Pratite uživo promociju novog iPhonea 16
Marx.ba Apple, mediji i obožavatelji širom svijeta se pripremaju za ovogodišnji događaj, zakazan za večeras, u sjedištu kompanije u Cupertinu, Kalifornija. Događaj nazvan “It’s Glowtime” očekivano će predstaviti novu liniju iPhonea 16 zajedno s nizom AI alata pod nazivom Apple Intelligence, a sve će se moći pratiti online. Serija iPhone 16 bit će u centru pažnje, s očekivana četiri modela: iPhone 16, iPhone 16 Plus, iPhone 16 Pro i iPhone 16 Pro Max. Pro modeli će vjerovatno doživjeti značajnije nadogradnje, uključujući veće zaslone. Očekuje se da će iPhone 16 Pro porasti sa 6,1 na 6,3 inča, dok bi Pro Max mogao narasti sa 6,7 na 6,9 inča. Događaj će također predstaviti ažuriranja linije Apple Watch. Očekuje se da će svi trenutni modeli – SE, Series 10 (ili X) i Ultra dobiti osvježenja, a iako će fokus biti na hardveru, očekuje se da će Apple pružiti više detalja o svojim AI inicijativama. Događaj uživo od 19 sati možete pratiti OVDJE
Roblox ima ambiciju postati najveća gaming platforma
Marx.ba Izvršni direktor i suosnivač Robloxa, Dave Baszucki, najavio je novi cilj kompanije da privuče 10 posto globalnih prihoda od gaming sadržaja. Na Robloxovoj konferenciji za programere Baszucki je izjavio kako će kompanija to postići kroz saradnju s tehnološkim divovima kao što su Apple, Alphabet i Tencent. Trenutno tržište videoigara podržava 180 milijardi dolara prihoda od sadržaja godišnje, rekao je. Roblox je najavio novo partnerstvo sa Shopifyjem, koje će omogućiti korisnicima prodaju fizičkih proizvoda kroz digitalna iskustva unutar Roblox platforme. Kompanija je također otkrila planove za novi program koji će omogućiti naplatu pristupa igrama na stolnim računarima u stvarnoj valuti, a ne samo u Robuxima, što će omogućiti kreatorima veći udio u ostvarenim prihodima. Roblox, jedna od najpopularnijih aplikacija za igre, posebno među djecom, dostupan je na konzolama, pametnim telefonima, tabletima i računarima. Svakodnevno se 79 miliona ljudi prijavljuje kako bi igrali videoigre koje kreiraju drugi korisnici platforme. Tokom protekle godine, Roblox je isplatio više od 800 miliona dolara svojoj zajednici programera igara, rekao je Baszucki. Prošle godine, kompanija je ostvarila 2,8 milijardi dolara prihoda. Baszucki je sada izjavio kako očekuje da će Roblox uspjeti ostvariti 10% prihoda od sadržaja igara kada dostigne 300 miliona aktivnih korisnika dnevno, prenosi Poslovni puls.
Ovo su profesije koje trenutno najviše profitiraju korištenjem umjetne inteligencije
Marx.ba Umjetna inteligencija u nekim se profesijama već uvelike koristi, dok se u drugima još pokušava utvrditi kako bi se mogla najbolje iskoristiti. No, unatoč tome, ona mijenja način na koji se radi i razmišlja o poslu. Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji napreduju od alata koji poboljšavaju učinkovitost do alata koji mogu podržati donošenje odluka i potaknuti kreativnost. Microsoft je proveo zanimljivo istraživanje koje je pokazalo koje to profesije već osjećaju koristi upotrebe umjetne inteligencije. Tako, prema istraživanju, dvije ključne stvari najviše utječu na nivo poboljšanja, tip posla i količina podataka koju ljudi koriste. Poslovi koji uključuju veliku količinu podataka, kao što je, na primjer, analiza informacija o korisniku, bilježe najveća poboljšanja nakon uvođenja umjetne inteligencije. Zaposleni koji se bave kibernetičkom sigurnošću, razvojem proizvoda, prodajom, tehničkom podrškom, marketingom i odnosima s javnošću prvi su svjedočili kako umjetna inteligencija poboljšava njihov rad na svakodnevnim zadacima, nudi prilike za inovaciju, smanjuje količinu ponavljajućih poslova i omogućuje informiranije te stoga brže donošenje odluka. – Mnogi naši korisnici u regiji stalno ističu da AI alati poput Copilota revolucioniraju njihovu produktivnost i pomažu članovima tima da steknu vještine korisne za strateške pozicije. Dok umjetna inteligencija nastavlja preoblikovati industrije, moramo redefinirati način na koji razmišljamo o tehnologiji i iskoristiti je za stvaranje poslovne vrijednosti. Unatoč tome što prepoznaju njenu vrijednost, mnoge organizacije još uvijek nemaju formalne strategije primjene umjetne inteligencije, što dovodi do toga da zaposlenici koriste osobne AI alate, a to može ugroziti sigurnost i privatnost. Za kompanije je ključno da implementiraju standardizirane AI alate spremne za korištenje u radnom okruženju i ponude trening za zaposlene kako bi osigurale sigurno i učinkovito korištenje umjetne inteligencije, komentirao je Kalin Dimtchev, direktor Microsofta Adriatic, prenosi Zimo. Top 5 poslovi koje trenutno najviše profitiraju korištenjem umjetne inteligencije su kibernetička sigurnost, razvoj proizvoda, prodaja, tehnička podrška, marketing i komunikacije. Danas rastuće kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalnu pažnju i brze reakcije. AI pomaže analizirajući mnoštvo podataka, uočavajući obrasce i pronalazeći probleme u stvarnom vremenu. Na taj način omogućuje IT profesionalcima i stručnjacima za kibernetičku sigurnost da se fokusiraju na planiranje i brže reagiranje na prijetnje. Umjetna inteligencija može i automatizirati zadatke kao što su praćenje prijetnji i upravljanje inicijalnim incidentima, oslobađajući stručnjacima vrijeme za kompleksnije istrage i razvoj rješenja. U prodaji su za uspjeh ključni izgradnja snažnih odnosa s klijentima i sklapanje poslova. Umjetna inteligencija transformira prodaju jer brzo analizira podatke klijenata i personalizira e-mailove. Time zaposlenima u prodaji ostavlja više vremena da se fokusiraju na važne zadatke i posvete se građenju odnosa s potencijalnim klijentima. Agenti za korisničku podršku koriste umjetnu inteligenciju da bi pojednostavili interakcije, učinkovitije rješavali upite i poboljšali generalno zadovoljstvo korisnika. Kompanije koje su implementirale AI chatbotove kažu da učinkovito obrađuju rutinske upite, čime agentima oslobađaju vrijeme za zahtjevne slučajeve. U marketingu i odnosima s javnošću, umjetna inteligencija pomaže detektirati nove trendove i prilike analizirajući velike količine podataka. Može ubrzati izvršavanje zadataka kao što su provjera SEO trendova, priprema drafta sadržaja, provođenje marketinških istraživanja i planiranje predstavljanja proizvoda. AI može pomoći i u prikazu kako su pojedine priče primljene u medijima, što PR profesionalcima štedi vrijeme i omogućava im da se fokusiraju na kreativne poslove kod kojih je ljudski doprinos nezamjenjiv. Work Trend Index, zajednički izvještaj Microsofta i LinkedIna, pokazao je da se korištenje GenAI alata u proteklom periodu udvostručilo, a troje od četvero ljudi već koristi AI u uredu. Microsoftovo istraživanje među korisnicima Copilota pokazalo je da, čim korisnici iskuse uštedu vremena od 11 minuta dnevno, počinju uviđati vrijednost umjetne inteligencije i stvarati naviku korištenja. Na LinkedInu je uočeno 142 puta povećanje broja LinkedIn članova koji dodaju AI vještine poput ChatGPT-a i Copilota na svoje profile. Više od polovice mladih uključenih u istraživanje istaklo je da su nove tehnologije ključne za njihove odluke o karijeri, što ukazuje da će u bliskoj budućnosti AI vještine i pristup tim vještinama biti ključni za privlačenje i zadržavanje najboljih talenata, piše Zimo.
Apple prelazi na OLED tehnologiju za sve nove modele iPhone-a
Marx.ba Apple će koristiti zaslone s organskom svjetlosnom diodom (OLED) za sve nove modele iPhonea od 2025. godine nadalje, potpuno se udaljavajući od zaslona s tekućim kristalima (LCD), piše japanski Nikkei. Proizvođači televizora i pametnih telefona sve više prihvaćaju OLED zaslone umjesto LCD-a zbog mogućnosti prikazivanja živopisnijih boja i oštrijeg kontrasta, što je idealno za videozapise visoke rezolucije. Planirani potez isključit će japanske kompanije Sharp Corp i Japan Display iz poslovanja s Appleovim pametnim telefonima, navodi Nikkei. Prema Nikkeiju, Apple je već počeo naručivati OLED zaslone za nadolazeći model iPhone SE od kineske kompanije BOE Technology i južnokorejskog LG-a. Sharp i Japan Display imali su zajednički udio od 70% u isporuci zaslona za iPhone prije otprilike 10 godina, ali su nedavno isporučivali samo LCD zaslone za iPhone SE i ne proizvode OLED zaslone za pametne telefone u masovnim količinama, napominje Nikkei. Apple je prvi put koristio OLED panele u iPhone-u X, predstavljenom 2017. godine, i od tada je prešao na OLED zaslone za premium modele iPhone-a. Kompanija je OLED zaslone uvela i u najnoviju generaciju iPad Pro modela lansiranih u maju ove godine.
Sklopivi telefon: Honorov izazov za Samsung
Marx.ba Honor je lansirao Magic V3, svoj najnoviji sklopivi pametni telefon, na međunarodnim tržištima u četvrtak dok kineska tehnološka kompanija postavlja izazov Samsungu na brzorastućem tržištu. Slušalica, koja ima zaslon koji se savija poput knjige, već je lansirana u Kini, ali njeno izdavanje u inozemstvu naglašava Honorov kontinuirani napor da proširi svoj udio na tržištu visoke klase u inozemstvu. S Honor Magic V3, Honor je govorio o tome koliko je uređaj tanak u usporedbi s konkurencijom. Kompanija je objavila da telefon mjeri 9,2 milimetra kada je zatvoren u odnosu na 12,1 milimetar za Samsungov najnoviji Galaxy Z Fold6. Honor je također naglasio opcije umjetne inteligencije na telefonu, strategiju koja je u skladu s drugim proizvođačima uređaja koji također nastoje uvjeriti potrošače da izdvoje više novca za skupe nadogradnje. Sklopivi pametni telefon ima opciju pod nazivom Magic Portal koja se sada može otvoriti na više zaslona, prema Honoru. Ova opcija omogućuje korisnicima jednostavno povlačenje informacija po aplikacijama. Na primjer, ako vam neko pošalje adresu, možete je povući ravno u Google karte bez kopiranja i lijepljenja. Ako neko pošalje sliku, korisnik je također može povući u Google pretraživanje. Magic V3 nije Honorov prvi sklopivi telefon. Kineska marka nastavlja tragati za ovim uređajima jer je to segment tržišta koji bilježi brzi rast. Globalne isporuke sklopivih pametnih telefona porasle su 48% na godišnjem nivou u drugom kvartalu 2024., pokazuju podaci Counterpoint Researcha. Regije Zapadne Evrope, Azije i Pacifika – što isključuje Indiju, Kinu i Južnu Koreju – i regije Latinske Amerike, više su nego udvostručile isporuke u istom periodu. Ovo su regije na koje Honor cilja. U zapadnoj Evropi, Honor je po prvi put prestigao Samsung i preuzeo prvo mjesto po tržišnom udjelu u drugom kvartalu, prema Counterpoint Researchu.
Sarajevo je regionalni centar vještačke inteligencije: Potpisan ugovor sa Amazon Web Servisom
Marx.ba Sarajevo je danas i sutra regionalni centar vještačke inteligencije. Za to je zaslužna kompanija Bloomteq kao organizator samita o vještačkoj inteligenciji “Kiss The Future”. Uoči početka ovog samita potpisana su dva ugovora – jedan je s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine (VTK BiH) dok je drugi s kompanijom Amazon Web Services (AWS), piše Klix.ba. Direktor Bloomteqa Nermin Hadžić je sam samit, kao i potpisivanje navedenih ugovora, ocijenio kao početkom ozbiljnog fokusa na vještačkoj inteligenciji. Za AWS je istakao da će pomoći u primjeni alata vještačke inteligencije i u privatnom i javnom sektoru. Govoreći o značaju ugovora s AWS-om, suosnivač Bloomteqa Admir Kulin je izjavio da će AWS u Bosni i Hercegovini graditi, kako je naveo, infrastrukturu budućnosti. Naglasio je da se ovim želi postići da Sarajevo ponovo bude mjesto tehnološkog razvoja, što je bilo u vrijeme Emerika Bluma koji je inspiracija Bloomteqa. – To je važno za naše istraživače koji su fenomenalni. Želimo imati ono što smo imali prije rata. Želimo pokazati da je Bosna i Hercegovina na karti svijeta, da možemo i da smo inovativni, rekao je Kulin. Učesnici samita će od stručnjaka iz različitih dijelova svijeta imati priliku da uče o primjeni vještačke inteligencije u različitim djelatnostima – od telekomunikacija do finansija. Među tim stručnjacima su profesor Leo Karkkainen koji je radio u Nokiji i Huaweiju i Ott Velsberg koji je odgovoran za primjenu vještačke inteligencije u javnom sektoru Estonije, koja je svjetski lider po ovom pitanju. Spomenuti i drugi stručnjaci će pomoći da se drži korak u tehnološkom razvoju, za koji je Hadžić istakao da je u posljednjih godinu i po zaista nevjerovatan. Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković je napomenuo da je institucija koju predstavlja bila jedan od pionira u pokretanju digitalizacije privatnog sektora, ali da je sada nužna primjena vještačke inteligencije u domaćoj privredi. – Potrebno je iznaći način za sektorsku primjenu vještačke inteligencije, vodeći računa o propisima Evropske unije, kojima se tretira etička primjena vještačke inteligencije. Znamo da je vještačka inteligencija kvalitetan sluga čovjeka, ali ako postane gospodar, imat ćemo velikih problema, podsjetio je Vuković. Samit “Kiss Th Future” je podržalo i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Resorna ministrica Adna Mesihović (ZNG) očekuje da će se ovim samitom dugoročno doprinijeti jačanju akademskih i naučnih kapaciteta Kantona Sarajevo. Nije izostala podrška ni UniCredit Banke, čija je predsjednica Upravnog odbora u Bosni i Hercegovini Amina Mahmutović izjavila da je ovo ključni trenutak za Bosnu i Hercegovinu, korak ka inovacijama i napretku. – Ovo je prilika da se Bosna i Hercegovina predstavi kao važan centar za tehnologiju i inovacije te kao mjesto s velikim potencijalom za lični razvoj svih uključenih strana u područje inovacija. Ovim forumom, ne samo da se pruža jedinstvena platforma za razmjenu iskustava, znanja i ideja u području vještačke inteligencije, već se ističe i važnost vještačke inteligencije kao ključnog faktora u oblikovanju budućnosti, navela je Mahmutović. Bankarski sektor je istakla kao sektor koji prepoznaje brojne prilike koje vještačka inteligencija donosi. I Mahmutović je napomenula na važnost poštivanja etičkih principa u razvoju vještačke inteligencije, navodi Klix.
Musk lansirao aplikaciju platforme X za televizore
Marx.ba Jedna od ideja Elona Muska prilikom preuzimanja Twittera, odnosno platforme X, kako je u međuvremenu preimenovao ovu mrežu, jest razvoj tzv. aplikacije za sve. Po uzoru na kineski WeChat Musk želi da X bude puno više od same društvene mreže te njegove ambicije idu u smjeru finansijskog servisa, platforme za videozapise, komunikacijske aplikacije itd. Kao dio tog plana, Musk je predstavio beta verziju aplikacije X za televizore. Ova aplikacija na početku je dostupna za Android TV, Google TV, Amazon Fire TV i LG TV (webOS) uređaje, ali čini se kako još nije dostupna svim korisnicima tih uređaja. Također, još nije dostupna niti na Samsungovih pametnim televizorima, niti na Apple TV-u, no kako je Musk najavio da bi X TV uskoro mogao biti dostupan na većem broju uređaja, za pretpostaviti je kako će ovu aplikaciju moći preuzeti i vlasnici spomenutih uređaja. Za pristup sadržaju na X TV-u potreban je, naravno, profil na Muskovoj društvenoj mreži, a unutar aplikacije prikazivat će se različiti videozapisi koje algoritam odredi na temelju vaše prijašnje aktivnosti. Korisnici će u aplikaciji moći pristupiti i nekim originalnim emisijama poput Tucker Carlosova showa te sadržaju Tesle i SpaceX-a. Također, dostupne su i opcije poput Replay TV i Startover TV, kao i Free Cloud DVR putem kojeg korisnici mogu pohraniti do 100 sati snimljenog sadržaja. U opisu aplikacije na Play Storeu stoji kako X TV može zamijeniti tradicionalne set top boxove nudeći različitu selekciju kanala uživo, uključujući filmove, muziku, vijesti, sport i vrijeme. Također, naglašava se kako ova platforma donosi novo iskustvo pristupa sadržaju na X-u, s jedinstvenim sadržajem koji će biti dostupan na televizorima u dnevnim sobama. Iako je Musk tek sada objavio dostupnost beta verzije X-a za televizora, ova je aplikacija dostupna već nekoliko dana. Prve recenzije i dojmovi korisnika nisu toliko pozitivni, pogotovo oko preporučenog sadržaja koji im se prikazuje, ali kako je riječ o beta verziji aplikacije, jasno je kako s vremenom možemo očekivati njena poboljšanja. Osim što će korisnicima dati još jedan način za pristup ovoj platformi, u ovoj kompaniji nadaju se kako će to biti još jedno mjesto na kojem će oglašivači moći plasirati svoje oglase, što bi trebalo utjecati i na prihode od oglašavanja platforme X. Ti su prihodi od kada je Musk preuzeo kompaniju u velikom padu, zbog čega je vlasnik ove kompanije nedavno čak podigao i tužbu protiv nekih velikih kompanija koje su se, prema tvrdnjama iz optužnice, nezakonito udružili u bojkotu njegove platforme, što je utjecalo na više milijardi dolara finansijskih gubitaka za X, piše Zimo.
Velike društvene mreže i izdavači ne daju Appleu podatke za obuku umjetne inteligencije
Marx.ba Manje od tri mjeseca prošlo je od trenutka kad je Apple potiho predstavio alat za izdavače pomoću kojeg mogu uskratiti dozvolu korištenja njihovih podataka za obuku umjetne inteligencije. Brojne istaknute novinske kuće i društvene platforme odlučile su iskoristiti tu mogućnost. Kako piše Wired, na tom popisu su Facebook, Instagram, Craigslist, Tumblr, New York Times, Financial Times, Atlantic, Vox Media, USA Today i Condé Nast, između ostalih. Odbijenice odražavaju značajan pomak u percepciji i korištenju robotskih pretraživača koji su pretraživali web desetljećima. Sada kada ti botovi igraju ključnu ulogu u prikupljanju podataka za obuku umjetne inteligencije, postali su zona sukoba oko intelektualnog vlasništva i budućnosti weba. Nova uloga za dobri stari robots.txt Alat Applebot-Extended proširenje je Appleovog bota za indeksiranje weba koji izričito omogućuje vlasnicima web stranica uskraćivanje dozvole za korištenje njihovih podataka pri obuci umjetne inteligencije. Izvorni Applebot, najavljen 2015., u početku je indeksirao web za Appleove proizvode za pretraživanje kao što su Siri i Spotlight. U Appleu tvrde kako Applebot-Extended poštuje prava izdavača. Uskraćivanje dozvole ne ometa indeksiranje web odredišta jer bi to dovelo do problema u radu tražilice, ali ne prikuplja podatke za treniranje Appleovih velikih jezičnih modela i drugih projekata generativne umjetne inteligencije. Izdavači mogu blokirati Applebot-Extended ažuriranjem tekstualne datoteke na svojim web stranicama poznate kao Robots Exclusion Protocol (robots.txt). Ova je datoteka desetljećima upravljala načinom na koji botovi stružu web. Omogućuje vlasnicima web stranica blokiranje ili dopuštanje robota od slučaja do slučaja. Iako ne postoji zakonska obveza za botove da se pridržavaju onoga što piše u tekstualnoj datoteci, usklađenost je dugotrajna norma, koju se ipak povremeno krši. Razmjerno malo blokada Applebot-Extended toliko je nov da ga još relativno malo web stranica blokira. Startup za otkrivanje umjetne inteligencije Originality AI analizirao je uzorak od 1.000 web stranica s velikim prometom. Otkrio je kako približno sedam posto blokira Applebot-Extended. Pretežno su to bile novinske i medijske kuće. Servis AI Dark Visitors provela je vlastitu analizu na uzorku od 1.000 web stranica s velikim prometom, otkrivši kako je približno šest posto imalo blokiran bot. Novinar Ben Welsh otkrio je kako nešto više od četvrtine web stranica s vijestima koje je ispitao (294 od 1.167 publikacija uglavnom na engleskom jeziku sa sjedištem u SAD) blokiraju Applebot-Extended. Za usporedbu, 53 posto web stranica s vijestima u njegovom uzorku blokira OpenAI-jev bot. Google je prošlog septembra predstavio vlastiti bot specifičan za umjetnu inteligenciju, Google-Extended, kojeg blokira gotovo 43 posto tih stranica. Čini se kako se velika većina vlasnika web stranica ili ne protivi Appleovim praksama obuke umjetne inteligencije ili nisu svjesni kako je mogu blokirati. Strategija pritiska? Prošle je godine New York Times objavio kako Apple pokušava sklopiti ugovore o umjetnoj inteligenciji s izdavačima. Od tada su konkurenti kao što su OpenAI i Perplexity najavili partnerstva s raznim novinskim kućama, društvenim platformama i drugim popularnim web stranicama. Moguće je kako je uskraćivanje dozvole dio strategije kako bi bio sklopljen sporazum o partnerstvu. Pošto robots.txt treba uređivati ručno, a ima sve je više alata koji traže materijale za obuku umjetne inteligencije, može biti zahtjevno održavati ažuran popis blokiranih. New York Times – koji tuži OpenAI zbog kršenja autorskih prava – kritičan je prema Applebot-Extendedu i sličnim alata zbog toga što preskaču direktno traženje dozvole za korištenje autorskih prava i intelektualnog vlasništva, prenosi Tportal.
Znate li kako prepoznati slike koje je napravila umjetna inteligencija
Marx.ba S razvojem cijelog niza različitih alata koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju, internet je preplavljen umjetno stvorenim i dorađivanim fotografijama i videima. I dok se dio tih umjetnih tvorevina koristi za zabavu, dio ih je stvoreno s namjerom da prikažu lažne događaje ili osobe. Prve verzije tih alata su bile dobre, ali je ipak bilo lako prepoznati “lažnu” sliku ili video. No, kako se ti alati usavršavaju, postaje sve teže prepoznati što je stvarno, a šta umjetno stvoreno. Dobra je vijest da je još uvijek moguće identificirati umjetno stvorene slike i videe. Loša je vijest što je to postalo teže nego ikad. Čak je i stručnjacima koji rade u tom području sve teže prepoznati umjetno stvorenu fotografiju. Oni se često služe AI detektorima ne bi li pronašli sitnice na fotografijama ili videima koje ne odgovaraju stvarnosti ili koje otkrivaju da se radi o umjetno stvorenoj fotografiji. Ovi alati koriste prije svega analizu kako bi ispitali uzorke piksela na samoj fotografiji ili videu, te utvrdili kolika je vjerovatnost da je slika stvorena pomoću umjetne inteligencije. To znači da je na čovjeku na kraju da ocijeni je li neka fotografija stvarna ili ne, jer ni softver ne može biti potpuno siguran. Nažalost, ni ljudsko oko, ma koliko istrenirano bilo, ne može uvijek prepoznati fotografiju stvorenu pomoću umjetne inteligencije. Šanse da će se to dogoditi su otprilike pola-pola. No, u kombinaciji s AI detektorom, to bi moglo biti najbolje rješenje. Neki od AI detektora koji se mogu koristiti su AI or Not, Hive Moderation, SDXL Detector i Illuminarty. Ni oni neće uvijek dati u potpunosti tačne rezultate, ali će pomoći da čovjek prepozna većinu umjetno stvorenih slika. No, ako nemate priliku koristiti AI detektor, postoji nekoliko tehnika koje je moguće koristiti i tako si pomoći u identifikaciji. Neka vam Google pomogne Google je vrijedan alat u identifikaciji AI stvorene i stvarne fotografije. Jedan od najlakših načina je pomoću obrnute pretrage slike. Jednostavno se u Googleovu tražilicu učita sumnjiva slika i zatraži od Googlea da pronađe takve i slične fotografije. Ako se u rezultatima pokažu fotografije u velikom broju koje se razlikuju od vaše sumnjive fotografije, velika je vjerovatnost da se radi o AI manipuliranoj fotografiji. Druga je opcija u Googleovoj tražilici kliknuti na opciju “O slici” koja daje više kontekstualnih informacija poput kad je slika prvi put zabilježena u Googleovom pretraživanju, gdje se pojavila i gdje se sve koristila. Pouzdajte se u vlastite oči Uzmite sebi nešto vremena i dobro proučite sliku ili video. Iako su alati koji stvaraju AI fotografije izuzetno dobri, još uvijek im se potkradaju greške. Upravo su te greške ono što vam može sugerirati da se radi o “lažnoj fotografiji”. To su pogreške poput previše ili premalo prstiju na rukama/nogama, kosa koja izgleda savršeno, neprirodan položaj ruku/nogu/glave, besmisleni tekst ili pak iskrivljeni objekti u pozadini. Ako zumirate u fotografiju možda ćete primijetiti da su određeni dijelovi izuzetno jasni, dok su drugi nelogično zamućeni. Slova na natpisima u pozadini znaju biti iskrivljena ili samo podsjećati na slova, ali pomnijim pregledom možete utvrditi da su iz različitog pisma. AI pismenost Kako AI alati budu napredovali, ono što će najviše pomoći u identifikaciji pravih i umjetno stvorenih slika i videa bit će AI pismenost. Tačnije, kritička procjena onoga što vidite, provjera porijekla i izvora sadržaja, ali i poznavanje kako sama generativna umjetna inteligencija funkcionira. Započnite tako što ćete se zapitati o izvoru dotične slike i kontekstu u kojem se pojavljuje. Ko je objavio sliku? Što o tome govori popratni tekst (ako postoji)? Jesu li drugi ljudi ili mediji objavili sliku? Kako se osjećate zbog slike ili teksta koji je prati? Ako vam se čini da je osmišljeno da vas razbjesni ili namami, razmislite zašto. Ako niste sigurni, radije uzmite nekoliko minuta i provjerite, pitajte još nekoga da pogleda i kaže vam svoje mišljenje. Dva para očiju uvijek vide više i bolje, prenosi Zimo.
Otkrijte metaverse: Virtuelni svjetovi koji mijenjaju našu stvarnost
Marx.ba Metaverse nije samo novi buzzword u tech svijetu – to je potencijalno nova stvarnost koja spaja digitalno i fizičko na načine koje dosad nismo mogli ni zamisliti. Zamislite svijet u kojem se možete teleportirati iz svoje dnevne sobe u virtualni koncert, družiti se s prijateljima iz cijelog svijeta na plaži koja ne postoji ili čak pohađati predavanja u virtuelnim kampusima inspiriranim Hogwartsom. Ako ste ikad gledali Matrix ili Ready Player One, već imate predodžbu o tome o čemu pričamo, objašnjava portal Geek. No, za razliku od filmova, metaverse nije samo naučna fantastika; to je stvarnost koja se oblikuje pred našim očima. Pa, što je točno metaverse i zašto su svi toliko uzbuđeni oko njega? Šta tačno znači metaverse? Pojam “metaverse” dolazi od kombinacije grčkih riječi “meta” (što znači “izvan” ili “preko”) i “universe” (svemir). Dakle, metaverse možemo shvatiti kao “svemir izvan” našeg stvarnog svijeta – digitalni prostor koji postoji paralelno s našom fizičkom stvarnošću. No, nemojte se zbuniti; metaverse nije samo jedna stvar, već mreža međusobno povezanih virtuelnih svjetova, aplikacija i platformi gdje korisnici mogu komunicirati, raditi, igrati se i čak zarađivati. Kad govorimo o metaversu, često ga miješamo s pojmovima poput virtuelne stvarnosti (VR) i proširene stvarnosti (AR). Međutim, postoji ključna razlika. VR nas potpuno uranja u digitalni svijet koristeći VR naočale, blokirajući vanjski svijet. S druge strane, AR koristi tehnologiju poput pametnih naočala ili mobilnih uređaja za dodavanje digitalnih elemenata u našu fizičku stvarnost (sjetite se igre Pokémon GO). Metaverse je mnogo više od toga, on integrira oba koncepta u zajednički digitalni ekosistem u kojem možete prelaziti između virtuelnih i fizičkih iskustava. Razlikuje se od igara kao što su Fortnite ili Minecraft, koje, iako pružaju bogata digitalna iskustva, nisu međusobno povezane ili interoperabilne na način na koji se zamišlja metaverse. Zamislite metaverse kao virtuelni internet – platformu koja omogućuje korisnicima da se slobodno kreću između različitih aplikacija i svjetova, bez potrebe za napuštanjem jednog da bi ušli u drugi. Tehnološka osnova metaversa Metaverse se temelji na nekoliko ključnih tehnologija koje omogućuju njegovo funkcioniranje. Prva među njima je blockchain – digitalna knjiga koja bilježi transakcije i omogućava sigurno pohranjivanje podataka. Kriptovalute poput Bitcoina ili Ethereuma igraju važnu ulogu u metaversu kao glavni oblik plaćanja, dok NFT-ovi (nezamjenjivi tokeni) omogućuju digitalno vlasništvo nad jedinstvenim virtuelnim dobrima poput umjetnina, odjeće za avatara ili čak virtuelnih nekretnina. VR i AR tehnologije također su ključne komponente Metaversa, omogućujući stvaranje impresivnih virtuelnih svjetova. Moderne VR naočale, rukavice s povratnim informacijama i drugi haptički uređaji omogućuju korisnicima da se potpuno urone u digitalna okruženja i osjete ih kao stvarne. AR uređaji, s druge strane, omogućuju korisnicima da dodaju digitalne elemente u svoju fizičku okolinu, stvarajući mješovitu stvarnost. Brze 5G mreže i edge computing igraju ključnu ulogu u omogućavanju metaversa da funkcionira glatko i brzo. 5G omogućuje prijenos velikih količina podataka u stvarnom vremenu, dok edge computing pomiče obradu podataka bliže korisnicima, smanjujući kašnjenja i povećavajući pouzdanost mreža unutar metaversa, piše Geek. Kako metaverse mijenja našu stvarnost? Metaverse ima potencijal da drastično promijeni mnoge aspekte naših života, počevši od načina na koji se družimo. Virtuelna druženja, koncerti i konferencije omogućuju nam da se susrećemo s ljudima iz cijelog svijeta bez napuštanja svojih domova. U metaversu, možete se pridružiti prijateljima na virtualnoj plaži, pohađati koncert svog omiljenog benda ili sudjelovati na konferenciji sa stručnjacima iz različitih područja – sve to uz jednostavan klik miša. Ekonomski, metaverse otvara potpuno nove mogućnosti. Digitalne trgovine omogućuju kupovinu i prodaju virtuelne robe, dok tržišta rada u metaversu omogućuju korisnicima da zarađuju stvarni novac obavljajući digitalne poslove. Virtuelne nekretnine postaju vrijedna imovina, a pojedinci i kompanije sve više ulažu u digitalne zemlje i prostore unutar različitih Metaversa. Obrazovanje također ima ogromne koristi od Metaversa. Virtuelne učionice omogućuju učenicima i studentima iz cijelog svijeta da učestvuju u interaktivnim lekcijama, radionicama i simulacijama. Bez obzira na to gdje se nalazite, možete se priključiti virtuelnom razredu, učiti kroz iskustvo i čak učestvovati u laboratorijskim vježbama u potpuno digitalnom okruženju. Ko stvara metaverse? I zašto je to važno? Metaverse nije projekt jedne kompanije, već kolektivni napor mnogih igrača u tehnološkom svijetu. Najpoznatiji među njima su Meta, Microsoft, Google, Apple, i druge velike kompanije koje ulažu značajna sredstva u razvoj svojih verzija metaversa. Meta, na primjer, vidi metaverse kao sljedeći korak u evoluciji društvenih mreža i digitalne komunikacije, dok Microsoft fokus stavlja na poslovne aplikacije i virtuelne radne prostore. Google i Apple, s druge strane, usredotočeni su na proširenu stvarnost i kako ona može proširiti naše svakodnevne aktivnosti. No, ključna razlika koja oblikuje budućnost metaversa leži u konceptima otvorenih i decentraliziranih metaversa naspram centraliziranih platformi. Otvoreni metaversi zagovaraju ideju da nijedna kompanija ne bi trebala imati monopol nad cijelim digitalnim svijetom, već da bi svako trebao imati mogućnost učestvovati i graditi unutar njega. S druge strane, centralizirani metaversi kontrolirani su od strane velikih korporacija, što postavlja pitanja o vlasništvu, kontroli i monetizaciji. Startupi i zajednice također igraju ključnu ulogu u oblikovanju Metaversa. Mnogi mali igrači koriste blockchain tehnologiju za stvaranje decentraliziranih svjetova u kojima korisnici imaju stvarnu kontrolu nad svojim podacima i digitalnim dobrima. Ovo su zanimljive alternative velikim korporativnim projektima, jer omogućuju veću slobodu i fleksibilnost za krajnje korisnike. Ukratko, borba za budućnost Metaversa nije samo tehnološka, već i filozofska. Izazovi i kontroverze: Metaverse nije samo zabava i igre Kao i svaka nova tehnologija, metaverse dolazi sa svojim izazovima i kontroverzama. Jedan od najvećih izazova je privatnost i sigurnost. Kako više ljudi počinje provoditi vrijeme u virtuelnim svjetovima, pitanja o tome ko kontrolira naše podatke i kako su oni zaštićeni postaju sve relevantnija. U metaversu, korisnici stvaraju ogromne količine osobnih podataka, od interakcija s drugim korisnicima do digitalnih kupovina, što predstavlja rizik od hakiranja i zloupotrebe. Psihološki efekti također su zabrinjavajući. Postoji strah da bi ljudi mogli postati ovisni o virtuelnim svjetovima, koristeći ih kao bijeg od stvarnosti ili kao zamjenu za stvarne društvene interakcije. Ovo može dovesti do društvene izolacije i drugih mentalnih problema. Ekonomske i etičke dileme također su prisutne. Digitalni rad u metaversu može stvoriti nova radna mjesta, ali postavlja pitanja