Berzanske robe: Cijene energije pale, metali i agri robe u padu ili stagniraju, centralne banke kupuju zlato
Marx.ba Iza nas je još jedna sedmica u kojem je, kada su berzanske robe u pitanju, cijena energije pala, dok su cijene metala i agri roba ili pale ili stagnirale, uz poneke izuzetke koje su zabilježile rast cijene na semičnom nivou. Nafta i kratkoročni trend pada cijene je i dalje u fokusu i glavni razlog zašto su indeksi koji prate kretanje berzanskih roba pali na sedmičnom nivou, piše Lider. Što se tiče nove sedmice pred nama, fokus tržišta ponovno će biti na makoekonomske pokazatelje, konkretno na vrlo važne podatke o inflaciji u SAD, koje će biti važna podloga za odluku FED-a kasnije o kamatnim stopama, ali će imati u utjecaja na kretanje američkog dolara. U agri svijetu, nakon što je USDA izvještaj iza nas, fokus se okreće na potražnju u SAD-u i vrijeme u Južnoj Americi, dok tekući ratovi u Ukrajini i Gazi nastavljaju pružati neizvjesnu, a iznad svega neželjenu geopolitičku pozadinu. Politika će također igrati ulogu, u obliku drugog kruga argentinskih predsjedničkih izbora sljedeće nedjelje. Moody‘s je snizio izglede kreditnog rejtinga SAD sa stabilnih na negativne, navodeći zabrinutost zbog velikih fiskalnih deficita i enormnog rasta duga. Nakon sniženja, cijena Credit Default Swaps (CDS), mjera kreditnog rizika koju percipira vlada SAD, dosegla je najviši nivo od vrhunca pandemije COVID-19 2020. godine. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, brzi rast plaća mogao bi zadržati inflaciju visokom duže nego što se očekivalo, a ESB bi sljedeće godine trebao zadržati stope na ili blizu rekordnih nivoa kako bi učinkovito ugasio pritiske na cijene. Utjecaj na robe i opskrbni lanac Već je u više navrata u zadnjih godinu-dvije komentirano koliko je geopolitika postala utjecajna na kretanje cijena berzanskih roba. Trenutno je nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju jer će potencijalno neke od njih imati posljedice na robe i dio opskrbnog lanca. Možda je još rano za reći, ali čini se kao da idemo prema podjeli Ukrajine na dva dijela. Dio koji okupiraju Rusi postat će Rusija, a ostatak će se pridružiti Evropskoj uniji. Anglo-američki projekt, preko Evropske komisije, također je spojiti Moldaviju i Gruziju s EU-om. U tom scenariju, ukrajinska agri roba vidjet će luku Constanta i kopneni put do Unije kao svoje glavne izlaze. To će povećati konkurenciju, prema EU proizvodnji, ne samo u ratarskim nego i u stočarskim proizvodima, jer će Kijev imati povlaštene kanale za svoj izvoz, piše u analizi Lidera. Osim toga, SAD želi udaljiti Brazil od Kine. CIA-ina javna intervencija u korist Lule na prošlim izborima već je bila snažan signal. Sada SAD i Britanija guraju EU prema Brazilu, kako bi potaknuli uvoz iz te zemlje. To će imati utjecaj na cijene mesa. Na ovo treba nadovezati činjenicu da se Njemačka i Nizozemska zalažu za smanjenje broja životinja za uzgoj stoke u EU za 30 posto, uz izgovor dobrobiti životinja, dok je očito realnost napraviti prostor za uvozne proizvode. Ovdje treba nadodati i Indiju. Trenutno se radi na sporazumu o slobodnoj trgovini s EU. Angloamerikanci su uspjeli odvojiti Indiju od BRICS-a i za izbor uzvraćaju većim izvozom u EU i favoriziraju senzacionalno širenje u Africi. U Kongu, Angoli i Keniji izravna ulaganja Indije premašuju dvije milijarde dolara, čemu je Svjetska banka dodala 600 miliona dolara godišnje, što je 600 posto više u usporedbi s prije 12 mjeseci. Dugoročno, u Africi se nazire sukob između Indije s jedne strane, podržane od Zapada, te Rusije i Kine s druge strane. Za kraj, Zapad daje sve od sebe da spriječi stvaranje novog “Puta svile” koji prolazi kroz Iran. Zbog toga je posljednjih godina Zapadu postao drag Ilham Aliyev, azerbajdžanski predsjednik, koji je uvjerio Indiju da ne povezuje svoj koridor s lukom Chabahar i da ga zamijeni prolazom kroz Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Izrael. Projekt komercijalnog koridora prolazi kroz Gazu, pa i to može dodatno pojasniti trenutnu situaciju. Kineski izvoz pao je šesti uzastopni mjesec u oktobru, za 6,4 posto na godišnjem nivou, što je bio mnogo veći pad od pada od 3,3 posto koji je očekivalo tržište. U međuvremenu, uvoz je porastao 3 posto na godišnjem nivou u oktobru, uglavnom zbog robnih pošiljki koje dolaze u Kinu dok ona gradi zalihe energije zbog nacionalne sigurnosti. Ukupni trgovinski suficit Kine u oktobru je iznosio 56,5 milijardi dolara, što je pad sa 77,7 milijardi dolara u septembru. Bilateralna trgovina s Rusijom porasla je za 12,2 posto na godišnjem nivou, dok je trgovina sa zemljama sudionicama inicijative ‘Belt and Road‘ porasla za 3,2 posto. Međutim, to nije moglo nadoknaditi izgubljenu trgovinu s Evropom i SAD-om. Izvoz u Evropu smanjio se za 12,6 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke u SAD pale za 8,2 posto zbog razduživanja. Cijene nafte i plina u padu Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale su tri sedmice zaredom, jer je trgovce zabrinula slabost potražnje u najvećim svjetskim gospodarstvima. Cijena barela Brent pala je 4,1 posto, na ispod 81,5 $/bbl, dok je cijena barela WTI pala 4,2 posto na gotvo 77 $/bbl. Na početku nove sedmice trgovina se nastavlja na tim nivoima. Zalihe nafte u SAD porasle su prije sedamn dana za gotovo 13 miliona barela, a američka vlada je poručila kako, prema novim procjenama, očekuje pad potrošnje u ovoj godini za 300 hiljada barela dnevno, dok je donedavno očekivala rast za 100.000 barela dnevno. S druge strane, kineski uvoz nafte snažno je porastao u oktobru. No trgovce je zabrinula vijest da su rafinerije u najvećem kupcu sirove nafte u svijetu zatražile od najvećeg svjetskog izvoznika Saudijske Arabije manje nafte za decembar. Trgovce zabrinjava i usporavanje rasta najvećih zapadnih ekonomija, s obzirom na to da centralne banke povišenim kamatnim stopama nastoje suzbiti inflaciju. U takvim okolnostima teško je za očekivati jačanje potražnje, pa cijene nafte može podržati samo smanjenje ponude, odnosno proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača. Evropski terminski ugovori za prirodni plin, TTF, na početku nove sedmice su na nivou od 45 €/MWh, nakon pada od 2,9 posto prošle sedmice, što je označilo četvrtu uzastopnu sedmicu pada cijene plina. Posljedica je to punih skladišta i snažnih protoka LNG-a. Ove sedmice očekuje se toplije i vjetrovito vrijeme, a rezerve prirodnog plina u Njemačkoj, kao i Francuskoj, u punom su kapacitetu. U isto vrijeme, Izrael je naredio Chevronu da nastavi proizvodnju na svom glavnom polju Tamar, koje je zatvoreno nakon napada Hamasa
Radno okruženje: Amazon ima kancelarije u nizozemskom zatvoru
Marx.ba Amazonova ispostava Amazon Web Services (AWS) prošle je godine otvorila novi kancelarijskii prostor u gradu Haarlemu u Nizozemskoj, ali jedna neobičnost privukla je pažnju korisnka društvenih mreža tek ove sedmice – Amazonove kancelarije se nalaze unutar bivšeg zatvora. Zatvor de Koepel, ili “Haarlemski dvorni zatvor,” otvoren je 1901. godine i zatvoren 2016. godine. Nakon zatvaranja, De Koepel je kratko vrijeme korišten kao sklonište za sirijske migrante koji su tražili azil u toj evropskoj državi. Amazon danas koristi prostor na trećem spratu de Koepela, gdje su zatvorske ćelije pretvorene u kancelarijske prostore, a dostupni su i zajednički stolovi za kancelarijske radnike. U četvrtak je jedan zaposlenik nizozemskog Amazona objavio obilazak kancelarijskih prostora na TikToku – što je odmah iz razumljivih razloga postalo veliki viralni hit.
Uzlet Saponije, Brodomerkura i Koestlina na hercegovački pogon
Marx.ba Nasljednici pokojnog vlasnika širokobriješkog Mepasa Mirka Grbešića žestoko su prionuli na podizanje profitabilnosti u kompanijama u hercegovačke kompanije u Hrvatskoj. Devetomjesečni izvještaji o poslovanju Saponije, Brodomerkura i Koestlina ukazuju da se u tim firmama u zadnjih godinu dana događaju brojne promjene koje su već rezultirale uspješnijim poslovanjem od onoga u prethodnim godinama, piše Lider. Saponia je u ovoj godini dobila kompletno novu Upravu. Promjene su započele nedugo nakon smrti Mirka Grbešića, lani koncem avgusta, time što je upražnjeno mjesto člana Uprave Saponie preuzeo njegov sin Ivan. Prave su promjene uslijedile ovog proljeća. Dotadašnja predsjednica Uprave Dajana Marčela dobila je otkaz, a novi je predsjednik Uprave postao Ivan Grbešić. Tokom godine Uprava Saponie, koja je još iz vremena otkako ju je 1998. godine Mepas preuzeo bila jednočlana ili dvočlana, proširena je na pet članova. Iz Francka je doveden dugogodišnji menadžer Hrvoje Bujan, iz Uprave Kraša akviziran je Davor Bošnjaković, koji je ujedno postao i jedini član Uprave Kandita, konditorske firme u Saponijinom vlasništvu. Četvrto je mjesto nedavno popunio Marko Mikulić, suprug jedne od kćeri pokojnog Grbešića, a na peto mjesto, kao prokurist, u Upravu Saponije ulazi Ivanov brat Filip. Rast prihoda Nova je ekipa na čelu Saponije u prvih devet mjeseci ove godine svojski pogurala rast prihoda (16 posto više nego u istom lanjskom razdoblju) na 78,6 miliona eura. Dobit razdoblja iznosila je 3,3 miliona eura, nešto preko milion eura više nego lani u prvih devet mjeseci. Konsolidarni prihodi grupe, Saponije i Kandita, još su i za mrvicu bolji, iznosili su gotovo 91 milion eura, 17 posto više nego lani u istom razdoblju. No konsolidirana je neto dobit iznosila 3,2 miliona eura, što ukazuje da se Kandit još uvijek nije uspio izvući iz zone gubitka u koju je upao prošle godine. – Saponia i Kandit kao vodeći proizvođači deterdženata u regiji i konditorskih proizvoda i dalje će svojim potrošačima isporučivati kvalitetne proizvode u atraktivnim pakiranjima. Naši brendovi su naša snaga. Kvalitetan portfolio i unaprjeđenje poslovanja te fokus na upravljanje resursima uz održivo poslovanje preduvjeti su da i u narednom razdoblju ostvarimo planirane poslovne ciljeve. Trasiramo strategiju investiranja s ekološkim karakterom, kako bi ozelenili ekonomiju i tako kreirali uključivije društvo, tako da u njemu mogu sudjelovati svi naši djelatnici, njihove porodice, poslovni partneri, dioničari i šira zajednica – komentar je Uprave Saponije. Preko distributerske mreže Saponije u prvih je devet mjeseci ostvarena osam miliona eura od prodaje principalskih Koestlin brendova, što je 31 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Sinergija između Osijeka i Bjelovara očito je snažno ojačana, jer je taj kanal prodaje Koestlina izravno zaslužan i za ukupan rast njegove prodaje. Koestlinovi prihodi u prvih su devet mjeseci iznosili 19,4 miliona eura, odnosno 26 posto više nego lani u isto vrijeme. Za razliku od lanjskog devetomjesečnog gubitka od 255 hiljada eura, Koestlin je u tom razdoblju ove godine prikazao dobit u iznosu od 493.000 eura. Uspješno restrukturiranje Ipak, najveće se promjene među Mepasovim firmama u Hrvatskoj u ovoj godini događaju u Brodomerkuru, u kojem je u toku cjelovito restrukturiranje s ciljem fokusiranja na “core business”. Za početak, i u Brodomerkuru je od početka ove godine postavljen novi predsjednik Uprave, Mate Pezo, kojem je glavni ovogodišnji posao prodaja neaktivnih nekretnina i podružnica koje su vezane uz poslovne segmente energetike i rudarstva. Dosad je Brodomerkur u ovoj godini već prodao skladišno prodajne komplekse Sirobuja i Rakitje, poslovni prostor u Gospiću, firmu Brodomerkur energetika, skladišta eksploziva u Dicmu – Sičane te sklopio ugovor o prodaji prostora u Splitu. To je firmi omogućilo smanjiti zaduženost za 9,6 miliona eura te ostvarivanje devetomjesečne dobiti prije oporezivanja u iznosu od 75 hiljada eura, iako joj je prihod od prodaje u tom razdoblju bio devet posto manji nego lani u prvih devet mjeseci. Brodomerkur je i prva kompanija u većinskom vlasništvu Mepasa (96,17 posto) koju je obitelj Grbešić odlučila preuzeti u cijelosti. Ponuda za preuzimanje objavljena je sredinom oktobra.
Kripto tržišta u porastu: Svi očekuju lansiranje prvog kripto ETF-a
Marx.ba U prvih deset dana novembra, tržište je svjedočilo još jednom porastu cijene Bitcoina, koji je dodatno skočio za pet posto, privremeno premašivši granicu od 37.000 dolara. Međutim, u posljednje dvije sedmice, dinamika na tržištu kriptovaluta doživjela je određene promjene. Dominacija Bitcoina je blago opala, sugerirajući da druge kriptovalute dobivaju na vrijednosti u odnosu na vodeću kriptovalutu. Ovaj preokret ukazuje na rastuće povjerenje investitora koji su otvoreni prema preuzimanju dodatnog rizika putem ulaganja u alternative. Osim toga, važno je istaći da su vijesti o očekivanim ETF fondovima i dalje ključni pokretač rasta cijena. Nedavno je Grayscale Investments usklađen s američkom Komisijom za vrijednosne papire i burze (SEC) u vezi s transformacijom GBTC trusta u ETF. Ovaj potez označava značajan korak prema širokoj prihvaćenosti kriptovaluta među institucionalnim investitorima. Zastupnici Grayscalea trenutno su podvrgnuti pitanjima odjela SEC-a, a iako su detalji još uvijek škrti, voditelj pravne službe Craig Salm nagovijestio je kako je formalno odobrenje ETF fonda samo pitanje vremena. S obzirom na trenutni rast cijena bitcoina, prognoze su optimistične. Mnogi stručnjaci sugeriraju kako bi sljedeći prodajni pritisak na Bitcoin mogao nastupiti tek kada dosegne nivo od 110.000 dolara, označavajući početak novog ciklusa rasta. Očekivanja se postavljaju visoko, a nakon sljedećeg halvinga u aprilu 2024., neki analitičari kažu kako bi Bitcoin mogao dostići vrijednost od impresivnih 130.000 dolara.
Krvna slika ekonomije Evropske unije: Ova vrsta firmi stvara bilione eura vrijednosti
Marx.ba Evropska unija imala je 2021. godine 31 milion preduzeća koja su zapošljavala 156 miliona ljudi. Od toga su 98 posto (30,3 miliona) mikro i male firme koje zapošljavaju do 49 osoba. Mikro i mala preduzeća zajedno su zapošljavala 75,8 miliona osoba, odnosno 49 posto. Generirali su 3,3 biliona eura dodane vrijednosti, što predstavlja 35 posto ukupne dodane vrijednosti (9,3 biliona eura), pokazuju podaci Eurostata. Oko 240.000 srednjih poduzeća (50-249 zaposlenih osoba) predstavljalo je 0,8 posto svih firmi i zapošljavalo je 24 miliona ljudi, bilježeći dodanu vrijednost od 1,6 biliona eura (17 posto). Iako su velika preduzeća (više od 249 zaposlenih) predstavljala samo 0,2 posto ukupnog broja kompanija, zapošljavala su više od trećine poslovne radne snage (55,6 miliona, 36 posto) i stvarala gotovo polovicu (48 posto) dodane vrijednosti (4,4 biliona eura). Prema podacima Eurostata, sektor industrije bio je onaj s najvećim prometom u 2021. Ostvario je trećinu prometa (10,6 biliona eura, 33 posto) i zapošljavao oko petinu poslovne radne snage (33 miliona osoba, 21 posto). Međutim, po broju poduzeća to je bio najmanji sektor sa samo osam posto (2,4 miliona) ukupnog broja kompanija. S 5,9 miliona preduzeća, sektor trgovine predstavljao je 19 posto ukupnog broja. Ondje zaposlenih 29,5 miliona ljudi ostvarilo je 31 posto (9,9 biliona eura) ukupnog prometa. Građevinski sektor predstavljao je 12 posto ukupnog broja firmi, ali samo šest posto (1,9 biliona eura) ukupnog prometa. U ovom je sektoru bilo zaposleno 13,4 miliona ljudi. Ostale usluge, uključujući usluge od prijevoza i skladištenja do djelatnosti smještaja i usluživanja hrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada i umjetnosti, zabave i rekreacije, čine najveći broj preduzeća, 61 posto od ukupnog broja (19 miliona preduzeća). I premda su te firme zapošljavale gotovo polovicu osoba (80,2 miliona, 51 posto), promet im je bio manji od trećine (9,8 biliona eura, 31 posto).
U prva tri kvartala ove godine u BiH kupljeno više od 8.000 novih automobila
N. D. U prva tri kvartala ove godine u Bosni i Hercegovini kupljeno je 8.067 novih automobila. Škoda, Volkswagen, Toyota i Hyundai drže oko polovine bh. tržišta kada se radi o uvozu novih automobila u BiH. Tradicionalno, Škoda se zadržala na samom vrhu sa 1.644 komada automobila koji su pronašli vlasnike u našoj zemlji. Najviše mogu zahvaliti modelu Octavia koji se prodalo 672 pa je tako ovaj automobil najprodavaniji u BiH u prvih devet mjeseci ove godine. Tu su i Fabia (275), Scala (206), Kamiq (177)… Iako je Škoda daleko ispred po broju uvezenih automobila, na drugom mjestu je Volkswagen sa brojkom od 993 u prva tri kvartala 2023. godine. Volkswagenu je najviše donio Golf kojih je uvezeno 179, a zatim slijede T-Roc (156) i Polo (139). Toyota je kao po pravilu u vrhu na bh. tržištu. Njihovoj trećoj poziciji u prvih devet mjeseci ove godine sa učešćem od 730 automobila najviše su doprinijeli modeli Yaris Cross (209 primjeraka) i Corolla Sedan (157). Listu najboljih 10 nastavljaju Hyundai (529), Renault (480), Dacia (440), Audi (356), Suzuki (345), Kia (297) i Mercedes (292). Više od 200 vozila u prvih devet mjeseci ove godine na bh. tržište su plasirali još Peugeot (288), Citroen (249), Seat (221), Ford (214) i Opel koji je bh. kupcima prodao 210 vozila. Treba naglasiti da je u BiH uvezeno 179 automobila sa oznakom BMW, te 81 Porsche. Osim već pomenutih Škoda Octavia i Fabia koje se nalaze na prvoj i trećoj poziciji kao najprodavaniji modeli, društvo im kao drugoplasirani pravi Hyundai Tucson. Ovaj SUV je ubilježio podaju od 309 primjeraka zaključno s krajem septembra ove godine.
Stručnjaci za finansijsku edukaciju: Ovo je 20 najčešćih grešaka prilikom ulaganja
Marx.ba Niko nije imun na pogreške, pa tako ni najbolji investitori. Srećom, pogreške u ulaganju mogu pružiti vrijedne lekcije tokom vremena pružajući ulagačima priliku da steknu uvid u ulaganje i izgrade otpornije portfelje. Kako bi bolje uočili najčešće greške institut CFA, globalna neprofitna organizacija koja stručnjacima za investicije pruža financijsku edukaciju, izdao je prikaz 20 najčešćih grešaka pri ulaganju na koje treba pripaziti. Od emocionalno vođenih odluka o ulaganju do plaćanja prevelikih naknada, evo nekih od najčešćih pogrešaka pri ulaganju koje je prenio Visual Capitalist. Previsoka očekivanja Razumna očekivanja povrata pomažu ulagačima da zadrže dugoročan pogled bez emocionalne reakcije Nepostojeći investicijski ciljevi Često se investitori usredotoče na kratkoročne povrate ili najnovije investicijsko ludilo umjesto na svoje dugoročne investicijske ciljeve. Manjak diverzifikacije Česta je to pogreška jer je diverzifikacija važna zbog sprječavanja da jedna dionica drastično utječe na vrijednost portfelja ulagača. Usredotočenost na kratkoročno Lako se usredotočiti na kratkoročno, ali to može natjerati investitore da preispitaju svoju izvornu strategiju i donesu neoprezne odluke Kupovina po visokoj cijeni i prodaja po niskoj Ponašanje ulagača tokom tržišnih promjena često ometa ukupnu izvedbu Previše trgovanja Postoje studije koje pokazuju da su najaktivniji trgovci u prosjeku godišnje imali lošije rezultate za 6,5 posto od onih koji više kalkuliraju Plaćanje previsokih naknada Naknade mogu značajno utjecati na ukupnu izvedbu ulaganja. Prevelika usredotočenost na poreze Iako skupljanje gubitaka od poreza može povećati povrat, donošenje odluke isključivo na temelju njenih poreznih posljedica možda neće uvijek biti opravdano. Neredovito provjeravanje ulaganja Pogledajte svoj portfelj tromjesečno ili godišnje kako biste bili sigurni da ostajete na pravom putu ili je li vašem portfelju potreban rebalans. Rizik nerazumijevanja Previše rizika može vas izbaciti iz zone udobnosti, ali premali rizik može rezultirati nižim prinosima koji ne dosežu vaše finansijske ciljeve. Potrebno je prepoznati pravu ravnotežu za vlastitu situaciju. Nepoznavanje učinka Investitori često zapravo ne znaju učinak svojih ulaganja. Potrebno je pogledati svoje povrate kako bi pratili ispunjavate li svoje investicijske ciljeve uzimajući u obzir naknade i inflaciju. Reagiranje na medije Kratkoročne negativne vijesti mogu izazvati strah pa se potrebno usredotočiti na dugoročne ciljeve. Zaboravljanje na inflaciju Inflacija ima velik utjecaj, no njen se učinak često zaboravlja. Tempiranje tržišta Određivanje vremena na tržištu je iznimno teško. Ostanak na tržištu može generirati puno veće povrate u odnosu na pokušaje savršenog tempiranja tržišta. Manjak dubinske analize Potrebno je provjeriti vjerodostojnost svog savjetnika ili brokera i pogledati njegovu historiju djelovanja ili prijašnje pritužbe na njegovo djelovanje. Saradnja s pogrešnim savjetnikom Isplati se odvojiti vrijeme za pronalazak pravog savjetnika. Potrebno je pažljivo provjeriti svog saradnika kako bi bili sigurni da su vaši ciljevi usklađeni. Emocionalno ulaganje Iako može biti izazovno, važno je ostati racionalan tokom tržišnih fluktuacija. Trčanje za prinosom Ulaganja s visokim prinosom često nose najveći rizik. Prije ulaganja u ovakvu vrstu imovine treba pažljivo procijeniti rizik. Oklijevanje o početku ulaganja Kako piše Visual Capitalist, zamislite da dvoje ljudi ulaže 200 dolara mjesečno uz pretpostavku povrata od sedam posto godišnje do dobi od 65 godina. Ako bi jedna osoba počela s 25 godina, njen bi krajnji portfelj iznosio 520.000 dolara. Ako bi druga osoba počela s 35 godina zaradila bi ukupno oko 245.000 dolara. Zato je važno, ukoliko se premišljate, početi što ranije i educirati se na vrijeme. Ne kontrolira se ono što se može Iako niko ne može predvidjeti tržište, investitori mogu kontrolirati male doprinose tokom vremena, što može imati snažne rezultate. Zaključak: Kako bi izbjegli ove uobičajene pogreške pri ulaganju, ulagači ne smiju zaboraviti ostati racionalni i usredotočiti se na svoje dugoročne ciljeve. Izgradnja solidnog portfelja često uključuje procjenu finansijskih ciljeva, tekućeg prihoda, potrošačkih navika, tržišnog okruženja te očekivanih prinosa. Imajući ove faktore na umu, ulagači mogu izbjeći fokusiranje na kratkoročne promjene tržišta i kontrolirati ono što mogu. Dugoročna mala ulaganja mogu imati snažne učinke, s potencijalom akumulacije značajnog bogatstva jednostavnim dosljednim ulaganjem tokom vremena, prenosi Lider.
Pet koraka koje trebate slijediti ako želite investirati u nekretnine
Bloomberg Adria Ubrzani rast inflacije doprinio je tome da su ljudi zbog straha od gubitka vrijednosti svoje ušteđevine počeli tražiti mjesta gdje bi taj novac mogli investirati i na neki način zaštititi njegovu vrijednost. S obzirom na nerazvijenost finansijskog tržišta u Bosni i Hercegovini, a i samo nepoznavanje načina investiranja, kao logično rješenje nametnule su se nekretnine. Ovo je i jedan od razloga zašto od prošle godine svjedočimo astronomskim cijenama nekretnina u BiH. Afiniteti prema ovakvom načinu investiranja govore o finansijskoj pismenosti naših sugrađana. Faruk Hadžić, ekonomista i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ranije je za Bloomberg Adriju kazao da je to dijelom i problem našeg obrazovnog sistema. – Mogu vam reći da smo mi iznenađeni koliko naši građani u Bosni i Hercegovini ne znaju osnovne ekonomske stvari koje bi ih se trebale, naravno, ticati – koju platu zarađuju i koliko ih država oporezuje. Kako mogu ulagati svoj novac? To su teme koje bi često trebalo da budu zastupljene u javnom prostoru, kazao je Hadžić. Također, većina kupaca nekretnina u BiH su oni koji imaju operativna sredstva, odnosno novac od prodaje nekretnina ili od drugog poslovanja, dok je manji broj onih koji kupuju stanove uzimanjem kredita. – Kupuju se stanovi, ne samo za stanovanje, već i za investicijske potrebe, odnosno oni koji se mogu iznajmljivati, koji su u centru grada ili na odličnim lokacijama, koji nemaju mane, kazao je ranije za Bloomberg Adriju Haris Kadić, agent za nekretnine i vlasnik agencije Stanpromet Sarajevo. Ipak, svi oni koji žele investirati u nekretnine moraju dobro istražiti tržište, jer neće svaka nekretnina ispuniti njihove ciljeve. Mersiha Husejnović, vlasnica i direktorica agencije za prometovanje nekretninama i investicijski konsalting MH Nekretnine, otkriva nekoliko savjeta za ulaganje u nekretnine. Jasni ciljevi Husejnović savjetuje da prije nego što kupite svoju prvu nekretninu, postavite jasne ciljeve za svoje investicije. Pitanja koja treba da razmotrite uključuju: 1. Da li želite generisati redovne prihode od iznajmljivanja ili se fokusirate na dugoročni rast vrijednosti nekretnine? 2. Koliko novca ste spremni uložiti u nekretnine? 3. Ukoliko ćete se fokusirati na iznajmljivanje – da li ćete ići na dugoročni najam ili turističku rentu preko neke od poznatih platformi? Ko će se baviti tim poslom, kao i samim održavanjem nekretnine? – Jasno definiranje ciljeva pomoći će vam da donesete ispravne odluke u vezi s vrstom nekretnine koju treba da kupite, kaže Husejnović. Istraživanje tržišta Drugi korak je istraživanje tržišta. Husejnović savjetuje da razmislite o različitim vrstama nekretnina i njihovim prednostima i manama. Nekretnine se mogu klasifikovati u nekoliko kategorija: Stanovi: Stanovi su čest izbor za prvi investicijski objekat. Oni obično zahtijevaju “manje” početnog kapitala, a iznajmljivanje stana može donijeti redovne prihode. Također, evidentno je da su cijene stanova na našem tržištu, dugoročno posmatrano, uvijek u rastu. Kuće: Glavno pitanje: da li gradite kuću ili kupujete postojeću koju ćete prilagoditi svojim potrebama? Kuće nude veću privatnost i prostor, ali mogu zahtijevati više održavanja, kao i početne investicije. Komercijalne nekretnine: Ovo uključuje kancelarijske i prodajne prostore, industrijske objekte i druge poslovne objekte. Kod ove vrste nekretnina presudne su: lokacija, infrastruktura, kao i sama kvadratura i opremljenost. Prednost je što se poslovni najam obično ugovara na dugoročni period. Rekreativne nekretnine: Podrazumijevaju vikendice, apartmane, stanove u turističkim mjestima ili objekte za kratkoročno iznajmljivanje. Naše iskustvo je da postoji težnja određene kategorije kupaca da sebi osigura “drugi dom”, bilo na planini ili na moru. U proteklom periodu ostvarili smo znatan broj prodaja nekretnina na izuzetno popularnoj Makarskoj rivijeri. Investicija u ovakvu vrstu nekretnina može biti mudar potez, uz mogućnost vlastitog korištenja i turističke rente. Zemljišta: U posljednje vrijeme na našem tržištu je izražena potražnja za zemljištem i to od nekoliko kategorija kupaca: investitora (kompanija) koji potražuju atraktivno građevinsko zemljište za projekte novogradnje, te pojedinačnih investitora (posebice s Bliskog istoka) koji su u potrazi za većim parcelama za izgradnju turističkih objekata. Shodno tome, cijene zemljišta znaju biti nedostižne za prosječnog kupca. Finansijsko planiranje Nakon što ste definirali ciljeve i izabrali vrstu nekretnine koja vam odgovara slijedi izrada detaljnog finansijskog plana. – Morat ćete uzeti u obzir – početni kapital za kupovinu nekretnine, troškove eventualnog renoviranja ili izgradnje, mjesečne troškove održavanja, poreze, osiguranje, kao i potencijalni prihod od iznajmljivanja (ako uzimate nekretninu u svrhu iznajmljivanja), kaže Husejnović. Dodaje da trebate voditi računa i o troškovima renoviranja ili izgradnje. – Prema našem iskustvu, klijenti veoma često previde cjelokupne i skrivene troškove, manjak radne snage u građevinarstvu, te radovi na nekretnini premaše planirane rokove i troškove, koji u prosjeku budu veći cca 30-40 posto od planiranih, naglašava ona. Pametno birajte agenciju s kojom ćete raditi Naredni korak je pronalazak partnera u vidu agencije za promet nekretninama. Kako je i Bloomberg Adrija ranije izvještavala, kupci su u radu s nelegalnim agencijama za nekretnine izloženi brojnim rizicima. – Razmotrite saradnju s iskusnom agencijom za prometovanje nekretninama koja vam može pomoći da pronađete pravu nekretninu (po optimalnoj cijeni), da donosite informisane odluke, te da cjelokupan kupoprodajni proces bude proveden po slovu zakona, štiteći interese svih uključenih strana, kaže Husejnović. Diverzifikacija portfolija Posljednji korak je diverzifikacija portfolija, naravno ako imate novca za kupovinu više nekretnina. – Raznovrsnost uključuje posjedovanje različitih vrsta nekretnina, na različitim geografskim lokacijama kako biste smanjili rizik i povećali prilike za profit, ističe Husejnović.
Veliko ulaganje: Širi se poznati luksuzni modni brend Hugo Boss
Marx.ba Njemački luksuzni modni brend Hugo Boss objavio je da će uložiti više od 100 miliona eura u proširenje svog distributivnog centra u Filderštatu u Njemačkoj. Nova zgrada će povećati kapacitet otpreme i skladištenja za oko 75 posto, stvarajući do 300 dodatnih radnih mjesta, piše Seebiz. – Sada stvaramo dodatne kapacitete u našem najsavremenijem logističkom centru kako bismo u budućnosti mogli brzo i pouzdano isporučiti povećan obim narudžbi. Ovom investicijom ćemo dodatno optimizovati efikasnost našeg skladišta, poslovanja i još jednom postavili nove standarde u logistici u Evropi”, prokomentarisao je generalni direktor Hugo Bossa Daniel Grieder. Planirano je da proširenje bude završeno 2026. godine. Dionicama kompanije Hugo Boss trenutno se trguje po cijeni od 57,42 eura, što je pad od 1,17 posto na berzi Xetra. Inače, Hugo Boss, poznato i po skraćenici BOSS, njemačka je kompanija luksuzne modne industrije koja proizvodi skupocjenu odjeću, obuću i modne dodatke, a poznata je i po parfemima. Osnovao ju je Hugo Ferdinand Boss u Metzingenu 1924. godine te je izvorno proizvodila odijela i uniforme. Nakon Drugo svjetskog rata i Bossove smrti okreće se proizvodima tzv. visoke mode za imućnije potrošače. Dans ova kompanija ostvaruje prosječan godišnji prihod izeđu 2,5 i 3 milijarde američkih dolara.
Coface objavio publikaciju Top 500 preduzeća za Srednju i Istočnu Evropu: Koliko su firme otporne
Marx.ba Izazovi za preduzeća u regiji srednje i istočne Evrope u početku su uključivali stalne poteškoće u različitim sektorima unatoč oporavku od posljedica pandemije Covid-19. – Tada je regiju pogodila ruska invazija na Ukrajinu, koja je rezultirala i humanitarnom i ekonomskom krizom. To je rezultiralo rastućim troškovima, posebno u energentima, kao i nedostatkom proizvodnih komponenti i poremećajima u opskrbnim lancima, objašnjava Grzegorz Sielewicz, Coface regionalni ekonomist za srednju i istočnu Evropu, razvoj u regiji. – Unatoč ovim izazovima, regija srednje i istočne Evrope je ipak uspjela ostvariti solidan rast BDP-a od 4,0% u 2022. (nakon 6,2% u prethodnoj godini), uz podršku rastućih zaliha i snažne domaće potražnje, dodao je. Međunarodna kompanija za osiguranje potraživanja predstavlja 15. izdanje studije o 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi. “Coface CEE Top 500 studija” rangira preduzeća prema prihodima i analizira dodatne pokazatelje kao što su broj zaposlenih, okvir poduzeća, sektora, tržišta i Coface kreditne procjene poduzeća. Ekonomski učinak CEE Top 500 služi kao reprezentativan pokazatelj tržišnih trendova u cijeloj regiji. – Makroekonomsko okruženje i porast troškova pružili su plodno tlo za rast poslovnih prihoda. Rezultati liste najvećih preduzeća u regiji za 2022. godinu potvrđuju ovaj trend, objašnjava Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za srednju i istočnu Evropu. Ukupan promet svih 500 preduzeća porastao je za 39.8% na 1.1 trilijuna eura. Ukupna neto dobit gotovo je porasla za 46.5% na 54,745 miliona. Osim toga, 500 preoduzeća zapošljavalo je 2.3 miliona ljudi (+3.5% u odnosu na prethodnu godinu). PKN Orlen ostaje neporažen na vrhu, značajno ojačavši svoju poziciju s povećanjem prihoda od 111%, nakon rasta od 52% u prethodnoj godini. Ostala poduzeća kao što su Češki RWE (2.), multinacionalna kompanija za naftu i plin MOL Mađarska (3.), mađarski MVM Energetika (4.), češka Škoda Auto (5.), maloprodajni lanac Jeronimo Martins Poljska (6.) i poljska energetska kompanija PGE (7.) zadržali su svoje pozicije na vrhu kao i u prošlogodišnjem izdanju. Sve ove kompanije zabilježile su veći promet u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom, a firme za trgovanje električnom energijom poput RWE-a i MVM-a čak su izvijestile o troznamenkastom rastu prihoda. Nasuprot tome, automobilski sektor je ovaj put bio manje zastupljen u prvih 10. Neka su preduzeća nadmašila svoje konkurente i pokazale se uspješnijima nego prethodne godine. U ovoj grupi uglavnom su preduzeća koja su posebno preslikala gospodarsku situaciju, odnosno profitirala od kontinuiranog skoka cijena roba. To uključuje poduzeća koja se bave trgovinom i prijenosom električne energije, kao i petrohemijska poduzeća poput bugarskog TET-a Maritsa Iztok 2 (139.) koje su napredovale za 256 mjesta zahvaljujući povećanju prihoda od 199%, hrvatski Petrol (263.) koji je napredovao za 231 mjesta, kao i litavski Ignitis UAB (80.) koji je napredovao za 214 mjesta i rumunjski Tinmar Energy (165.) koji je napredovao za 202 mjesta na ljestvici. Tri ključna sektora prema najvećim poduzećima u regiji i dalje čine značajan udio u prihodima od gotovo 58%. Međutim, vodeća grupa sektora ovaj se put promijenila. Rast cijene roba dovele su do skoka prihoda firmi koje proizvode i trguju energijom. Stoga su sektori komunalnih i javnih usluga te minerali, hemikalije, nafta, plastika i farmacija zabilježili najveći rast prihoda u 2022. godini, i to za 64,1% odnosno 60,9%. Potom su skočile i cijene poljoprivrednih proizvoda i raznih drugih inputa, a svi sektori bilježe dvoznamenkastu dinamiku rasta prihoda osim građevinarstva koje bilježi rast od 8,1%. Sektor minerala, hemikalija, nafte, plastike & farmacije najviše je zastupljen na popisu CEE Top 500 preduzeća. Sektor je doživio najveći porast neto dobiti (+100,5%) budući da je rast cijena nafte i prirodnog plina pružio mogućnosti za stvaranje dobiti kroz rafinerijske marže, unatoč tekućim izazovima. Sektor komunalnih i javnih usluga pomakao se s četvrtog na drugo mjesto zahvaljujući iznimnom rastu prihoda (+64,1%). U odnosu na prethodnu godinu, ovaj sektor je povećao svoju zastupljenost na aktualnoj ljestvici za 15, što je najveći porast među svim sektorima. Mnoga komunalna i javna poduzeća su u državnom vlasništvu ili je država dio njihove vlasničke strukture. Iako su automobilska industrija i transport i dalje među vodećim sektorima, suočeni su s izazovima, uključujući smanjenu potražnju zbog pandemije i poremećaja u opskrbnom lancu, što je rezultiralo smanjenim prihodom unatoč određenom rastu prometa i dobiti. Industrija ostaje dominantna u četiri zemlje: Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. – Zemlje srednje i istočne Evrope zadržale su svoju ulogu aktivnih izvoznika, prvenstveno u zapadnu Evropu, a također su proširile svoj izvoz na dalja odredišta izravnim isporukama i uključivanjem u opskrbni lanac. Međutim, glavni rizik u 2023. izazovno je vanjsko ekonomsko okruženje u zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj, koje bi moglo utjecati na zemlje srednje i istočne Evrope zbog slabe gospodarske aktivnosti i prigušene globalne trgovine, objašnjava Grzegorz Sielewicz. – Unatoč tome, očekuje se postupni oporavak u narednim kvartalima. Dok je potrošnja domaćinstava bila pod utjecajem inflacije i povećanih kamatnih stopa, očekuje se da će postupno pridonijeti rastu kako dezinflacija napreduje, a tržište rada ostaje snažno, dodao je.