JYSK predstavio održiviju alternativu pamučnim plahtama
Marx.ba JYSK je u sve svoje prodavnice širom svijeta ovog mjeseca uveo plahte s 35% udjela liocela, tkanine koja predstavlja održiviju alternativu konvencionalnom pamuku. Liocel se izrađuje od pulpe drveta iz održivo upravljanih šuma, u ovom slučaju eukaliptusa. Proizvodnja koristi netoksično otapalo u zatvorenom sistemu, smanjujući emisije i zagađenje, te zahtijeva manje vode i hemikalija u usporedbi s pamukom. Ekološke prednosti liocela Liocel je biorazgradiv, kompostabilan i trajan materijal, čineći ga ekološki prihvatljivom i kvalitetnom alternativom tradicionalnim tekstilnim vlaknima. Dobivene tkanine su glatke i meke na koži, imaju dobru prozračnost i osiguravaju dugotrajnu izdržljivost, zbog čega su idealne za svakodnevnu upotrebu.„Jedan od naših fokusa su upravo sirovine koje se koriste za naše proizvode i uvijek smo u potrazi za novim, održivijim varijantama. Liocel je zanimljiva alternativa pamuku jer je količina vode koja se koristi u proizvodnom procesu manja nego pri proizvodnji pamuka. Naši kupci sada mogu pronaći plahte s liocelom u tri serije VANJA, VIVIAN i EDITH”, kaže Berit Stokholm Christiansen, Senior Category Manager u JYSKu. JYSKova posvećenost održivosti Uz uvođenje liocelnih plahti, JYSK od ranije u asortimanu ima reciklirani pamuk, a ujedno je i član Better Cottona – najveće svjetske inicijative za održiviji pamuk. Kroz tu inicijativu proizvođači pamuka se edukuju kako proizvoditi održivije, uz korištenje manje vode i pesticida. Sve ovo na tragu je obećanja JYSKa da će do kraja 2024. godine pamučni, kao i drveni proizvodi u njihovom asortimanu biti iz održivijih izvora.
Marx.ba jubilej: Godina promocije pozitivnih vrijednosti u biznisu i marketingu Bosne i Hercegovine
N. D. (Foto: Print screen) Portal Marx.ba iza sebe ima prvu godinu rada. U vrijeme kada će mnogi reći kako je pokušati ući na bh. medijski prostor, poput utopije, Marxova vizija se ipak već nakon prvih 365 dana rada pokazala ispravnom i više nego uspješnom. Marx.ba je, to niko ne može pobiti, specifičan medij koji se opredijelio za isticanje i promociju pozitivnog u biznisu i marketingu Bosne i Hergecgovine i od te vizije nije se odustalo ni najmanje. – Imali smo viziju na bh. medijskoj sceni predstaviti nešto novo. Nije to lagan put, jer danas je mnogima privlačnije čitati o aferama ili problemima, ali mi smo ostali na tragu onoga što smo od početak zamislili, a to su pozitivne priče i optimizam. Mislim da itekako možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima u prvoj godini rada i svakako se zahvaljujemo partnerima koji su prepoznali ono što radimo, kaže Jasmin Topalović, osnivač i direktor agencije Topcom u okviru koje funkcionira portal Marx.ba. A šta je to konkretno Marx.ba pružio u ovih godinu dana? Šest rubrika (Vijesti, Marketing x, Top priče, Investicije, greenCO, ZdravIN, IT) redovno je ažurirano sa novim vijestima iz Bosne i Hercegovine, regiona, Evrope i svijeta, a posebno je pažnju pobudila rubrika Top priče u kojima je govorio niz uspješnih poslovnih ljudi koji su imali istači dosta toga pozitivnog. Osim što su za naš portal govorili svi relevantni ekonomski analitičari iz BiH, a i određen broj njih iz regiona, treba naglasiti da smo uvijek bili na strani dobre, u odnosu na lošu vijest. Za Marx.ba govorili su Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila, Srećko Nakić, potpredsjednik Atlantic Grupe, Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH, Krešimir Dobrilović, CEO i vlasnik CARWIZ International, Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS, Anel Husović, direktor firme Deltron, Alan Bajić, direktor Aerodroma Sarajevo, Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation, Mirella Lela Sidro, žena koja godinama testira električne automobile, Marija Perić, direktorica My Lovely Bag, Dennis Savic, CEO Savic Motorcycles, Edin Emšo, generalni direktor DHL-a u BiH, Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovniske komore BiH, Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO, Berin Alagić, direktor investicijske kompanije XYLLION, Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata, gradonačelnica Sarajevo Benjamina Karić, Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBi, Semir Musić, jedan od osnivača marketinške agencije Lilium Digital, Sanja Miovčić, izvršna direktorica VSI, Hanadi Džabić, direktorica RCB Nanotehnologije, Samir Šibonjić, ministar privrede ZDK, Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo, Irena Joveva, EU parlamentarka, Dijana Marić, marketing menadžerica Violete, Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju, ministar Adnan Šteta, Senad Beganović, izvršni direktor GS-TMT, Alen Šćuric, hrvatski stručnjak za avioindustriju, Irfan Čengić, načelnik sarajevske općine Stari Grad, Alma Ahmić, potpredsjednica Asocijacije “eComm”, Senad Redžić, IT stručnjak iz Njemačke, Nenad Borovčanin stručnjak za cyber sigurnost, Aldin Kovačević, bh. stručnjak za informacione tehnologije, Miloš Milutinović, generalni menadžer grupacije DP Lux, Maša Čampara, osnivačica marketinške agencije eMedia Patch, Amer Jerlagić, energetski stručnjak, Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina, Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora… Daleko da mislimo na ovome stati. Svjesni dugog puta, ali još svijesniji koliko smo spremni istrajati na tom putu i dalje ćemo biti medij opredijeljen pozitivnom, prije svega pozitivnom iz naše zemlje, a zatim iz cijelog svijeta. Treba naglasiti da će kompanija Topcom u septembru proslaviti dvije godine rada i da će povodom toga biti organizirana velika biznis konferencija sa Nemanjom Antićem. Održat će se u Unitic businees centru gdje ćemo okupiti veliki broj uglednih ljudi iz provrede, biznisa, prodaje i marketinga.
Obilježen Svjetski dan kebaba: Broj narudžbi kebaba u BiH putem aplikacije Glovo porastao za 20 posto
Marx.ba Proteklog vikenda obilježen je Svjetski dan kebaba, a prema Glovu ovo je jedno od omiljenih jela u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom Glovo, platforma koja omogućava pristup različitim vrstama proizvoda i jela na zahtjev kupaca, predstavila je trendove potrošnje ovog popularnog jela na domaćem tržištu u proteklih 12 mjeseci. Prema podacima Glova, konzumacija kebaba među Bosancima i Hercegovcima u posljednjih 12 mjeseci porasla je za 20%, a prosječna potrošnja domaćih potrošača iznosila je 42 KM. Petak, 12. juni 2024. je dan kada je Glovo isporučio najveći broj kebaba u zemlji, s prosječnom stopom od jednog poručenog kebaba na svaka 2,5 minuta. Kebab je najpopularniji izbor među ljubiteljima orijentalne kuhinje i najčešći izbor za ranu večeru (26% svih narudžbi dostavljano je između 16 i 18 sati). Zanimljivi podaci o potrošnji kebaba u prethodnih 12 mjeseci pokazuju da su ih građani najviše konzumirali u proljetnom periodu, posebno u maju. Što se tiče potrošnje po danima u sedmici, četvrtak je apsolutni pobjednik, sa više od 15% narudžbi.Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini odigrali su ključnu ulogu u ovom trendu. Sarajevo je vodeći grad po potrošnji kebaba, sa više od 60% ukupne godišnje potrošnje u zemlji, a slijede ga Banja Luka i Tuzla. Banjaluka je zabilježila najveći godišnji rast potrošnje kebaba, dok je najveća učestalost narudžbi u Tuzli.Najistaknutiji Glovo partner kada su u pitanju narudžbe kebaba na Glovo platformi je Žeks Doner, sa sedam lokacija u Sarajevu i Mostaru. Štaviše, korisnici Glovo aplikacije u ova dva grada jedini imaju pristup veoma popularnim proizvodima koje prodaje Žeks Doner, uz brzu dostavu na kućni prag, za manje od 35 minuta. Na kraju, najzanimljiviji podatak: Korisnik sa najvećim brojem narudžbi kebaba u posljednjih 12 mjeseci je iz Sarajeva. Imao je 114 narudžbi, što znači da je u prosjeku gotovo svaka tri dana naručivao kebab. Najskuplja narudžba s kebabom bila je 180 KM i zabilježena je i u Sarajevu. Ovi impresivni podaci potvrđuju da je kebab zadržao svoju poziciju važnog faktora na gastronomskoj sceni Bosne i Hercegovine.
TV prava: Za 11 godina prijenosa utakmica NBA lige 76 milijardi dolara
Marx.ba Američka košarkaška NBA liga pristala je na uslove o novim rekordnim medijskim ugovorima, u trajanju od 11 godina i u vrijednosti od 76 milijardi dolara. Oni će osigurati da plate igrača nastave rasti i u doglednoj budućnosti uz prisustvo na više TV kanala i platformi odjednom. Kako izveštava ESPN, slijedeći korak je da odbor vlasnika timova u ligi odobri ugovore. Sledeće sedmice u Las Vegasu sastat će se vlasnici u takozvanom odboru guvernera, nakon čega bi ugovori trebalo da budu i zvanično odobreni i potpisani. Ugovori su rekordni i po trajanju i po vrijednosti, i stupili bi na snagu od sezone 2025-26. Mečevi će nastaviti da se emituju na tv mrežama ESPN i ABC, a dio bi bio prikazivan i na mreži NBC, kao i preko striming platforme Amazon Prime. TNT Sports, koji je deo “emiterske porodice” lige od 1980-ih, mogao bi odustati od daljeg prenošenja, ali ima pet dana da ispuni jedan od dogovora i priključi se navedenim kompanijama. ESPN i ABC će i dalje imati najsveobuhvatniji paket lige, koji uključuje prenos NBA finala i jednu od serija finala konferencije. ABC emituje NBA finala od 2003. i nastavit će da emituje utakmice subotom uvečer i nedjeljom popodne kada se završi regularna sezona NFL lige. Glavne večeri ESPN-a će i dalje biti srijeda, sa nekim utakmicama petkom i nedjeljom. Ekskluzivnost prenosa finala dolazi sa velikim povećanjem cijene. Kompanija Walt Disney, koja posjeduje ESPN i ABC, plaćala bi 2,6 milijardi dolara godišnje prema novom ugovoru, u poređenju sa 1,4 milijarde dolara u sadašnjem ugovoru. Povratak NBC-a, koji je prenosio NBA utakmice od 1990. do 2002. godine, daje ligi po prvi put dva nacionalna partnera za emitovanje. NBC – čiji obaveze će iznositi 2,5 milijardi dolara po sezoni – će prikazivati utakmice nedjeljom uvečer kada se NFL sezona završi. Na ovoj stanici utakmice će se emitovati utorkom tokom regularne sezone, a paket igara ponedjeljkom uvečer će se emitovati ekskluzivno na striming ponudi Peacock. Prime Video bi imao utakmice četvrtkom uvečer nakon što se završi sa NFL utakmicama. Ostale noći za Amazonovu platformu bi bile petak i subota. Prava za Prime Video bi u prosjeku iznosila 1,8 milijardi dolara godišnje.
Novi oglašivački format u Google Maps: Greška, testiranje, postojeća ili nova funkcionalnost
Marx.ba Anthony Higman, korisnik Google Mapsa, prvi je uočio i objavio informaciju o ovom novom formatu oglašavanja na društvenoj mreži X (bivši Twitter). Tokom vožnje prema Atlantic Cityju, Higmanu se na zaslonu pojavila iznenadna obavijest s opcijama “Otkaži” i “Dodaj pauzu”, sugerirajući mu da skrene do obližnje benzinske pumpe lanca Royal Farms. – Provjerite ovaj nevjerovatan novi format oglasa u aplikaciji Google Maps,” napisao je Higman na X-u. – Upisao sam upute za put prema obali, i kada sam prolazio pored ove benzinske pumpe, iskočio je oglas za Royal Farms s opcijom “dodaj pauzu”. Ono što je posebno zabrinulo Higmana jest činjenica da nije pretraživao niti upisivao bilo kakve pojmove vezane uz gorivo, hranu ili slične usluge. Za sada nije još jasno zašto je to iskočilo na korisnikovom iPhoneu. Neki komentiraju da se možda nešto pomiješalo u sistemu između Waze i Maps, koji su oba u vlasništvu Googlea. Drugi misle da je to nova, buduća funkcionalnost. Ako je to slučaj, onda ovaj novi pristup oglašavanja predstavlja značajan odmak od dosadašnje prakse Google Mapsa. Umjesto statičnih oglasa ili sponzoriranih rezultata pretraživanja, aplikacija sada aktivno sugerira dodatne stanice tokom same navigacije. Oglas je jasno označen kao “sponzoriran”, a korisnici imaju mogućnost odbiti prijedlog bez automatskog preusmjeravanja. Higman je istaknuo da je ovakav format oglašavanja “izuzetno ometajući” tokom vožnje, otvarajući pitanja o sigurnosti i etičnosti takve prakse. Zanimljivo je napomenuti da je slična metoda oglašavanja već neko vrijeme prisutna u Wazeovoj aplikaciji, koja je također u vlasništvu Googlea. Međutim, kada se Mashable obratio Googleu za komentar, glasnogovornik im je rekao sljedeće: – Promovirane pribadače u navigaciji nisu novost – omogućuju ljudima da vide relevantne oglase za kompanije kao što su benzinske pumpe, restorani i trgovine duž njihove rute. Kako bi se izbjeglo ometanje vozača, ovi oglasi ne iskaču, šire se samo ako ih se dodirne, i brzo nestati nakon kratkog vremena, prenosi Bug. Ovu izjavu mnogi uzimajuo sa skepsom, jer možda je to pokusni balon da se vidi reakcija javnosti, u svakom slučaju ako se široko primjeni – bit će na granici između korisnosti i nametljivosti.
Svjetski dan čokolade: Danas ne razmišljajte o kalorijama, bogatstvo okusa koje stoljećima opčinjava svijet
Marx.ba Bez obzira na to da li je mliječna, crna, bijela, sa lješnicima ili voćnim punjenjem, čokolada donosi radost i zadovoljstvo svakom zalogaju. Ova vrhunska poslastica ima tu moć da osvaja srca ljudi širom svijeta, i upravo zato se 7. jula obilježava Svjetski dan čokolade. Vjeruje se da je na taj dan 1550. godine kakao prvi put stigao u Evropu, otvarajući vrata jednoj novoj eri slatkiša. Proslava Svjetskog dana čokolade savršena je prilika da se okupe porodica i prijatelji, uživajući zajedno u ukusnim poslasticama. Mnogi koriste ovaj dan da otkriju nove vrste čokolade, isprobaju nove recepte ili posjete čokoladarnice i muzeje čokolade. Čokolada nije samo ukusna, već ima i brojne zdravstvene benefite. Tamna čokolada bogata je antioksidansima, može poboljšati raspoloženje i kognitivne funkcije, a također se povezuje sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti. Ovaj dan nas podsjeća koliko je čokolada postala važan dio naše kulture i svakodnevnog života. Bilo da je konzumiramo kao slatkiš, poklon ili dodatak omiljenim receptima, čokolada je simbol zadovoljstva i sreće.Jedna od najpopularnijih čokolada dolazi nam iz tvornice kompanije Nestlé, a riječ je o čuvenoj KitKat čokoladici koja je prvi put proizvedena davne 1935. godine pod nazivom “Rowntree’s Chocolate Crisp”. Svoje sadašnje ime, KitKat, dobila je 1937. godine, i od tada je postala sinonim za savršen trenutak pauze. Vjerovali ili ne, danas se svakih pet minuta proizvede količina KitKat čokoladica koja bi mogla popuniti Eiffelov toranj. KitKat je popularna u BiH kao i u cijelom svijetu. Naime, tokom 2022. godine svaki peti stanovnik BiH je pojeo bar jednu KitKat čokoladicu. Dakle, bilo da ste ljubitelj tamne, mliječne ili bijele čokolade, napravite savršenu pauzu i uživajte u svojoj omiljenoj poslastici.
Svi putevi iz Sarajeva od jeseni vode u Rim
Marx.ba Dugo očekivana direktna aviolinija na relaciji Sarajevo – Rim započinje 29. oktobra ove godine!Niskobudžetna aviokompanija Wizz Air uspostavit će cjelogodišnje letove sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, uz tri sedmične frekvencije i to utorkom, četvrtkom i subotom, poručili su s Aerodroma Sarajevo. Uspostavljanje ove aviolinije je rezultat zajedničke saradnje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Podsjećamo da je Vlada Kantona Sarajevo u okviru Programa subvencija za razvoj turizma i aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo već podržala dvije rute aviokompanije Wizz Air i to na relaciji Sarajevo – London koja se odvija dva puta sedmično, kao i avioliniju na relaciji Sarajevo – Abu Dhabi koja se odvija pet puta sedmično. Direktna aviolinija na relaciji Sarajevo – Rim bit će treća po redu uspostavljena strateška destinacija sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo na kojoj operira aviokompanija Wizz Air, a što je dodatna potvrda rezultata i aktivnosti Uprave aerodroma da osigura što više destinacija sa liste strateških ruta iz i za Sarajevo. – Ovim ćemo omogućiti i brojnim zainteresovanim turistima iz Italije da posjete Sarajevo i BiH tokom cijele godine. Karte su dostupne online od danas putem stranice Wizz Air-a https://wizzair.com po cijeni već od 19.99 eura, naglasili su.
Kompanija dm BiH 18. rođendan slavi pod sloganom „Punoljetni, puno sretni“
Marx.ba Kompanija dm drogerie markt više od 50 godina vođena je filozofijom koja stavlja čovjeka u fokus svog poslovanja. S ciljem da tu filozofiju proširi i na BiH, 2006. godine otvorene su prve dm prodavnice u Sarajevu i Tuzli. Danas, 18 godina kasnije, dm je najveći drogerijski lanac u BiH sa više od 1.200 zaposlenika, čak 92 prodavnice u 47 gradova i distribucijskim centrom u Sarajevu. Posvećenost dm-a zaposlenicima, kupcima i partnerima je prepoznata i nagrađena titulom najpoželjnijeg poslodavca u BiH, i to već deset puta, od toga osam godina zaredom. Tokom godina, dm kontinuirano unapređuje svoje usluge kako bi zadovoljio potrebe modernog kupca. Online shop i “Moj dm” mobilna aplikacija omogućuju jednostavnu i praktičnu kupovinu iz bilo kojeg mjesta, dok UVIJEKPOVOLJNO cijene i active beauty program lojalnosti pružaju dodatne pogodnosti i uštede. – Ponosni smo na činjenicu da je dm kroz 18 godina predanog rada i posvećenosti našim kupcima izrastao u lidera na tržištu drogerija, pružajući kvalitetne proizvode i usluge koje naši kupci zaslužuju. Postojimo i radimo s jasnom poslovnom filozofijom koja se temelji na društvenoj odgovornosti, održivom poslovanju i zadovoljstvu kako kupaca, tako i zaposlenika. Iz godine u godinu nastavljamo njegovati pozitivne prakse poput 13. plate, redovnih sistematskih i stomatoloških pregleda, stručnih edukacija i školovanja te brojnih drugih benefita za dm zaposlenike, poručila je Ajla Hadžić, menadžerica Marketinga u dm drogerie markt d.o.o. Kako bi se zahvalio kupcima za lojalnost u proteklih 18 godina dm je pripremio brojne nagrade i pogodnosti. Pod sloganom „Punoljetni, puno sretni“ u periodu od 28.6. do 30.6.2024. korisnici active beauty programa i ‘Moj dm’ aplikacije, uz prethodnu aktivaciju online kupona, ostvaruju 18 puta više bodova na ukupnu kupovinu, a svi koji naprave račun u iznosu od 30 KM ili više, online ili u dm prodavnici, imaju pravo učešća u nagradnoj igri koja traje do 2.7.2024. godine. Oni najsretniji osvojit će jednu od 18 vrijednih nagrada: 3x Apple iPhone 15 pro 128 GB mobilni telefon, 3x PHILIPS pegla sa parnom stanicom, 3x PHILIPS aparat za kafu, 3x Dyson V8 bežični usisivač, 3x Dyson Airwrap Styler set za kosu, 3x Tefal multicooker te 18x dm poklon kartica u vrijednosti od 100 KM. dm je na bosanskohercegovačkom tržištu prisutan od juna 2006. kada je otvorena prva dm prodavnica u sarajevskom naselju Dobrinja. Za 18 godina dm se sa više od 1.200 zaposlenika i 92 prodavnice u 47 gradova te distribucijskim centrom u Sarajevu pozicionirao kao vodeća kompanija u kategoriji drogerija. U poslovnoj godini 2022/23. dm je u Bosni i Hercegovini ostvario promet od 344,1 miliona KM. Asortiman dm-a obuhvata više od 13.000 proizvoda etabliranih svjetskih i domaćih proizvođača, među kojima je 30 dm robnih marki kao što su Balea, alverde, Mivolis, trend !t up, Denkmit, babylove, dmBio i druge. U cjelokupnom asortimanu posebno mjesto zauzimaju organska hrana, prirodna kozmetika i ekološki prihvatljivi proizvodi. dm u BiH imidž Najpoželjnijeg poslodavca, priznanja koje mu je dodijeljeno deset puta, od toga osam puta zaredom, gradi kontinuiranom brigom o zaposlenicima te im, uz brojne pogodnosti kao što su redovni sistematski i stomatološki pregledi, školovanja i edukacije, svake godine isplaćuje regres i 13. platu.
Iskoristite priliku: Učestvujte na Biznis konferenciji sa Nemanjom Antićem!
Marx.ba Rezervišite Vašu kotizaciju! Pridružite nam se na najiščekivanijoj biznis konferenciji godine sa Nemanjom Antićem, licenciranim brokerom i vlasnikom kompanije Military shop! Saznajte tajne uspjeha direktno od jednog od najpopularnijih predavača na društvenim mrežama. Datum: 26. septembar 2024. Lokacija: Sarajevo Ne propustite priliku da: – Čujete ekskluzivne savjete za poslovanje od Nemanje Antića.– Povežete sa vrhunskim profesionalcima iz vaše industrije.– Unaprijedite svoju karijeru i biznis strategije. Do sada je zabilježen rekordan broj prijava, što samo potvrđuje interesovanje za događaj! Early bird kotizacije su u prodaji, ali broj mjesta je ograničen! Rezervišite svoje mjesto odmah i osigurajte sebi pristup po sniženoj cijeni, dok ta mogućnost još traje! Da biste saznali više i rezervisali svoju kotizaciju kliknite OVDJE Ne propustite priliku da budete dio ovog inspirativnog događaja sa Nemanjom Antićem. Vaša slijedeća poslovna prilika može biti samo jedan klik dalje! Organizator konferencije je Topcom agencija, koja ove godine slavi dvije godine svog poslovanja!
Prihodi na evropskom klupskom fudbalskom tržištu narasli za 16 posto: Iznose 35,3 milijardi eura
Marx.ba Prema 33. godišnjem Deloitteovom izvještaju o fudbalskim finansijama, prihodi na evropskom klupskom fudbalskom tržištu u sezoni 2022./2023. narasli su za 16 posto na 35,3 milijarde eura (usporedivo sa 30,4 milijarde eura u sezoni 2021./2022.). Pri tome ističemo da se u sezoni 2022./2023. održalo zimsko Svjetsko klupsko prvenstvo koje organizira FIFA, prvo nakon sezone 2018./2019. tokom kojeg se nisu primjenjivale mjere za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, piše Lider. Prihodi u “velikih pet” evropskih liga koje čine Premier Liga, Bundesliga, La Liga, Serie A i Liga 1 narasli su za 14 posto na ukupno 19,6 milijardi eura, kao rezultat porasta prihoda na dan utakmice, novih i boljih sponzorskih ugovora te iskorištavanja stadiona za događaje koji nisu utakmice. Premier liga ponovno je evropski predvodnik u finansijama. Konkretno, engleski klubovi Premier Lige ostvarili su sveukupni prihod od 6,1 milijardu funti, što je povećanje od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu (5,5 milijardi funti). Naime, u ovoj su rekordnoj sezoni prihodi Premier lige prvi put premašili iznos od 6 milijardi funti, zahvaljujući primarno porastu prihoda na dan utakmice od 14 posto (867 miliona funti). Osim toga, ostvaren je novi rekord kad je riječ o posjećenosti utakmica Premier lige, što je rezultiralo povećanjem komercijalnih prihoda od 221 miliona funti (na 2 milijarde funti), kao i porastom prihoda od televizijskih prijenosa od 9 posto (na 3,2 milijarde funti) u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, ukupni troškovi plaća u Premier ligi porasli su za 10 posto i prvi put premašili iznos od 4 milijarde funti. Međutim, unatoč tomu što su prihodi (603 miliona funti) rasli više nego plaće (377 miliona funti), sveukupna (agregirana) je operativna dobit klubova u Premier ligi (ne uključujući trgovinu igračima) pala za 18 posto na 393 miliona funti, a razlog tome je rast drugih poslovnih rashoda na 1,6 milijardi funti, djelomično zbog inflacije. Nadalje, unatoč agregiranoj operativnoj dobiti, klubovi Premier lige izvijestili su o ukupnom gubitku prije oporezivanja petu uzastopnu godinu, u visini of 685 miliona funti, što je povećanje od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Taj finansijski rezultat proizlazi od 1,8 milijardi funti troškova amortizacije transfera uvezenih igrača (porast od 17%), 192 miliona funti finansijskih troškova u odnosu na neto dug, 697 miliona funti dobiti od transfera izvezenih igrača i 191 milion funti izvanrednih kredita. Premda su prihodi klubova u Premier ligi dosegnuli nove nivoe po svim finansijskim pokazateljima, klubovi u Bundesligi i Serie A zabilježili su najveći prosječni postotni rast u protekloj sezoni (22 %), djelomično zbog povratka navijača na stadione u Njemačkoj i Italiji. Klubovi u Bundesligi zabilježili su najvišu prosječnu posjećenost među ligama petice, a čime su se prihodi na dan utakmice skoro udvostručili na 0,5 milijardi eura, doprinjevši ostvarenju ukupnih prihoda od 3,8 milijardi eura u sezoni 2022./2023. (3,1 milijardu eura u sezoni 2021./2022.). Istodobno su sveukupni prihodi od televizijskog prijenosa za klubove u Bundesligi porasli za 10 posto na 1,5 milijardi eura, uglavnom zbog velikog uspjeha njemačkih klubova u UEFA-inoj Ligi prvaka. La Liga je također oborila finansijske rekorde u sezoni 2022./2023. Njeni su klubovi ostvarili sveukupne prihode od 3,5 milijardi eura. Pad sveukupnih prihoda od televizijskog prijenosa od 8 posto, uslijed lošijeg uspjeha na evropskim takmičenjima, nadoknadili su povećani prihodi na dan utakmice (32 %, odnosno 131 milion eura) i komercijalni prihodi (29 %, odnosno 274 miliona eura). Prihod klubova iz Serie A ukupno je iznosio 2,9 milijardi eura u sezoni 2022./2023., što je rekord u toj ligi i ujedno porast od 22 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Prihodi na dan utakmice porasli su za 88 posto (na 434 miliona eura), prihodi od televizijskog prijenosa za 15 posto (na 1,5 milijardi eura), a komercijalni prihodi za 14 posto (na 0,9 milijardi eura). Unatoč malom padu sveukupnih prihoda od televizijskog prijenosa (od 3 %, na 0,7 milijardi eura) i neznatnom rastu prihoda na dan utakmice i komercijalnih prihoda, sveukupni prihodi klubova iz Lige 1 porasli su za 17 posto, na 2,4 milijarde eura. Klubovi iz “velikih pet” evropskih liga ostvarili su sveukupnu operativnu dobit (0,5 milijardi eura) prvi put nakon sezone 2018./2019. Međutim, prosječni je omjer plaća/prihoda pao u svim ligama zbog znatnog porasta sveukupnih prihoda (2,3 milijarde eura) koji premašuju povećane troškove plaća klubova (za 0,7 milijardi eura). – Svjetsko klupsko prvenstvo 2022. koje organizira FIFA, ukidanje svih preostalih mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 i žar nogometnih navijača rezultirali su snažnim rastom evropskog nogometnog tržišta u sezoni 2022./2023. S obzirom na to da se u svim evropskim ligama izrađuju planovi i vode razgovori o dodatnim propisima i ulaganjima, evropski se nogomet nalazi na prekretnici. Nogomet postaje sve globalno povezaniji, što sa sobom nosi nove izazove u pogledu održavanja uravnoteženog takmičenja, snažnog upravljanja i propisa. Svi predvodnici moraju slijediti načela dobrog upravljanja kako bi europskom nogometu osigurali budućnost koja će zadovoljiti navijače, igrače i partnere u svim ligama – rekao je Tim Bridge, vodeći partner u Deloitteovom odjelu sportskih djelatnosti, prenosi Lider. Prihodi klubova u engleskoj ligi EFL Championship narasli za 10 posto i premašili troškove plaća prvi put nakon sezone 2016./2017. Klubovi u engleskoj Championship ligi (engl. English Football League Championship) ostvarili su ukupne prihode od 749 miliona funti u sezoni 2022./2023., 10 posto više nego u sezoni 2021./2022. (kada su prihodi iznosili 678 miliona funti), uglavnom zbog sastava lige, odnosno pet klubova koji uživaju pravo na isplate Premijer lige i koji su ukupni prihod lige povećali za 200 miliona funti (27 %). Prihodi klubova u ligi Championship premašili su troškove plaća (706 miliona funti) prvi put nakon sezone 2016./2017., a prosječan je omjer plaća i prihoda iznosio 94 posto. Međutim, drugoligaški su klubovi nastavili ostvarivati gubitke. Konkretno, njihovi su gubitci u poslovanju iznosili 316 miliona funti i nijedan klub nije ostvario poslovnu dobit (prije trgovine igračima). Sveukupan rast prihoda u ligi Championship rezultat je porasta komercijalnih prihoda za 21 posto, na 199 miliona funti, te porasta prihoda na dan utakmice za 17 posto, na 152 miliona funti. Sveukupno je više od 10 miliona navijača prisustvovalo utakmicama lige Championship u sezoni 2022./2023., čime je ona zauzela peto mjesto na ljestvici posjećenosti utakmica u Evropi, nakon Premier lige, Bundeslige, La Lige i Serie A.