Specijalizirani italijanski medij o bh. kompaniji: Vrlo elegantan dizajn i pažljivo odabrani materijali
N. D. Ugledni italijanski specijalizirani medij Vita in Camper posvetio je pažnju bh. kompaniji Derubis Caravans koja se bavi proizvodnjom luksuznih kampera, a malo je reći da su itekako oduševljeni. – Derubis je bosanskohercegovački proizvođač koji dolazi iz svijeta nautike i specijaliziran je za proizvodnju jahti. Kompanija predstavlja dva modela luksuznih karavana sa visokokvalitetnim tehničkim karakteristikama. Vrlo elegantan dizajn za eksterijere i interijere, kao i pažljivo odabrani materijali. Postoje široke mogućnosti za prilagođavanje od strane krajnjeg kupca. Derubis monocoque, u potpunosti napravljen od fiberglasa i izolovan bešavnom poliuretanskom penom, proizvodi se postupkom RUČNOG POSTAVLJANJA. Ručno laminiranje je tehnika u kojoj se laminat progresivno sastavlja kroz sekvencijalni raspored svih listova koji karakteriziraju konačni sloj. Dizajn, inženjering i proizvodnja makete i konačno kalupa se pedantno izvode u proizvodnom pogonu Derubis, pišu Italijani. U tekstu nastavljaju sa iznošenjem pozitivnih zapažanja. – Okvir se prvo priprema i montira. Spremnici za tekućinu smješteni su između dva uzdužna člana okvira. Cijevi za vodu i grijanje pripremaju se zajedno sa rezervoarima. Monokok, zajedno sa podom, se zatim ugrađuje na AL-KO šasiju. Monokok je izrađen od stakloplastike, izuzetno otpornog, elastičnog i laganog materijala. Ova velika elastičnost eliminira opasnost od oštećenja od tuče i daje krutost, zaštitu i izdržljivost cijeloj živoj ćeliji. Monokok od fiberglasa je sendvič struktura sastavljena isključivo od fiberglasa i ekspandiranog poliuretana. Karakteristike toplinske i zvučne izolacije su visoke, poručuje Vita in Camper.
Analiza: Makroekonomsko okruženje nastavit će gurati rast cijena zlata i srebra
Bloomberg Adria Tržište robe pokazuje mješovitu sliku tokom 2023. godine. Metali su i dalje pod pritiskom događaja u Kini i općenito slabih ekonomskih izgleda. Sektor poljoprivrede i energetike se stabilizirao u odnosu na turbulentnu 2022., dok plemeniti metali ostvaruju benefite kao sredstva zaštite od inflacije, recesijskog okruženja i geopolitičkih napetosti. U 2024. godini očekuje se rast cijena zlata i srebra, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi. Iako je 2022. pružila visoku osnovu, snažna potražnja za zlatom nastavila se i u 2023. godini zbog recesijskog okruženja, restriktivnih monetarnih politika i još uvijek visoke inflacije. Potražnja za zlatom zbog izrade nakita pokazala je otpornost, baš kao i stvarna potražnja za nakitom, bez obzira na povećanu cijenu. Centralne banke i dalje gomilaju zlato – zalihe su porasle za 14 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2023.- iako nešto sporijim tempom u drugom kvartalu 2023. zbog prodaje Turske. – Cijena je porasla za devet posto od početka godine, sa značajnim dijelom samo u oktobru 2023. Kao odgovor na izbijanje rata između Hamasa i Izraela, cijena zlata naglo je porasla, povećavajući se za 7,3 posto mjesečno. Ovo je bio drugi veliki skok cijene, nakon skoka u martu 2023. zbog tržišne uznemirenosti izazvane bankarskom krizom, navode analitičari Bloomberg Adrije. Investiranje u zlato ima teorijske osnove – u slučaju tržišnih poteškoća, ulažeš u zlato. Svi kupuju zlato, cijena raste, teorija se sama ostvaruje. Posljednjih godina to je bio primjer toga. Drugim riječima, ako smo prije 10 godina ulagali u S&P 500 imovinu, zaradili bismo više nego da smo samo ulagali u zlato. No, ako ste isto ulaganje napravili 2021. godine, rezultati bi bili suprotni – držanje zlata od 2021. godine bilo bi unosnije u odnosu na dionički portfolio. – Historijski gledano, zlato se smatra zaštitom od inflacije, pa nema sumnje da je to glavni razlog za porast cijene u periodu od 2021. do 2023. S obzirom na to da većina investitora – otprilike 70 posto njih – nema zlata ili ima manje od jedan posto u svom portfelju, nedavna potražnja bila je snažno potaknuta centralnim bankama koje povećavaju svoje zlatne zalihe, pojašnjavaju analitičari. Za razliku od zlata, srebro je djelomično industrijski metal te je otprilike 45 posto ukupne potražnje u 2022. bilo za potrebe industrije. Globalno usporavanje imalo je snažan uticaj na cijenu, koja je pala za četiri posto od početka godine, iako pokazuje sličan uzorak kao zlato, snažno reagirajući i na globalne događaje koji remete tržište. Omjer zlato/srebro povećao se u 2023. jer je srebro osjetljivije na ne tako optimistične izglede industrije. Ipak, srebro je postavljeno za sticanje veće vrijednosti u budućnosti, jer raste potražnja za industrijskom upotrebom zbog trendova elektrifikacije (npr. proizvodnja solarnih panela). Analitičari očekuju da će zlato i srebro zadržati svoju cjenovnu prednost do kraja 2023. i tokom 2024. godine, zahvaljujući svom svojstvu čuvanja vrijednosti i još uvijek prisutnim inflacionim i nesigurnim ekonomskim i geopolitičkim okruženjem. Ističu da će trenutni globalni makroekonomski izgledi biti najvažniji pokretač cijene zlata. – S obzirom na to da je većina evropskih zemalja u recesijskom okruženju, te da se očekuje povlačenje SAD-a u recesiju negdje 2024. godine, cijena zlata će rasti, naglašavaju analitičari. Pojašnjavaju da će monetarne politike podržati recesijsko okruženje te da očekuju da će ostati u restriktivnim zonama barem do sredine 2024., što će dati dodatnu podršku zlatu. Globalne geopolitičke nesigurnosti također će ići u korist cijene zlata. Centralne banke mogu usporiti tempo kupovine zlata 2024. godine, ali ne očekuje se značajan pad cijene, uzimajući u obzir sve druge faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar oslabiti u 2024. naspram košarice valuta, što će gurnuti potražnju i cijenu zlata prema gore. – Prvo, slabiji dolar znači pristupačnije ulaganje u zlato poboljšavajući potražnju, budući da je cijena zlata denominirana u dolaru. Drugo, zlato i dolar se smatraju rezervnim valutama i kao takvi uglavnom imaju negativne korelacije, pojašnjavaju analitičari. Kada je riječ o srebru, analitičari dugoročno vide naginjanje prema povoljnijem izgledu za srebro, zbog povećane potražnje u industriji. – Očekujemo da će cijena srebra također rasti u 2024., iako u manjoj mjeri u poređenju sa zlatom. Također se smatra dobrim čuvarom vrijednosti, a makroekonomski profil u 2024. godini podržat će potražnju za srebrom i njegovu cijenu, pojašnjavaju analitičari. Također, rast u segmentu tehnologije zelene energije podržat će potražnju za srebrom. – Posebno jer proizvodnja solarnih panela zahtijeva veliku količinu srebra, što će dugoročno vršiti pritisak na njegovu potražnju. Vidimo da će povećana upotreba srebra u industriji u većoj mjeri podržati trend rasta cijena u odnosu na njegovo svojstvo “čuvara vrijednosti”, zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
Čini se da se lijepo vrijeme vratilo: Dionička tržišta u uzletu nakon objava o popuštanju inflacije
Marx.ba Svjetske dionice porasle su u srijedu na najviši novo u posljednja dva mjeseca na valu očekivanja završetka globalnog podizanja kamatnih stopa nakon izvještaja u usporavanja inflacije u SAD i Evropi. Svjetski dionički indeks MSCI, koji prati dionice u 49 zemalja, porastao je 0,5 posto s objavom vijesti o značajnom popuštanju inflatornih pritisaka u Evropi i najave državnog paketa pomoći u Kini. Paneuropski indeks STOXX 600 u međuvremenu je ojačao 0,6 posto, a zamah je dobio nakon objave da je britanska inflacija u oktobru prikočila više od očekivanja što je potaknulo rast funte te oklade da će Bank of England sniziti stope do sredine iduće godine, piše Reuters. Oporavak funte – Čini se da se lijepo vrijeme vratilo. Tržište počinje cijeniti mogućnost smanjenja stopa u SAD i Evropi. Mislim da će se rast dionica nastaviti u 2024., kao i obveznica, naravno, ovisno o međunarodnoj situaciji koja je i dalje komplicirana zbog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku te trgovinskim napetostima s Kinom, rekao je Carlo Franchini, voditelj institucionalnih klijenata u banci Ifigest u Milanu. Britanski indeks potrošačkih cijena porastao je 4,6 posto u oktobru na godišnjem nivou, usporavajući s septembarskih 6,7 posto. Inflacija u Italiji i Francuskoj također se smanjila na 1,8 posto, odnosno 4,5 posto prošlog mjeseca. Potrošačke cijene u SAD u oktobru su ostale nepromijenjene u oktobru, dok im se prognozirao blagi rast. U utorak je Nasdaq skočio 2,4 posto, a Russell 2000 indeks skočio je 5 posto. Američka valuta oslabila je nakon objave brojki o inflaciji – dolarov indeks iznosio je 104,17, što je blizu najniže razine posljednja dva ovogodišnja mjeseca. Oboružani najnovijim informacijama o kretanju cijena, ulagači sada daju 30 posto šanse da bi Fed već u martu iduće godine mogao smanjiti kamatne stope. Prinosi na 10-godišnje trezorske obveznice porasli su tri bazna boda na 4,47 posto, dok su prinosi na desetogodišnje njemačke državne vrijednosnice uglavnom ostali bez promjene. Snuždeni sektor Tržišta je potpomogla snažna industrijska proizvodnja i podaci o maloprodaji u Kini, kao i objava Bloomberga da tamošnja vlast planira bilion juana, odnosno 137 milijardi dolara, jeftinog finansiranja u pokušaju potakne oporavak tržišta nekretnina. MSCI-jev najširi indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana ojačao je 2,7 posto. Hang Seng porastao je gotovo 4 posto u Hong Kongu zahvaljujući oporavku nekretninskih developera za više od 5 posto nakon proaktivnijeg pristupa Pekinga rješavanju duboke krize. Sektor nekretnina i dalje je snužden, ulaganja u razdoblju od januara do oktobra pala su za 9,3 posto na godišnjem nivou.
Ništa se ne prepušta slučaju u biznisu: Onaj ko ne planira, planira neuspjeh
Marx.ba Onaj ko ne planira, planira neuspjeh, izreka je koja se često prigodno citira kada se želi istaći važnost planiranja. Ipak, jako brze globalne, društvene, geopolitičke i tržišne promjene pretvorile su proces planiranja u rješavanje jednadžbi s previše nepoznanica. I dok je prije dvadesetak godina bilo uobičajeno da organizacije imaju petogodišnje ili čak desetogodišnje planove, koji su odražavali uvjerenje da je budućnost lako predvidljiva unutar relativno uskog raspona varijacija, koronakriza i deglobalizacija doveli su do toga da je neizvjesno okružje postalo „novo normalno“. Kako uopće planirati u takvim okolnostima? Od kojih varijabli početi, treba li izrađivati više scenarija? Mogu li i trebaju li planirati i male firme? Odgovore na ta i brojna druga pitanja pokušavaju dati stručnjaci. – Proces planiranja i sadržaj ovise o veličini preduzeća i industriji u kojoj posluje. Tako npr. proizvodno poduzeće treba imati planove prodaje, proizvodnje, nabave, plaća, finansiranja itd. Svi pojedinačni planovi objedinjuju se u centralni plan, koji se manifestira u obliku projekcija finansijskih izvještaja – računa dobiti i gubitka, bilance i novčanog toka. U proces planiranja trebali bi biti uključeni svi odjeli u preduzeću u kontekstu pružanja inputa iz svoje domene rada. Obično odjeljenje finansija ili kontrolinga koordinira cijeli proces, objedinjuje pojedinačne planove i izvještava menadžment i ostale involvirane o rezultatima plana i njegovom ostvarenju – mišljenja Mario Kurtović, nezavisni kreditni analitičar, te dodao da je u zadnje vrijeme kod velikih preduzeća primjetan trend primjene rolling forecasta, odnosno revidiranja plana u određenim intervalima, obično kvartalno. – Na taj se način reflektiraju do tada ostvareni rezultati, ali se u nove projekcije inkorporiraju nove informacije i promjene koje se očekuju, što je postalo jako važno u današnjem VUCA kontekstu (V – volatility, U – uncertainty, C – complexity, A – ambiguity) – objasnio je Kurtović za Lider.
Stigao je Ampere: Brend poznatog proizvođača koji će se baviti samo električnim vozilima
N. D. Kako bi se suočila s izazovima preobrazbe automobilske industrije i iskoristila prilike koje iz nje proizilaze, ali i kako bi odgovorila na vodeće klimatske izazove, Renault Grupa stvorila je Ampere. Riječ je o novom modelu automobilske kompanije koja želi postati evropski predvodnik na brzorastućem tržištu električnih vozila. Nadahnuta tehnologijom, kompanija Ampere razvija horizontalni poslovni model koji bi trebao omogućiti veću prilagodljivost i ubrzati stvaranje inovacija. Cilj je proizvesti cjenovno pristupačna električna vozila, odnosno učiniti ih dostupnima svim kupcima na evropskom tržištu. Ampere se oslanja na 15 godina stručnosti u području električnih vozila te spaja prilagodljivu i učinkovitu organizaciju kako bi evropskom tržištu ponudio 100% električna vozila, a kupcima pružio jedinstveno iskustvo. Firma je osnovana u skladu s planom koji predviđa integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih ciljeva u čitavom lancu vrijednosti – od proizvoda i usluga koje kompanija razvija do samih proizvodnih procesa, čime se potiče niskougljično kružnu ekonomiju. Time Ampere utjelovljuje treće poglavlje strateškog plana Renault Grupe “Renaulution”, pod nazivom “Revolution”. Ampere zapošljava više od 11.000 radnika, od čega je 35% inženjera. Zaposlenici firmeodgovorni su za dizajn, razvoj, proizvodnju i stavljanje na tržište visokoučinkovitih, sigurnih i održivih vozila s potpisom marke Renault. Svi zajedno ulažu velike napore kako bi omogućili radikalnu preobrazbu i širom otvorili vrata električnoj mobilnosti. Ampere upravlja s 11 lokacija u Francuskoj, među kojima su četiri industrijska postrojenja: središte ElectriCity koje uključuje tvornice u Douaiju, Maubeugeu i Ruitzu, i tvornica u Cléonu. – Stvorili smo novi model firme specijalizirane za električna vozila i softverska rješenja. U želji da na bolji način predstavimo vlastitu revoluciju i odvažnost svojih timova, odlučili smo se na sljedeće: uvođenje održive korporativne vizije koja se odražava u svakom procesu i proizvodu, oslanjanje na prednosti Grupe i sveobuhvatnu analizu načina na koji djelujemo, stvaranje usko povezanog tima i rad za kolektiv, oslanjanje na francuske korijene kako bismo postali vodeća firma u Evropi te potvrđivanje predanosti kupcima, planetu i svemu što na njemu živi. Plan firme Ampere odražava zahtjevne ambicije Renault Grupe – zato sam jako ponosan što smo napravili tako velik korak naprijed, poručio je Luca de Meo, glavni direktor kompanije Ampere i Renault Grupe. Logotip firme Ampere izveden je iz dijamantnog oblika – dugovječnog i čuvenog simbola koji odražava ljudsku i industrijsku prošlost firme Renault. Stvoren od nekoliko dijamanata, logotip ilustrira novi model povezanih i prilagodljivih timova, specijaliziranih za različita područja. Njegova kompozicija govori o idejama, neprestanom kretanju i stremljenju ka višem, zajedničkom cilju, poručuju iz novoosnovane kompanije.
Analiza: Kako će trenutni sukobi na Bliskom istoku utjecati na evropsko tržište
Marx.ba U učestalo promjenjivom svijetu globalne geopolitike, financijska se tržišta pokazuju nevjerovatno otpornim na turbulencije. No, tokom posljednjih četrdesetak godina, berze su preživjele kratkoročna padove kao odgovor na razne geopolitičke krize. Ono što čudi je još brži oporavak koji uslijedi nakon ovakvih padova. Čak i nakon tragičnih incidenata poput napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra ili usred ratnih sukoba poput ovih koji se trenutno odvijaju u Ukrajini, evropski indeksi pokazali su izvanrednu sposobnost oporavka. U tom kontekstu, sukob na Bliskom istoku pokreće raspravu o mogućim utjecajima na evropsku ekonomiju i finansijska tržišta, stoji u analizi Freedom24. Historijski gledano, u proteklih 40 godina evropski indeksi (reprezentativna vrijednost – DAX Indeks u Frankfurtu) pokazali su kratkoročni pad cijena na datume raznih geopolitičkih događaja (ratovi, vojne operacije, teroristički akti i slično). Istodobno, unutar mjesec dana od početka geopolitičkog događaja, u većini slučajeva indeksi su se oporavili i počeli rasti iznad starih vrijednosti (uključujući napade 11. 09., terorističke napade u Londonu i Madridu te vojne sukobe u Ukrajini). Također je važno napomenuti da je osjetljivost evropskih indeksa na niz nedavnih sukoba između Izraela i njegovih susjeda relativno niska, što ukazuje da će trenutna eskalacija na Bliskom istoku vjerovatno imati vrlo ograničen ili nikakav učinak na ekonomiju i dionice evropskog tržišta. Izrael je tek 25. najveći trgovinski partner Evropske unije, predstavljajući samo 0,8 posto ukupne robne trgovine EU u 2022. godini. Situacija vezana uz cijene dionica je takva jer sukob između Izraela i Hamasa trenutno ne uključuje nove velike sudionike (poput, primjerice, Irana), što je dobar pokazatelj za tržište i opravdava stabilnost te ne ostavlja poguban učinak na evropsku ekonomiju, prenosi Lider. Ako bi sukob eskalirao, ključni potencijalni rizik za Evropu leži u poremećaju opskrbe naftom (npr. poremećaj u Hormuškom tjesnacu između Irana i UAE), što bi vjerovatno rezultiralo skokom cijena nafte. Ipak, analitičari Freedom24 smatraju da je takav scenarij malo vjerovatan. Općenito, ne očekuju nikakva ograničenja u opskrbi nafte ili zemnog plina od strane zemalja Bliskog istoka. Faktor rizika je veći pritisak na Iran od strane SAD i EU, što bi moglo utjecati na smanjenu proizvodnju nafte – u ožujku ove godine Iran je povećao proizvodnju za 0,48 miliona barela dnevno. U slučaju širenja vojnog sukoba (bez ograničenja opskrbe naftom) cijene nafte mogle bi imati dodatan “geopolitički porez”, što bi kratkoročno izvršilo pritisak na evropsku inflaciju. A veća inflacija i više kamatne stope faktor su ranjivosti evropskog gospodarstva. Freedom24 pretpostavlja da ćemo, u slučaju da sukob između Izraela i Hamasa nastavi eskalirati, osjetiti kratkoročni pritisak na razne industrije, uključujući finansijske ustanove, cijene tehnologija i materijala, a građani će dva puta razmisliti o trošenju novca na stvari koje nisu svakodnevna potreba. S druge strane, ne očekuju da će utjecaj sukoba na Bliskom istoku imati dugoročni učinak na tržište i raspoloženje ulagača u Evropi. Kao što vidimo, nakon tri dana pada prinosa desetogodišnjih njemačkih državnih obveznica, svi prinosi su porasli na lokalne maksimume u roku od sedam dana, a DAX Indeks je rastao dva dana u nizu. Cijene nafte rasle su dvije sedmice (s 82 na 93,3 američkih dolara), ali su potom izgubile veći dio akumuliranog rasta. U cjelini, regija bi trebala ostati neutralna: trenutne procjene su ispod historijskih nivoa, dok Evropa nastavlja balansirati na rubu recesije (BDP je smanjen za 0,1 posto u 3. kvartalu). Kao što je ranije istaknuto, sukob na Bliskom istoku vjerovatno će biti ograničene prirode i neće imati primjetan utjecaj na EU. Istodobno, ako dođe do scenarija eskalacije ili potencijalnog pogoršanja gospodarske situacije u EU, ulagači se mogu zaštititi:
Berzanske robe: Cijene energije pale, metali i agri robe u padu ili stagniraju, centralne banke kupuju zlato
Marx.ba Iza nas je još jedna sedmica u kojem je, kada su berzanske robe u pitanju, cijena energije pala, dok su cijene metala i agri roba ili pale ili stagnirale, uz poneke izuzetke koje su zabilježile rast cijene na semičnom nivou. Nafta i kratkoročni trend pada cijene je i dalje u fokusu i glavni razlog zašto su indeksi koji prate kretanje berzanskih roba pali na sedmičnom nivou, piše Lider. Što se tiče nove sedmice pred nama, fokus tržišta ponovno će biti na makoekonomske pokazatelje, konkretno na vrlo važne podatke o inflaciji u SAD, koje će biti važna podloga za odluku FED-a kasnije o kamatnim stopama, ali će imati u utjecaja na kretanje američkog dolara. U agri svijetu, nakon što je USDA izvještaj iza nas, fokus se okreće na potražnju u SAD-u i vrijeme u Južnoj Americi, dok tekući ratovi u Ukrajini i Gazi nastavljaju pružati neizvjesnu, a iznad svega neželjenu geopolitičku pozadinu. Politika će također igrati ulogu, u obliku drugog kruga argentinskih predsjedničkih izbora sljedeće nedjelje. Moody‘s je snizio izglede kreditnog rejtinga SAD sa stabilnih na negativne, navodeći zabrinutost zbog velikih fiskalnih deficita i enormnog rasta duga. Nakon sniženja, cijena Credit Default Swaps (CDS), mjera kreditnog rizika koju percipira vlada SAD, dosegla je najviši nivo od vrhunca pandemije COVID-19 2020. godine. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, brzi rast plaća mogao bi zadržati inflaciju visokom duže nego što se očekivalo, a ESB bi sljedeće godine trebao zadržati stope na ili blizu rekordnih nivoa kako bi učinkovito ugasio pritiske na cijene. Utjecaj na robe i opskrbni lanac Već je u više navrata u zadnjih godinu-dvije komentirano koliko je geopolitika postala utjecajna na kretanje cijena berzanskih roba. Trenutno je nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju jer će potencijalno neke od njih imati posljedice na robe i dio opskrbnog lanca. Možda je još rano za reći, ali čini se kao da idemo prema podjeli Ukrajine na dva dijela. Dio koji okupiraju Rusi postat će Rusija, a ostatak će se pridružiti Evropskoj uniji. Anglo-američki projekt, preko Evropske komisije, također je spojiti Moldaviju i Gruziju s EU-om. U tom scenariju, ukrajinska agri roba vidjet će luku Constanta i kopneni put do Unije kao svoje glavne izlaze. To će povećati konkurenciju, prema EU proizvodnji, ne samo u ratarskim nego i u stočarskim proizvodima, jer će Kijev imati povlaštene kanale za svoj izvoz, piše u analizi Lidera. Osim toga, SAD želi udaljiti Brazil od Kine. CIA-ina javna intervencija u korist Lule na prošlim izborima već je bila snažan signal. Sada SAD i Britanija guraju EU prema Brazilu, kako bi potaknuli uvoz iz te zemlje. To će imati utjecaj na cijene mesa. Na ovo treba nadovezati činjenicu da se Njemačka i Nizozemska zalažu za smanjenje broja životinja za uzgoj stoke u EU za 30 posto, uz izgovor dobrobiti životinja, dok je očito realnost napraviti prostor za uvozne proizvode. Ovdje treba nadodati i Indiju. Trenutno se radi na sporazumu o slobodnoj trgovini s EU. Angloamerikanci su uspjeli odvojiti Indiju od BRICS-a i za izbor uzvraćaju većim izvozom u EU i favoriziraju senzacionalno širenje u Africi. U Kongu, Angoli i Keniji izravna ulaganja Indije premašuju dvije milijarde dolara, čemu je Svjetska banka dodala 600 miliona dolara godišnje, što je 600 posto više u usporedbi s prije 12 mjeseci. Dugoročno, u Africi se nazire sukob između Indije s jedne strane, podržane od Zapada, te Rusije i Kine s druge strane. Za kraj, Zapad daje sve od sebe da spriječi stvaranje novog “Puta svile” koji prolazi kroz Iran. Zbog toga je posljednjih godina Zapadu postao drag Ilham Aliyev, azerbajdžanski predsjednik, koji je uvjerio Indiju da ne povezuje svoj koridor s lukom Chabahar i da ga zamijeni prolazom kroz Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Izrael. Projekt komercijalnog koridora prolazi kroz Gazu, pa i to može dodatno pojasniti trenutnu situaciju. Kineski izvoz pao je šesti uzastopni mjesec u oktobru, za 6,4 posto na godišnjem nivou, što je bio mnogo veći pad od pada od 3,3 posto koji je očekivalo tržište. U međuvremenu, uvoz je porastao 3 posto na godišnjem nivou u oktobru, uglavnom zbog robnih pošiljki koje dolaze u Kinu dok ona gradi zalihe energije zbog nacionalne sigurnosti. Ukupni trgovinski suficit Kine u oktobru je iznosio 56,5 milijardi dolara, što je pad sa 77,7 milijardi dolara u septembru. Bilateralna trgovina s Rusijom porasla je za 12,2 posto na godišnjem nivou, dok je trgovina sa zemljama sudionicama inicijative ‘Belt and Road‘ porasla za 3,2 posto. Međutim, to nije moglo nadoknaditi izgubljenu trgovinu s Evropom i SAD-om. Izvoz u Evropu smanjio se za 12,6 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke u SAD pale za 8,2 posto zbog razduživanja. Cijene nafte i plina u padu Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale su tri sedmice zaredom, jer je trgovce zabrinula slabost potražnje u najvećim svjetskim gospodarstvima. Cijena barela Brent pala je 4,1 posto, na ispod 81,5 $/bbl, dok je cijena barela WTI pala 4,2 posto na gotvo 77 $/bbl. Na početku nove sedmice trgovina se nastavlja na tim nivoima. Zalihe nafte u SAD porasle su prije sedamn dana za gotovo 13 miliona barela, a američka vlada je poručila kako, prema novim procjenama, očekuje pad potrošnje u ovoj godini za 300 hiljada barela dnevno, dok je donedavno očekivala rast za 100.000 barela dnevno. S druge strane, kineski uvoz nafte snažno je porastao u oktobru. No trgovce je zabrinula vijest da su rafinerije u najvećem kupcu sirove nafte u svijetu zatražile od najvećeg svjetskog izvoznika Saudijske Arabije manje nafte za decembar. Trgovce zabrinjava i usporavanje rasta najvećih zapadnih ekonomija, s obzirom na to da centralne banke povišenim kamatnim stopama nastoje suzbiti inflaciju. U takvim okolnostima teško je za očekivati jačanje potražnje, pa cijene nafte može podržati samo smanjenje ponude, odnosno proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača. Evropski terminski ugovori za prirodni plin, TTF, na početku nove sedmice su na nivou od 45 €/MWh, nakon pada od 2,9 posto prošle sedmice, što je označilo četvrtu uzastopnu sedmicu pada cijene plina. Posljedica je to punih skladišta i snažnih protoka LNG-a. Ove sedmice očekuje se toplije i vjetrovito vrijeme, a rezerve prirodnog plina u Njemačkoj, kao i Francuskoj, u punom su kapacitetu. U isto vrijeme, Izrael je naredio Chevronu da nastavi proizvodnju na svom glavnom polju Tamar, koje je zatvoreno nakon napada Hamasa
Radno okruženje: Amazon ima kancelarije u nizozemskom zatvoru
Marx.ba Amazonova ispostava Amazon Web Services (AWS) prošle je godine otvorila novi kancelarijskii prostor u gradu Haarlemu u Nizozemskoj, ali jedna neobičnost privukla je pažnju korisnka društvenih mreža tek ove sedmice – Amazonove kancelarije se nalaze unutar bivšeg zatvora. Zatvor de Koepel, ili “Haarlemski dvorni zatvor,” otvoren je 1901. godine i zatvoren 2016. godine. Nakon zatvaranja, De Koepel je kratko vrijeme korišten kao sklonište za sirijske migrante koji su tražili azil u toj evropskoj državi. Amazon danas koristi prostor na trećem spratu de Koepela, gdje su zatvorske ćelije pretvorene u kancelarijske prostore, a dostupni su i zajednički stolovi za kancelarijske radnike. U četvrtak je jedan zaposlenik nizozemskog Amazona objavio obilazak kancelarijskih prostora na TikToku – što je odmah iz razumljivih razloga postalo veliki viralni hit.
Uzlet Saponije, Brodomerkura i Koestlina na hercegovački pogon
Marx.ba Nasljednici pokojnog vlasnika širokobriješkog Mepasa Mirka Grbešića žestoko su prionuli na podizanje profitabilnosti u kompanijama u hercegovačke kompanije u Hrvatskoj. Devetomjesečni izvještaji o poslovanju Saponije, Brodomerkura i Koestlina ukazuju da se u tim firmama u zadnjih godinu dana događaju brojne promjene koje su već rezultirale uspješnijim poslovanjem od onoga u prethodnim godinama, piše Lider. Saponia je u ovoj godini dobila kompletno novu Upravu. Promjene su započele nedugo nakon smrti Mirka Grbešića, lani koncem avgusta, time što je upražnjeno mjesto člana Uprave Saponie preuzeo njegov sin Ivan. Prave su promjene uslijedile ovog proljeća. Dotadašnja predsjednica Uprave Dajana Marčela dobila je otkaz, a novi je predsjednik Uprave postao Ivan Grbešić. Tokom godine Uprava Saponie, koja je još iz vremena otkako ju je 1998. godine Mepas preuzeo bila jednočlana ili dvočlana, proširena je na pet članova. Iz Francka je doveden dugogodišnji menadžer Hrvoje Bujan, iz Uprave Kraša akviziran je Davor Bošnjaković, koji je ujedno postao i jedini član Uprave Kandita, konditorske firme u Saponijinom vlasništvu. Četvrto je mjesto nedavno popunio Marko Mikulić, suprug jedne od kćeri pokojnog Grbešića, a na peto mjesto, kao prokurist, u Upravu Saponije ulazi Ivanov brat Filip. Rast prihoda Nova je ekipa na čelu Saponije u prvih devet mjeseci ove godine svojski pogurala rast prihoda (16 posto više nego u istom lanjskom razdoblju) na 78,6 miliona eura. Dobit razdoblja iznosila je 3,3 miliona eura, nešto preko milion eura više nego lani u prvih devet mjeseci. Konsolidarni prihodi grupe, Saponije i Kandita, još su i za mrvicu bolji, iznosili su gotovo 91 milion eura, 17 posto više nego lani u istom razdoblju. No konsolidirana je neto dobit iznosila 3,2 miliona eura, što ukazuje da se Kandit još uvijek nije uspio izvući iz zone gubitka u koju je upao prošle godine. – Saponia i Kandit kao vodeći proizvođači deterdženata u regiji i konditorskih proizvoda i dalje će svojim potrošačima isporučivati kvalitetne proizvode u atraktivnim pakiranjima. Naši brendovi su naša snaga. Kvalitetan portfolio i unaprjeđenje poslovanja te fokus na upravljanje resursima uz održivo poslovanje preduvjeti su da i u narednom razdoblju ostvarimo planirane poslovne ciljeve. Trasiramo strategiju investiranja s ekološkim karakterom, kako bi ozelenili ekonomiju i tako kreirali uključivije društvo, tako da u njemu mogu sudjelovati svi naši djelatnici, njihove porodice, poslovni partneri, dioničari i šira zajednica – komentar je Uprave Saponije. Preko distributerske mreže Saponije u prvih je devet mjeseci ostvarena osam miliona eura od prodaje principalskih Koestlin brendova, što je 31 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Sinergija između Osijeka i Bjelovara očito je snažno ojačana, jer je taj kanal prodaje Koestlina izravno zaslužan i za ukupan rast njegove prodaje. Koestlinovi prihodi u prvih su devet mjeseci iznosili 19,4 miliona eura, odnosno 26 posto više nego lani u isto vrijeme. Za razliku od lanjskog devetomjesečnog gubitka od 255 hiljada eura, Koestlin je u tom razdoblju ove godine prikazao dobit u iznosu od 493.000 eura. Uspješno restrukturiranje Ipak, najveće se promjene među Mepasovim firmama u Hrvatskoj u ovoj godini događaju u Brodomerkuru, u kojem je u toku cjelovito restrukturiranje s ciljem fokusiranja na “core business”. Za početak, i u Brodomerkuru je od početka ove godine postavljen novi predsjednik Uprave, Mate Pezo, kojem je glavni ovogodišnji posao prodaja neaktivnih nekretnina i podružnica koje su vezane uz poslovne segmente energetike i rudarstva. Dosad je Brodomerkur u ovoj godini već prodao skladišno prodajne komplekse Sirobuja i Rakitje, poslovni prostor u Gospiću, firmu Brodomerkur energetika, skladišta eksploziva u Dicmu – Sičane te sklopio ugovor o prodaji prostora u Splitu. To je firmi omogućilo smanjiti zaduženost za 9,6 miliona eura te ostvarivanje devetomjesečne dobiti prije oporezivanja u iznosu od 75 hiljada eura, iako joj je prihod od prodaje u tom razdoblju bio devet posto manji nego lani u prvih devet mjeseci. Brodomerkur je i prva kompanija u većinskom vlasništvu Mepasa (96,17 posto) koju je obitelj Grbešić odlučila preuzeti u cijelosti. Ponuda za preuzimanje objavljena je sredinom oktobra.
Kripto tržišta u porastu: Svi očekuju lansiranje prvog kripto ETF-a
Marx.ba U prvih deset dana novembra, tržište je svjedočilo još jednom porastu cijene Bitcoina, koji je dodatno skočio za pet posto, privremeno premašivši granicu od 37.000 dolara. Međutim, u posljednje dvije sedmice, dinamika na tržištu kriptovaluta doživjela je određene promjene. Dominacija Bitcoina je blago opala, sugerirajući da druge kriptovalute dobivaju na vrijednosti u odnosu na vodeću kriptovalutu. Ovaj preokret ukazuje na rastuće povjerenje investitora koji su otvoreni prema preuzimanju dodatnog rizika putem ulaganja u alternative. Osim toga, važno je istaći da su vijesti o očekivanim ETF fondovima i dalje ključni pokretač rasta cijena. Nedavno je Grayscale Investments usklađen s američkom Komisijom za vrijednosne papire i burze (SEC) u vezi s transformacijom GBTC trusta u ETF. Ovaj potez označava značajan korak prema širokoj prihvaćenosti kriptovaluta među institucionalnim investitorima. Zastupnici Grayscalea trenutno su podvrgnuti pitanjima odjela SEC-a, a iako su detalji još uvijek škrti, voditelj pravne službe Craig Salm nagovijestio je kako je formalno odobrenje ETF fonda samo pitanje vremena. S obzirom na trenutni rast cijena bitcoina, prognoze su optimistične. Mnogi stručnjaci sugeriraju kako bi sljedeći prodajni pritisak na Bitcoin mogao nastupiti tek kada dosegne nivo od 110.000 dolara, označavajući početak novog ciklusa rasta. Očekivanja se postavljaju visoko, a nakon sljedećeg halvinga u aprilu 2024., neki analitičari kažu kako bi Bitcoin mogao dostići vrijednost od impresivnih 130.000 dolara.