Lansirana prva 10G mreža na svijetu
Marx.ba Kineski grad Xiong’an, smješten jugozapadno od Pekinga, postao je prva lokacija na svijetu s komercijalno dostupnom 10G širokopojasnom mrežom. Ova mreža, razvijena u saradnji Huaweija i državnog operatera China Unicom, koristi najnoviju tehnologiju 50G-PON (Passive Optical Network)koja omogućava brzine skidanja do 9.834 Mbps i latenciju od samo 3 milisekunde. Za usporedbu, standardne 1Gbps veze trebaju 7–10 minuta za preuzimanje 20 GB 4K filma, dok 10G mreža to omogućuje za manje od 20 sekundi, prenosi Bug. Ova infrastruktura nije samo demonstracija brzine: 10G mreža dizajnirana je za podršku budućim tehnologijama koje zahtijevaju izuzetno visoku propusnost i nisku latenciju. Xiong’an je zamišljen kao “pametni grad” i tehnološki inkubator, a 10G mreža omogućuje razvoj i testiranje inovativnih rješenja u realnom vremenu, od pametnih kuća do mreža autonomnih vozila. Pokretanje 10G mreže u Xiong’anu dio je šire kineske strategije digitalizacije i tehnološke autonomije. Kina već ima više od 4,25 miliona 5G baznih stanica, najviše na svijetu, a 10G mreža je sljedeći korak u globalnoj utrci za tehnološko vodstvo. Planira se širenje ove tehnologije na još 168 lokacija širom zemlje, čime Kina postavlja nove standarde u digitalnoj infrastrukturi. VEZANO Evropske telekom kompanije spremne na signal iz Bruxellesa za konsolidaciju sektora
Evropske telekom kompanije spremne na signal iz Bruxellesa za konsolidaciju sektora
Marx.ba Evropske telekom kompanije pripremaju akvizicije nadajući se da će nova evropska povjerenica za tržišno takmičenje Teresa Ribera olabaviti pravila spajanja i time otvoriti put većim ulaganjima u inovacije i infrastrukturu. Tako je, primjerice, norveški Telenor rekao da ispituje mogućnost akvizicija, a španska Telefonica, koja već ima udjele u operatorima u nekoliko zemalja, ističe da je otvorena za različite opcije na evropskim tržištima uključujući svoje domaće te Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nekoliko važnih aktera u tom sektoru reklo je za Financial Times da je trenutno više mogućih aranžmana u fazi procjene izvedivosti. Do sada je Bruxelles bio dosta rezerviran prema većim spajanjima u telekom sektoru navodeći kao rizik mogući rast cijena i slabiju kvalitetu usluga. Evropa ima 41 mobilnog operatera s više od 500.000 klijenata i ta fragmentiranost tržišta, po tvrdnjama stručnjaka u sektoru, smanjuje njihovu sposobnost investiranja u tehnologiju i infrastrukturu. Glavna izvršna direktorica Orangea Christel Heydemann ističe da je telekom poslovanje zapravo ovisno o obimu ako se želi ulagati. U izvještaju o konkurentnosti Evropske unije Mario Draghi je istakao i telekomunikacijske komapnije kao jedno od područja gdje treba biti otvoreniji za spajanja i preuzimanja, pišu Financije. Izvještaj s početka ove godine je pokazalo da su investicije u telekom sektoru po glavi stanovnika u EU u 2023. bile 117,9 eura dok su u SAD 226,4 eura. – U trenutku kada Evropska komisija da zeleno svjetlo za jedno veće preuzimanje, slijedit će val konsolidacija, smatra jedan od iskusnih stručnjaka za spajanja i preuzimanja u telekom industriji. Zasad Ribera nije konkretno najavila kojim će putem ići, ali je rekla da želi više inovacija u sektoru. Grupe za zaštitu potrošača su ipak zabrinute. – Manje regulacije i više spajanja stvorilo bi veću koncentraciju na tržištu što je rizik za koristi potrošača, smatra Agustin Reyna iz Evropske organizacije potrošača koja je krovna grupa za 44 neovisne udruge potrošača iz 31 zemlje. Partner u advokatskoj kompaniji Latham&Watkins Carles Esteva Mosso smatra da Bruxelles treba pogledati svaki slučaj zasebno jer sigurno ima mogućih spajanja koja bi dovela do više ulaganja. VEZANO Nenadana prilika: Trumpove carine dižu Evropu, svima je postala poželjna
Korištenje umjetne inteligencije podiže performanse zaposlenika
Marx.ba Prošle su više od dvije godine otkako je ChatGPT predstavljen svijetu, a radna okruženja još uvijek pokušavaju pronaći način kako se prilagoditi umjetnoj inteligenciji (AI). Jedan opsežni terenski eksperiment i dvije ankete provedene ili objavljene prošlog mjeseca pružaju uvid u to kako AI mijenja radni svijet. Iako AI pokazuje potencijal za smanjenje razlika u iskustvu i poboljšanje saradnje, podaci pokazuju da su neki radnici skeptični i oprezni, posebno kad je u pitanju nedostatak jasnih uputa o korištenju tehnologije. Kako bi otkrili koliko tačno AI pomaže u poslu, naučnici sa univerziteta Harvard, Wharton i Digital Data Design Institute su u randomiziranom kontroliranom pokusu s unaprijed registriranim metodološkim okvirom angažirali 776 zaposlenika Procter & Gamblea da obavljaju stvarne zadatke razvoja proizvoda, poput osmišljavanja ambalaže i strategija prodaje, s pomoću GPT-4 ili GPT-4o, ili bez AI. Učesnici su nasumično raspoređeni u četiri grupe: rad u paru ili samostalno, i s pristupom AI ili bez njega. Istraživači su mjerili kvalitet rješenja, trajanje zadatka i emocionalni odgovor. Ispostavilo se da su pojedinci koji su koristili AI bili jednako uspješni kao ljudski timovi bez AI, dok su timovi koji su koristili AI postigli najbolje ukupne rezultate. Također su češće proizvodili rješenja koja su rangirana u top deset posto. Profesor Ethan Mollick s Whartona, jedan od autora rada, izjavio je da rezultati sugeriraju kako “AI ponekad više funkcionira kao saradnik nego alat”, te da bi to trebalo promijeniti način na koji kompanije organiziraju timove, osposobljavaju radnike i dodjeljuju zadatke. AI je također pomogao zaposlenicima s manje iskustva da postignu nivoe uspješnosti slične onima s više znanja, sugerirajući da tehnologija može pomoći u premošćivanju znanja i funkcionalnih praznina. Emocionalno gledano, AI je poboljšao doživljaj posla, korisnici su prijavili viši nivo uzbuđenja, energije i entuzijazma, uz manji osjećaj tjeskobe i frustracije. U nekim slučajevima, oni koji su radili s AI imali su čak pozitivniji emocionalni odgovor nego oni koji su radili u timovima bez AI, piše ITC Business. Važno je napomenuti da se eksperiment odnosio na samo jedan radni dan, te da je studija još uvijek u radnoj verziji i nije prošla recenziju. Istraživači ističu ograničenja: male grupe, kratkotrajni zadaci i isključiva upotreba GPT-4 modela. VEZANO iPhone 17 Pro otkriva veći, Pixelom inspiriran otok kamere: Reakcije podijeljene
iPhone 17 Pro otkriva veći, Pixelom inspiriran otok kamere: Reakcije podijeljene
Marx.ba Novi visokokvalitetni renderi i slike maski koji su procurili pružaju jasniju sliku redizajniranog sistema kamera koji se očekuje za Appleove modele iPhone 17 Pro i Pro Max, što predstavlja značajan odmak od poznatog dizajnerskog jezika kompanije. Renderi prikazuju mnogo veći otok kamere koji sadrži prepoznatljiv sistem s tri leće, izgled koji je povukao usporedbe s dizajnom Googleovog Pixela 9 i njegovih prethodnika. Ova značajna promjena u veličini modula kamere navodno je izazvala podijeljene reakcije među Appleovim entuzijastima na online forumima. Dok nekima novi dizajn izgleda vizuelno privlačno, drugi su manje oduševljeni estetikom nalik Pixelu, piše Smartphone. Zanimljivo je da izvještaj naglašava kako se čini da je Apple svjestan da ovaj novi smjer dizajna možda neće rezonirati sa svim korisnicima. Za one koji preferiraju trenutni izgled, očekuje se da će standardni iPhone 17 zadržati isti dizajn kao i osnovni model iPhone 16. Dodatno, glasine sugeriraju da će novi model “iPhone 17 Air” imati veći, ali uži i elegantniji otok kamere, više nalik dizajnu Pixel telefona. Članak napominje da, dok Apple prolazi kroz ovu značajnu promjenu dizajna za svoje Pro modele, trenutno nema naznaka sličnih drastičnih preinaka od strane Samsunga ili Googlea za njihove nadolazeće vodeće linije, Galaxy S26 i Pixel 10 serije, od kojih obje imaju uspostavljene i prepoznatljive dizajnerske identitete. VEZANO 8K je još uvijek tehnologija budućnosti, a ne sadašnjosti
8K je još uvijek tehnologija budućnosti, a ne sadašnjosti
Marx.ba Sony je tiho najavio pauzu u proizvodnji 8K televizora, označavajući značajan korak unazad u utrci ultra visoke rezolucije. Serija Bravia XR Z9K od 75 i 85 inča, lansirana 2022., bit će ugašena nakon dvije godine na tržištu, a preostali inventar prodat će se dok ga ne ponestane. Ova odluka odražava činjenicu da 8K tržište nije dovoljno atraktivno, od oskudnog sadržaja do skupih cijena, zbog čega je Sony preusmjerio svoj fokus na vrhunske 4K QD-OLED i LCD televizore. 8K tehnologija, prema standardu ITU-R BT.2020, nudi razlučivost od 7680×4320 s 33,2 MP, dvostruko većom linearnom razlučivošću od 4K i četiri puta većom od Full HD-a, obećavajući neviđeno oštre slike. Međutim, kako bi izvukli maksimum iz toga, 8K televizori trebaju 8K izvorni sadržaj, jer povećanje rezolucije s 4K ili niže često uzrokuje zamućenje ili šum, prema TechRadaru. Trenutno je 8K sadržaj rijedak, uglavnom ograničen na nekoliko YouTube testnih videozapisa ili specijaliziranih filmova iz Japana. Novolansirani PlayStation 5 Pro podržava 8K video izlaz putem HDMI 2.1, ali nije izazvao senzaciju, jer su igrači i mainstream korisnici i dalje zadovoljni 4K. Cijena 8K televizora također je velika prepreka: 75-inčni Samsung QNED 8K počinje od 4.000 dolara, u usporedbi s 4K OLED televizorima ispod 1.500 dolara, piše PC Ekspert. Sonyjeva odluka odražava tržišnu stvarnost. Nadolazeća serija Bravia 8 II koristit će 4K QD-OLED panel, donoseći živopisne boje i visok kontrast, što je prikladnije za potrebe korisnika, prema What Hi-Fi. Sony također testira 4K LCD TELEVIZORE s RGB LED pozadinskim osvjetljenjem, što obećava poboljšanu svjetlinu i boju. U međuvremenu, Samsung nastavlja poticati 8K microLED televizore, a LG lansira QNED 99 Series 8K seriju 2024., ali obojica se bore zbog nedostatka sadržaja i visokih cijena. Paradoksalno, Sony još uvijek proizvodi 8K kamere, kao što su Alpha 1 ili FX6, za profesionalnu videografiju, ali rani korisnici koji žele iskoristiti ovaj sadržaj nemaju prave TV opcije, prema Digital Trends. To pokazuje da je 8K još uvijek tehnologija budućnosti, a ne sadašnjosti. VEZANO Apple na prvom mjestu globalne prodaje pametnih telefona
Apple na prvom mjestu globalne prodaje pametnih telefona
Marx.ba Apple je zauzeo prvo mjesto u globalnoj prodaji pametnih telefona u prvom tromjesečju zahvaljujući lansiranju iPhonea 16e i snažnoj potražnji u zemljama poput Japana i Indije, pokazali su podaci Counterpoint Researcha. Isti izvor je u tom izvještaju naveo je da ove godine očekuje pad tržišta pametnih telefona zbog ekonomske neizvjesnosti i Trumpovih carina. Nestabilno makroekonomsko okruženje, prenosi Reuters, može uzrokovati da potrošači odgode kupovinu mobilnih telefona, što remeti opskrbni lanac i povećava trgovinske rizike koji mogu negativno utjecati na tržište. – Budući da su carine najavljene u aprilu, one nisu utjecale na potražnju za iPhoneom u prvom tromjesečju 2025., rekao je Ankit Malhotra, viši istraživački analitičar u Counterpointu. Globalno tržište pametnih telefona tako je u spomenutom periodu poraslo za tri posto, ali Counterpoint da će uslijediti pad. Apple je u prva tri mjeseca držao 19 posto ukupnog tržišta pametnih telefona, čime je za jedan posto nadmašio Samsung. Xiaomi je također nastavio s dobrim prodajnim rezultatima, dok je vivo zauzeo četvrto mjesto, a OPPO peto. VEZANO Apple hitnim letovima zaobišao nove američke carine: Pet aviona punih iPhone uređaja
Microsoft tvrdi da je novo ažuriranje ubrzalo Edge za 9 posto
Marx.ba Iz Microsofta je objavio zanimljivu informaciju, koja se tiče njihovog internetskog preglednika zasnovanog na Chromiumu, Microsoft Edgea. Prema njihovim tvrdnjama nova će nadogradnja na Edga 134 poboljšati performanse preglednika za do 9 pro pri surfanju webom, mjereno standardnim benchmarkom Speedometer 3.0. Poboljšanja koja su izmjerili kreću se, za općeniti rad preglednika, na nivoima između 3 i 9 posto, ovisno o okruženju, pokazao je Speedometer. Objavljeni su i nešto detaljniji podaci zasnovani na Edgeovoj telemetriji, dakle s “terena” i iz stvarnih uvjeta korištenja na Windowsima i macOS-u. Prema tim mjerenjima, navigacija je ubrzana za 1,7 %, podizanje preglednika za 2 %, a responzivnost web stranica je kod krajnjih korisnika skočila za 5 do 7 %. Sva navedena poboljšanja mjerena su u odnosu na prošlu verziju, Edge 133. – Naš jedinstveni pristup i usredotočenost na optimizaciju brzine, kao i promjene koda koje neprestano radimo na Edgeu i Chromiumovom engineu za renderiranje unutar njega, doveli su do poboljšanja performansi u stvarnim uvjetima kad se preglednik koristi na različitim hardverima koji rade na Windowsima i macOS-u, kažu iz Edgeovog razvojnog tima, prenosi Bug. No, sva ta “neprestana poboljšanja” nisu dosad značajno utjecala na popularnost Edgea kod korisnika – njegov tržišni udio u svijetu preglednika i dalje je tek oko 5 posto, uz gotovo neprimjetne promjene tokom proteklih godinu dana. VEZANO AI vještine koje moraju savladati i oni koji ne rade u tehnološkom sektoru
AI vještine koje moraju savladati i oni koji ne rade u tehnološkom sektoru
Marx.ba Koliko god to pokušavali gurati pod tepih, umjetnu inteligenciju (AI) sve je teže izbjeći u bilo kojoj kancelariji. Prošla su vremena kada je umjetna inteligencija bila nešto čime su se bavili “tehnološki štreberi” u svojim izoliranim zajednicama. Danas umjetna inteligencija unosi promjene u svaki segment poslovanja u svakoj djelatnosti – od ljudskih resursa i marketinga do finansija, zdravstva, obrazovanja, pa čak i umjetnosti. Možda ne radite u tehnološkom sektoru, ali gotovo sigurno se u poslu susrećete s tehnologijom. Na svaki sastanak, izvještaj, predstavljanje ili projekt sve više utječu (ili ga poboljšavaju) alati koje pokreće umjetna inteligencija. Dakle, nije više pitanje treba li neko ko se na bavi tehnologijom (na)učiti vještine umjetne inteligencije, nego uči li dovoljno brzo da bi mogao pratiti promjene, piše portal The Muse. Malo je ljudi s potrebnim vještinama vezanim uz umjetnu inteligenciju. Pri tome ne mislimo samo na kodiranje (programiranje). Poslodavci se trude pronaći stručnjake koji razumiju kako strateški koristiti umjetnu inteligenciju. Ako želite ostati relevantni, konkurentni i korak ispred, razvijanje AI pismenosti više nije pitanje izbora. To je pitanje opstanka. Dakle, koje su AI vještine koje trebate znati ako niste programer? Ako mislite da su to matematički modeli, Python skripte i doktorati, jako se varate. Vještine umjetne inteligencije koje su tražene za ne-tehnološke profesionalce odnose se na razumijevanje kako se umjetna inteligencija uklapa u vaš svijet; kako je iskoristiti, preispitivati i kako sarađivati s njom. Fokusirajmo se na vještine umjetne inteligencije koje morate naučiti čak i ako radite u marketingu, prodaji, ako ste voditelj projekta ili tima… 1. Prompt inženjering (kako razgovarati s umjetnom inteligencijom tako da ona radi ono što želite) Bez obzira koristite li ChatGPT, Claude, Gemini ili neki drugi alat, vaši rezultati su onoliko dobri koliko su dobri upiti koje postavljate. Prompt inženjering je umjetnost (i nauka) postavljanja pravih pitanja umjetnoj inteligenciji na pravi način,. Prompt inženjering pomaže vam prilikom: Kako naučiti ovu vještinu: Svakodnevno se igrajte s AI alatima. Testirajte kako promjena teksta ili strukture utječe na odgovor. Zatim pogledajte dostupne besplatne resurse kao što je OpenAI’s Prompt Engineering Guide. 2. AI pismenost (snalaženje prilikom upotrebe AI alata) Postoje hiljade AI alata. Ne morate ih sve poznavati, ali morate poznavati one koji su relevantni za vašu djelatnost. I morate znati kako ih najbolje iskoristiti. AI pismenost pomaže vam prilikom: Kako savladati AI pismenost: Počnite s onim što već koristite. Ima li vaš CRM, ATS ili softver za upravljanje projektima ugrađenu umjetnu inteligenciju? Saznajte kako možete pokrenuti tu funkcionalnost. Zatim istražite izvore kao što su Futurepedia i There’s An AI For That kako biste pronašli alate prilagođene vašem poslu ili industriji. 3. Kritičko razmišljanje (s primjesom umjetne inteligencije) Umjetna inteligencija može generirati odgovor u nekoliko sekundi, ali taj odgovor nije uvijek tačan, nepristran ili svjestan konteksta. Profesionalci koji se ne bave tehnologijom trebaju biti ljudski filtar i prilikom korištenja AI alata moraju propitivati: je li ovaj rezultat tačan? je li etičan? je li odgovor pristran ili mu nešto nedostaje? Kritičko razmišljanje pomaže vam da: Kako razviti vještinu kritičkog razmišljanja: Upoznajte se s ograničenjima AI alata. Slijedite istraživače umjetne inteligencije i etičare. Pročitajte sitna slova na modelima koje koristite. Ostanite skeptični, znatiželjni i informirani. 4. Tok podataka (ali ne na nivou proračunskih tablica) Umjetna inteligencija radi na temelju podataka. Ne morate biti podatkovni znanstvenik, ali morate razumjeti kako funkcionira tok podataka, što ih čini pouzdanima i kako se prenose informacije na temelju kojih se formiraju AI odluke, prenosi Točka na i. Razumijevanje toka podataka pomaže vam prilikom: Kako naučiti ovu AI vještinu: Započnite s online kursevima, poput Data Literacy (Tableau) i AI for Everyone (Andrew Ng, Coursera). 5. Upravljanje promjenama i prilagodljivost Da, i to je vještina. Tehnologija se brzo razvija, a umjetna inteligencija će promijeniti način na koji svaka industrija funkcionira. Profesionalci koji napreduju su oni koji se brzo prilagođavaju, ostaju mirni bez obzira na neizvjesnost i pomažu drugima da reagiraju i čine isto. Prilagodljivost i upravljanje promjenama pomaže vam prilikom: Kako naučiti da budete prilagodljivi i kako upravljati procesima: Za početak, budite vlastiti zamorac. Isprobajte nove alate. Razmotrite koji alati funkcioniraju s obzirom na vaše potrebe. Otvoreno razgovarajte o onome što ste naučili i podijelite svoja saznanja s drugima. 6. Etika i svijest o umjetnoj inteligenciji Umjetna inteligencija može pojačati pristranost, narušiti privatnost ili uzrokovati štetu ako se koristi nemarno. Svaki profesionalac, bez obzira na to poznaje li tehnologiju ili ne, ima svoju ulogu u izgradnji etičkog pristupa poslu. Etika i svijest o umjetnoj inteligenciji pomaže vam prilikom: Kako učiti o etici i svijesti o umjetnoj inteligenciji: Pročitajte članke AI Now Instituta, Partnership on AI i McKinseyjevu seriju AI & Ethics. Pratite rasprave, a ne samo alate. Zaključak: Još uvijek se pitate može li normalna osoba naučiti kako primijeniti umjetnu inteligenciju? Može li student koji ne radi na računalu naučiti kako koristiti umjetnu inteligenciju? Odgovor je – DA! Ne trebate znati programirati, niti imati diplomu iz računarskih nauka da biste bili dio AI budućnosti. Potrebna vam je samo znatiželja, prilagodljivost i volja da zasučete rukave. Bez obzira na to nastojite li sastaviti bolje ispite s pomoću ChatGPT, koristite li umjetnu inteligenciju za brži pregled životopisa, ili ste menadžer koji pokušava donijeti pametnije odluke na temelju podataka, trebali biste poznavati navedene vještine. Stoga nemojte čekati da to postane obavezno. Počnite s učenjem vještina umjetne inteligencije već danas i postavite se kao profesionalac kojeg umjetna inteligencija neće moći zamijeniti – jer vi ste taj koji je pokreće. VEZANO Evropskim AI startupima poslovanje bi uskoro moglo biti jednostavnije
Isporuke PC uređaja u uzletu zbog Trumpovih carina
Marx.ba U prvom tromjesečju 2025. godine došlo je do porasta isporuka novih osobnih računara, jer su dobavljači i kupci pokušavali prodati uređaje prije nego što s uvođenjem carina dođu poskupljenja. Analitička kompanija Canalys primijetila je porast isporuka od 9,4 posto u odnosu na prethodnu godinu (62,75 miliona uređaja), dok su u IDC-u izbrojali 63,2 miliona kombiniranih isporuka stonih računara, radnih stanica i laptopa (+4,9 posto). Takve skokove tržište osobnih računara nije vidjelo godinama jer su se ciklusi osvježavanja produžili s tri na pet i više godina. Čini se kako su kupci u Sjedinjenim Državama kupovali naveliko kako bi izbjegli porast cijena. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u međuvremenu je pauzirala uvođenje carina za sve osim Kine, koja se sada suočava sa 125 posto carina na svoj izvoz, piše Mreža. U Canalysu očekuju kako bi eventualne više cijene osobnih računara uzrokovane carinama mogle dovesti do odgode prijelaza s Windowsa 10 na 11, što bi za posljedicu moglo imati odgode kupovine osobnih računara. IDC smatra kako će prijelaz na 11 i dalje biti snažan poticaj za kupovinom, iako u obje kompanije očekuju usporavanje isporuka do kraja godine. Najveći tržišni udio trenutno ima Lenovo. Slijede HP, Dell, Apple i Asus. Proizvođači računara vjerovatno će pokušati promijeniti lance opskrbe kako bi u što većoj mjeri izbjegli carine, ali će povećanje na kraju platiti kupci. VEZANO Evropskim AI startupima poslovanje bi uskoro moglo biti jednostavnije
Evropskim AI startupima poslovanje bi uskoro moglo biti jednostavnije
Marx.ba Nakon što je Evropska unija prošle godine usvojila historijski Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act), najambiciozniji zakonodavni okvir za regulaciju umjetne inteligencije na globalnom nivou, pred evropskim startupovima našao se izazov – kako se uskladiti s pravilima koja su, iako potrebna, često presložena i preskupa za manje igrače na tržištu. Evropska komisija sada priprema prvi konkretan odgovor na te zabrinutosti. Prema pisanju Reutersa, EK planira pokrenuti javno savjetovanje kako bi identificirala načine za smanjenje regulatornog opterećenja za startupove i inovativne kompanije koje posluju u području umjetne inteligencije, piše Poslovni puls. – Postoji prilika da se smanji potencijalno opterećenje za usklađivanje s Aktom o umjetnoj inteligenciji, posebno za manje inovatore, stoji u nacrtu Akcijskog plana za AI. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada rastu pritisci iz poslovne zajednice širom Evrope, upozoravajući da prekomjerna birokracija može ugušiti tehnološki napredak. Naročito su pogođeni manji poslovni subjekti – startupovi i scale-up kompanije – kojima često nedostaje pravna i tehnička infrastruktura da se nose s kompleksnim pravilima. Henna Virkkunen, povjerenica EU za digitalnu tehnologiju, predstavit će ovaj prijedlog, a cilj je da Komisija na temelju povratnih informacija razvije dodatne mjere koje će omogućiti jednostavniju i učinkovitiju primjenu zakona, bez ugrožavanja njegovih temeljnih ciljeva – sigurnosti, transparentnosti i zaštite korisnika. AI Act je zamišljen kao pravni okvir koji klasificira AI sisteme prema nivou rizika – od minimalnog do neprihvatljivog – te uvodi stroge obveze za tzv. „high-risk“ sisteme, poput onih koji se koriste u zdravstvu, zapošljavanju ili obrazovanju. Za opće modele umjetne inteligencije, poput velikih jezičnih modela, predviđeni su blaži zahtjevi, ali uz određenu dozu transparentnosti i odgovornosti. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje se zasad oslanjaju na dobrovoljne smjernice, i Kine koja fokus stavlja na državnu kontrolu i društvenu stabilnost, EU je odlučila uvesti sistem koji balansira izmeđi tehnološke slobode i sigurnost krajnjih korisnika. VEZANO Google neke AI stručnjake plaća da ne rade ništa: Taj potez ima smisla