Admir Rahimić za Marx.ba: Hajriz Brčvak i ja kupujemo 40 automobila da ljudima olakšamo život
N. DEMIROVIĆ Kako je potvrđeno iz udruženja Pomozi.ba, Hajriz Brčvak i Admir Rahimić, ljudi velikog srca, donirat će 40 automobila porodicama s poplavljenih područja, a Rahimić je govorio za Marx.ba. On kaže da ne bi da da se pogrešno shvati i da nekome izgleda kao da on i njegov prijatelj sebe stavljaju u prvi plan. Prema njegovim riječima, oni su osjetili da ljudima treba pomoć i tu njih dvojica ne vide ništa neobično. – Dugo godina traje poznanstvo između Hajriza i mene. Nakon ovih tragičnih događaja on me je nazvao i razgovarali smo o tome šta nas dvojica možemo uraditi kako bi pomogli. Nakon što smo saznali da će država donirati kuće odlučili smo da kupimo potrebna vozila. Cilj je da tim ljudima pomognemo da prevaziđu tešku situaciju i da im olakšamo život, rekao je za Marx.ba Rahimić koji je učestvovao u akcijama i preko Fudbalskog kluba Velež. Brčvak i Rahimić žive u Njemačkoj, a u toj zemlji će biti i kupljeni automobili marke Toyota. – Trenutno se radi na procedurama, a automobile ćemo dostaviti u Bosnu i Hercegovinu. Vidjet ćemo da li će se uspjeti da ti automobili budu oslobođeni PDV-a i carine, a ako to ne bude slučaj morat ćemo uplatiti još 35 posto sredstava, istakao je Rahimić i naglasio je Elvir Karalić iz udruženja Pomozi.ba dao mogućnost da sve ide preko udruženja, na čemu su mu izuzetno zahvalni. Treba naglasiti da je donacija za koju su se odlučili Brčvak i Rahimić, veća od milion KM. VEZANO Petar Ćorluka, vlasnik Violete za Marx.ba: Uradit ćemo sve iz temelja onima kojima je to najpotrebnije
Elvir Karalić, osnivač Pomozi.ba za Marx: Pomogli smo oko dva miliona ljudi širom svijeta
Nermin DEMIROVIĆ Bez odmora, bez pauze, bez oklijevanja i sa puno energije, istrajnosti i empatije. To bi bilo jedno objektivno viđenje rada organizacije Pomozi.ba koja se prometnula u glavnog saveznika onih kojima je u našoj zemlji potrebna pomoć, a nerijetko i onih van granica Bosne i Hercegovine. Ova organizacija je adresa za mnoge kojima treba pomoć, ali i sve one koji žele biti sigurni da će njihova donacija doći do onih kojima je najpotrebnije, a to su svakako građani i kompanije prepoznali. Osnivač je Elvir Karalić, a za Marx.ba je govorio o tome kako je nastala je ova organizacija, koja je misija, načinu rada, rezultatima rada i mnogim drugim stvarima. Možete li nam ukratko predstaviti Pomozi.ba i vašu misiju? – Organizacija Pomozi.ba nastala je 2012. godine. Volim reći da je nastala iz volje, želje, odnosno nijeta jednog čovjeka. Kažem jednog čovjeka jer ne želim sebe stavljati u prvi plan, nego želim pokazati kako namjera jedne osobe može puno toga u pozitivnom smjeru promijeniti. Igrom salučaja ja sam ta osoba i te 2012. godine odlučio sam da svoj život posvetim pomoći drugima. Bio sam iskren u toj namjeri, nisam lagao samog sebe i odlučio sam se posvetiti maksimalno i evo to traje već 12 godina. Za ovih 12 godina mi smo pomogli oko dva miliona ljudi širom svijeta. Naravno da se sve ne može prebrojati. Nekome smo napravili kuću, nekome smo osigurali obroke, nekome ovo, nekome ono, ali ovo je neka brojka kad uzmemo naše djelovanje, što u Bosni, što bilo gdje drugo van granica naše države gdje smo radili. Od zemljotresa u Albaniji, Ukrajine, Sirije, Palestine, Jemena…, bilo gdje da smo radili do sada smo pomogli oko dva miliona ljudi. Otišao sam na ove brojke da se vidi šta se može uraditi za 12 godina truda i rada i ono što je bitno napomenuti nijet nije dovoljan sam po sebi. Trud, rad i odricanja potrebni su kako bi se napravili veliki rezultati. Kako gledate na događaje vezane za tragične događaje u našoj zemlji? – Nikada nismo imali već odziv ljudi posebno kada se radi o donacijama u novcu. Bilo je jako velikih donacija u robi, ali ako to uporedimo sa zemljotresima u Siriji i Turskoj tada je bilo više donacija u robi, a manje u novcu. Ja sam bio i na mjestima većih nesreća, ali ovo je velika tragedija zbog velikog broja smrtno nastradalih. Što se tiče meterijalnih stvari, donacije koje su došle u našu organizaciju, koje su najavljene i koje vidim sa drugih strana, najavljuju da će meterijalno biti namireno ljudima. Ponovo se pokazala velika solidarnost i empatija naših ljudi u ovakvim situacijama i po ko zna koji put smo pokazali da tu nikada nećemo zakazati kao građani Bosne i Hercegovine. Kako birate projekte i inicijative koje podržavate ili događaji jednostavno biraju vas? – Imamo projekte koje smo sami izabrali i kao što ste rekli događaje koji izaberu nas. U svemu što radimo gledamo da se ne preklapamo s drugim organizacijama. Evo znamo da postoji ne znam koliko javnih kuhinja širom BiH, mi s druge strane imamo restorane dobre volje koji su ustvari javne kuhinje samo restoranskog tipa. Tu nam je prije svega bila želja da imamo ambijent u kojem će osoba u stanju potrebe doći i uzeti obrok, a da se ne osjeća manje vrijednom. Dobro se sjećam rata, dobro se sjećam onih kantica i čekanja. To mi je uvijek bilo duboko urezano u sjećanje, a to sam često viđao i u nekim javnim kuhinjama. Tako da smo prvi Restoran dobre volje otvorili smo u Travniku, a nakon toga Sarajevo, Bihać i nedavno Zenica. To je jedan projekat, imamo užine, imamo pomoć oboljelim građanima, a elementarne nepogode i katastrofe biraju nas. Koje su najteži izazovi u radu organizacije Pomozi.ba? – Morate uvijek biti spremni na sve, morate odgovoriti ljudima koji su spremni da pomognu putem naše organizacije. Bilo da se radi u BiH, kada imamo ovu tragediju, ili negdje drugo. Uzmimo za primjer zemljotres u Siriji i Turskoj 2023. godine koji je dvije i po hiljade kilometara dalje, a naši ljudi žele da pomognu. Morate biti spremni da brzo reagujete, na kraju krajeva da transparentno reagujete, da pokažete ljudima da je ta pomoć došla tamo. Imamo primjer Palestine. Ne možemo lično ući u Palestinu, ali moramo odabrati i odabrali smo partnere. Tamo je stotine organizacija koje rade, ali treba odabrati prave partnere koji će onda stvarno odraditi sve što treba. Lako jer nama kada mi dođemo negdje na lice mjesta. Tako da je inače mnogo izazova. Koje su trenutno najvažnije potrebe zajednice koje pokušavate adresirati? – Jedan od najvećih problema su oboljeli bh. građani. Naravno, javnost je fokusirana na sve ovo što se desilo zadnjih dana, međutim veliki je broj oboljelih u našoj zemlji. Prije svega tu su onkološki pacijenti, a svaki dan nam se javljaju ljudi, na desetine, stotine, pa i hiljade ljudi na godišnjem nivou sa raznim vrstama karcinoma. Za mene je to vrlo zabrinjavajuće i uvijek apelujem da se na tom planu učini nešto, jer mi smo ovdje samo servis koji pomaže građanima. Mi smo građanima zadnja slamka spasa, imam osjećaj da nas tako doživljavaju. Kada nemaju drugog izlaza, kada žele da pokušaju još liječenje vani ili iz bilo kojeg razloga neće da se liječe ovdje, tako da je pitanje zdravlja naših građana jedan ogroman problem koji treba rješavati čim prije. Kako radite raspodjelu onoga što prikupite? – Sve zavisi do projekta do projekta. Ako je projekat obroka, kada dobijemo hranu mi je kuhamo. Ako su prehrambeni paketi onda se hrana pakuje, a naravno da je glavni kriterij potreba ljudi. To je tako kada dobijemo nenamjenska sredstva, a nekada donatori sredstva doniraju konkretnoj osobi. Kada, primjera radi, imamo uplatu za liječenje, onda mi vidimo od potrebe, od hitnosti kome ćemo prije, kome koliko i slične stvari. Kako možemo pomoći ili podržati vašu misiju kao pojedinci? – Živimo u doba društvenih mreža kao što vidimo, tako da nam i sama podjela naših apela, naših akcija, našeg materijala može mnogo pomoći. To je velika pomoć, pa
Petar Ćorluka, vlasnik Violete za Marx.ba: Uradit ćemo sve iz temelja onima kojima je to najpotrebnije
N. DEMIROVIĆ Bosna i Hecegovina, ili bolje rečeno neki njeni dijelovi, doživjeli su kataklizmu usljed vremenskih nepogoda. Zbog ljudskih žrtava tuguje cijela Bosna i Hercegovina, ali je jasno da će nakon svega život morati biti nastavljen. Pomoć stiže sa svih strana. Građani iz cijele BiH pomažu unesrećenim područjima, a veliki je broj i kompanija koje su donirale novac. Obnova domova i infrastrukture će u skorom periodu biti najbitniji zadatak za područja koja su stradala, posebno jer ide zima. Jedna od kompanija koja želi na taj način pomoći je Violeta. Oni su se već uključili, kako bi vidjeli gdje usmjeriti svoju pomoć. – Naši su ljudi na terenu i oni će procijeniti gdje je najpotrebnije i koja je obitelj najugroženija u svim stradalim mjestima i mi ćemo preuzeti obavezu i odgovornost za nekoliko obitelji da im pomognemo maksimalno u izgradnji kuće i ostalo. Šta bude najpotrebnije to ćemo uraditi. Mi ćemo im napraviti sve novo iz temelja. Naši će stručnjaci procijeniti, ali naći ćemo one kojima nema ko pomoći i kojima je to zaista najpotrebnije. Bez obzira na mjesto, nacionalnost ili bilo šta drugo, mi ćemo se bazirati na one kojima je to najbotrebnije i tu ćemo se maksimalno angažirati, rekao je Marx.ba vlasnik Violete Petar Ćorluka.
Mateja Angelina Kramar, CEO prve burze za ekološka i socijalna ulaganja: Protiv nasilja nad Zemljom
N. DEMIROVIĆ Mateja Angelina Kramar je velika zagovornica održivosti i zaštite okoliša. Njena predanost tim ciljevima, u kombinaciji s njenom poduzetničkom vizijom, prošle godine donijela joj je priznanje “utjecajna žena u Hrvatskoj”. Ona je CEO Green Fusiona, prve burze za ekološka i socijalna ulaganja u Hrvatskoj, ali i u regiji. Ova poduzetnica govorila je za Marx.ba. Šta je Green Fusion? – Green Fusion odnosno Zelena Burza je posredničko centralizirani mehanizam, specijaliziran za prikupljanje sredstava za projekte održivog razvoja. Dakle, mi javno indeksiramo projektne koncepte koje nam prijavljuju tražitelji finansija, kako bismo za njih pronašli kompanije investitore, u cilju realizacije projekta. Finansiranje je namijenjeno isključivo za nature-based solutions (NBS) i community-based solutions (CBS) projekte, odnosno projekte koji se fokusiraju na okoliš, društvo, društveno odgovorno poslovanje, zelenu i društvenu tranziciju, te permakulturu. Prije nekoliko godina u samim počecima karijere impresionirala su me tri načela permakulture i u njima sam vidjela određenu stratešku dubinu. Prvo načelo je briga o Zemlji i kaže da se svi živi sistemi trebaju održati i umnožiti. Bez zdrave zemlje, ljudi ne mogu opstati. Drugo načelo je briga da ljudi imaju pristup resursima neophodnim za njihovo življenje. Treće načelo definira pravedno korištenje resursa, u ovom slučaju finansijskih sredstava kako bi se osiguralo ispunjenje prvog i drugog načela. Umjesto gomilanja takvih korporativnih viškova, kroz Zelenu Burzu pravednijom raspodjelom osigurava se kružni tok vrijednosti za sve. Jednostavno rečeno, omogućujemo “prelijevanje viškova” finansijskih resursa iz privatnog sektora u projekte koji stvarno mijenjaju svijet na bolje. Kroz dostupni EROI i primarni SROI model na Zelenoj Burzi, potičemo kompanije da razmišljaju šire od finansijskog profita i da doprinesu društvenom i ekološkom napretku. Kako je došlo do toga da se bavite ovim poslom? – Godinama sam bila aktivistica za očuvanje okoliša i održivi razvoj. Javnosti je dobro poznat moj nacionalni projekt sadnje stabala “Zasadi stablo, ne budi panj!” koji sam osnovala 2019. godine. Uz to samohrana sam majka četvero djece, borac sam protiv bilo kakvog nasilja, pa tako i protiv nasilja nad Majkom Zemljom. Sa sedam godina iskustva u vođenju održivih projekata, specijalizirala sam se za eko menadžment, finansiranje i provedbu zelenih projekata, te održivi razvoj. U saradnji sa mnogim tuzemnim i inozemnim kompanijama investitorima, stekla sam iskustvo u lobiranju, pronalasku i osiguravanju finansija, jer sam i sama vodila takve projekte koji su zahtijevali značajna financijska sredstva i potražnju za njima, pa sam se tu dobro istrenirala. Sve to je doprinijelo stvaranju današnje karijere, i vještini da svaki projekt mogu stručno procijeniti da li je adekvatan i realan za finansiranje, te javnu indeksaciju ili je potrebno još akceleratorskog elaboriranja prije provedbe, pa sam tako postala istaknuti lider zelenih projekata, kaže javnost. Na međunarodnoj razini pod palicom mog vodstva posađeno je više od 400.000 stabala u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, za što su bile potrebne investicije u iznosu od 3.2 miliona eura, sa sve ukupno više od 75.000 sudionika. Svaki korak je pomno popraćen javnošću, pa sam tako za dosadašnja osobna i profesionalna postignuća u 2024. nagrađena za jednu od 26. utjecajnijih žena u Hrvatskoj, a projektni napori prepoznati su i nagrađeni 1. mjestom National geographica za održiv razvoj, znanost i obrazovanje, te nagradama za promicanje društvene i ekološke odgovornosti i promociju održivog koncepta življenja i korištenja prirodnih resursa. Moja strast prema održivom razvoju i ekološkim inicijativama oduvijek je bila snažna. Svaka učinjena greška u prijašnjim projektima me navela da osnujem Zelenu Burzu kao kvalitetniju ekstenziju. Koliko se po Vama isplati investirati u ekološke projekte? – Na Zelenoj Burzi ne koristimo standardni konvencionalni ROI model jer smo usmjereni na dublje, dugoročnije vrijednosti kroz prethodno spomenuti EROI model (kružni ekonomski povrat na investiciju) i onaj primarni SROI model (društveni povrat na investiciju). Filozofija nam se temelji na permakulturi, interdisciplinarnoj znanosti koja se bavi ljudima, prirodom i pravednom raspodjelom resursa – što čini osnovu našeg pristupa. Za razliku od agendi, vjerujem da odluke o podršci projektima moraju ostati dobrovoljne, proizašle iz moralnog i društvenog osjećaja odgovornosti. Ne podržavam ideju da se ovi potezi nameću kompanijama kao obveza. Na Zelenoj Burzi potičemo autentičnu predanost, a ne prisilu. Misija nam je stvoriti ekosustav u kojem kompanije svojevoljno ulažu u projekte koji čine svijet boljim, vodeći se etičkim načelima, a ne zakonskim obavezama. Sa time u skladu, svaka kompanija samostalno procjenjuje koliko je to njima isplativo, a sve prema njihovim internim korporativnim ciljevima. Oni će finansijski podržati neki projekt iz razloga što ili postaju obveznici CSRD izvještavanja pa im treba realno proveden projekt da dokažu svoju održivost, ili žele interno nešto iskomunicirati svojim zaposlenicima, ili se eksternom komunikacijom obraćaju javnosti i tržištu. Razlozi su mnogi! Ponekad je samo marketing u pitanju, a ponekad ni nemaju cilj, nego samo jednostavno – žele. Svaki od razloga je razumljiv i svačija sredstva se mogu iskoristiti za neko veće dobro, bez obzira na djelatnost kompanije. Smatram da već kad su spremni staviti na raspolaganje svoj “kapitalni višak”, jest potrebno to iskoristiti i naći adekvatan projekt, koji će ukoliko se finansije osiguraju baš za njega, doprinijeti razne benefite i društvu i okolišu i ekonomiji općenito. Koji su projekti na kojima trenutno radite? – Trenutno jedan od najvećih projekata na kojem radimo jest ona kompanija investitor kojem je osnivač Republika Hrvatska, no za sada bih još uvijek čuvala podatke o investitoru. Mogu reći da se radi o investicijskom portfelju usmjerenog na revitalizaciju okoliša, održivu poljoprivredu – tačnije agronomiju, sa primjesom projektnih aktivnosti koje će rezultirati društvenom inkluzijom. Projektnim konceptom obnoviti ćemo jednu lokaciju potresnog i zapuštenog područja u Hrvatskoj. U planu je sadnja 730 sadnica autohtonih sorti pravih domaćih i lokalnih proizvođača, sa svom popratnom opremom kako bi se jednom od OPG-a s tog područja u trajanju od 25 godina, dalo na besplatno korištenje kompletno zemljište i infrastruktura, a sve putem javnog poziva za dostavu strateškog plana korištenja zemljišta, zainteresiranih kandidata OPG-eva. Javni poziv se očekuje u desetom, a provedba već u jedanaestom mjesecu. Kramar sa predsjednikom Hrvatske Milanovićem Drugi projekt na kojem radimo je u saradnji sa restoranom Michelinove zvjezdice – Noel u Zagrebu, u vlasništvu Marija Mandarića. Noel je pred provedbom, zakazanom za
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH: Nužno identificirati lidere razvoja sektora
N. DEMIROVIĆ Mirsad Jašarspahić, predsjednik je Privredne komore Federacije BiH, kako sam naglasi uvijek, zajedno sa potpredsjednikom Markom Šantićem i cijelim timom, dolaskom u Komoru uradio organizacionu rekonstrukciju Komore formirajući sektore i profitne centre prema operativnim potrebama strukovnih udruženja i potrebama firmi okupljenih oko njih. Bez dileme danas Privredna komora FBiH kroz svoj rad umnogome pomaže privredi i privrednicima da ostvare što bolje rezultate. Jašarspahić je za Marx.ba govorio o onome s čime se Komora susreće, onome na čemu se radi, izazovima naše privrede, budućnosti…. Kako gledate na aktuelni trenutak privrede u svijetu? – Zbog brojnih izazova na globalnom nivou trendovi stagnacije i pada industrijske proizvodnje i prateće potrošnje na tržištima koji su od značaja za našu privredu koji su pratili 2023. godinu nastavljeni su i u 2024. godine. Iako se očekivalo da će 2024. donijeti oporavak ekonomije najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera metalne i elektro industrije BiH, industrije namještaja, do pojačanje tražnje nije došlo i nema naznaka da će se stanje popraviti do kraja godine. Sa sve izraženijim zahtjevima ka zelenoj tranziciji, digitalizaciji i obavezama koje donosi EU kroz najavljene odredbe CBAM mehanizma, koji se uvodi kao taksa na emitovani CO2 pri proizvodnji, a koja će se plaćati pri uvozu u EU dolazi do upitnosti zadržavanja stepena konkurentnosti izvozno orjentisanih kompanija. Koji su trenutno najveći izazovi sa kojima se suočava privreda Federacije BiH? – U Komoru od strane privrednika svakodnevno pristižu različite inicijative i prijedlozi za rješavanje problema i kroz komorske Sektore i Centre se predmeti obrađuju i dostavljaju nadležnima kroz prijedloge iz Komore sa potpunom, stručnom i objektivnom argumentacijom. Mi smo prva adresa našim članicama kako kod nastalog problema tako i kod dijeljenja pozitivnih i uspješnih priča. Moramo se pohvaliti da imamo jako dobru saradnju sa privrednicima i u tome jeste i snaga Privredne komore Federacije BiH kao asocijacije privrednika ali istovremeno i partnera zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Ta saradnja je rezultirala sa dosta riješenih pitanja i problema koji su artikulisani kroz Udruženja i Komoru ali bitno je naglasiti da nam predstoji još mnogo posla kako bi došli na nivo da privredni subjekti mogu nesmetano poslovati i kako bi mogli dodatno da se razvijaju. Dugogodišnji problem visokih stopa doprinosa i poreza donio je prerađivačkoj industriji smanjenje konkurentnosti i problema sa zadržavanjem radne snage. Sve kompanije koje rade sa EU i financijski su podržane iz Evropskih banaka, moraju se posvetiti posebno zelenoj tranziciji, digitalizaciji i obavezama koje donosi EU. Kako odgovoriti na izazove zelene tranzicije? – Svjesni da je 1. januar 2026. godine jako blizu, a tada stupaju odredbe CBAM mehanizma, koji se uvodi kao taksa na emitovani ugljični dioxid pri proizvodnji karbonski intenzivnih grupa proizvoda koja će se plaćati pri uvozu u EU. To će biti novi veliki udar na izvozne kompanije, što može prouzrokovati nepopravljive posljedice ukoliko naša država ne završi postupak uspostavljanja sistema trgovanja emisijama CO2 što bi omogućilo da ta sredstva ostanu u BiH usmjeravajući ih ka poticajima opet izvozno orjentisanim kompanijama za poboljšanje procesa proizvodnje upravo u smislu energetske efikasnosti. Zelene tranzicije, itd čime bi zadržale dobre pozicije u globalnim lancima snabdjevanja- u protivnom sredstava od tih dodatnih CBAM taksi ostaju nepovratno u budžetu EU. Koje strategije Privredna komora implementira kako bi pomogla preduzetnicima da se nose s tim izazovima? – Privredna Komora FBiH je nosilac aktivnosti za strategije razvoja građevinske industrije, tekstilne industrije, metalne i elektro industrije, drvne industrije, znači glavnih prerađivačkih industrija. Kroz predložene i usvojene strateške dokumente i kroz prateće dinamičke planove zajedno sa timom koji uvijek okupimo iz naših članica znači realnog sektora tretirane grane industrije kreiramo strateške pravce djelovanja kroz prijedloge u tim dokumentima. Naši svi pojedinačni projekti i aktivnosti imaju posebnost za određeni sektor, ali ima nešto što sve sektore i grane privrede objedinjuje, a to je naša kontinuirana aktivnost na institucionalnom jačanju i pozicioniranju domaćih proizvoda i usluga kroz naše projekte promocije i traženja zaštite domaćeg proizvoda i domaće usluge. Kako procjenjujete trenutnu poslovnu klimu u Federaciji BiH i koji su ključni faktori koji je oblikuju? – Jačanje privrednih potencijala naše zemlje kroz jačanje pozicije privrednih subjekata u funkciji realizacije ciljeva ekonomskog razvoja je moguće jedino ako podržavamo proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti, to jest onih proizvoda koji su prepoznatljivi i atraktivni za izvoz. Stoga je, slijedeći stratešku trgovinsku politiku i politiku pametne specijalizacije, nužno identificirati lidere razvoja sektora koji jesu ili bi mogli postati integrativni faktori za manje kompanije i tako kreirati lanac vrijednosti sektora, čiju bi održivost nadležne vlasti mogle podržavati kroz svoje politike lanaca vrijednosti, sektorskih i industrijskih politika i mjera. Neophodno je osigurati informacije i komunikaciju s potencijalnim partnerima kroz diplomatsku mrežu, mrežu Privredne komore FBiH i Vanjskotrgovinsku komoru. Šta je cilj prije nekoliko godina osnovane Inžinjerske komore FBiH? – Iz potrebe za kvalitetnijem praćenjem trendova u inžinjerstvu a što je preduslov za provođenje politika pametnih specijalizacija i stvaranja povoljne klime za jačanje prerađivačkih grana privrede sa visokim stepenom finalizacije, ne mireći se sa činjenicom da budemo jedini prostor u Evropi gdje ne postoji inžinjerska komora, u januaru 2020. godine smo osnovali Inžinjersku komoru FBiH koja danas broji 14 matičnih strukovnih sekcija (www.ikfbih.ba) i ima uspostavljenu svu neophodnu organizacionu strukturu i logističku podršku Privredne komore za realizaciju ciljeva i zadataka svog postojanja. Projekat “ja bih naše” je u punom zamahu. Kako vi vidite ovaj projekat i šta nam on donosi? – Naše duugogodišnje aktivnosti na promociji domaćih proizvoda i usluga su finalizirane kroz projekat „Ja BiH naše“ uz donošenje Pravilnika o znakovima vizuelnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga i to „BH kvaliteta / BH Quality“ i „Izvorno domaće / BH Creation“ koje smo zaštitili i koji će se dodjeljivati proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su nastali kao rezultat značajnog razvojno-istraživačkog rada i inovacija. Projekat ima za cilj da kroz približavanje oznaka kvaliteta, kvalitetni domaći proizvodi dobiju povjerenje kupaca najprije u Bosni i Hercegovini a zatim i u inostranstvu. Kako Privredna komora pomaže preduzetnicima da se prilagode promjenama na tržištu i novim tehnologijama? – Kroz prezentacije na digitalnim platformama, učešće na sajmovima, naučno-stručnim skupovima, kongresima, u zemlji
Nina Bijedić Mujanović, CEO Vispaka: Povećanje našeg izvoza je dokaz da je kvalitet univerzalni jezik u svijetu
Nermin DEMIROVIĆ Biti na čelu jedne od vodećih kompanija iz FMCG sektora, nije mala stvar, a bez dileme da je velika obaveza. Nina Bijedić Mujanović, CEO Vispak dd je više od decenije u ovoj kompaniji, a već neko vrijeme je veoma uspješna direktorica ove ugledne bh. kompanije. Po struci novinarka, godinama je gradila svoj put u drugim branšama, a zatim i u Vispaku. U razgovoru za Marx.ba govorila je o profesionalnom napredovanju, viziji kompanije, onome što danas jeste i što bi u budućnosti trebao biti Vispak. Kako gledate svoj poslovni put? – Tokom dosadašnjih poslovnih angažmana uvijek sam bila fokusirana isključivo na ostvarenje ciljeva cjelokupnog tima. S obzirom na to da sam kroz karijeru mijenjala branše u kojima sam sam se razvijala značilo je to potrebu za savladavanjem novih izazova u kojima je potrebno novo znanje, ali i iskustvo. Kontinuirano konzumiranje formalnih edukacija mi je pomoglo u potpunijem pristupu industrijama u kojima sam radila, ali svakako bih posebno istakla neformalnu edukaciju koja je bila bazirana na iskustvu timova sa kojima sam radila u proteklom periodu. Od industrije osiguranja, preko ugostiteljstva do FMCG industrije je put koji je veoma dinamičan i koji je tražio drugačije pristupe, ali zasigurno mi je bitno pomoglo to što sam od studentskih dana bivala angažovana na različitim projektima i na taj način prolazila procese od baznih terenskih poslova do upravljačkih pozicija. Nakon dvadeset godina iskustva na rukovodećim pozicijama u različitim branšama mogu reći da je ispred mene još mnogo novih izazova za koje mi je potrebno dodatno educiranje i kroz formalno obrazovanje i kroz neformalno učenje od okruženja. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija i kako napredovati? – Smatram da su promjene jedina konstanta. Dakle, spremnost prihvatanja promjena sa ciljem unaprjeđenja procesa je vjerovatno jedini način za stalno napredovanje. Stvaranje ambijenta u kojem svi članovi tima daju svoj maksimum je u svakom slučaju najvažnija postavka u ostvarenju definisanih ciljeva. Kvalitetan tim je jedina izvjesna mogućnost da rast i razvoj bude kontinuiran, a za formiranje i održavanje tima koji se vodi organizaciju naprijed potrebno je da se sam tim stalno razvija. Gdje je Vispak danas na bh. tržištu, ali i ostalim tržištima? – Vispak je prepoznat kao jedna od najznačajnih domaćih kompanija čije brendove naši potrošači smatraju ambasadorima BiH. Kompetencije Vispaka za proizvodnju i plasiranje proizvoda vrhunskog kvaliteta u kategorijama kafe, začina, juha, snacka, konditoraja i slatkog praškastog asortimana su plod preko 50 godina iskustva. Naše stalno povećanje udjela izvoza proizvoda pod našim brendovima je dokaz da je kvalitet univerzalni jezik u cijelom svijetu, te da je dosljednost i autetičnost koju njegujemo i ističemo uvijek prepoznata. Naši proizvodi su na policama trgovačkih lanaca širom svijeta i sve veća je konzumacija naših proizvoda van etno marketa. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Kao i u svim branšama i u našoj branši dinamika promjena je sve veća. Mijenjaju se pristupi procesima, ali i navike potrošača. U takvom okruženju napredovanje je neophodno za opstajanje uopće i to u svim segmentima poslovanja. S tim u vezi i kompanija Vispak ima potrebu za napredovanjem od unaprjeđenja tehnologije proizvodnje do unaprjeđenja plasiranja proizvoda. Naš pristup poslovanju je definisan kroz nedavno donesenu strategiju koja je bazirana na našim ključnim kompetencijama i perspektivi inovacija. Kad sve te postavke imamo u vidu od kompanije očekujemo da nastavi kontinuirani rast na domaćem i na inozemnom tržištu, te da nastavi sa svojim razvojem kako u tehnološkom tako i u kadrovskom smislu. Koliko Vispak polaže na ljudske resurse i edukaciju? – Vispak je kompanija koja je potpuno svjesna da nju ne činini značajnom tehnologija nego ljudi i znanje koje oni imaju, ali i njihova motiviranost i energija. S tim u vezi ljudi su u svakom slučaju u Vispaku u fokusu. Mi smo svjesni značaja svakog pojedinca u našoj kompaniji i svaki pojedinac je svjestan da uspjeh naših proizvoda zavisi od našeg odnosa prema poslu. Edukacija nije stvar izbora, nego stvar nužnosti tako da se trudimo da iskoristimo maksimalno prilike za unaprjeđenje kompetencija svih članova tima. Kakav marketinški pristup kompanija preferira i koliko je to u današnje vrijeme bitno? – Način i stil komuniciranja u svemu u životu određuju smjer, pa tako i u proizvodnji i plasiranju proizvoda. I u ovom vremenu i ranije uvijek je komunikacija, odnosno prezentacija, odnosno marketing imao krucijalnu ulogu u uspjehu. Modeli i pristupi se s vremenom mijenjaju, postaju sofisticirani, personalni i intenzivniji. Ono što se ne mijenja jeste potreba da taj proces bude efikasan, tačnije da privuće pažnju i prouzrokuje reakciju. Kada imamo ovoliko kanala i količine komunaikcija samim tim imamo i jako puno rizika od zagušenja primaoca poruke. Vispak već dugo uspješno te rizike prevazilazi svojim neposrednim i direktnim odnosnom sa potrošačima kroz degustacije, direktne susrete na različitim eventima i posebno ističem kroz činjenicu da u razvoj novih proizvoda i unaprjeđenja postojećih involvira baš potrošače. Kako uopćeno gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – To da se sve brže i češće mijenjaju trendovi je kod svih industrija, pa tako i u FMCG-u. Kako sam već rekla neminovna je kondicija u prilagođavanju tim promjenama, te nam to otvara svaki dan nove izazove. Ako smo u kondiciji onda možemo očekivati prevazilaženje izazova. Nekada je to manje ili više uspješno, ali je bitno da je uvijek prevaziđeno i da je smjer kretanja prema naprijed.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder za Marx.ba: Turizam pokazuje da možemo bolje
N. DEMIROVIĆ Ako se na čemu imalo, a i imat će raditi u ovoj našoj zemlji, pa tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, to su zaštita okoliša i unaprjeđenje turizma. BiH je zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama, a na nama svima je koliko ćemo polagati na očuvanje onoga što imamo. A uzročno posljedično te ljepote koje nam je darovala priroda trebale bi biti glavna uzdanica u razvoju turizma. O ovoj temi, onome što je urađeno i što se radi i planira, razgovarali smo sa Nasihom Pozder, federalnom ministricom okoliša i turizma. Kako gledate rad Ministarstva okoliša i turizma FBiH i koliko ste zadovoljni rezultatima? – U proteklih godinu i po usvojili smo nekoliko zakonskih propisa – kao što su izmjene i dopune Zakona o otpadu, Zakon o zaštiti zraka na ZD Parlamenta FBiH i čije usvajanje očekujemo ove sedmice (danas sjednica op.a.)i u Domu naroda, a na mnogima se užurbano radi, poput izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, Zakona o turizmu, kao i novom, cjelovitom Zakonu o upravljanju otpadom. U oba doma Federalnog parlamenta usvojena je Strategija razvoja turizma, za period 2022. – 2027. Uduplali smo budžet za projekte u turizmu i zaštiti okoliša, tako da postoje pomaci, ali ono što očekujem od saradnika i saradnica sa kojima radim u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma jest dodatni angažman kako bismo i dalje išli naprijed i sebi postavljali nove, veće ciljeve. Predanost i posvećenost ljudi u ministarstvu mi daje i razlog da vjerujem da ćemo iz godine u godinu biti bolji i da će rezultati biti sve vidljiviji. Gdje se danas nalazi Federacija BiH kada se govori o zaštiti okoliša? – Usvojili smo i dalje radimo na zakonskim rješenjima koja će popraviti stanje u zaštiti okoliša. Spomenute izmjene izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom FBiH tretiraju dva važna pitanja. Pitanje rješavanja odlagališta u općinama i gradovima i operativno djelovanje inspekcije na terenu te kaznene odredbe za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično. Usvajanjem se stvaraju pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o upravljanju otpadom u praksi, te usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Naime, izmjenama se preciznije uređuje pitanje odlagališta otpada, a koje će biti detaljno definirano u provedbenom aktu na kojem se već radi. Također, usvojene Izmjene i dopune definiraju i iznose novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja za posebne kategorije otpada što do sada nije bilo prepoznato u Zakonu. Također, pred kraj prošle godine usvojili smo i Strategiju zaštite okoliša FBiH koja definira pravce zaštite ali i ulaganja u ovu oblast. Zaštita okoliša najočitije ima reperkusije na stanje naših prirodnih resursa, ali još važnije, na zdravlje građana i zato je naše opredjeljenje da insistiramo na primjeni zakona, ali i ulaganju u provođenje mjera i povećanje zaštićenih područja. Jasno je i da je pitanje upravljanja otpadom u našoj zemlji jedno od onih koje je daleko od riješenog. Otpadom moramo naučiti upravljati, a ne da se on odlaže i da predstavlja problem. To je u razvijenim zemljama visokovrijedna sirovina, energent, pa i oblast koja zapošljava, dok još uvijek u našoj zemlji, nažalost, to pitanje predstavlja opterećenje prvenstveno na zdravlje ljudi, ali i na stanje u prirodi i na budžete. Koliko Ministarstvo polaže na ekološki prihvatljive projekte i koji su trenutni projekti vezani za zaštitu okoliša? – Spomenula sam koliko radimo na zakonskom poboljšanju ove oblasti. To radimo u skladu sa standardima i propisima Evropske unije. Nakon sedam godina od isteka važećeg roka Plana upravljanja otpadom za FBiH, sada konačno radimo na izradi novog Plana za šta smo sredstva obezbijedili u ovogodišnjem budžetu i što provodimo u saradnji s UNDP-om. Bit će ovo dokument kojim ćemo, nadam se, biti bliže rješavanju pitanja upravljanja otpadom u našoj zemlji, a njegovo usvajanje očekujemo iduće godine u ovo vrijeme. I naši grantovi ciljaju na dobre projekte od kojih stanovništvo i lokalne zajednice imaju najviše koristi. Kako se građani mogu uključiti u lokalne ekološke inicijative? – Od početka mandata insistiram na uključivanju građana i ekoloških aktivista. Dobrom saradnjom smo dobili prva zaštićena područja prirode u Posavskom kantonu, gdje su bare Starača i Tišina postale zaštićeni pejzaži. Velika je stvar da smo pokrenuli pitanje zaštite Prenja, na čemu instistiraju ekološki aktivisti, ali i općina Konjic i ja lično. Vjetrenica je upisana na UNESCO-ovu liste svjetske baštine. Na moju inicijativu uspostavljena je stalna komunikacija i radni sastanci između predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma i nevladinog sektora za zaštitu okoliša u BiH. Na sastancima se govori o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini, izazovima s kojima se suočavaju ekološki aktivisti i mogućim rješenjima. Važna je saradnja, razmjena informacija, sugestija i transparentnosti između vladinog i nevladinog sektora. Koliko je toga urađeno, s obzirom na to da je broj dolazaka turista u FBiH u stalnom porastu? – Spomenula sam da smo usvojili Strategiju razvoja turizma do 2027. koja nam je okvir i daje nam pravac djelovanja. Turizam se događa, ali mi želimo njime upravljati i već to u nekim aspektima činimo. Tako smo koncipirali i naše javne pozive za podršku u turizmu. Po interesu iskazanom na ovim javnim pozivima, vidimo da do sada obezbijeđena sredstva nisu dovoljna i da ćemo u narednoj godini morati raditi na njihovom povećanju kako bismo afirmirali naš turizam i pomogli ljudima koji žive turizam. Brojke su jasne i one stalno idu ka gore. Prema posljednjim podacima za drugi kvartal 2024. ostvareni su rekordni brojevi u turizmu. Povećan je broj turista iz regije, ali i iz Turske, Amerike, Kine, Njemačke… Kako gledate na turistički potencijal FBiH i u kojem se pravcu razvija turizam u FBiH? – Ako ova zemlja ima potencijala, onda je to zbog njene prirode, kulture, historije, tradicije, običaja, hrane… – turizam. Malo je zemalja na svijetu s takvim preduslovima za turizam, kakva je Bosna i Hercegovina. E sad, turizmom treba upravljati, štititi prirodu, graditi infrastrukturu i osiguravati turistima uslugu da mogu uživati u našim ljepotama. Strategija turizma je propisala pravce djelovanja, naše potencijale koje treba razvijati, od tradicionalnih turističkih ruta, gradova Sarajeva i Mostara, uživanja na rijekama i planinama, pa do religijskog, banjskog, eko i agro-turizma.
Haris Jusović, cijenjeni autor reklama za Marx.ba: Ne pratim trendove, to je previše obavezujuće
N. DEMIROVIĆ Stvarati je velika stvar, a stvarati da se nešto primijeti još veća. Upravo je tako i sa reklamama, jer uzalud je nešto rađeno, u nešto uloženo i novca i truda, ako poruka nije došla do onoga kome je namijenjena. A neke reklame u našoj zemlji i šire itekako su zapažene, a dovoljno je pomenuti onu sada već kultnu “jedina zaslužena desetka u Travniku” i shvatit ćete kako se to radi i kako se na izvrstan način skrene pažnja na firmu, proizvod ili nešto treće. Kao i mnogih drugih, autor gore pomenute reklame je Haris Jusović, bh. umjetnik koji je donio tu novu energiju, britkost, ali i novu dozu humora u svijet vizuelnih komunikacija kod nas. Jusović je kreirao mnogo toga što danas vidite oko sebe i ne nekim poznatim portalima, a da i ne znate ime autora, a iako nije čovjek koji je često u medijima, pristao je na razgovor za Marx.ba. Kako je tekao vaš poslovni put? – On je nekako višeslojan, potpomognut raznim iskustvima, aktivnostima i izazovima. Uvijek sam “gajio” ljubav prema poeziji i ista je direktno i indirektno sastavni dio moje vizuelno-komunikativne karijere. Ne volim se širiti, hajde da kažem da radije stremim visinama, imam bolji pregled situacije, a ne zauzimam puno prostora. Bilo kako bilo, moja baza je dole, prizemna i skromna. To me obilježavalo kroz višegodišnji razvojni put. Ako bi birali između umjetnika i biznismena, gdje biste sebe svrstali? – Ja sam dizajner vizuelnih komunikacija i to je bliže umjetnosti, ali u praksi pregovaram, idem na sastanke, odgovaram na emailove i radim mnogo toga što u konačnici nema veze ni sa zanatom ni sa umjetnošću. Ali ok. Birao sam da imam svoj biznis, eto mi. Gdje je danas inspiracija, kako je vi dohvatite? – Ne znam gdje je danas, jučer sam je negdje vidio. Sjedim i radim, tako nastaju moje kampanje, ali sebe bih sam demantovao ako bih rekao da me ništa ne inspiriše. Daleko od toga. Inspiriše me ljubav koja dolazi iz moje porodice. Oni su moja potpuna podrška, bezuslovna i doživotna garancija za istrajnost i kontinuitet. Inspirišu me momenti, tuge, sreće, uspjesi i ljudi općenito. Kako gledate na današnje trendove u oglašavanju i koliko ih BiH prati? – Ja ne pratim trendove, to je previše obavezujuće i kreativa koji proizilazi iz takvog principa rada ima potencijala da bude neautentična. Zaista ne znam koliko BiH prati trendove. Nije to moja čaša rakije. Kažu da kasnimo. Ne znam za čim. Kažu da zaostajemo. Ne mislim. Samo sve to malo sporo ide…, a zašto bi brže? Svi se žale kako vrijeme leti Ii kako se brzo živi. Pa evo nas, živi se taman, to je Bosna i Hercegovina. Mi ako trčimo, trčimo maraton. Šta je ono što želite postići svojim radovima? – Bolji visibility i brand awareness za svoje klijente, a ako postoji prostor da se pošalje i neka društveno-odgovorna poruka, uvijek mi je zadovoljstvo. Želim da malo podignem javnu verbalnu komunikaciju na viši nivo. Čast izuzecima…, spava ona već desetljećima, zato strpljivo, ne valja da se naglo probudi. Postoje li poslovi koje ste radili, a nekako su Vam draži i zašto? – Postoji dosta njih, ne bih sada izdvajao nikoga od klijenata, ali da, oni poslovi u kojima se meni prepuštena potpuna sloboda da kreiram tok ili momenat komunikacije, bez uslovljavanja i uzurpiranja procesa. Kako gledate na reakcije javnosti na ono što radite? – Hvala javnosti što podržava moj rad. To je evidentno. Nastojim da iza sebe ostavim nešto relevantno, kvalitetno i nešto o čemu će se pričati dugo.
Amra Džeko za Marx.ba: Karijera je veoma bitna, a majčinstvo je nešto posebno
N. DEMIROVIĆ Amra Džeko, model i manekenka, primjer je ostvarene i uspješne žene, i poslovno i privatno. Njen suprug je svjetski poznati fudbaler Edin Džeko, a ona je i pored velike porodice našla prostor da i dalje uspješno radi. Ona je Edinov najveći navijač, a i on njen bez sumnje, tako bi se mogla u najkraćem opisati sretna porodica Džeko. Oni jednostavno sjajno funkcioniraju, a pronašli su taj balans između, poslovnog, porodičnog, ali i humanitarnog, čemu je Amra itekako naklonjena. U razgovoru za Marx.ba Amra je govorila o poslu, porodici, Bosni i Hercegovini, zdravom načinu života, zajedničkim ritualima… Kako gledate na ono što je iza vas u poslovnom smislu? Koliko ste zadovoljni i šta vas čini posebno ponosnom? – Kada se osvrnem na sve što sam postigla, puno je projekata na koje sam ponosna, ali ono što mi je najdraže jeste OREA platforma. To je posebna startup priča koja je nastala iz čistog entuzijazma, a danas je vodeća digitalna platforma za prodaju rukotvorina s domaćom etiketom, koja odražava unikatne vrijednosti i održivost. OREA broji oko 220 kreativaca s više od 20.000 aktivnih korisnika, i nekako taj broj se iz godine u godinu povećava. I svi uspjesi kako platforme, tako i Art marketa, koji organiziramo dva puta godišnje, veoma nas raduju, posebno jer smo uspjeli ostvariti i regionalno prisustvo. U svemu što radim osjećam dužnost da promovišem našu državu na najbolji mogući način, jer sam svjesna da kroz to ne predstavljam samo sebe, već i svoju porodicu, grad i državu. Ponosna sam na projekte koji imaju širi društveni značaj, bilo da se radi o ulaganju u male biznise, podršci lokalnim brendovima, promociji BiH ili humanitarnom radu. Smatram da svaka uspješna žena treba da doprinese zajednici u kojoj živi. Poznati ste kao velika humanitarka. Gdje crpite inspiraciju za taj dio vaših nastojanja? – Humanitarni rad me duboko ispunjava. Inspiraciju crpim iz želje da pomognem onima kojima je pomoć potrebna. Edin i ja smo uvijek bili posvećeni ideji da svoje uspjehe iskoristimo kako bismo unaprijedili živote drugih. Vjerujem da je odgovornost svakog od nas da doprinese boljem društvu, i to je ono što me svakodnevno motiviše. Trenutno je u toku kampanja Zlatni krug, koju organizuje Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka, i želim iskoristiti ovu priliku da pozovem vaše čitatelje i sve naše sugrađane da dođu u Visoko i učešćem u trci podrže naše heroje lavljeg srca. Koliko je teško i kako uspijevate balansirati između porodičnog života i karijere? – Balansiranje između porodičnog života i karijere nije lako, ali s vremenom sam naučila kako postaviti prioritete. Kao što uvijek ističem, ključna je dobra organizacija i podrška najbližih. Porodica mi je jako bitna, ali ne želim odustati od sebe i onoga što me dodatno ispunjava. Naš život je veoma dinamičan, i svi se trudimo biti posebna podrška Edinu, tako da imamo neke rituale koje ne preskačemo. Djeca vole da se ušuškamo zajedno pred spavanje. Često zajedno vježbamo, kuhamo, gledamo crtane filmove, ali najviše vremena provodimo na zraku. Najvažnije je pronaći ravnotežu i ne zapostavljati ni jednu ni drugu stranu. Uvijek naglašavate važnost majčinstva. Šta biste preporučili poslovnim ženama koje imaju porodicu? – Majčinstvo je za mene najveća radost i odgovornost. Iako je karijera važna, majčinstvo pruža jedinstvene trenutke koje ništa ne može zamijeniti. Djeca osjećaju sve svojim čistim srcima i bude u nama najljepše emocije. Također, ističem važnost brige o sebi, vlastitom zdravlju i zadovoljstvu. Bilo da se radi o vježbanju, kratkom putovanju, čitanju ili jednostavnom odmoru, kada se posvetimo sebi, lakše ćemo se nositi sa svakodnevnim izazovima i biti sretnije i zadovoljnije. Podrška porodice i ulaganje u naše mentalno zdravlje su izuzetno važni. Bitno je da ne pokušavamo biti savršene u svemu, već da radimo ono što je najbolje za našu porodicu i nas same. Kao što se kaže: “Sretna majka, sretno dijete.” Preferirate zdrav način života i često nas inspirišete svojim objavama o zdravim navikama. Otkud ljubav prema vježbanju i koliko je ono važno za svaku osobu? – Fitness i fizička aktivnost su za mene prijeka potreba, jer mi to pruža mentalno zdravlje i mir. Često čujem komentare poput “zašto moraš vježbati i na odmoru?”, ali to me nasmije jer za mene to nije obaveza, nego stil života. Kada biramo hotele za odmor, uvijek gledam da imaju teretanu. Treniranje me ispunjava, bilo da sam na odmoru ili kod kuće. Ljubav prema sportu razvila se još u djetinjstvu, kada sam trenirala gimnastiku, karate, taekwondo i atletiku. Atletika mi je posebno draga, jer je tu započela moja prava ljubav prema sportu i razvila su se neraskidiva prijateljstva. Mislim da je zdrav start u ranim godinama života ključan, i zato je fitness za mene i dalje osnovna potreba, za zdravlje prije svega, a zatim i za fizički izgled. Poslednjih godina bavim se CrossFitom, a u poslednje vrijeme kombinujem kružne treninge sa statičkim treninzima s određenom težinom, i najviše uživam u funkcionalnom kardio treningu. Također, preferiram zdravu ishranu i često kuham, a svaki obrok sadrži mnogo povrća i proteina. U narednom periodu planiram ovu strast prenijeti na što više ljudi kroz edukacije i treninge, o čemu ću uskoro više govoriti.
Direktorica marketinške agencije godine u svijetu za Marx.ba: Ljudi su sve, bez kreativa nema ni kreativnosti
Nermin DEMIROVIĆ Jung von Matt AG je marketinška agencija je prije nekoliko dana nagrađena je prestižnom nagradom za agenciju godine na New York Festivals Advertising Awards. Agencija je zaradila impresivan broj zlatnih, srebrnih i bronzanih trofeja za svoj revolucionarni rad za vrhunske klijente uključujući adidas, BMW, Hamburg Marketing GmbH, Berliner Verkehrsbetriebe (BVG), Deutscher Sparkassen- und Giroverband e.V. & S-Communication Services GmbH, Opel Automobile GmbH i Hyundai. Titula Agencije godine dodjeljuje se reklamnoj agenciji koja osvoji najviše bodova za izvanredan kreativni rad u svim medijima, a Jung von Matt AG je pokazala izvrsnost i stigla do nagrade. U ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorila je neizvršna kreativne predsjednica i art direktorica ove svjetski uspješne agencije, Dörte Spengler-Ahrens. Kako biste definisali svoju poslovnu strategiju? – Jung von Matt je nezavisna kreativna agencija kojom upravlja vlasnik sa sjedištem u Njemačkoj i prisutnošću u deset zemalja širom svijeta. Naš kredo je stvoriti zamah za brendove. Moment ne znači samo privlačenje pažnje ljudi, već i značajan uticaj na njihova srca. Nezavisni smo, neočekivani i nikad zadovoljni. Mi stvaramo zamah. Koji su glavni trendovi u oglašavanju danas? – U ovom trenutku postoje dva glavna trenda. Prvi je pomak ka stvaranju više sadržaja vođenog oglašavanja, a ne samo fokusiranju na prodaju proizvoda. Na primjer, kampanja poput one koja je nedavno dobila nagradu u Cannesu za Pedigree ne samo da promoviše hranu za pse, već uključuje i pse iz skloništa za životinje koji su dostupni za udomljavanje. Drugi veliki trend je kraj “oglašavanja”, što znači da je era mračne komunikacije iz perioda korone završena. Ljudi sada žude za sretnim, pozitivnim i ugodnim oglašavanjem. Koji su kanali najvažniji u oglašavanju? – Teško je odrediti prioritete jer svaka ciljna grupa ima svoj preferirani kanal oglašavanja. Sve u svemu, sa sigurnošću se može reći da su pokretne slike i dalje ključne ako želite da pokrenete ljude. To se može dogoditi na svim kanalima – na mreži, društvenim medijima ili, za neke ciljne grupe, još uvijek na TV-u. Koliko je važno ulaganje u ljudske resurse i obrazovanje? – Ljudi su sve. Bez kreativa nema ni kreativnosti. Stoga je važnije nego ikad ulagati u obuku, dalje obrazovanje i lični i profesionalni razvoj naših ljudi. Srećom, došli smo do vremena u kojem su ljudi zaista na prvom mjestu.