Novi digitalni štit za najmlađe: Evropa uvodi provjeru dobi i strožija pravila za platforme
Marx.ba Evropska komisija predstavila je paket mjera namijenjenih boljoj zaštiti maloljetnika u digitalnom svijetu. Paket uključuje detaljne smjernice za online platforme te prototip inovativne aplikacije za provjeru dobi, a sve u skladu s odredbama Akta o digitalnim uslugama. Cilj inicijative je omogućiti djeci i mladima da sigurno koriste sve prednosti Interneta, poput učenja, kreativnog izražavanja i komunikacije, istovremeno ih štiteći od štetnog sadržaja i ponašanja. Smjernice se temelje na pristupu zasnovanom na riziku, prepoznajući da različite online platforme predstavljaju različite nivoe opasnosti za maloljetnike, ovisno o njihovoj prirodi, veličini i bazi korisnika. Naglašava se kako mjere koje platforme poduzimaju moraju biti primjerene i ne smiju nerazmjerno ili neopravdano ograničavati prava djece. Aplikacija za provjeru dobi Centralni dio predstavljenog paketa je prototip aplikacije za provjeru dobi, opisan kao “zlatni standard” u osiguravanju poštivanja dobnih granica na Internetu. Aplikacija je dizajnirana da bude jednostavna za korištenje te da maksimalno štiti privatnost korisnika. Omogućit će, primjerice, korisnicima da lako dokažu kako su stariji od 18 godina prilikom pristupa sadržaju za odrasle, a da pritom ne otkrivaju svoj tačan datum rođenja ili identitet. Sistem je postavljen tako da niko ne može pratiti, vidjeti ili rekonstruirati koji sadržaj pojedini korisnik pregledava. Prototip će se dalje testirati i prilagođavati u saradnji s državama članicama, online platformama i krajnjim korisnicima. Prve zemlje koje će s Komisijom raditi na implementaciji tehničkog rješenja su Danska, Grčka, Španija, Francuska i Italija, s ciljem pokretanja nacionalnih aplikacija za provjeru dobi. Predviđeno je da se ovaj prototip može integrirati u postojeće nacionalne aplikacije ili funkcionirati kao samostalna, besplatna aplikacija, pieš Bug. Preporuke za platforme Smjernice detaljno razrađuju kada i kako bi platforme trebale provjeravati dob svojih korisnika. Preporučuje se obavezna provjera dobi za platforme koje nude sadržaj za odrasle, kao i za one koje predstavljaju visok rizik za sigurnost maloljetnika. Komisija specificira da metode provjere dobi moraju biti tačne, pouzdane, robusne, neintruzivne i nediskriminatorne. Time se želi osigurati da su sistemi zaštite učinkoviti, ali da istovremeno ne stvaraju prepreke u korištenju digitalnih usluga i ne narušavaju temeljna prava korisnika. Smjernice će se primjenjivati na sve internetske platforme dostupne maloljetnicima, osim onih u vlasništvu mikropreduzeća i malih preduzeća. Ključne preporuke uključuju:
Ovo je evropski Kodeks dobre prakse za umjetnu inteligenciju opće namjene
Marx.ba Evropska komisija objavila je konačnu verziju Kodeksa dobre prakse u području umjetne inteligencije opće namjene, dobrovoljnog alata koji je razvilo 13 neovisnih stručnjaka, uz doprinos više od 1.000 dionika, uključujući dobavljače AI modela, mala i srednja preduzeća, akademike, stručnjake za sigurnost umjetne inteligencije, nositelje prava i organizacije civilnog društva. Usklađivanje s AI Aktom Kodeks je osmišljen kako bi se industriji pomoglo da se uskladi s pravilima o umjetnoj inteligenciji opće namjene iz Akta o umjetnoj inteligenciji, koja će se početi primjenjivati 2. avgusta 2025. Ured Komisije za umjetnu inteligenciju postaje izvršiv godinu dana kasnije u pogledu novih modela, a dvije godine kasnije u pogledu postojećih modela. Time se nastoji osigurati da AI modeli opće namjene koji se stavljaju na evropsko tržište, uključujući one najmoćnije, budu sigurni i transparentni, prenosi Bug. Tri poglavlja Kodeks se sastoji od tri poglavlja: Transparentnost, autorska prava, koji se odnose na sve dobavljače AI modela opće namjene, te treći dio nazvan sigurnost i zaštita, koji je relevantan samo za ograničen broj dobavljača najnaprednijih modela. Nakon što države članice i Komisija potvrde Kodeks, dobavljači AI modela opće namjene koji dobrovoljno potpišu Kodeks moći će dokazati usklađenost s relevantnim obvezama iz AI Akta pridržavanjem Kodeksa. Pritom će potpisnici Kodeksa imati koristi od manjeg administrativnog opterećenja i veće pravne sigurnosti u usporedbi s pružateljima koji dokažu usklađenost na druge načine.
Ovo je operater koji prvi na svijetu pokreće uslugu satelitske mobilne telefonije putem Starlinka
Marx.ba Ukrajina će postati prva evropska zemlja u kojoj će se kupcima ponuditi mobilna usluga putem Starlink satelitske mreže. Tamošnji vodeći mobilni operater Kyivstar planira pokrenuti uslugu razmjena tekstualnih poruka do isteka godine, te uvesti mobilni satelitski širokopojasni internet sredinom 2026. godine. Te planove je najavio predsjednik uprave Kyivstara Oleksandr Komarov. Terenski testovi nove usluge počeli na temelju sporazuma s kraja 2024. godine s komercijalnom konstelacijom satelita za širokopojasni internet kompanije SpaceX. Sporazum bi trebao omogućiti toj kompaniji u vlasništvu Elona Muska pokretanje direktne usluge mobilne telefonije u toj ratom razorenoj zemlji. Tzv. direct-to-cell uređaji spajaju se direktno na satellite opremljene modemima koji funkcioniraju kao toranj, tj. bazna stanica, za mobilnu telefoniju, tako da telefonski signal šalju direktno iz svemira na pametne telefone korisnika. – Prva faza je slanje over-the-top (OTT) poruka… tako da će razmjena poruka putem aplikacija kao što su WhatsApp, Signala i druge… biti uvedeno krajem ove godine. I vjerojatno ćemo početkom 2026. – ili zasigurno u drugom kvartalu 2026. – moći ponuditi uslugu mobilnog širokopojasnog podatkovnog prometa… i zatim glasovne pozive, rekao je Komarov Reutersu u Rimu, prenose Financije. Iz SpaceX-a, operatera sistema Starlink, nisu odgovarali na medijske upite o novoj usluzi. Američki mobilni operater T-Mobile početkom oktobra uvodi uslugu podatkovnog prometa preko satelita, koju pogoni Starlink, saopćili su iz te kompanije u junu. Komarov je uslugu Kyivstara najavio uoči trodnevne konferencije o obnovi Ukrajine koja se održava u Italiji, tri godine nakon početka ruske invazije na proljeće 2022. Konferenciju će posjetiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Komarov dodaje da je njegov glavni cilj na konferenciji, četvrtoj od početka rata, podrška ukrajinskoj vladi i uspostavljanje novih poslovnih veza, uključujući i s talijanskim tvrtkama koje se žele proširiti u Ukrajini. Kyivstar, koji je u vlasništvu telekomunikacijske grupacije Veona iz Dubaija, također radi na uvrštenju na američku berzu Nasdaq. Komarov je rekao da taj projekt “ide dalje” i da se nada da će se dovršiti u trećem kvartalu ove godine. Komarov je objasnio da se ukrajinska telekomunikacijska infrastruktura dobro drži pod eskalacijom ruskih napada u posljednjih nekoliko sedmica.
25 zemalja s najviše podatkovnih centara
Marx.ba Marx.ba Podatkovni centri često se smatraju okosnicom digitalnog svijeta, pokrećući sve, od društvenih mreža do cloud computinga. Zemlje s najviše podatkovnih centara uključuju SAD (45,6% udjela od ukupnog broja), Njemačku (4,4%) i Veliku Britaniju (4,4%). S gotovo polovicom globalnog ukupnog broja, SAD je jasan lider kada je u pitanju računarstvo. Posljednjih godina, ogromni tehnološki konglomerati u zemlji (npr. Microsoft, Amazon) uložili su milijarde u digitalnu infrastrukturu i umjetnu inteligenciju. Cijena sve te računalne snage je rastuća potrošnja energije. Za kontekst, prosječni ChatGPT upit zahtijeva 10 puta više električne energije za obradu nego tradicionalno Google pretraživanje, piše Bug. Prema istraživanju Goldman Sachsa, podatkovni centri bit će najveći pokretač buduće potražnje za električnom energijom u SAD. Do 2030. godine podatkovni centri činit će 8% ukupne potražnje, u odnosu na 3% u 2022. godini.
AI.Weekend opet okuplja regionalnu AI zajednicu u Rovinju: Ideje, inovacije i rasprave koje oblikuju današnjicu
Marx.ba Nakon što je prošle godine AI.Weekend doveo istaknute govornike iz OpenAI-a, Tindera i drugih vodećih globalnih tech kompanija, ove jeseni događaj ide korak dalje. Od 18. do 21. septembra, Rovinj ponovno postaje centar najvažnijih razgovora o vještačkoj inteligenciji, s posebnim naglaskom na inovacije koje dolaze iz srca Silicijumske doline i globalnih tehnoloških lidera poput TikToka. AI.Weekend nije samo mjesto suočavanja mišljenja, već platforma na kojoj se rađaju ideje koje mijenjaju stvarnost. Ovogodišnji ključni govornik dolazi iz Silicijumske doline – Sheel Mohnot, istaknuti partner u venture capital fondu Better Tomorrow Ventures i jedan od najuticajnijih i najprepoznatljivijih glasova globalne start-up scene. Kao investitor i inovator sa bogatim iskustvom u fintech sektoru, Sheel donosi jedinstvenu perspektivu o tome kako najvažniji svjetski investitori razmišljaju kada ulažu u tehnologije koje već danas mijenjaju način na koji živimo i radimo. Njegov široki uvid u AI, inovacije i upravljanje rizicima sigurno će biti jedan od najsnažnijih i najinspirativnijih trenutaka Festivala. Na scenu AI.Weekenda stiže i predstavnik jedne od najuticajnijih digitalnih platformi na svijetu – TikToka – menadžer za javne politike i odnose s vladama za CEE region u TikToku, Łukasz Gabler, koji će govoriti o tome kako se napredna AI rješenja primjenjuju u digitalnim proizvodima i kako ih velike globalne kompanije brzo uvode i skaliraju, mijenjajući pravila igre u svom poslovanju. Nova vizija AI.Weekenda Novi programski direktor ovogodišnjeg AI.Weekenda je Nikola Pavešić, iskusni savjetnik i poznavalac regionalne start-up i tech scene, koji donosi strateški fokus i međunarodnu relevantnost u razvoj programa. – AI ne pita za dozvolu, već mijenja sve oko nas brzinom koju jedva pratimo. U ulozi programskog direktora nije mi cilj organizacija još jedne konferencije o tehnologiji sa sadržajem koji ide u neodređeno, nego želim da dovedem ljude koji tu budućnost stvaraju upravo sada i koji mogu posjetiocima da prikažu primjenu u različitim industrijama i aspektima života. Pripremom i radom dovodimo investitore koji finansiraju AI revoluciju, developere koji grade alate koje koristimo svaki dan i lidere koji nose odgovornost donošenja AI-ja u tradicionalne industrije. Rovinj neće biti mjesto za teorije, već mjesto gdje se donose odluke koje će oblikovati sljedeće godine i jako se radujemo tome, istakao je Pavešić. Šta nas još očekuje? Govornike poput Mohnota i Gablera pratit će i snažna regionalna postava. Dok će Božidar Pavlović, partner u AYMO Venturesu, donijeti široki uvid u svijet rizičnog kapitala, investicija i finansiranja AI inovacija, Ervin Jagatić, direktor proizvoda u Infobipu, fokusirat će se na razvoj proizvodne strategije u eri vještačke inteligencije i izazove skaliranja AI rješenja. Lineupu se priključuje i Josip Ćesić, suosnivač i CEO kompanije Gideon, a sa posjetiocima Festivala će podijeliti iskustva u razvoju naprednih deep tech rješenja iz prve ruke, dok će Srđan Kovačević, suosnivač i CEO Orqe, otkriti kako izgleda globalni uspjeh hrvatskog hardverskog proizvoda i šta sve stoji iza brenda koji mijenja način na koji svijet vidi FPV (first-person view) tehnologiju. Više informacija o programu i svim dodatnim aktivnostima ovogodišnjeg AI.Weekenda dostupno je na službenoj stranici i na društvenim mrežama festivala – LinkedInu, Instagramu i Facebooku.
Značajno za građane i privredu: Od danas je u BiH moguće potpisati dokumente preko mobitela
Marx.ba Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) prezentovala je danas mobilnu i desktop aplikaciju e-IDDEEA. Radi se o ključnom alatu za digitalnu identifikaciju i autentifikaciju građana Bosne i Hercegovine. Prisutnima se obratio direktor IDDEEA-e Almir Badnjević koji je kazao da je riječ o mobilnoj aplikaciji koja je značajna za građane, ali i za privredu. Istakao je da je digitalni identitet besplatan za sve građane BiH i da ga mogu kreirati i preuzeti u svim centrima IDDEEA-e. – Svi građani mogu da preuzmu i aktiviraju svoj digitalni identitet u svim regionalnim centrima IDDEEA-e u BiH. Kroz narednih par mjeseci građani će moći preuzeti svoj besplatni elektronski potpis i u određenim bankama i općinama, te putem mobilnih timova. Ova aplikacija sadrži sve one kazne koje imate, novost je da dobijete notifikaciju ukoliko ste dobili neku kaznu. Isto tako ukoliko ste platili. Imate vaše zahtjeve, svu historiju za bilo koji tip dokumenata. Imate opciju da provjerite kazne za druge osobe, ukoliko vam druga osoba da lične podatke, da vi za njega provjerite, a mi znamo da ste vi provjerili. Također i za pravna lica je isto. Jako je važno da ova aplikacija sadrži mogućnost elektronskog potpisa, gdje možete podići dokument, potpisati ga kvalifikovanim digitalnim potpisom i slati dalje. Imate u digitalnoj formi ličnu kartu, vozačku dozvolu i putnu ispravu. Nudi vam mogućnost da vas podsjeti tri mjeseca prije isteka dokumenta. Već danas šaljemo preporuku na sve državne institucije da ih koriste, rekao je pišu Vijesti.ba. Edin Forto, ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine rekao je da ovo danas predstavlja činjenicu da na osnovu lične karte možete početi da se identifikujete kod svih onih koji instaliraju čitače. – Skoro 60 posto svih opština u BiH ne traži više potvrde iz CIPS-a. Slijedi nam da sve firme i državne ustanove počnu razvijati digitalne servise kroz koje možete na siguran način izvršiti sve potrebno bez pojavljivanja na licu mjesta, rekao je Forto. Stefano Ellero, šef operacija Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini rekao je da je sljedeći korak da javna uprava pruža ove usluge.
Tržište: Apple Watch i AirPods dominiraju, Huawei opasno prijeti
Marx.ba Novi podaci Counterpointa pokazuju da Apple i dalje drži prvo mjesto na tržištu pametnih satova i bežičnih slušalica, ali im Huawei opasno prijeti. Dva nova izvještaja o analizi tržišta pokazuju kako Apple sa svojim Apple Watchom i AirPodsima i dalje čvrsto drži vodeće pozicije u svojim kategorijama. No, prema najnovijim procjenama. dugogodišnja dominacija, posebno na tržištu pametnih satova, sada je suočena s ozbiljnim izazovom. Naime, analitička kompanija Counterpoint Research objavila je detaljne analize za dva ključna segmenta potrošačke elektronike. Prvi se odnosi na tržište bežičnih slušalica, tehnički poznato kao TWS (True Wireless Stereo), a drugi na tržište pametnih satova. Na tržištu TWS slušalica, Appleov udio na globalnom tržištu ostaje gotovo nepromijenjen, bilježeći zanemariv pad od 0,4 posto i sada iznosi oko 21 posto. To ga i dalje čini neupitnim liderom, dok se na drugom mjestu nalazi Huawei sa značajno manjih 8 posto udjela. Nijedan drugi brend ne prelazi 5 posto tržišnog udjela, što potvrđuje snagu Appleovog ekosistema. Očekuje se da će nadolazeći model AirPods Pro 3 potaknuti postojeće korisnike na zamjenu zahvaljujući poboljšanim zdravstvenim funkcijama i naprednom audio iskustvu. Ipak, zbog visoke cijene Pro modela, ne predviđa se da će značajno utjecati na rast ukupnog broja isporučenih jedinica. Značajniji porast prodaje očekuje se tek oko 2027. godine, s izlaskom osvježenih, standardnih AirPodsa i nove verzije s ANC-om, piše Bug. Situacija je, međutim, znatno drugačija na tržištu pametnih satova. Godinama je Apple držao više od polovice tržišta, no ta dominacija s vremenom je oslabila, a njihov udio danas se procjenjuje na oko 20 posto. Iako je kompanija iz Cupertina i dalje na vrhu, bilježi pad prodaje već šesti kvartal zaredom. Glavni izazivač je Huawei, koji je svoj tržišni udio povećao na 16 posto. S obzirom na to da Appleov udio nastavlja padati dok Huawei uživa u brzom rastu i širenju izvan svojih tradicionalnih uporišta poput Kine i Indije, vodeća pozicija mogla bi se promijeniti u narednih godinu ili dvije. Iako Apple i dalje ostaje na vrhu, podaci jasno pokazuju da se tržište mijenja. Dok je pozicija AirPods slušalica relativno sigurna, borba za prevlast na tržištu pametnih satova postaje sve neizvjesnija. Naredne dvije godine bit će ključne za vidjeti hoće li konkurencija uspjeti preoteti krunu Appleu.
Ni vaši uređaji ne vole visoke temperature: Evo kako ih zaštititi od pregrijavanja
Marx.ba Bez obzira na to volite li ljeto ili ne, činjenica je da dugotrajan boravak na direktnom suncu, čak i uz zaštitne faktore, nije baš najbolji izbor ovih dana. I dok nas ljekari upozoravaju da visoke temperature mogu utjecati na naše zdravlje, šta je sa zdravljem naših omiljenih gadgeta? Korištenje laptopa i pametnih telefona na direktnom ljetnom suncu ili u užarenim automobilima, ne samo da predstavlja stvarnu opasnost od požara (zbog mogućeg pregrijavanja i eksplozije baterije), već i utječe na njihov životni vijek. Ako niste sretnici koji koriste uređaje predviđene za rad u ekstremnim uvijetima (poput onih koje je moguće koristiti i u pustinji i na Sjevernom polu), morati ćete tokom najtoplijih dana ipak malo pripaziti na to kako, kada i gdje koristite svoje uređaje. Šta NE raditi s pametnim uređajem tokom ljeta Prije svega, ne biste ih smjeli ostavljati na direktnom suncu. To podrazumijeva držanje u automobilu, uz prozor u kancelariji, na stolu dok ispijate ledenu kafu u kafiću ili pak u ruci dok hodate po suncu. Ostanu li pametni telefoni na direktnom suncu predugo, mogla bi vam se na ekranu pojaviti poruka o pregrijavanju, a u nekim slučajevima će se sistem i sam ugasiti kako bi se spasio od vrućine. Iako su naši pametni telefoni izdržljivi i predviđeni da podnesu intenzivan rad i zagrijavanje, dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do trajnog oštećenja baterije, ali i samog uređaja, piše Zimo. Appleov iPhone previđen je za rad na temperaturi do 35 stupeni. Sve više od toga može oštetiti uređaj. I većina Androida funkcionira na temperaturi od 0-35 stepeni Celzijusa. Sve iznad ili ispod toga može utjecati na performanse, izdržljivost baterije i općenito funkcioniranje uređaja. Naravno, što ga duže tako “zlostavljate” na visokim temperaturama to je veća šansa da će prestati raditi. Iako ovdje spominjemo pametne telefone, isto se može primijeniti i na tablete, laptope, ali i sve druge pametne uređaje koje imamo. Pa čak i pametne satove. Kako prepoznati da se pametni telefon pregrijao Prvi znak je kad osjetite da vam uređaj u ruci postaje sve topliji. Ako se nalazite na direktnom suncu, možda će vam ekran otkazati poslušnost jer se pregrijao. U takvim slučajevima, sistem će sam pokrenuti hlađenje gašenjem manje važnih, a sistemski zahtjevnih opcija. Tako će smanjiti svjetlinu ekrana, ugasiti GPS i Wi-Fi, ugasiti blic ili usporiti (pa čak i blokirati) grafički zahtjevne aplikacije poput mobilnih igara ili aplikacija za prikazivanje filmova. Također, na ekranu se može pojaviti upozorenje o pregrijavanju uređaja s uputom da ga ohladite. Kako stvari stoje s laptopom Osim što možete pod rukom osjetiti da je uređaj sve topliji i topliji, a da njegov ventilator (ako ima aktivno hlađenje) radi sve glasnije, lako ćete primijetiti i da se usporava. Laptopi mogu izdržati kraće periode rada na visokim temperaturama, ali ako su ti periodi duži (primjerice cijeli radni dan na otvorenom, izložen na suncu), velika je vjerovatnost da će prvo usporiti, a potom i otkazati poslušnost. U takvim slučajevima, ugasite ga, sklonite sa sunca i pustite da se u potpunosti ohladi. I da, nikako ga nemojte držati na krilu ili rukama, jer jako zagrijan uređaj može ostaviti i opekotine! Kako ohladiti pregrijani uređaj Najjednostavniji način je da ga ugasite na nekoliko minuta. Potpuno gašenje uređaja dati će mu priliku da se ohladi i vrati na normalnu radnu temperaturu. No šta ako gašenje ne dolazi u obzir? Pokušajte ugasiti najzahtjevnije aplikacije i ostaviti samo one koje vam zaista trebaju. Ugasite ekran uređaja na nekoliko minuta da se ohladi, a možete ugasiti i Wi-Fi vezu kako biste mu olakšali rad. Maknite uređaj s direktnog sunca kako se ne bi dodatno zagrijavao i nemojte ga držati u ruci. I vaše tijelo proizvodi toplinu koju prenosi na uređaj i tako mu otežava hlađenje. I na kraju, važno upozorenje. Kad je uređaj vruć, čak i ako ne signalizira da je vrijeme za hlađenje, nemojte ga uključivati na punjač ili stavljati na bežično punjenje. Pametni telefoni (odnosno njihove baterije) se i inače griju kad se pune, a ako je uređaj već zagrijan, to može dovesti do pregrijavanja. Nikako nemojte stavljati pametni telefon u hladnjak, na led ili direktno pod klimu. Nagla promjena temperature može dovesti do kondenzacije unutar uređaja (pogotovo onih koji imaju vodeno hlađenje) te stvaranja kratkog spoja. Ako još uvijek niste sigurni je li vašem uređaju prevruće, poslužite se jednostavnim trikom. Ako je vama vruće – i njemu je. I na kraju napomena – ako primijetite da se vaši uređaji jako zagrijavaju i kad u prostoriji nije vruće, možda više ne rade ispravno. U takvim slučajevima ne bi bilo loše konsultirati se sa servisom.
Novi AI alat nadmašio ljekare u složenim medicinskim slučajevima, ali ne može biti njihova zamjena
Marx.ba Microsoft je predstavio novu generaciju umjetne inteligencije koja, prema tvrdnjama kompanije, u složenim medicinskim slučajevima postiže bolje dijagnostičke rezultate od (ljudskih) ljekara, i to u više od 80 posto pokušaja. Riječ je o sistemu koji oponaša tim stručnjaka u donošenju dijagnoza i, kako navodi Microsoft, predstavlja korak prema “medicinskoj superinteligenciji”. Projekt vodi Mustafa Suleyman, britanski pionir umjetne inteligencije i izvršni direktor Microsoft AI-ja. Njegov tim razvio je “dijagnostičkog dirigenta” – AI agenta koji sarađuje s velikim jezičnim modelima poput OpenAI-jevog o3 kako bi postavio konačnu dijagnozu. Sistem je testiran na više od 300 složenih slučajeva iz uglednog magazina New England Journal of Medicine. Rezultat – u više od osam od deset slučajeva, AI je tačno dijagnosticirao stanje. Ljekari koji su istim slučajevima pristupali samostalno – bez kolega, knjiga ili AI pomoći – uspjeli su tačno dijagnosticirati u samo dva od 10 slučajeva, piše Tportal. Iako su potencijalne uštede za zdravstveni sistem značajne, Microsoft naglašava kako nije riječ o sistemu koji bi zamijenio ljekare. – Njihova uloga u klinici daleko je šira od puke dijagnoze. Ljekari moraju graditi povjerenje s pacijentima onako kako AI još uvijek ne može, poručili su iz kompanije. Suleyman je za Guardian izjavio kako očekuje da će ovakvi sistemi u sljedećih pet do 10 godina doseći gotovo nultu stopu pogreške. – Jasno je da smo na putu prema tome da ovi sustavi budu gotovo bez greške. To će značajno rasteretiti zdravstvene sisteme širom svijeta, rekao je. Microsoft je pritom kritizirao korištenje standardiziranih testova poput američkog USMLE ispita za procjenu AI sistema, jer se u njima naglasak stavlja na pamćenje odgovora, a ne na dubinsko razumijevanje. Njihov cilj je, kažu, razviti AI koji razmišlja poput stvarnog kliničkog stručnjaka – onog koji postavlja pitanja, istražuje i analizira rezultate prije donošenja dijagnoze. Usto taj AI sistem može kombinirati znanja iz više grana medicine, tvrdi Microsoft. – Skaliranje ovakvog načina zaključivanja moglo bi preoblikovati zdravstvenu skrb. AI bi mogao omogućiti pacijentima samostalno upravljanje rutinskom njegom te ljekarima pružiti napredno dijagnostičko savjetovanje za složene slučajeve, navodi se u objavi. Unatoč impresivnim rezultatima, Microsoft priznaje da sistem još nije spreman za primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Potrebna su dodatna testiranja, psoebno na jednostavnijim i češćim simptomima, poput kašlja i temperature.
ChatGPT i dalje privlači mnogo novih korisnika, Gemini još i više
Marx.ba Analitička kuća SimilarWeb, koja se bavi praćenjem popularnosti webova i aplikacija, objavila je neke zanimljive statistike vezane uz ChatGPT i njegovu mobilnu aplikaciju. Naime, AI alati već su s nama duže od dvije godine, imaju već koliko-toliko etabliran status među korisnicima i široku bazu korisnika, pa se možda i ne bi očekivalo da će im popularnost i dalje rasti po visokim stopama. Međutim, to se i dalje događa, pa se mobilne aplikacije vezane uz generativnu umjetnu inteligenciju i dalje preuzimaju jako mnogo. ChatGPT tako u prosjeku svakoga dana preuzme preko milion novih korisnika. Prema podacima SimilarWeba, taj je broj bio prilično konstantan tokom maja i juna, pa je u četiri sedmice tu mobilnu aplikaciju preuzelo nešto više od 29,5 miliona ljudi. Za usporedbu, dali su podatke o preuzimanju mobilnih aplikacija TikToka, Facebooka, Instagrama i X-a, najpopularnijih društvenih mreža u svijetu. Sve su one zajedno zabilježile 32,8 miliona preuzimanja u iste četiri sedmice (navedeni podaci se odnose na iOS aplikacije), piše Bug. Ako mislite li da je milion novih preuzimanja dnevno velik broj, čekajte da vidite koliko ljudi trenutno preuzima Googleovu AI aplikaciju Gemini. Prema istom izvoru, krajem aprila i početkom maja Gemini je pretekao ChatGPT po broju preuzimanja aplikacije i do kraja maja stigao do čak 7 miliona preuzimanja aplikacije u najboljem zabilježenom danu. Prosjek se kreće oko 5 miliona preuzimanja dnevno (gledano samo unutar Android ekosistema). Ipak, ChatGPT je i dalje bolji u zadržavanju korisnika, odnosno u ponovnom privlačenju onih koji su ga samo isprobali. SimilarWeb to analizira kroz odnos mjesečno i dnevno aktivnih korisnika, koji je kod OpenAI-jevog chatbota vrlo visokih 42,5%, a kod Geminija tek oko 5%.