Energoinvest završio dva velika projekta u Africi, a trenutno gradi dalekovod oko Tirane u Albaniji
N. D. Kompanija Energoinvest iz Sarajeva očekuje svečano puštanje u rad 115 kilometara dugog 400kV dalekovoda i 400/220/33kV trafostanice, i preko kojih se po prvi put međusobno povezuju elektroenergetski sistemi Tanzanije i Kenije u Africi. Na ovom projektu vrijednom 100 miliona američkih dolara radili su četiri godine. – Kada govorimo o naponskom nivou od 400 kV, dalekovoda i posebno u djelatnosti izgradnje trafostanica, moram napomenuti da je to nešto što ni onaj prijeratni Energoinvest nije mogao da napravi. Mi smo to danas uspjeli i izuzetno smo sretni i ponosni, kaže ovim povodom generalna direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević. Tanzania Electric Supply Company Limited (TANESCO), odnosno Elektroprivreda Tanzanije imala je posebne zahtjeve glede očuvanja okoliša u području gradnje jer dalekovod se nalazi samo 70 kilometara udaljenosti od ulaza u Nacionalni park Kilimandžaro, turističku atrakciju koja ovoj zemlji donosi značajan prihod upravo zbog činjenice da je prirodni rezervat. – Konačan završetak ovog projekta omogućit će nam vezu da trgujemo između afričkih zemalja, Tanzanije, Kenije i da uvozimo iz Etopije koja ima najjeftiniju električnu energiju, kaže Peter Kigadye, koordinator TANESCO-ovog projektnog povezivanja Tanzanije i Kenije. U Energoinvestuna proljeće očekuju poziv na svečanost puštanja u rad ovih elektroenergetskih objekata, kojoj će prisustvovati predsjednici Tanzanije, Kenije i Etiopije. – Sami stubovi prelaze visinu od 80 metara, a njihova pojedinačna težina je od 30 do 70 tona. I to pokazuje zahtjevnost u projektovanju, u proizvodnji i izgradnji. A osim našeg dijela dalekovoda, takve stubove koji su proizvod Energoinvesta mi smo prodali francuskoj kompaniji koja ih je ugradila i na svojoj dionici, pojašnjava Aida Halilović, rukovoditeljica Službe projektovanjaEnergoinžinjeringa u Energoinvestu naglašavajući važnost stečenog povjerenja Elektroprivrede Tanzanije na ovom poslu. Krajem decembra prošle godine Energoinvest je također po principu „ključ u ruke“ završio i pustio u pogon trafostanice 400/220kV i 220/60kV u Alžiru. A ovaj projekt vrijedan je 57,5 miliona eura. – Mi smo tu imali jedan skriveni problem, koji nam je produžio rok izvođenja radova. Investitor, GRTE-Sonelgaz, koji je nacionalna tvrtka za električnu energiju i plin u Alžiru, te njihov distributer el. energije odabrali su za lokacije ovih stanica teren koji je dio velikog regionalnog klizišta koje nije bilo sanirano. Na kraju smo uspjeli ispregovarati da oni saniraju to klizište, a da mi nastavimo naše radove. I konačno smo realizirali ugovor koji smo potpisali 2013. godine. Te trafostanice su puštene u rad. Trafostanica 400/220kV snabdijeva el. energijom veliku željezaru u blizini, koja ni u vrijeme prekida napajanja strujom u skoro cijeloj zemlji nije ostajala bez struje, kaže o ovom projektu Adnan Brkić, direktor Energoinžinjeringa u Energoinvestu. Ove godine za Energoinvest važan je aktuelni projekt izgradnje 400kV i 110 kV dalekovoda oko Tirane, glavnog grada Albanije. Vrijednost ovih radova, koje za potrebe nacionalnog elektroprenosa Albanije OST finansiraKfW je 19 miliona eura.
JPMorgan: Kapitalna dobit dioničara evropskih banaka dosegla je vrhunac
Marx.ba Kapitalna dobit dioničara evropskih poslovnih banaka možda je već dosegla vrhunac, barem tako tvrde stratezi JPMorgan Chasea. Kako je napisao tim predvođen Mislavom Matejkom u jučerašnjoj objavi, izgledi za smanjenje kamata centralne banke ove će godine smanjiti profite pa su trenutni povrati “vjerovatno najbolji što mogu biti”. Stratezi i dalje slabije gledaju na bankarski sektor jer pozitivni katalizatori, kao što su viši prinosi obveznica i rast profita po dionici, blijede, prenosi Lider. Iako je evropska ekonomija izbjegla recesiju u drugoj polovici prošle godine, šanse za neki veliki rast iznimno su male. – Malo je vjerovatno da će i dividende i otkupi biti sigurni ako kreditno i makroekonomsko okruženje oslabi ili ako se poveća regulatorni nadzor, dodali su ekonomski stručnjaci JPMorgana. Naime, banke su imale koristi od dosad najveće kampanje stezanja monetarne politike Evropske centralne banke koju su proveli u protekle dvije godine, ali njezin očekivani završetak izazvao je nesigurnost da će prihodi od kreditiranja biti ograničeni što bi obuzdalo rast profita banaka u regiji. Ipak, zajmodavci su trenutno među igračima s najboljim rezultatima na tržištu, barem kada govorimo o Evropi, i to usred špekulacija o tome kada će centralne banke početi snižavati kamatne stope koje su dizale kako bi obuzdale inflaciju. Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde prošle je sedmice upozorila da se ne žuri sa smanjenjem stopa zbog zabrinutosti oko ponovnog pokretanja cjenovnih pritisaka, odnosno zbog straha od rasta inflacije. Stručnjaci u JPMorganu nagovijestili su da je njihov negativan pogled na banke “jedan od zahtjeva sektora u kojem se suočavamo s najvećim otporom investitora”. Međutim, s obzirom na to da su prinosi na obveznice vjerovatno dosegli vrhunac, “i banke bi trebale biti na vrhuncu”. Španska banka Banco Santander posljednja se pridružila evropskim kolegama u povećanju isplata ulagačima pa je danas najavila otkup novih dionica u iznosu od 1,5 milijardi eura te je povećala svoju novčanu dividendu nakon rekordne dobiti prošle godine. Banke kao što su Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo i UniCredit također su najavile planove otkupa dionica tokom predstavljanja poslovnih rezultata iz 2023. godine. Podsjetimo, Intesa Sanpaolo na nivou je grupe objavila operativni prihod od 25 milijardi eura što je 17 posto više nego godinu ranije. No, zato je neto dobit skočila za 76 posto, na 7,7 milijardi eura. Pritom u stavci neto kamatnog prihoda Intesa bilježi rast od 54 posto koji je dosegao 14,6 milijardi eura, dok je operativna marža ojačala 31 posto. Početkom mjeseca rekordnim se godišnjim rezultatima pohvalio drugi italijanski bankovni div, UniCredit. Banka je u četvrtom tromjesečju zabilježila neto dobit od 2,8 milijardi eura što je 19 posto više na godišnjem nivou. Dobit je ostvarena na rastu ukupnih prihoda od 4,6 posto u odnosu na isti period 2022., a koji su ukupno dosegli šest milijardi eura. Neto kamatni prihod od 3,6 milijardi eura povećan je za gotovo šest posto. Također, 2023. bila je rekordna poslovna godina za UniCredit. Ukupni prihodi od 23,8 milijardi eura skočili su za 17 posto dok je neto kamatni prihod u 2023. povećan više od 31 posto, dosegnuvši 14 milijardi eura. UniCredit je tako 2023. zaključio s neto dobiti od 8,6 milijardi eura što je 54 posto više nego godinu ranije.
Bitcoin dosegnuo nove vrhunce u odnosu na nekoliko deprecirajućih valuta
Marx.ba Porast bitcoina za više od 15 posto prošle sedmice doveo je do toga da je najveća kriptovaluta dosegnula nove vrhunce u odnosu na nekoliko deprecirajućih fiat valuta. Bitcoin bilježi nove vrhunce u odnosu na argentinski pezo, japanski jen, tursku liru i nigerijsku nairu. Sada raste iščekivanje kada će zabilježiti novi vrhunac u odnosu na američki dolar. BTC bilježi nove vrhunce Prošle sedmice bitcoin je dosegnuo novi vrhunac u Argentini, bilježeći vrijednost od 40 miliona pezosa po bitcoinu. Argentinski pezos pao je otprilike 99 posto u odnosu na dolar u posljednjih šest godina, zbog čega se Argentinci sve više pouzdaju u alternativnu imovinu, poput bitcoina i USDT-a, u potrazi za sigurnim utočištima. S prelaskom bitcoina iznad 52.000 dolara, imovina je porasla na novi vrhunac od 7,9 miliona jena na kripto mjenjačnici Bitflyer sa sjedištem u Tokiju, nadmašivši svoj prethodni vrhunac u novembru 2021. Japanski jen nastavio je gubiti svoju vrijednost, te mu tečaj sada iznosi pao je na 150:1 u odnosu na dolar. Bitcoin također raste u Nigeriji dok vrijedi otprilike 75 miliona naire. Trenutna brojka je u oštrom kontrastu s 30 miliona naire zabilježenih kada je bitcoin dosegnuo svoj vrhunac u odnosu na dolar u novembru 2021. Iako je nigerijska vlada ublažila svoj stav prema kriptovalutama, zemlja se još uvijek bori s velikom inflacijom. Nadalje, procjena bitcoina u Turskoj trenutačno iznosi 1,6 miliona turskih lira, pri čemu lira bilježi visoku stopu inflacije usred političke neizvjesnosti. Na redu je dolar Tursku, Nigeriju i Argentinu čeka ista sudbina kao i nekoliko drugih zemalja, uključujući Egipat, Libanon i Pakistan, čije su službene valute u slobodnom padu u odnosu na dolar. Iako se bitcoinom trguje uz premiju u tim zemljama, digitalna imovina još uvijek vrijedi 24 posto manje u odnosu na dolar u odnosu na vrhunac iz novembra 2021. od gotovo 70 hiljada dolara. Iako je bitcoin doživio značajan porast, analitičari kažu da još uvijek ima prostora za rast. S obzirom na to da je sljedeći halving, koji je u historiji pokretao glavnu sezonu bull marketa, iza ugla i priljevi spot bitcoin ETF-ova rastu, postoje predviđanja da bi bitcoin mogao dosegnuti 70.000 dolara kroz nekoliko mjeseci, piše Lider.
Šta kažu berze: Zlato opet najsigurnije ulaganje, cijena u porastu
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su na početku sedmice u padu, dok je istovremeno zabilježen rast cijena zlata i pšenice, kao i pad cijena nafte. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 17.081,50 poena, londonski FTSE 100 na 7.704,25 poena, francuski CAC 40 na 7.742,87 poena, a moskovski MOEX na 3.242,39 poena. Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pre današnjeg otvaranja berzi pao na 38.627,99 poena, indeks S&P 500 na 5.005,57 poena, a vrednost indeksa Nasdaq na 15.775,65 poena. Prema podacima sa berzi, cena sirove nafte je pala na 78,830 dolara, a cena nafte Brent na 82,845 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 24,880 evra za megavat-sat. Cena zlata je porasla na 2.020,54 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cena pšenice na 5,6083 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07851, što je otprilike isto kao u petak.
Ovo je sedam kompanija sa najviše gotovine na svijetu
Marx.ba Nedavno istraživanje Harvard Business Review otkrilo je da su nebankarske američke kompanije značajno povećale svoje zalihe gotovine nakon pandemije. Tradicionalno, finansijske institucije kao što su banke drže velike sume gotovine u ruci jer se bave pozajmljivanjem novca. Nema očiglednog smisla za nebankarske kompanije da gomilaju velike gomile gotovine i prikupljaju samo kamate kada se gotovina može uložiti i donijeti profit. Prema najnovijim podacima, ukupne gotovinske rezerve nebankarskih američkih kompanija iznose nevjerovatnih 6,9 biliona dolara, što je gotovo ekvivalentno BDP-u Njemačke i Indije zajedno. Danas gotovina predstavlja 1 dolar od svakih 5 dolara ukupne imovine koju drže nebankarske američke firme. Prema analitičarima, kompanije gomilaju gotovinu jer im to pomaže da izbjegnu preuranjene neuspjehe koji bi mogli desetkovati vrijednost dionica. To im omogućava veće investicije i operativnu fleksibilnost. Ekonomije širom svijeta sve više postaju zasnovane na znanju. Model “pobjednik uzima sve”’” prilično je rasprostranjen u industrijama širom sveta. Dakle, nebankarske firme gomilaju gotovinu kako bi iskoristile prilike sad ili nikad. Gotovina također predstavlja “jastuk” za premošćivanje vremenske neusklađenosti između generisanja gotovine i iznenadnih potreba za gotovinom. Jednostavnim riječima, daje firmama fleksibilnost da brzo kapitalizuju profitabilne prilike. Ovdje je vrijedno napomenuti da uprkos svom gomilanju gotovine od strane nebankarskih američkih kompanija, finansijski sektor i bankarske institucije imaju najviše gotovine. Evo pregleda sedam globalnih kompanija s najviše gotovinskih rezervi. China Construction Bank Corporation CCBC je jedna od najvećih banaka u Kini i pruža usluge i proizvode komercijalnog bankarstva. Banka posluje u tri osnovna segmenta: korporativno bankarstvo, lično bankarstvo i trezorsko poslovanje. Banka daje infrastrukturne kredite i finansira stambene hipoteke. Ima široku mrežu od skoro 14.000 poslovnica i održava poslove u Hongkongu, Singapuru, Frankfurtu, Johanesburgu, Tokiju, Seulu, Njujorku, Ho Ši Minu i Sidneju. Gotovina na raspolaganju: 526,32 milijardi dolara. Agricultural Bank of China Poljoprivredna banka Kine je među četiri velike banke u Kini. Pruža niz usluga kao što su depoziti, krediti, domaća poravnanja, diskontiranje računa i trgovina valutama. Poljoprivredna banka Kine ima značajno prisustvo širom kontinentalne Kine. Također ima filijale u Hongkongu, Tokiju, Njujorku i Londonu. Gotovina na raspolaganju: 545,90 milijardi dolara. JPMorgan Chase JPMorgan Chase & Co. je multinacionalna investiciona banka i kompanija za finansijske usluge sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je najveća banka u Sjedinjenim dražavama i jedna od najvećih u svijetu. Pruža usluge komercijalnog bankarstva, upravljanja imovinom i privatnim bankarstvom. Gotovina na raslopaganju: 567,23 milijardi dolara. Bank of China Banka Kine je jedna od najvećih državnih banaka u Kini. Osnovana 1912. godine, banka je najdiverzifikovanija banka u zemlji. Pruža širok spektar finansijskih usluga korporativnim i ličnim klijentima. Neke od usluga koje banka nudi uključuju komercijalno bankarstvo, investiciono bankarstvo i osiguranje. Gotovina na raspolaganju: 579,65 milijardi dolara. Industrial and Commercial Bank of China ICBC je jedna od tri najveće kompanije sa najviše gotovinskih rezervi. To je kineska multinacionalna banka, koja je osnovana kao društvo s ograničenom odgovornošću 1984. godine. Jedna je od najvećih banaka na svijetu po ukupnoj aktivi. Gotovina na raspolaganju: 669,44 milijardi dolara. Crédit Agricole Group Crédit Agricole Group je međunarodna finansijska grupacija sa sjedištem u Francuskoj. To je najveća svjetska kooperativna finansijska institucija i druga po veličini banka u Francuskoj. Također je jedna od najvećih banaka u Evropi. Grupa nudi širok spektar finansijskih usluga uključujući bankarstvo sa stanovništvom, upravljanje imovinom, osiguranje i investiciono bankarstvo. Gotovina na raspolaganju: 683,22 milijardi dolara. Mitsubishi UFJ Financial Group Kompanija koja je na ovim prostorima imenom poznatija po drugoj industriji, ali ova kompanija je itekako uspješna u finansijskom sektoru. Sa sjedištem u Tokiju Mitsubishi UFJ Financial Group je kompanija za finansijske usluge i jedna od najvećih finansijskih institucija u Japanu. Gotovina na raspolaganju: 797,23 milijardi dolara.
Potražnja za uranijom ne jenjava, ali ima ga više od srebra ili zlata
Marx.ba Mnogi ljudi vjeruju da su nalazišta uranija oskudna u odnosu na kritičnu ulogu koju igra u industriji nuklearne energije. Ovaj relativno mek, srebrnasto-svijetli metal u prirodnom stanju zapravo se nalazi u Zemljinoj kori više nego srebro ili zlato – ima ga približno isto koliko i kalaja. Glavna primjena uranijuma je u proizvodnji električne energije u nuklearnim reaktorima. Izotop uranijum-235 se koristi kao gorivo u procesu nuklearne fuzije, gdje se kontrolisana lančana reakcija koristi za generisanje toplote koja se zatim pretvara u električnu energiju. U vojne svrhe, uranij se koristi za proizvodnju nuklearnog oružja, poput atomske bombe ili nuklearnih projektila manje veličine. U medicini, posebno u radioterapiji, ima primjenu za liječenje različitih vrsta karcinoma. Radioaktivni izotopi uranijuma se koriste za zračenje tumorskih tkiva radi njihovog uništavanja. U industriji maziva koristi se kao aditiv u pojedinim industrijskim mazivima i hidrauličnim tečnostima. U nekim slučajevima, uranij se koristi i u proizvodnji posebnih tipova stakla, dajući mu karakterističnu zelenu ili žutu boju. Postoje berze koje omogućavaju direktno trgovanje uranijom putem kupovine i prodaje fizičkog uranija ili preko finansijskih instrumenata vezanih za cijenu uranija, kao što su ETF-ovi (Exchange-Traded Funds) ili akcije rudarskih kompanija koje se bave uranijom. Investitori mogu trgovati ugovorima o terminskom poslovanju na robnim berzama ili putem specijalizovanih platformi. Ovi ugovori omogućavaju kupovinu ili prodaju određene količine uranija po unaprijed određenoj cijeni i datumu isporuke (fjučersi). Pored toga, neke rudarske kompanije ili distributeri direktno trguju uranijom sa proizvođačima nuklearne energije ili drugim krajnjim korisnicima. Investitori mogu trgovati i opcionim ugovorima koji im omogućavaju pravo, ali ne i obavezu, da kupe ili prodaju uranij po određenoj cijeni u određenom vremenskom periodu. Tržište uranija može biti prilično kompleksno i zahtijeva pažljivo praćenje cijena, političkih faktora i regulatornih promjena koje mogu utjecati na ponudu i potražnju. Pri trgovanju uranijom, investitori često uzimaju u obzir faktore kao što su globalna potražnja za nuklearnom energijom, politička stabilnost u zemljama proizvođačima uranija, regulatorni propisi i tehnološki razvoj alternativnih izvora energije. Jedno od najvećih tržišta za uranij je Njujorška merkantilna berza, a ovog januara dostignut je 16-godišnji maksimum od 106 dolara po funti, što bi preneseno bilo oko 220 dolara po kilogramu rude uranija. Najveće svjetske rezerve uranija nalaze se u Australiji, Kazahstanu i Kanadi. Ove tri zemlje obuhvataju oko polovine svih svjetskih rezervi. Australija se jasno ističe, sa više od 1,7 miliona tona uranija (28 posto poznatih svjetskih rezervi). Rudnik Olympic Dam, koji se nalazi oko 600 kilometara sjeverno od Adelejda, najveće je pojedinačno nalazište uranija na svijetu – i također, zanimljivo, četvrto najveće nalazište bakra. Rusija i Namibija imaju otprilike istu količinu rezervi uranija, i nalaze se na četvrtom i petom mjestu liste koju je sačinila Svjetska nuklearna asocijacija, sa po osam posto globalnih rezervi u svakoj, što iznosi otprilike 470.000 tona. Južna Afrika, Brazil i Niger imaju po pet posto ukupnih svjetskih depozita. Deveta je Kina, sa nešto manje od četiri posto udjela, dok je deseta Mongolija, sa oko dva procenta. U pitanju su podaci zasnovani na poznatim rezervama uranija koje je moguće ekonomično iskopati. Ukupna količina svjetskog uranija nije tačno poznata. U stvari, svjetske poznate rezerve uranija porasle su za oko 25 posto samo u posljednjoj deceniji, zahvaljujući boljoj tehnologiji koja poboljšava istraživanja. U međuvremenu, nisu sva nalazišta uranija jednaka. Na primjer, u pomenutom rudniku Olympic Dam uranij se dobija kao nusproizvod vađenja bakra na istom mjestu. U Južnoj Africi se pojavljuje kao nusproizvod tokom obrade ruda u procesu iskopavanja zlata. Ovo je značajno zato što rude sa visokim koncentracijama dve supstance mogu povećati marže profita, jer se troškovi mogu podijeliti za dva različita proizvoda.
MMF uvjeren da će svjetska ekonomija izbjeći recesiju: Kada padaju kamate
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) sada je uvjeren da će svjetska ekonomija izbjeći recesiju, uprkos oštrom podizanju troškova zaduživanja, poručila je izvršna direktorica Kristalina Georgieva, dodajući da očekuje niže kamatne stope od sredine godine. – Uvjereni smo da svjetska ekonomija prolazi kroz fazu mekog prizemljenja, kao što smo i priželjkivali, nakon ciklusa snažnog podizanja kamatnih stopa, bez premca unazad nekoliko decenija, rekla je Georgieva na Samitu svjetskih vlada u Dubaiju, prenosi Mina. Centralne banke obično obuzdavaju inflaciju podizanjem kamatnih stopa, vodeći istovremeno računa da zakočena potražnja ne gurne ekonomiju u recesiju, što se definiše kao meko prizemljenje. Evropska centralna banka (ECB) podigla je kamatne stope za 4,5 postotnih bodova i ekonomija balansira na rubu recesije. Čelnica MMF-a očekuje da će od sredine godine kamatne stope u vodećim ekonomijama krenuti silaznom putanjom, prateći kretanje inflacije. I američka centralna banka podigla je kamatne stope i ekonomija je u prvoj polovini 2022. godine kliznula u plitku recesiju, uz 0,1 postotni pad aktivnosti na tromjesečnom nivou.
Dionice softverske kompanije porasle za 52 posto: MicroStrategy bi uskoro mogao ući u S&P 500
Marx.ba Veliki rast dionica MicroStrategyja ove godine dovode ga blizu kvalifikacije za indeks S&P 500, što bi se moglo pokazati pozitivnim i za kompaniju i za tržište bitcoina. Popularni indeks, koji prati američko tržište dionica s velikom kapitalizacijom 500 kompanija, zahtijeva da njegovi sastavni dijelovi imaju tržišnu kapitalizaciju od najmanje 15,8 milijardi dolara. MicroStrategy, čije dionice trguju na Nasdaqu pod oznakom MSTR, može se pohvaliti tržišnom kapitalizacijom od 12,4 milijarde dolara, prema Yahoo Financeu. Dionice softverske kompanije porasle su za 52 posto u proteklom mjesecu usred skoka cijene bitcoina. Sam bitcoin je za to vrijeme porastao za 22,5 posto. Do sada se MicroStrategy reklamirao ulagačima kao de facto bitcoin ETF s povlasticama, uključujući operacije koje generiraju novac i mogućnost iskorištavanja tržišta kapitala. Međutim, uključivanje u S&P 500 moglo bi donijeti tsunami nove potražnje od strane pasivnih investitora koji niti ne žele aktivno biti izloženi bitcoinu, prema analitičarima. – To bi moglo potaknuti veliku pozitivnu petlju povratnih informacija koja bi omogućila bitcoinu da se počne automatski infiltrirati u gotovo svaki portfelj, rekao je Joe Burnett, viši voditelj marketinga proizvoda na bitcoin finansijskoj platformi Unchained. Prema Burnettu, porast dionica kao rezultat pasivnih tokova bi u konačnici mogle koristiti bitcoinu, budući da je primarni cilj MicroStrategyja steći što više najveće kriptovalute. Kompanija je već koristila prodaju dionica za finansiranje kupovine bitcoina s u prošlosti, što bi moglo postati češće ako tržišna vrijednost njenih dionica nastavi rasti. MicroStrategy trenutno drži 190 hiljada bitcoina koji su u četvrtak premašili vrijednost od 10 milijardi dolara. CoinSharesov voditelj istraživanja James Butterfill složio se da bi MSTR mogao imati koristi od ETF-ova, zahvaljujući tokovima nakon uključivanja u S&P 500. Ipak, drugi upravitelji imovinom mogli bi iskoristiti prednost istog uključivanja u indeks. – Historijski gledano, uključivanje dioničkog kapitala u indeks često je dovodilo do pada cijena nakon uključivanja, te je stoga strategija ulaganja s različitim nivoima uspjeha, upozorio je. Butterfill je dodao da je pogrešno koristiti MSTR i druge dionice kao zamjenu za izloženost bitcoinu. – Oni su izloženi mnogo širem rasponu varijabli, kao što je stručnost menadžmenta, okruženje pozajmljivanja itd, rekao je. Međutim, uključivanje MicroStrategyja u indeks nije garantovano. Osim veličine tržišne kapitalizacije, kompanije koje ispunjavaju uvjete za S&P 500 moraju imati sjedište u SAD, dovoljnu likvidnost i pokazati neto pozitivnu zaradu u svoja prethodna četiri tromjesečja, prema web stranici davatelja indeksa. Coinbase, kripto mjenjačnica koja trguje na Nasdaqu, ima tržišnu kapitalizaciju od 39 milijardi dolara, ali se borila s profitabilnošću tokom posljednja četiri tromjesečja, te stoga nije ušla u S&P 500. ETF-ovi koji su prošlog mjeseca pokrenuli BlackRock i Fidelity, također nisu podobni za S&P.
Airbus A320neo najprodavaniji: Evropski konzorcijum objavio, isporučeno preko 700 aviona u 2023.
Marx.ba Evropski proizvođač aviona Airbus pohvalio se još jednom uspješnom godinom iza sebe. U 2023. ostvario je profit od nekoliko milijardi eura dok je kupcima širom sveta isporučio preko 700 aviona. Kompanija je u prethodnoj godini ostvarila prihod u iznosu od 65,4 milijarde eura dok je profit prije kamate i poreza (EBIT) iznosio je 4,6 milijarde. Sa proizvodnih traka Airbusa je između 1. januara i 31. decembra izašlo ukupno 735 letjelica. Airbus je proizveo 571 avion iz A320neo porodice aviona dok je drugi uskotrupni model, manji A220, napravljen u 68 primjeraka. Proizvođač je u 2023. godini također sastavio 32 A330 i 64 A350. Jedan od najvažnijih aktuelnih projekata Airbusa je model A321XLR koji je do sada prikupio veliki broj narudžbi od avio-kompanija i lizing kuća. Testiranje i sertifikacija ovog modela se nastavlja i u 2024. godini, a iz Airbusa poručuju da će ulazak aviona u redovan saobraćaj kasniti i da se očekuje u trećem kvartalu. Usljed velike potražnje za putničkim avionima Airbus planira da nastavi sa povećanjem obima proizvodnje svojih najprodavanijih modela. Airbus namjerava da do 2026. godine proizvodi 14 A220 na mjesečnom nivou, odnosno 75 A320neo na linijama za sklapanje aviona u Francuskoj, SAD, Kini i Njemačkoj. Sa širokotrupnim avionima, Airbus nastavlja sa mjesečnom stopom proizvodnje od četiri aviona A330 u 2024. godini kao i deset A350 do 2026. godine, navodi se u saopštenju evropskog konglomerata. Sektor konzorcijuma koji se bavi priuzvodnjom helikoptera – Airbus helicopters ostvario je profit od 735 miliona evra. Godinu ranije profit je bio 639 miliona, piše Aero. U 2023. godini zabilježeno je 393 narudžbine helikoptera dok je u isto vrijeme isporučeno 346 jedinica.
Šta nam je donijela 2023. godina: Koje zemlje su glavni izvozni i uvozni partneri BiH i koliki je promet
N. D. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić. Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu. – Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH. Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza, kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković. Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosi 17.2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% uodnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %. Bosne i Hercegovine je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, s toga 72,3% od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM). – I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 %, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe, kazao je Vuković. Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM). Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti. Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta. Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje). Uvoz i izvoz kroz brojke Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu. Pad izvoza za 1,20 mlrd KM ili 6,57% u 2023. godini u odnosu na godinu ranije. Pad uvoza u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećan obima izvoza na ključna tržišta: Njemačka, Austrija. Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjenje potražnje za energentima. Robna razmjena sa EU Obim razmjene za 2023. godinu sa EU je iznosio oko 31,25 milijarde KM što je manje za 6,71% u odnosu na 2022. godinu. Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8 % ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 mlrd KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 mlrd. KM, što je manje za 0,59% u usporedbi sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3 %, a u uvozu sa 66,7 % Deficit sa EU iznosi 6,4 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9 %. Razmjena sa zamljama CEFTA-e Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 7,37 mlrd KM što je skoro 16,2% ukupne razmjene BiH sa svijetom. Na tržište CEFTE-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 3,05 mlrd. KM, što je manje za 10,95% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,32 mlrd. KM, što je manje za 5,75% u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 70,7%. Razmjena sa zemljama EFTA-e Ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd KM. Izvezeno je robe na tržište EFTA-e u vrijednosti od 465,26 mil. KM, što je više za 4,57 % u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 mil KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 mil. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4 %. Razmjena sa ostalim