Plemeniti metali: Srebro se vraća na prijašnje vrijednosti
Marx.ba Ozbiljno zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku uzrokovalo je i bijeg prema zlatu ili plemenitim metalima, gdje je, barem za zlato, vrhunac dosegnut 12. aprila. Naime, tog dana je za uncu zlata trebalo platiti 2.431 dolar. Početkom ove sedmice vidljivo je unovčavanje dobiti. Posebno se to odnosi na srebro koje je s pet posto minusa imalo najveći jednodnevni gubitak u više od tri godine. Indikator zamaha konvergencije/divergencije pokretnog prosjeka (MACD) pao je ispod svoje signalne linije, što ukazuje da je srebro vjerovatno preokrenulo svoj srednjoročni trend i da će pasti još niže. Signal je poboljšan činjenicom da je MACD pouzdaniji pokazatelj na tržištima koja nisu u jakom trendu, kao što je slučaj sa srebrom. Cijena srebra će vjerovatno pasti na podršku s prijašnjih najviših vrijednosti od 26,00 dolara. Na tom se nivou moglo bazirati i oporaviti. Odlučujući proboj ispod 26,00 dolara vratio bi srebro unutar njegovog jednogodišnjeg raspona i vjerovatno donje linije trenda na otprilike 23,00 dolara. Trgovanje zlatom i srebrom u utorak je bilo prigušenije, zlato je stotinjak dolara bilo ispod rekordne vrijednosti, ali je od početka godine ipak poraslo za zavidnih 13 posto. U međuvremenu, na tržištima kriptovaluta bitcoin sramežljivo raste nakon subotnjeg prepolovljenja, što se podudara s priljevima u američke ETF-ove. Naime, priljevi su bili negativni prošle sedmice do petka, a u petak i ponedjeljak zabilježen je neto priljev u svježem novcu od oko 60 miliona dolara. Ipak, prognoze za bitcoin ostaju pozitivne, a djelomično se taj optimizam temelji i na značajno povećanoj potražnji u razdoblju nakon halvinga.
Počelo drugo izdanje jednog od najvažnijih regionalnih turističkih foruma – Sarajevo Tourism Summit 2024.
Marx.ba U Sarajevu je jutros počelo drugo izdanje jednog od najvažnijih regionalnih turističkih foruma, Sarajevo Tourism Summit 2024. Business Concierge Center, prvi i jedini concierge servis u Bosni i Hercegovini, u saradnji s agencijom Topcom Sarajevo, organizator je 2. Sarajevo Tourism Summita, najvažnijeg internacionalnog turističkog događaja u Bosni i Hercegovini posvećenog turizmu. Summit će se održati 24. i 25. aprila 2024. godine u sarajevskim hotelima Holiday i Europa. Najavljen je dolazak preko 50 vrhunskih internacionalnih predavača, panelista i master class instruktora, te više od 300 gostiju iz Bosne i Hercegovine, regije i ostatka Evrope. Summit će ponuditi dinamične panel diskusije, analize slučajeva i prezentacije, a prvog dana panel teme će obuhvatiti “Investicije u turizmu”, “AI / Umjetnu inteligenciju u turizmu”, “Održivi turizam” i “Brand & Trend. U večernjim satima organizatori su pripremili za sve sudionike cocktail networking event u Hotelu Evropa, pod pokroviteljstvom Raiffaisen banke. Drugi dan Summita, 25. aprila 2024., započinje uvodnim predavanjem Roba Davidsona, jedog od najboljih stručnjaka kongresne industrije koji dolazi iz Londona a na temu “MICE potencijali Bosne i Hercegovine”. Potom slijede paneli na teme “Future of MICE” – Budućnost kongresne industrije, “Uticaj medija i društvenih mreža na turističke trendove”, “Inovacije u turističkom transportu” i “Iskustva u turizmu kroz promociju lokalne kulture”. Organizatori 2. Sarajevo Tourism Summita posebnu su pažnju posvetili edukaciji i razvoju mladih talenata u turističkoj industriji. Stoga su osigurali određeni broj besplatnih kotizacija za učenike i studente koji studiraju turizam na fakultetima u Sarajevu te za učenike srednje turističke škole. Ova inicijativa pruža priliku mladima da se povežu s iskusnim profesionalcima, steknu dragocjena iskustva i prodube svoje znanje o turističkoj industriji. Također, omogućuje im da sudjeluju u panel diskusijama i drugim događajima tijekom Summita, pridonoseći njihovom profesionalnom razvoju i inspirišući ih da budu budući lideri u turizmu. Enis Hadžimujić, idejni tvorac Summita i direktor kompanije Business Concierge Centera, ističe kako je Summit prilika za razmjenu ideja, iskustava i najnovijih trendova u turizmu. Organizatori žele stvoriti platformu koja će potaknuti inovacije i podržati razvoj turističke industrije u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Jasmin Topalović, suorganizator ovog prestižnog događaja i direktor agencije Topcom i portala Marx.ba, tokom otvaranja Summita nije krio zadovoljstvo da su Sarajevo i BiH ugostili toliko eminentnih gostiju iz poslovnog svijeta.
Kompanije u BiH sve zainteresiranije za postavljanje solarnih panela na proizvodne hale
Bloomberg Adria Kompanije u Bosni i Hercegovini sve više su zainteresovane da na svoje prodajne, proizvodne i skladišne hale postavljaju solarne panele, što je posljedica rasta cijena električne energije u prethodne dvije godine. Međutim, s padom cijena na svjetskim berzama u ovoj godini smanjena je i realizacija projekata, iako je interes i dalje veliki. Cijena električne energije na mađarskoj berzi u 2022. godini je s januarskog prosjeka od 198,92 EUR/MWh porasla na decembarskih 261,15 EUR/MWh, s tim da je vrhunac bio u avgustu, kada je cijena bila 495,29 EUR/MWh. U 2023. godini vrijednost električne energije je počela da pada na januarskih 148,69 EUR/MWh, da bi na kraju godine bila 81,72 EUR/MWh (decembarski prosjek). U ovoj godini cijena električne energije je nastavila da pada pa prosječno u aprilu (do 16. 4.) iznosi 50,21 EUR/MWh. U kompaniji Telemax iz Banjaluke, koja posluje preko 20 godina, a posljednjih godina je fokusirana na gradnju solarnih elektrana po principu ključ u ruke, kažu da je svakim danom sve više zainteresovanih kompanija koje žele da investiraju u izgradnju solarnih postrojenja. To je, ističu, prije svega posljedica uvođenja pravila koje EU diktira – CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) i SDG (Sustainable Development Goals), odnosno podataka koji će pokazati koliko izvoznici u svom proizvodu imaju udjela električne energije iz obnovljivih izvora. – Potražnja za solarnim panelima će itekako rasti, s tim da se ogromna potražnja očekuje i od fizičkih lica u BiH kada se zakoni još malo prilagode, kao u regiji, kada se definišu prosumjeri, kada se riješi problem duplog PDV-a… Cijene struje će rasti i definitivno će domaćinstva biti ogromno tržište, kaže u intervjuu za Bloomberg Adriju Nikola Maksimčuk, direktor prodaje u kompaniji Telemax i suosnivač brenda City Gecko. Trenutno je zbog stanja na energetskom tržištu realizacija projekata usporila, iako je broj zainteresovanih svaki dan sve veći. – Nama je bitna, a investitorima još bitnija, cijena megavat sata električne energije na berzama, na mađarskoj, hrvatskoj i srpskoj berzi koja je vezana sa BiH. Mi s njima trgujemo. Posljednje dvije godine su cijene bile rekordno visoke, povrat investicije bio je kratak, dok je sada stvar malo drugačija, cijene niže, pa su investitori oprezniji, naglašava Maksimčuk. Međutim, solarne elektrane su investicije koje se posmatraju minimalno 15+ godina, do 30 godina, tako da u Telemaxu vjeruju da se ulaganje svakako isplati. O cijenama izgradnje jednog solarnog postrojenja je nezahvalno govoriti jer na to utiče mnogo faktora, ali u Telemaxu kažu da se može govoriti o pojedinim budžetskim varijantama. – Što se tiče krova kompanija, na koji bi se postavili paneli, cijene se kreću od 650 do 850 eura po kilovat satu (kWh), po principu ključ u ruke. Mnogo faktora utiče na cijenu tako da prije izlaska na teren i detaljne analize ne možemo tačno da odredimo cijenu. Sve zavisi od strukture kompanije, potrošnje, od želja i svega ostalog, poručuje Maksimčuk. Fizičkim licima koja su zainteresovana za postavljanje panela na svojim domaćinstvima poručuju da sačekaju, jer su nakon ugradnje off-grid.
Cijena zlata pala sa rekordne vrijednosti i nafta jeftinija
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas su u porastu, a cijena zlata je pala sa rekordnih vrijednosti od prošle sedmice, dok se nafta Brent prodaje za manje od 86 dolara po barelu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.00 sati porastao na 17.876,50 poena, francuski CAC 40 na 8.069,26 poena, londonski FTSE 100 na 7.986,75 poena, moskovski MOEX na 3.467,83 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porastao na 37.986,40 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 4.967,23 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15,282,01 poen. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 80,896 dolara, a cijena nafte Brent na 85,948 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,250 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.356,52 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,5056 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,06658, što je otprilike isto kao u petak.
CEFTA SEED+ projekat nastavlja pružati podršku trgovini kroz digitalizaciju
Marx.ba CEFTA Sekretarijat i Evropska komisija potpisali su Ugovor vrijedan četiri miliona eura za aktivnosti projekta SEED+ pod nazivom „Podrška sistematskoj razmjeni elektronskih podataka (SEED+) u CEFTA-i 2024“. Ovaj projekat će poboljšati olakšavanje trgovine i ekonomsku integraciju kako unutar CEFTA-e, tako i između CEFTA-e i Evropske unije. Evropska komisija se obavezala da će u potpunosti finansirati SEED+ projekat tokom naredne tri godine, navodi se u saopćenju. Ovaj projekat je namijenjen značajnom olakšavanju trgovine robom i uslugama, promovišući bliže ekonomske veze unutar CEFTA-e i pojednostavljivanjem procesa kroz ubrzavanje digitalne tranzicije. Osnovni fokus SEED+ aktivnosti je održavanje i proširenje ovog sistema. Projekat će nastaviti da pruža podršku elektonskoj razmjeni trgovinskih podataka i dokumenata unutar CEFTA-e, promovišući trgovinu bez papira, poboljšavajući sigurnost u trgovinskim operacijama bez ometanja tokova trgovine. Smanjujući teret na ekonomske operatere, preduzetnike i građane u prikupljanju i dostavljanju trgovinskih podataka i dokumenata, SEED+ projekat teži eliminaciji prepreka i smanjenju troškova i vremena potrebnih za slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi kroz CEFTA-u. SEED+ aktivnosti također teže bližoj saradnji sa EU, usklađujući prakse sa evropskim standardima kako bi se poboljšala interoperabilnost i doprinijelo ekonomskoj integraciji CEFTA Strana u EU, objašnjeno je u saopćenju. SEED+ projekat je usklađen sa Akcionim planom za Zajedničko regionalno tržište (CRM) i novim Planom rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan, sa ciljem povećanja ekonomskog rasta i ubrzanja socio-ekonomskog usaglašavanja sa EU. Ključni rezultati CRM-a i Plana rasta, kao što su Zelene i Plave trake, bit će implementirani kroz CEFTA SEED+ projekat.
Nova strategija: Čokoladni gigant ulaže u proizvođače kakaoa
Marx.ba Barry Callebaut ulaže u uzgoj stabala kakaoa kako cene ključnog sastojka čokolade rastu, smanjujući profit za slastičare. Švicarska fabrika čokolade radi sa farmama u Brazilu i Ekvadoru na „pilotiranju i razvoju najboljih praksi za stvaranje skalabilnog i profitabilnog visokotehnološkog modela za održivu proizvodnju kakaoa“, navodi kompanija, piše Seebiz. Pristup dolazi pošto je ozbiljna nestašica kakaoa gurnula cijene na rekordno visoke i skrenula pažnju na godine hroničnog nedovoljnog ulaganja u ključnim zapadnoafričkim zemljama, ometajući sposobnost farmera da se brane od bolesti i vremenskih rizika. Inicijativa Future Farming ima za cilj da „bude katalizator za druge da ulažu u poljoprivredu i stvore partnerstva sa farmerima za modernizaciju održivog uzgoja kakaoa velikih razmjera“, navodi se u saopćenju kompanije. Barry Callebaut je potpisao inicijalni sporazum o saradnji sa poljoprivrednom kompanijom u Bahiji u Brazilu za razvoj 5.000 hektara zemlje. Imovina kompanije od 640 hektara u Ekvadoru, također, će biti dio inicijative, navodi se. Steven Retzlaff, aktuelni predsjednik kompanije Global Cocoa, postat će izvršni predsjednik FFI-ja i podnosit će izvještaj izvršnom direktoru Peter Feld. Alain Freymond će postati novi predsjednik globalne kakao kompanije. – Uvjeren sam da sa FFI nećemo samo dovesti uzgoj kakaa na industrijski nivo, već ćemo, također, pomoći da održivi kakao postane norma, rekao je Retzlaff.
FBiH najavila: Aukcije za velike solarne i vjetroelektrane od 2025. godine
Marx.ba U periodu od 2025. do 2030. godine, Federacija Bosne i Hercegovine planira pokrenuti aukcije za velike projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana s ukupnim kapacitetom od 240 MW i subvencionirati rad malih fotonaponskih postrojenja, postrojenja na biomasu i bioplin od kombiniranih 61,2 MW. Dinamiku dodjele poticaja objavilo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u prijedlogu Uredbe o kvotama za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Dražbe su omogućene novim Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitoj kogeneraciji u kolovozu prošle godine. – Javna rasprava o nacrtu uredbe otvorena je do 22. aprila, objavilo je Ministarstvo, prenosi Balkan Energy News. Dokumentom su definirane kvote za svaku tehnologiju i količine električne energije iz malih projekata koje će biti podržane zajamčenim otkupnim cijenama. Njihovi programeri natječu se na takozvanim FIT aukcijama. Nacrt sadrži i planirani obiam dražbi za velike elektrane za fiksne premije (FIP). Zajednice obnovljivih izvora energije dobile su udio u kvotama za sve tehnologije u segmentu malih objekata. Regulator će provoditi FIP aukcije najmanje jednom svake dvije godine Volumeni FIP aukcija određeni su na temelju sektorskih ciljeva za proizvodnju električne energije. Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) provodit će FIP aukcije najmanje jednom u dvije godine, stoji u Nacrtu. Cilj je jednom godišnje imati aukcije za svaku tehnologiju zasebno.
Rastu ukupni krediti domaćim sektorima, ali i depoziti
Marx.ba Ukupni krediti domaćim sektorima, ali i depoziti, iz mjeseca u mjesec rastu, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Tako su, prema zadnjem izvještaju, ukupni krediti domaćim sektorima krajem februara iznosili 23,66 milijardi KM, što je u odnosu na januar povećanje kredita od 197,5 miliona KM ili 0,8 posto. – Kreditni rast registrovan je kod sektora stanovništva za 79,3 miliona KM (0,7%) i kod privatnih preduzeća za 145,9 miliona KM (1,5%), dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Krediti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,5 miliona KM (2,1%), kod vladinih institucija za 13,2 miliona KM (1,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 1,9 miliona KM (0,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, nominalno 1,66 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 885,3 miliona KM (8,0%), kod privatnih preduzeća za 735,5 miliona KM (8,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 68,1 milion KM (41,6%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 16,5 miliona KM (2,7%) i kod vladinih institucija za 14 miliona KM (1,3%), piše u izvještaju Centralne banke BiH. Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2024. godine iznosili 31,38 milijardi KM, te da su u odnosu na prethodni mjesec povećani za 137,8 miliona KM (0,4%). – Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za 235,2 miliona KM (1,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 43,7 miliona KM (2,2%). Depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 127,2 miliona KM (1,8%), kod vladinih institucija za 2,7 miliona KM (0,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 11,2 miliona KM (0,6%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,52 milijarde KM (10,2%), kod privatnih preduzeća za 798,3 miliona KM (12,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,8 miliona KM (0,7%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 113,8 miliona KM (2,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,3 miliona KM (1,0%)”, stoji u izvještaju. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da smo u prošloj godini imali uzlazni trend depozita, ali i kredita. – Taj trend se nastavlja i u ovoj godini, s tim što možemo primijetiti da je u prvom kvartalu više rasla privreda nego što su rasli krediti. Banke, naravno, mogu biti zadovoljne s obzirom na to da rastu depoziti, što omogućava dobre izvore sredstava i omogućava da banke te izvore plasiraju, pogotovo privredi, koja nije imala tako velike kamatne stope na kredite kao u zemljama okruženja. U narednom periodu očekujemo malo veći rast kredita kod stanovništva. Kad kažem narednom periodu, mislim na naredna dva kvartala tekuće godine, naveo je Ražanica. Na pitanje kada se može očekivati da dođe do smanjenja kamatnih stopa na kredite u BiH, Ražanica odgovara da se prema nekim predviđanjima očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) koriguje naniže svoju referentnu ključnu kamatnu stopu u drugoj polovini godine. – Imamo trend smanjenja inflacije jer se približava onim ciljanim vrijednostima od dva odsto. Tako da očekujem smanjenje u 2025. godini. Mi nismo imali ni približno povećanje kamatnih stopa kao u EU, tako da će korekcija najniže kamatne stope biti simbolična u odnosu na EU, koja je znatno više dizala kamatne stope, naglasio je Ražanica.
Sajam u Mostaru: Održana konferencija “EU perspektive za BiH – Iskustva Republike Hrvatske”
Marx.ba U sklopu Trećeg mostarskog ekonomskog foruma na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2024., upriličena je danas međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske”. Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo kazao je kako je ovaj današnji forum jedna izvrsna prilika za razmjenu ideja, mišljenja i iskustava, a s ciljem unaprjeđenja ekonomskih odnosa između Hrvatske i BiH. – Upravo javne banke mogu imati veliku ulogu i doprinos u tim procesima. Konkretno HBOR je u posljednjih 10 godina podržao izvozne projekte u BiH u vrijednosti od 126 miliona eura što govori da je saradnja dobra, ali isto tako i da ima značajnog prostora za napredak, poručio je Čuvalo. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Marija Šćulac govorila je o održivosti, održivom poslovanju, o poslovanju koje nije izazov i nije teret nego prilika za gospodarski rast i razvoj. Istakla je kako se puno toga zadnjih godina događa u EU po pitanju održivosti, održivog poslovanja. Navela je tako ESG model izvještavanja o okolišnim, društvenim i upravljačkim faktorima, koje kompanije ugrađuju u svoje poslovanje da bi bile kvalitetnije i konkurentnije, da bi manje onečišćivale okoliš i da bi bile puno bolje prema svojim zaposlenicima, ali i lokalnoj zajednici u kojoj posluju. Šćulac je kazala kako s kompanijama iz BiH jako dobro sarađuju te da imaju jako dobrih primjera gdje firme iz BiH izrađuju ESG izvještaje, a koje još nemaju nikakvu obavezu da usklađuju svoje poslovanje s održivim poslovanjem. Tako je navela kompaniju TT kablovi iz BiH koja je već prošle godine izradila ESG izvještaj za 2022. godinu. – Postavila je ciljeve da će biti klimatski neutralna do 2050. godine, kao i ciljeve smanjenje emisija u svojim proizvodima, a sve to kako bi bili konkurentni na evropskom tržištu, pogotovo na tržištu skandinavskih zemalja, pojasnila je Šćulac. Potpredsjednik Gospodarske Komore Federacije BiH i Predsjednik Organizacijskog odbora Mostarskog Ekonomskog Foruma Marko Šantić smatra kako će tvrtke u BiH koje budu imale sistem ESG zasigurno zadržati svoju poziciju na evropskom tržištu, a oni koji ne budu da će otpasti. Inače, međunarodna konferencija ”EU perspektive za Bosnu i Hercegovinu – Iskustva Republike Hrvatske” odvijala se kroz tri panela. Kroz prvi panel, kako navodi Šantić, vidjeli smo koji su to benefiti koje je Hrvatska imala ulaskom u EU i što to sve BiH očekuje. – U drugom panelu predstavnici HBOR-a su govorili o saradnji i s našim kompanijama iz BiH i s kompanijama koje rade i na prostoru BiH i Hrvatske. Teći panel je u biti ESG i to je jedan model izvještavanja unutrašnje i vanjske javnosti gdje to postaje standard i obaveza u EU i naše fiorme to pomalo usvajaju, kazao je Šantić.
Atlantic Grupa zaključila transakciju Strauss Adriatic vlasnika brendova kafe Doncafe i C kafa
Marx.ba Atlantic Grupa objavila je da je zaključila transakciju kojom preuzima kompaniju Strauss Adriatic, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa. Tako se ova dva brenda ovom akvizicijom pridružuju regionalnim liderima Grand kafi i Barcaffeu u širem portfelju. Uz poznate brendove, Atlantic preuzima i moderan proizvodni pogon u industrijskoj zoni Šimanovci kraj Beograda te 220 zaposlenih. Transakciju je prethodno uvjetovano odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. – Ova akvizicija potvrđuje strateško određenje Atlantic Grupe ka jačanju našeg osnovnog poslovanja, čiji je kafa veliki dio. Vjerujem da svi mi – kao privredni subjekti, menadžment obje kompanije, zaposlenici te tržište i potrošači – možemo biti zadovoljni ishodom ove transakcije. Mi smo kao tržišni lider na čitavom prostoru naše regije uvijek imali na umu svoju odgovornost za razvoj kategorije na području JI Europe, i nastavljamo raditi u istom smjeru. Iznad svega, želim poželjeti iskrenu dobrodošlicu Doncafeu, C kafi te kolegicama i kolegama koji ulaze u naš sistem, radujući se rastu i razvoju koji je pred nama, komentirao je Mate Štetić, potpredsjednik Atlantic Grupe za strateška područja Kafu te Slatko i slano. Generalni direktor Strauss Adriatica Siniša Daničić naglašava da su našli strateškog partnera koji će jednako posvećeno razvijati dosadašnji biznis u Srbiji, kako i snažne brendove, tako i zaposlenike i samu kategoriju kafe. – Ponosni smo na rezultate koje smo dosad ostvarili i uvjereni smo da će Atlantic Grupa nastaviti uspješno razvijati integrirano poslovanje s kafom na tržištu Srbije, istako je Daničić. Iz Atlantic Grupe su naglasili kako namjeravaju značajno ulagati u razvoj poslovanja s kafom, kako u proizvodnju i razvoj tehnologije tako i brendova, njihovog proizvodnog portfelja i komunikacije, u maloprodajnom i u HoReCa segmentu. – Razvoj ključnih proizvodnih kategorija; kafe, čokolade te slatkog i slanog snacka, delikatesnih namaza i bezalkoholnih pića, organski i akvizicijama poznatih brendova u tim kategorijama, temelj su strategije razvoja kompanije. Posljednja akvizicija važan je korak na putu realizacije strategije, kao i doprinos rastu kategorije kafe u Srbiji i regiji te jačanju konkurentnosti regionalne industrije kafe i lokalnih brendova, istakli su iz Atlantic Grupe.