Globalna prodaja povezanih automobila premašit će 500 miliona od 2024. do 2030.
Marx.ba Nova napredna tehnološka rješenja u automobilskoj industriji zahtijevaju aktivnu, stabilnu mobilnu vezu visoke propusnosti uz nisku latenciju. Iz 4G-a u 5G Tokom posljednjeg desetljeća, 4G je bila glavna mobilna povezivost ugrađena u automobil putem NAD modula s fokusom na telematiku, sigurnost i slučajeve upotrebe hitnih poziva. Međutim, slučajevi upotrebe za automobile koji će se pojaviti tokom sljedećeg desetljeća garantirat će 5G povezivost kako bi se zadovoljili novi slučajevi korištenja napredne mobilnosti. Prema najnovijem izvještaju o istraživanju Smart Automotive kompanije Counterpoint o prognozi globalnog povezanog automobila prema tehnologiji, regijama i markama, dva od svaka tri prodana automobila već imaju ugrađenu povezivost i to će porasti na gotovo 100% povezivosti do kraja desetljeća, odnosno do 2030. godine. Kumulativna prodaja automobila s ugrađenim 5G činit će gotovo polovicu ukupnih povezanih automobila prodanih između 2024. i 2030. godine. Za sada više od 96% povezanih automobila koristi 4G tehnoologiju, dok 5G postupno raste. Viša cijena 5G telematskih uređaja, nedostatak 5G infrastrukture i nedostupnost slučajeva korištenja bili su glavni razlozi za spori rast 5G početkom desetljeća. No, s povećanjem 5G pokrivenosti i uvođenjem L3+ ADAS-a, usvajanje 5G u povezanim automobilima bit će brzo do kraja desetljeća. Dostupnost 5G RedCap-a 2026. godine također će naći primjenu u automobilima nižeg nivao, što će potaknuti usvajanje na masovnom tržištu. Očekivanja su da će do 2030.godine skoro 90% prodanih automobila imati 5G povezivost. Pet najvećih tržišta Za sada Njemačka prednjači u pogledu usvajanja povezivosti automobila, ali se očekuje da će Kina postići 100% prodora povezivosti do 2028. godine. Kina bi trebala predvodi globalno tržište prodaje povezanih automobila do 2030. godine, a SAD, Indija, Japan i Njemačka su također tržišta u usponu. Predviđa se da će tih pet najvećih zemalja zajedno činiti više od dvije trećine globalne prodaje povezanih automobila do 2030. godine. Kina dominira tržištem povezanih automobila, uspon je potaknut brzim usvajanjem električnih vozila, C-V2X i drugih povezanih značajki infotainmenta. Domaći proizvođači električnih vozila kao što su BYD, NIO, Xpeng i Li Auto nastoje se proširiti i na međunarodno tržište. SAD je drugo po veličini tržištu povezanih automobila u svijetu, rast će prvenstveno biti vođen usvajanjem naprednih sigurnosnih opcija kao što su Vehicle-to-Everything (V2X) komunikacija i Level 2+ autonomija. Telekomunikacijski divovi poput AT&T predvodnici su prostora povezanih automobila, dok konkurenti poput Verizona i T-Mobilea nastoje iskoristiti prilike za prihod kroz značajke kao što su prediktivno održavanje, zakazivanje usluga, daljinska dijagnostika, karte uživo i platforme za sadržaj. Indija bi trebala ostvariti najbrži rast prodaje povezanih automobila između 2023. i 2030. godine. Indijski proizvođači automobila postupno sustižu svoje međunarodne kolege i poboljšavaju svoje digitalne ponude, piše Autonet.
Ideja projekta Space Ghost: Dostava tereta bilo gdje u svijetu za 90 minuta
Marx.ba Lansiranje raketa i dostava tereta bilo gdje u svijetu unutar samo 90 minuta – misija je to koju je sebi postavila američka kompanija Sierra Space. Sierra Space je već poznat kroz projekt Dream Chaser, svemirskog broda nove generacije, koji ima za cilj naslijediti Space Shuttle i biti letjelica za orbitalni brzi prijevoz tereta bilo gdje u svijetu te u orbitu i nazad. Nadogradnja tog projekta je i Space Ghost, kapsula kojom bi se rečeni tereti mogli lako i sigurno spuštati na Zemlju, , prenosi Bug. Nedavno je uspješno testiran i prvi prototip takvog jednog svemirskog paketa s rasklopivim toplinskim štitom. Space Ghost će služiti tako da se u njega spakira ono što je nekome na drugom kraju svijeta potrebno dostaviti, potom se lansira orbitalnom raketom, pa poput svemirske letjelice putuje do svoje destinacije. Pri povratku u atmosferu “Svemirski duh” rasklapa svoj “kišobran”, pali retrorakete kako bi usporio, pa na kraju meko slijeće na zadanu lokaciju uz pomoć padobrana. Osim same kapsule, Sierra Space je razvio navigacijski i komunikacijski sistem za njen rad. Prvi uspješan test uključivao je ispuštanje prototipa iz helikoptera kako bi se provjerila mehanika slijetanja u zadnjoj fazi leta. “Postoje kompanije koje se bave lansiranjem, orbitalnim letom, a ovaj je proizvod u domeni povratka iz orbite”, kažu iz američke kompanije te kažu da je ova tehnologija primarno namijenjena logistici, i to vojnoj. – Zamislite da u svemiru imate inventar, znate gdje se što nalazi i kamo treba ići. I potom imate vojnika na terenu, kojem nešto od toga treba. Takva dostava može promijeniti tok borbe. Naš je posao dostaviti teret unutar 100 metara od vojnika, bilo gdje u svijetu, navode iz Sierra Spacea. Projekt Space Ghost sada će nastaviti prolaziti kroz opsežni program beta testiranja, istodobno razvijajući tehnologiju i popratne operacije. U konačnici bi projekt trebao funkcionirati u nekoliko faza:
Koliko zarađuju ljudi koji rade za Facebook, Instagram i Whatsapp
Marx.ba Ako ste se ikada pitali koliko zarađuju zaposlenici Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, pod kapom krovne kompanije Meta Platforms, ovi podaci mogli bi vas iznenaditi. Naime, prema službenoj dokumentaciji koju je Meta predala američkoj Komisiji za berze i vrijednosnice (SEC), prosječna plaća (median) unutar kompanije iznosi čak 379.000 dolara (bruto). Prema zadnje dostupnim podacima, Meta trenutno zapošljava oko 67.000 ljudi širom svijeta. Ipak, podaci su iznenadili brojne analitičare jer prosječne plaće unutar američkog tehnološkog sektora često variraju između 35.000 do 120.000 dolara, navodi Business Insider. S druge strane Meta i nije tolika iznimka, jer je i druge velike američke tehnološke korporacije poput Googlea i Amazona u svojim oglasima za zapošljavanje redovno nude plaće koje premašuju iznos od 300.000 dolara. Istovremeno, Mark Zuckerberg službeno ima godišnju plaću od 1 dolar, međutim troškovi njegove plaće penju se na 24,4 miliona dolara, od čega veliki iznos odlazi na pokrivanje sigurnosnih i logističkih troškova za profesionalni i lični život suosnivača kompanije. Naravno, većina Zuckerbergovog bogatstva dolazi od dionica i trenutno se procjenjuje na iznos od 157 milijardi američkih dolara. A bez obzira na visoka primanja, zaposlenici Metae ove godine sigurno neće odmarati. Ranije ove godine, Zuckerberg je rekao zaposlenicima da će kompanijaubuduće neprestano činiti sve što može da poveća produktivnost, što će dovesti i do otkaza za brojne zaposlenike kompanije i da od tog pristupa neće ubrzo odustati. Meta je od 2022. godine broj zaposlenika srezala za gotovo četvrtinu.
Huawei sustiže Apple, imaju unaprijeđenu verziju procesora
Bloomberg Adria Najnoviji pametni telefoni Huawei Technologies Co. imaju unaprijeđenu verziju procesora proizvedenog u Kini, otkrivenog prošle godine, pokazala je nezavisna analiza, naglašavajući sposobnost kineske kompanije da ipak održi proizvodnju “kontroverznog” čipa. Podsjećamo da je administracija Joea Bidena u martu razmatrala stavljanje na crnu listu niza kineskih kompanija čipova – povezanih s Huawei Technologies Co. – nakon što je ta kompanija u 2023. postigla značajan tehnološki napredak. Nedavno predstavljena linija telefona Pura 70 (kojom Huawei dodatno pritišće Apple) ima procesor Kirin 9010, otkrila je kompanija TechInsights Inc. prilikom rastavljanja uređaja. To je, zapravo, novija verzija Kirin 9000s, koju je napravila firma Semiconductor Manufacturing International Corp. (SMIC) za liniju Mate 60 Pro. Ovaj poduhvat Huaweija je uznemirio zvaničnike u Washingtonu, koji su mislili da 7-nanometarski čip prevazilazi mogućnosti kineske proizvodnje. Očigledno je da je Huawei, od avgustovskog debija Matea, uživao u pomjeranju svojih granica da napravi sofisticiranu proizvodnju poluprovodnika, uprkos eskalirajućim zabranama izvoza tehnologije od SAD-a. Inače, Pura 70 serija je rasprodata u roku od dva dana od lansiranja, prema analitičarima banke Jefferies, predvođenim Edisonom Leejem. Američki zvaničnici sada razmatraju dodatne sankcije, čiji je cilj da sputaju kompaniju i ambicije Kine u oblasti čipova, u širem smislu. TechInsights, koji je prvi identifikovao originalne 9000s procesore u saradnji s Bloomberg News, saopštio je da “veoma pouzdano” tvrdi kako Pura sadrži Huawei Kirin 9010, proizveden korištenjem takozvanog 7nm N+2 procesa kompanije SMIC. To je, zapravo, poboljšana verzija klasičnog 7-nanometarskog čipa. Ranije poznata samo kao P, linija Pura se tradicionalno prodaje na osnovu kapaciteta kamera koje telefoni posjeduju. Pružanje nove opcije domaćim korisnicima moglo bi da izvrši dodatni pritisak na iPhone, koji bi trebalo da bude nadograđen do septembra. – Huawei će, vjerovatno, zabilježiti povećanje tržišnog udjela uoči događaja Chinese Shopping Festival, 18. juna, rečeno je iz Jefferiesa. Za kompaniju je to još jedan korak ka ponovnoj izgradnji sektora široke potrošnje, koji su ugušile sankcije za vrijeme mandata Donalda Trumpa. Huawei je otprilike bio u rangu sa Apple Inc. u pogledu udjela na kineskom tržištu u prvom kvartalu, čime se ujedno naglašava dosta manja tržišna prisutnost iPhonea u Kini u odnosu na prethodne mjesece i prvi kvartal 2023.
Elon Musk pokreće novu aplikaciju: Platforma X uskoro stiže na male ekrane
Marx.ba Platforma X, ranije poznata kao Twitter, pokreće namjensku TV aplikaciju za video snimke, saopćila je izvršna direktorka kompanije Linda Yaccarino. Naime, kako je podijelila na svom oficijalnom X nalogu, TV aplikacija će biti „vaš najbolji pratilac za visokokvalitetno, impresivno zabavno iskustvo na većem ekranu“. Dalje je navedeno da će aplikacija imati sličan algoritam kao X, ali za video zapise, što će omogućiti korisnicima da prilagode sadržaj na osnovu svojih preferencija. – Aplikacija će također dobiti teme koje pokreće vještačka inteligencija za organizovanje video snimaka po temi za personalizovanije iskustvo, rekla je Yaccarino. Kaže se da „X TV“ aplikacija podržava funkciju na više platformi, što bi omogućilo korisnicima da nastave da gledaju video na svojim televizorima koji su pokrenuli na aplikaciji za pametne telefone. Pored toga, Yaccarino je rekla da će aplikacija imati poboljšanu pretragu video zapisa i lako prebacivanje na veliki ekran sa pametnih telefona. Platforma X nije najavila plan uvođenja, ali je rekao da će aplikacija biti dostupna na pametnim televizorima.
Meta otvara VR operativni sistem i drugim kompanijama: Prvi na redu Lenovo i Asus
Marx.ba Nakon što je potrošila desetke milijardi na virtualnu i proširenu stvarnost, Meta se želi pozicionirati kao pristupačnija alternativa Appleovom Vision Prou i njegovom visionOS-u. Takmičenje s divom iz Cupertina pokazat će se izazovnim, ali otvaranje operativnog sistema Meta Quest i evolucija u otvoreni ekosistem mogli bi znatno doprinijeti povećanju njegove privlačnosti. Meta će OS koji pokreće njihove naglavnike Quest učiniti dostupnim proizvođačima trećih strana. Popratna najava je rebrendiranje operativnog sistema s potencijalno značajnim promjenama politike u vezi s distribucijom softvera. Uređaji koji koriste Metinu platformu pokretat će ono što kompanija sada naziva Meta Horizon OS. Promjena imena također se odnosi na trgovinu aplikacija Quest, koja se sada zove Meta Horizon Store, a popratna mobilna aplikacija Meta Quest sada je aplikacija Meta Horizon. Prve partnerske slušalice uključuju jedinicu Asus ROG usmjerenu na igranje, Lenovov uređaj za mješovitu stvarnost i Microsoftov Meta Quest s oznakom Xbox. Svi će ovi proizvodi raditi na Qualcommovim čipovima, koji napajaju uređaje Quest, ali potencijalno bi mogli sadržavati različite konfiguracije leća ili drugih unutarnjih dijelova. Štaviše, softverski ekosistem Meta postat će otvoreniji. Iako kompanija nije spomenula sideloading, potvrdila je da će softver App Lab uskoro postati vidljiv putem njene primarne trgovine. Upload VR izvještava da će se App Lab i Horizon Store na kraju spojiti u jedan kanal s relativno slabim moderiranjem prvog.
Huawei lansirao novi softverski brend za inteligentnu vožnju
Marx.ba Kineski tehnološki div Huawei predstavio je svoj najnoviji pothvat u industriji električnih vozila, predstavljanjem Qiankuna, novog softverskog brenda za inteligentnu vožnju. Jin Yuzhi, izvršni direktor Huaweijeve poslovne jedinice za inteligentna automobilska rješenja (IAS), otkrio je planove za Qiankun da obuhvati sisteme za samostalnu vožnju, uključujući šasiju za vožnju, audio i vozačevo sjedišta. – Ova 2024. godina bit će prva godina masovne komercijalizacije pametne vožnje, poručio je Jin. Očekuje se da 500.000 automobila biti opremljeno Huaweijevim sistemom samovozećeg vozila na cestama do kraja godine. Očekujući značajno usvajanje, Jin je istaknuo da će više od 10 modela automobila koji integriraju Huaweijev sistem Qiankun izaći na tržište u roku od godinu dana. Huaweijev pohod na pametne automobile započeo je 2019. godine, s ciljem konkuriranja njemačkom automobilskom dobavljaču Boschu u eri inteligentnih električnih vozila isporukom softvera i komponenti partnerima. U novembru 2023. godine kompanija je najavila izdvajanje svoje jedinice za pametne automobile u novu kompaniju u koju će biti uključene i osnovne tehnologije i resurse dok je osiguravala ulaganja od partnera, poput proizvođača automobila Changan Auto. Huaweijeva saradnja s kineskim proizvođačima automobila već je rezultirala sa sedam EV modela, uključujući partnerstva sa Seresom, Cheryjem, Avatrom i Arcfoxom. Vrhunski kineski brend Stelato, lansiran s BAIC-om, predstavio je svoj prvi model, limuzinu S9, signalizirajući Huaweijevu sve veću prisutnost na tržištu električnih vozila. Taj strateški potez koincidira sa žestokim ratom cijena u kineskoj automobilskoj industriji, koja se bori sa sporom prodajom i zabrinutošću zbog viška kapaciteta, dok se više od 40 marki natječe za pažnju potrošača. Kao odgovor na tržišnu dinamiku, Aito, kojeg podržava Huawei, ponudio je popuste do 2.760 dolara na svoje nove SUV-ove M7 do kraja aprila, ističući konkurentnost koja pokreće inovacije i pristupačnost u kineskom rastućem sektoru električnih vozila, piše Reuters, prenosi Zimo.
Uspješna digitalizacija u BiH podrazumijeva jasne ciljeve, snažno vodstvo i adekvatnu strategiju
Bloomberg Adria Digitalna transformacija kompanija i javne uprave u Bosni i Hercegovini nema alternativu, posebno ukoliko želimo održati korak s trendovima u Evropi, privući investicije i unaprijediti i održati poslovanje s evropskim kompanijama. Pandemija koronavirusa je donijela određeni napredak, međutim veliki broj bh. kompanija još uvijek uveliko zaostaje u ovom procesu. Razloga je više, a oni između ostalog uključuju neotvorenost menadžmenta i uposlenika prema novim tehnologijama, neadekvatnu strategiju, projekti nisu prilagođeni strateškim ciljevima kompanije. Stručnjaci ističu da većina projekata digitalne transformacije ne uspije te da su rijetki slučajevi gdje je ono što je zamišljeno i ostvareno. Naglašavaju da je najgore kada kompanije imaju IT sektor koji smatra da zna najbolje i koji počne proces bez konsultovanja stručnjaka. S druge strane, problem je i kada kompanije nemaju IT sektor, jer onda rješenja koja izrade vanjski saradnici nema ko zaprimiti. Da bi projekt bio uspješan, potrebna je saradnja IT sektora i stručnjaka izvana. Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija, za Bloomberg Adriju kaže da prvi korak u digitalnoj transformaciji za mala ili srednja preduzeća u BiH treba biti temeljna procjena trenutnih procesa i tehnologije. Identifikacija oblasti koje najviše mogu imati koristi od digitalne transformacije kao što su interakcija s klijentima, lanci snabdijevanja ili interna komunikacija, ključna je. Preduzeća trebaju postaviti jasne ciljeve i osigurati snažno vodstvo koje će upravljati transformacijom, uz osiguranje adekvatne obuke za osoblje. Planiranje treba početi postavljanjem strateških ciljeva koji su usklađeni s poslovnim objektivima. To uključuje odabir odgovarajućih tehnoloških rješenja i partnera. – Preduzeća trebaju prioritet dati skalabilnim i fleksibilnim tehnologijama koje mogu rasti i prilagođavati se budućim potrebama, kaže Dedić. Također, redovno praćenje napretka i prilagođavanje strategija na osnovu povratnih informacija i novonastalih trendova je esencijalno. Proces digitalne transformacije naravno nije isti za sve kompanije. Za kompaniju koja se bavi maloprodajom, fokus može biti na poboljšanju online prodajnih platformi, upravljanju odnosima s klijentima i analitici podataka o ponašanju kupaca. S druge strane, kompanija koja proizvodi namještaj možda će se više koncentrisati na automatizaciju proizvodnih linija, digitalno upravljanje inventarom i napredna logistička rješenja. Osnovne tehnologije mogu se preklapati, ali primjena i prioritetni ishodi će se razlikovati. Ono što kompanije moraju uzeti u obzir jesu finansije i vrijeme. Proces može biti inicijalno skup i dugotrajan, zavisno od obima. – Međutim, investicija obično vodi do značajnih ušteda kroz poboljšanu efikasnost i niže operativne troškove, naglašava Dedić te dodaje da fazni pristup uz stručno vodstvo može pomoći u upravljanju troškovima i ublažavanju rizika. Kada je riječ o izazovima s kojima se kompanije u ovom procesu suočavaju, tu se prije svega ističe otpor promjenama od zaposlenih i menadžmenta, nedovoljno budžetiranje, nedostatak ekspertize i izbor pogrešne tehnologije. Opće zaostajanje u digitalnoj infrastrukturi i ekosistemu može predstavljati izazove, kao što su niža dostupnost naprednih tehnologija i stručnosti. Međutim, to također predstavlja priliku za preduzeća da postanu tržišni lideri kroz rano usvajanje. Ovi izazovi se prevazilaze temeljitim planiranjem, angažovanjem zaposlenih i eventualno vanjskim savjetovanjem. Za one kompanije koje nemaju kvalifikovane IT stručnjake u svojim kompanijama, prije ulaska u sam proces trebaju potražiti pomoć profesionalnih pružatelja usluga. – Postoje kvalifikovani pružatelji usluga u BiH koji se specijaliziraju za digitalnu transformaciju. Preduzeća bez plana trebaju tražiti lokalne stručnjake koji razumiju i tehnološki i regionalni poslovni pejzaž, dodaje Dedić. Pored investiranja u nove tehnologije, kompanije moraju ulagati i u zaposlenike. – Digitalizacija često dovodi do značajnih promjena u radnoj kulturi, zahtijevajući više vještina u digitalnoj pismenosti i prilagodljivosti. Preduzeća bi trebala ulagati u obuku i izgradnju kulture koja promoviše kontinuirano učenje i inovacije, pojašnjava. One kompanije koje su daleko odmakle u procesu digitalizacije, vrlo često navode probleme koje imaju u radu s javnom upravom i drugim kompanijama koje zaostaju u ovom procesu. Svakako to ne bi trebalo biti obeshrabrujuće, jer digitalizacija i u takvim slučajevima donosi benefite za kompanije. Dedić pojašnjava da čak i ako klijenti kompanije nisu digitalno napredni, kompanija i dalje može ostvariti značajne interne benefite, kao što su povećanje operativne efikasnosti i uvid u podatke. S vremenom, to također može potaknuti digitalno usvajanje kod klijenata demonstriranjem prednosti. Ključni pokazatelji uspješnosti digitalne transformacije na kraju procesa uključuju poboljšanu efikasnost, smanjenje troškova, povećanje prihoda, zadovoljstvo kupaca i angažovanost zaposlenih. Ne treba zaboraviti da je digitalna transformacija kontinuirani proces, te da redovno praćenje ovih metrika pomaže u procjeni uticaja i usmjeravanju tekućih strategija.
Microsoftov novi AI alat ima impresivne mogućnosti, ali predstavlja i rizik
Marx.ba Jedna od najkontroverznijih tema vezanu uz tehnologiju i umjetnu inteligenciju posljednjih godina jest deepfake. Riječ je o tehnologiji i alatima putem kojih se samo na temelju nečijih fotografija i videozapisa može stvoriti novi lažni videozapis koji izgleda iznimno realno. S deepfakeom može se napraviti video s političarima koji će davati nekakve opasne izjave i time utjecati na npr. predizborne kampanje ili, što je još strašnije, može se koristiti za pornografiju pa na tijela pornoglumica ili glumaca postaviti lice drugih osoba ili napraviti takvu sliku i video samo uz pomoć tekstualnih uputa. Tako nešto nedavno se dogodilo Taylor Swift, a lažne fotografije proširile su se društvenim mrežama. Zahvaljujući toj tehnologiji ponekad zaista ne znamo šta je istina, a šta laž. A ta je tehnologija sada postala još naprednija, odnosno potrebno je još manje sadržaja koji se može iskoristiti za stvaranje realnih videa. Microsoftov istraživački odjel iz Azije tako je predstavio novi eksperimentalni alat nazvan VASA-1 koji omogućuje stvaranje deepfake videozapisa na temelju samo jedne fotografije ili crteža/slike lica osobe. Korištenjem fotografije i crteža, kao i postojećih audio datoteka, moguće je napraviti vjerne videozapise lica tih osoba koje govore, uz realne pokrete lica i grimase kakve i inače ljudi rade dok razgovaraju. Istraživači ove kompanije objavili su i primjere videa korištenjem njihove tehnologije te oni izgledaju dovoljno dobro da mogu prevariti ljude koji neće primijetiti razliku između takvih i stvarnih videa. Nije teško zaključiti kako bi ovakva tehnologija u rukama osoba loših namjera mogla donijeti brojne probleme jer bi u kratko vrijeme i s jako malo sadržaja mogli napraviti brojna lažna videa. Toga su svjesni i u Microsoftu pa su tako iz ove kompanije odlučili da neće objaviti demo ili konačan proizvod, kao niti omogućiti drugima razvoj vlastitih proizvoda na njihovoj tehnologiji, sve dok ne budu sigurni da će se njihova tehnologija koristit odgovorno i u skladu s odgovarajućom regulativom. Ono što nije poznato, naglasili su na Engadgetu, jest namjeravaju li u svoju tehnologiju implementirati nekakve zaštitne mjere s kojima će se spriječiti njenu zloupotrebu poput spomenute pornografije ili uporabe u svrhu miješanja u izborne procese. Iako je ovaj alat treniran na fotografijama stvarnih (slavnih) osoba, pokazao se prilično uspješan i na umjetničkim slikama pa je tako oživio Mona Lisu koja je zapjevala, odnosno odrepala dio pjesme “Paparazzi” s glasom Anne Hathaway, piše Zimo.
Uskoro u Evropskoj uniji stupaju na snagu novi propisi o kibernetičkoj sigurnosti automobila
Marx.ba Na ljeto u Evropskoj uniji stupaju na snagu novi propisi o kibernetičkoj sigurnosti automobila. Više proizvođača zato obustavlja proizvodnju nekih modela. Preskupo bi bilo prilagoditi ih novim pravilima, piše Deutsche Welle. Naime, elektronička opremljenost automobila ne služi samo udobnosti vozača i njihovoj sigurnosti u prometu. Ona istovremeno omogućuje da se automobile i njihove korisnike sve bolje može pratiti. To su prepoznali Ujedinjene nacije i Evropska unija i reagirali na to. UN pravila R155 i R156 tiču se kibernetičke sigurnosti automobila i aktualizacije softwarea, a ona postavljaju oštrije zahtjeve proizvođačima automobila i njihovim kooperantima. Ti UN propisi će se u Evropskoj uniji početi primjenjivati od 7. jula 2024. godine. Važnost kibernetičke sigurnosti u prometu ekonomski stručnjak Moritz Schularick objasnio je u novinama Handelsblatt 23. marta ove godine tvrdnjom da se to tiče „nacionalne sigurnosti”. – Radi se o osjetljivim podacima, koji mogu biti prikupljani – i kod električnih automobila. Oni, s obzirom na brojne senzore i kamere, sa stajališta tajnih službi nisu ništa drugo nego špijunski strojevi na četiri kotača, rekao je. On je već u decembru 2023. na jednom skupu Zaklade Helmuta Schmidta i DW-a u Berlinu izjavio da “ovi automobili koji se kreću po Berlinu snimaju sve što se događa oko njih i prosljeđuju svojim preduzećima – svojim matičnim koncernima u Kini.” I on je postavio retoričko pitanje: „Želimo li mi to? Želimo li milione očiju i ušiju jedne strane vlade na našim ulicama?” Potvrđuje to i jedna studija naslovljena „Automotive Cyber Security”, koju su izradili Center of Automotive Management (CAM) i Cisco Systems u ožujku 2024. godine. Sve jačim umrežavanjem i digitalizacijom automobila, proizvodnje i logistike raste i rizik kibernetičkih napada na autoindustriju. – Stanje kibernetičke opasnosti za automobilsku industriju je u stalnom porastu. Širenjem vozila definiranih softwareom, elektromobilnošću, autonomnom vožnjom i umrežavanjem lanaca dostave još više se povećavaju i kibernetički rizici, zaključuje voditelj studije Stefan Bratzel, direktor CAM-a. Studija na konkretnim primjerima pokazuje kako je industrija već sad ugrožena. Tako je Toyota prije dvije godine morala obustaviti proizvodnju jer je jedan dobavljač „vjerovatno bio cilj kibernetičkog napada”. U ljeto 2022. je proizvođač automobilskih guma Continental bio cilj kibernetičkog napada: unatoč sigurnosnim mjerama napadač je ukrao podatke iz IT-sistema. U martu 2023. napadnut je i proizvođač automobila Tesla. Hakeri su upali u jedno vozilo i mogli su obavljati razne funkcije. Mogli su trubiti, otvoriti prtljažnik, uključiti kratka svjetla i manipulirati sistemom za infotainment. Zbog novih pravila će proizvođači prestati proizvoditi neke modele. Kod Volkswagena su to model Up i transporter T6.1, kod Porschea su to modeli Macan, Boxster i Cayman, koji će ubuduće s motorima s unutarnjim izgaranjem ići samo u izvoz, kako je javila njemačka novinska agencija dpa. I Audi, Renault i Smart najavljuju da starije modele neće više proizvoditi. Član uprave i šef odjela osobnih automobila u Volkswagenu Thomas Schäfer obrazložio je to u izjavio za dpa prevelikim trudom koji bi bio potreban za ispunjavanje novih pravila. – Morali bismo integrirati potpuno novu arhitekturu elektronike. To bi jednostavno bilo preskupo, poručio je. To je potvrdila i Wiebke Fastenrath, glasnogovornica Volkswagenovog odjela ekonomskih vozila u razgovoru za DW. – Da bismo proveli zakonske propise za arhitekturu elektronike modela T6.1 potrebne bi nam bile jako velike investicije u platformu kojoj istječe rok. Zbog kratkog preostalog roka predviđenog za proizvodnju toga modela te investicije nisu odobrene, tim više što je već na tržištu modernizirani model, naglasila je. Izgleda da je konkurent Mercedes za to odlično pripremljen. Glasnogovornica kompanije Juliane Weckenmann priopćila je za DW da nova pravila „neće imati nikakve posljedice za portfolio Mercedes-Benza!”. I u Volkswagenu smatraju da su spremni za novi izazov. Wiebke Fastenrath je rekla da će njihovi modeli za 2025. godinu „shodno tome biti prilagođeni”. To je prijeko potrebno, smatra Stefan Bratzel, jer „profesionalna strategija kibernetičke sigurnosti poduzeća sve više dobiva na značenju kao neizbježan čimbenik higijene u automobilskoj industriji”. Christian Korff, član uprave poduzeća Cisco Njemačka, koja je naručila studiju o kibernetičkoj sigurnosti, kaže da tema kibernetičke sigurnosti dobiva sve veće značenje u automobilskoj industriji. – Automobilska industrija je jedan od nosećih stupova naše ekonomije. Ne smijemo sebi tu dopustiti opasnosti za kibernetičku sigurnost. Samo onaj ko na svim razinama bude nudio sigurna vozila i servis zadržat će povjerenje kupaca, rekao je.