitanja o procesima upravljanja digitalnom imovinom
N. D. Digitalna imovina, odnosno virtuelna imovina, označava digitalni zapis vrijednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmjenjivati ili prenositi i koji se može koristiti kao sredstvo razmjene ili u svrhu ulaganja. Virtuelna valuta je vrsta digitalne imovine koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javne vlasti, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute. Kako upravljati digitalnom imovinom? Nakon postavljanja ovih pitanja, prenesite novi proces svom timu koristeći procesne radionice i vizualizacije. Jedan od najvećih izazova sa kojima se organizacija suočava sa vođenjem sistema za upravljanje digitalnom imovinom (DAM) je upravljanje procesima i ljudima koji na njemu rade. – To je izazovno jer su procesi ponekad ugrađeni u naše radno mjesto i teško je to promijeniti, rekao je John Horodyski, izvršni direktor Salt Flatsa i saradnik MarTecha. Da li ublažavam ili povećavam opterećenje DAM-a – Svaki novi DAM proces trebao bi imati za cilj ublažavanje bolne tačke ili uklanjanje nepotrebnog toka rada sa korisničkog tanjira, rekao je Horodyski. Pregled cjelokupnog toka rada DAM-a vaše organizacije pomoći će vam da odlučite hoće li novi proces pomoći timu ili će ga vratiti nazad. Kako mogu koristiti DAM za automatizaciju procesa Koristite temelj podataka koji ste izgradili za svoj DAM za automatizaciju stvari poput dijeljenja i objavljivanja sadržaja. Koristite metapodatke oko sredstava za analizu i arhiviranje imovine. Ovo će sve pomoći da procesi budu efikasniji, čineći DAM još vrijednijim za organizaciju. Kako ću korisnicima prenijeti DAM procese – Svaki novi proces koji implementirate mora imati pozitivnu stranu, a vi morate ukucati novu efikasnost koju ćete donijeti, rekao je Horodyski. Ova komunikacija sa članovima vašeg tima trebala bi doći kroz redovno planirane sastanke. Pobrinite se da ciljate korisnike koji obavljaju ove procese kako ne biste gubili vrijeme ljudi. Također, obezbijedite obuku o novim procesima na ovim sastancima ili jedan na jedan. Korištenje radionica za uspostavljanje novih procesa Da biste izgradili novi DAM proces, okupite relevantne ljude u radionici kolektivne inteligencije. Da biste pomogli u dokumentiranju novog procesa, možete koristiti vizualizaciju. Označite bojom svaku tehnologiju koja je povezana s procesom i DAM-om, tako da korisnici mogu identificirati koje alate proces uključuje. – Kada počnete mapirati ovaj tok rada kroz različite dijelove tehnologije, također možete mapirati ljude koji su odgovorni za različite zadatke koje mapirate, kao i metapodatke koje koristite između ovih različitih dijelova, rekao je Ryan Murphy, izvršni direktor, uvid i analitika u Salt Flatsu.
Investicije: Da ste prošle godine uložili 100 eura u Bitcione, evo koliko bi zaradili
Marx.ba Nakon skoro dvije godine “kriptozime”, tržište digitalnih dobara ponovo je živnulo, te su najpoznatije kriptovalute na svijetu, Bitcoin, Ethereum, i drugi u posljednjih nekoliko mjeseci ponovo krenuli da bilježe stope rasta koje nas podsjećaju na “nenormalnu” 2021. godinu. Da ste prošle godine u ovo vrijeme odvojili 100 eura sa strane, i za taj novac kupili najpoznatije kriptovalute na svijetu, Bitcoin, danas biste na računu imali nešto više od 250 eura. Pored pomenutog Bitcoina, koji je “skočio” oko 155 posto od 11. decembra 2022. godine do danas, da ste uložili 100 eura u Ethereum, na računu bi vam danas pisalo 185 (dakle rast od oko 85 posto za godinu dana) dok je Solana porasla čak 393 posto, dakle da ste uložili sto na računu biste imali 493 eura. Tako je kripto, tj. kriptovalute ponovo stale rame uz rame sa tradicionalnim metama svjetskih investitora, akcije i robu (konkretnije zlato). Na primjer, jedine dve akcije u S&P 500 indeksu na VolStritu koje su premašile uspjeh Bitcoina u posljednjih godinu dana, prema podacima sa berze, su Nvidia i Meta, koje su porasle 225,07 posto i 176,5 posto.
Šta čeka evropsko tržište nekretnina u 2024. godini: U kojem smjeru će ići cijene
Marx.ba Nakon nekoliko mučnih godina za evropske vlasnike nekretnina, koji su gledali kako njihove finansije sa svih strana pogađa kriza troškova života i brojne finansijske neizvjesnosti, mnogi se pitaju šta donosi naredna godina. Smart Currency Exchange su pregledali ključne teme za 2024. godinu te podijelili nekoliko savjeta o tome što možete učiniti da biste se lakše nosili s rizicima i iskoristili primamljive prilike. Bum cijena nekretnina sada je završio, tako tvrde. Nakon pada u 2023., predviđa se daljnji pad cijena za većinu evropskih tržišta u 2024. godini. Očekuje se da će u Italiji, Francuskoj, Irskoj i Portugalu nominalne cijene kuća sljedeće godine pasti za više od 3%. Zbog sniženja cijena, svaka promjena tečaja mogla bi značiti da ćete svoj dom iz snova plaćati znatno manje nego što biste plaćali na vrhuncu pandemije. Troškovi zaduživanja bili su ključna tema u posljednje vrijeme, dok centralne banke podižu svoje kamatne stope u pokušaju da ukrote inflaciju. Sve će oči biti uprte u Evropsku centralnu banku (ECB), instituciju koja drži poluge za kreditne stope u eurozoni, a mnogi ljudi sada očekuju da kamatne stope neće ići dalje. Ovo je dobra vijest za buduće vlasnike nekretnina. Niže kamatne stope znače da ćete plaćati niže mjesečne otplate hipoteke i također mogu značiti da će banke biti spremne posuditi više novca. Kako evropski vremenski obrasci postaju sve više nepredvidivi, kupci su se počeli odmicati od tradicionalnih sunčanih zamki na jugu Španije prema hladnijim podnebljima, poput sjevera Njemačke. Vrijedi razmotriti rizik od budućih toplinskih valova ako ste u potrazi za sunčanim bijegom. Svako odmicanje od tradicionalnih žarišta za odmor pratit će se sa zanimanjem u nadolazećoj godini nakon rekordnih temperatura i šumskih požara viđenih prošlog ljeta.
Probuđena nada investitora: Goldman Sachs prognozira smanjenje kamatnih stopa od trećeg kvartala 2024.
Marx.ba Goldman Sachs predviđa da će Fed iduće godine dva puta sniziti visinu kamatnih stopa, a da će prvo smanjenje biti u trećem kvartalu, a kao razlog je navedeno zahlađenje inflacije. Investiciona banka ranije je predvidila da će američka centralna banka početi da smanjuje kamatne stope u decembru iduće godine. Dva smanjenja bi implicirala stopu federalnih fondova od 4,875 odsto do kraja 2024. godine, u poređenju sa prethodnom prognozom od 5,13 procenata, prenosi Reuters. Nakon što su se podaci sa američkog tržišta rada pokazali jačim nego što se očekivalo, trgovci očekuju da će Fed već u martu početi da snižava kamatne stope.Podaci o inflaciji prošlog mjeseca pokazali su da su potrošačke cijene u SAD ostale nepromijenjene u oktobru, jer su Amerikanci plaćali manje za bezin, a godišnji rast osnovne inflacije bio je najniži u posljednje dvije godine. Goldman Sachs vjeruje da bi neki učesnici mogli da „navedu više smanjenja nego ranije kao odgovor na vijesti o inflaciji, ali bi drugi mogli da se uzdrže kako bi izbjegli ohrabrivanje tržišta da prerano odredi prevelika smanjenja cijene“. Ekonomisti Goldman Sachsa neveli su u novoj bilješci da bolje vijesti o inflaciji sugerišu da bi do normalizacija kamatnih stopa mogla doći ranije. Oni su procijenili da će FOMC vjerovatno biti manje optimističan od trgovaca i da će smanjenje kamatne stope ostaviti za kasnije naredne godine.
Prognoza EIU: Sporiji globalni rast u 2024. godini, ali ne i recesijka kočenja
Marx.ba Rat Izraela i Hamasa po svoj prilici i u 2024. nastavit će da usložnjava geopolitičko okruženje, koje već karakteriše intenziviranje konkurencije i rasipanje moći na više strana. Ipak, malo je vjerovatno da će taj sukob eskalirati regionalno, uz ograničavajući utjecaj na tržište nafte i okolne ekonomije. Economist Intelligence Unit (EIU) je objavio makroekonomsku prognozu za narednu godinu, a pored sukoba na Bliskom istoku, u fokusu zbog rastućih međunarodnih tenzija su i rat Ukrajine i Rusije, koji će po svoj prilici ući u treću godinu, kao i rivalstvo SAD i Kine. Sve navedeno dovelo je do veće fragmentacije i regionalizacije u svjetskoj ekonomiji. Uz sve nabrojano, očekuje se sporiji globalni rast, ali ne i recesijka kočenja, kakva su se desila tokom pandemije. Zaostali utjecaj velikog rasta kamatnih stopa ograničiće globalnu ekonomiju početkom 2024. godine, ali nema naznaka o tome da postoji sistemski pritisak na tržištima duga koji bi mogao da povuče svjetsku ekonomiju u bolno stanje kontrakcija, piše EIU u svojoj analizi. S druge strane, prognozirano je značajno usporavanje američkog rasta u slijedećoj godini, mada uz izbjegavanje recesije, dok se očekuje njemački oporavak nakon turbulentne 2023. i poremećaja na evropskom tržištu energije. Umjereni stimulus u Kini dat će dovoljan zamah drugoj svjetskoj ekonomiji da očuva svoju sporu ekspanziju, dok će druga tržišta u razvoju imati koristi od smanjene monetarne neizvesnosti u najvećim ekonomijama, sa prestankom pooštravanja kamata.
Saradnja divova: Ducati i Bentley sa ekskluzivnim izdanjem u zajedničkom pohodu
Marx.ba Ducati je već više od jedne decenije deo Volkswagen grupe, što je rezultirao brojnim motociklima inspirisanim Lamborghinijem. Najnoviji projekat je međutim ograničeno izdanje Ducati Diavel for Bentley. Kao prva saradnja između ova dva brenda, ovaj model kao bazu koristi Diavel V4 i opisan je kao „vizija performansi, izrade i ekskluzivnosti“. Kao dio projekta, Bentley dizajneri su radili sa Centro Stile Ducati na razvoju njegovog jedinstvenog izgleda. Ovo specijalno izdanje crpi inspiraciju iz Bentley Batura i posjeduje Scarab Green eksterijer iz Bentley Mulliner palete boja. Sem toga, motocikl ima i dvobojne usisnike za vazduh slične onima koji se nalaze na automobilu. Kupci će također pronaći poznate točkove i „rep jednosjeda, koji se može zamijeniti suvozačkim sjedištem, koji uzima mnoge stilske oznake sa zadnjeg dijela Batura“. Tu su i ugljenična vlakna, budući da su blatobrani, bočni paneli i rep napravljeni od tog laganog materijala. Tu su i Bentley oznake, crno alkantara sjedište i modifikovani ispušni sistem. Proizvodnja je ograničena na 500 jedinica, ali će biti dodatnih 50 njih poznatih kao Ducati Diavel for Bentley Mulliner. Oni su dostupni isključivo kupcima Bentley Mullinera i nude široke modifikacije. Mulliner varijante nude „različite boje za prednje kočione čeljusti, dijelove od ugljeničnih vlakana i felge. Kupci također imaju pristup ekskluzivnoj paleti boja i mogu da ofarbaju svoj motocikl u skladu sa bojom njihovog automobila. Bez obzira koji model bude izabran, oba motocikla pokreće 1,2 litarski V4 Granturismo motor sa 125 kW/170 KS, dok Bentley Batur raspolaže sa twin-turbo W12 motorom sa 544 kW/740KS. Isporuke će početi slijedećeg ljeta, a cijene u SAD počinju od 70.000 dolara.
Ryanair prestiže Wizz Air u regiji, letovi iz Sarajeva donose prevagu
Marx.ba Ryanair ozbiljno “gazi” Wizz Air u regiji. Wizz Air je povećao beogradsku bazu za 4. avion, te skopsku bazu, ali je zatvorio baze u Sarajevu i Tuzli, gdje je izgubio čak četiri aviona. Time u konačnici ima dva aviona manje u regiji nego prije. Za razliku od toga, Ryanair je povećao zagrebačku bazu sa dva na četiri aviona, zadarsku sa dva na tri aviona, te je otvorio bazu u Dubrovniku sa dva aviona, piše avio-portal Zamaaero. Wizz Air je imao i bitno više rezanja ove zime nego Ryanair. Wizz Air u 2024. nema najavljenih novih linija osim linije za Sarajevo. Za razliku od toga Ryanair ima povećanje od preko 100 letova iduće godine i čak 35 novih linija. Vrlo je vjerojatno da će Ryanair iduće godine preskočiti Wizz Air po broju letova i putnika u regiji. Podsjetimo da Ryanair od proljeća pokreće niz linija iz Sarajeva. Od aprila naredne godine će pokrenuti letove iz Sarajeva prema Milanu, Briselu, Geteborgu, Memmingenu i Londonu. Radi se o više od 20 letova sedmično, objavljeno je nedavno. – Ovo je jedan od onih dana kada objavljujemo dobre vijesti i mijenjamo gradove. Oduševljeni smo što možemo danas da najavimo pet novih ruta i 200 hiljada putnika godišnje i to je samo početak našeg putovanja. Predugo je Sarajevo bilo pod opasadom skupih aviokompanija, to se danas mijenja. Od aprila kreću novi letovi, rekao je u novembru predstavnik Ryanaira Jason McGuinness.