Marketing X Business

Rimac Automobili za Marx.ba: Naša priča o nastanku Nevere, od garaže do svjetskog vrha

N. DEMIROVIĆ Super egzotični Ferrari, McLarens i Lamborghini žrtve su manje snage i ekskluzivnosti od potpuno električnog hiperautomobila Rimac Nevera. Nevera, proizvedena u Hrvatskoj, košta milione, ima ogromnu količinu konjskih snaga koja prkosi logici, i ima toliko ograničenu proizvodnju – samo 150 jedinica, da je šansa da ćete je uočiti jednako vjerovatna kao da vidite zebru bez pruga. Koristeći monokok šasiju koja ugrađuje kanale baterijskih ćelija ispod poda, njegov par električnih motora na svakoj osovini generiše čak 1914 konjskih snaga i upravlja 490 WLPT kilometara procijenjenog dometa vožnje. Njegova početna cijena od 2,2 miliona dolara odgovara njegovim izuzetno bogatim kupcima, a jedan od njih je prvak F1 Nico Rosberg. Iako Nevera postoji kao stub za automobilsko inženjerstvo, autoindustriju čini prilično optimističnim u pogledu onoga što će neizbježno biti u budućnosti. A nije sve bilo tako blještavo, snažno i bogato u samim počecima. Stvaranje Rimac Nevere je plod vizije i istrajnosti jednog čovjeka, a onda i njegovih saradnika. U priči za Marx.ba Rimac tim donosi kako je izgledao put stvarnja i kako je Nevera iz garaže stigla na svjetski vrh. – Početak razvoja kompanije započeo je u garaži, najprije prije 15 godina samo s Matom Rimcem koji je radio na konverziji svog BMW e30, pa prve godine kada mu se pridružio mali tim entuzijasta kada je san bio napraviti najuzbudjiviji novi hiper automobil. Prvi projekt bio je Concept_One, prvi na svijetu električni super automobil, osam automobila, što je bio veliki izazov za mali tim, kažu iz kompanije. Taj koncept je bio suštinski uvod su stvaranje Nevere, danas najbržeg automobila na svijetu. – Razvoj Concept_One-a doveo je do razvoja Nevere, planirane za globalnu homologaciju i serijsku proizvodnju od 150 automobila. Nevera je dokaz koliko električni pogon može biti uzbudljiv u super sportskom automobili. Nevera je razvijana s fokusom na vrhunske performanse, pomicanje granica, ali i jednostavnost korištenja, omogućujući vozačima da uživaju u automobilu bez prevelikog napora.Automobil je rušio brojne rekorde (27 rekorda), poručuju iz Rimac Automobila. A taj cijeli put donosio je i određene izazove, a prije svega se radilo o standardima. – Veliki izazov bio je osigurati homologaciju i zadovoljiti visoke sigurnosne standarde, što je zahtijevalo značajne investicije i inovacije. Unatoč svim izazovima, tim je uspio stvoriti automobil koji je daleko ispred svog vremena, s naprednim tehnologijama koje tek sada sustižu veliki proizvođači, poručuju. Nevera je dostignuće o kojem će se pričati, ali kompanija nije stajala na tome. – Simultano razvoju Nevere, kompanija se razvila u Rimac Group koja okuplja Bugatti Rimac – dizajn, razvoj i proizvodnja najimpresivnijih hiperautomobila, te Rimac Technology – dobavljač komponenti za globalne automobilske proizvođače, te narasla od 400 ljudi na preko 2.200. Nevera je postala najbrže ubrzavajući serijski automobil na svijetu, kao i najbrži električni serijski automobil, te je postavila Hrvatsku na globalnu kartu visoke tehnologije i inženjerske izvrsnosti, naglasili su iz tima Rimac Automobili za Marx.ba. Nevera se isporučuje kupcima s ograničenom najvećom brzinom od 350 km/h, ali može postići najveću brzinu od 412 km/h u kontroliranim uvjetima, što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu. Inače, marka Rimac Automobili ove godine slavi 15. rođendan. Cijela priča započela je 2009. godine kada je osnovana kompanija, a kako bi proslavili petnaest godina onoga što Rimac opisuje kao “postizanje nemogućeg”, kompanija je predstavila ograničenu seriju modela Nevera nazvanu “15th Anniversary Edition”. Izradit će se samo devet primjeraka po narudžbi, s prvim automobilom završenim u novoj nijansi bakra, prvi put s mat bojom na Neveri. Posebna oznaka jedan od devet i “2009-2024” krasi naslon za ruku, izdvajajući ovo posebno izdanje od ostalih Nevera modela. Sama kabina može biti u crnoj ili bijeloj boji, sa sjedalima od bakrene kože. Cijena od 2.350.000 eura uključuje sve opcije, prvi od devet ekskluzivnih primjeraka imao je svoj debi na Festivalu brzine u Goodwoodu 2024. koji se održao prošli vikend.

Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata za Marx.ba: Ulaganje u zlato je zaštita stečene imovine

N. DEMIROVIĆ Dr. sc. Saša Ivanović vlasnik je i glavni direktor Centra Zlata, vodeće hrvatske i regionalne kompanije specijalizirane za prodaju i otkup investicijskih plemenitih metala u fizičkom obliku. Ivanović je svoju dugogodišnju karijeru u finansijskom sektoru izgradio vodeći podružnicu jedne globalne brokerske kuće u Zagrebu, nakon čega je, uvidjevši prednosti zlata kao ulagačkog instrumenta, zajedno s kolegom pokrenuo Centar Zlata (tada pod imenom BankaZlata.com). Centar Zlata danas je vodeći hrvatski distributer poluga i kovanica od zlata i srebra s poslovnicama u većim hrvatskim gradovima te web trgovinom, ali sve nije stalo na Hrvatskoj i Sloveniji, već je trgovanje otvoreno i za građane Bosne i Hercegovine. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u fizičkom obliku sve je popularnije dugoročno ulaganje kojem se okreće rastući broj ljudi – kako u svijetu, tako i u regiji. Radi se o standardiziranom zlatu visoke čistoće koje služi kao dugoročno ulaganje ili štednja, budući da se u prošlosti pokazalo vrlo isplativim, a uz to pruža i zaštitu od inflacije u vrijeme kada novac u banci ili gotovini svakim danom gubi svoju vrijednost. U razgovoru za Marx.ba glavni direktor i vlasnik Centra zlata govorio je o tome kako vidi zlato, šta trebaju činiti oni koji žele kupovati, zašto je dobro ulagati u zlato, kakve podonosti nude građanima BiH… Šta je danas zlato? – Zlato je danas ono što je bilo oduvijek i što će biti zauvijek – imovina koju je dobro posjedovati. Zlato je, prije svega, ulagački instrument koji pomaže ulagačima i štedišama sačuvati vrijednost svoje imovine u nesigurnim vremenima koja uključuju visoku inflaciju, ali istovremeno nudi i mogućnost ostvarivanja zarade uz relativno nizak rizik. Investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika pruža kombinaciju sigurnosti i isplativosti koju rijetko koji drugi oblik ulaganja pruža, a uz to se radi i o ulaganju koje je potpuno neovisno od banaka i države jer se radi o nečemu što doslovno možete držati u ruci. Da se tek kao građanin zanimate u ulaganje u zlato, šta biste učinili? – Svakako bih stavio fokus na kupovinu zlata u fizičkom obliku, tj. zlatnih poluga i zlatnika, a ne kupovinu nekakvih udjela u fondovima koji samo prate berzansku cijenu zlata. Razlog je jednostavan – samo onaj ko zapravo posjeduje fizički komad zlata u potpunosti je neovisan i ima slobodu upravljanja vlastitom imovinom. Bitno je pametno odabrati trgovca kod kojeg se kupuje zlato. Primjerice, Centar Zlata kao vodeći regionalni trgovac je distributer najpoznatijih evropskih talionica čije je zlato cijenjeno svugdje u svijetu, kao što je primjerice švicarski Argor-Heraeus. Kupovinom kod takvih trgovaca praktički se eliminira rizik od kupovine lažnog zlata te se osigurava kupovina po fer cijenama. Zašto ljudi kupuju zlatne poluge i zlatnike? – Različiti ljudi imaju različite motive, ali najčešći je razlog kupovine želja za zaštitom teško zarađenog novca od gubitka vrijednosti uslijed inflacije. Naime, oni koji štede tako što drže novac u banci ili u gotovini kod kuće uvijek su u minusu jer inflacija izjeda vrijednost njihovog novca. Ista količina novca svake godine može kupiti sve manje i manje proizvoda pa takva štednja sve manje vrijedi. Kako bi se zaštitili od toga, ljudi novac prebacuju u zlatne poluge i zlatnike kojima cijena u prosjeku raste više od 8 posto godišnje, što je više nego dovoljno da pokrije prosječnu stopu inflacije. Ako poredite ulaganja u zlato ili recimo nekretnine, šta vidite? – I zlato i nekretnine su u pravilu dobra ulaganja koja će dugoročno donijeti zadovoljavajući prinos investitoru, ali postoji nekoliko bitnih razlika. Prvo, nekretnine su jako skupe i malo ko ih sebi može priuštiti u svrhu ulaganja, dok je u zlatne poluge i zlatnike moguće ulagati i s puno manjim iznosima već od nekoliko desetaka eura. Drugo, nekretnine sa sobom nose velike troškove koji kod zlata ne postoje. Trošak održavanja, porezi, agencijske naknade, komunalne naknade – samo su neki od brojnih troškova koje nekretnine nose sa sobom. Kod zlata to ne postoji i upravo je ta jednostavnost bitan faktor koji ulagače privlači zlatu. Naposljetku, još jedna velika prednost zlata naspram nekretnina je i likvidnost, tj. mogućnost lakog pretvaranja investicije nazad u novac. Ako poželite prodati nekretninu, dobro ćete se namučiti dok ne pronađete adekvatnog kupca koji je spreman platiti cijenu s kojom biste bili zadovoljni. Kod zlata, s druge strane, prodaja nije nikakav problem – sve što trebate jest odnijeti poluge ili zlatnike kod nekog otkupljivača kao što je Centar Zlata i odmah ćete za njih dobiti gotovinu, po aktuelnom kursu – kao u mjenjačnici. Kakvu cijenu zlata očekujete u skoroj i daljoj budućnosti? – Cijena zlata u pravilu u dugom roku uvijek raste, a zlato je dugoročno ulaganje. Pogledamo li zadnjih 20 godina, cijena je porasla za više od 550 posto. U zadnjih pet godina, taj je rast veći od 75 posto, a nema razloga za očekivati da se isti trend neće nastaviti i u budućnosti. Bitno je napomenuti kako cijena zlata najviše raste upravo u nesigurnim vremenima jer ga tada investitori i centralne banke više i češće kupuju, a nesigurnim vremenima, nažalost, ne nazire se kraj. Geopolitičke nestabilnosti stoga bi mogle biti veliki pokretač novog rasta cijene zlata u narednim mjesecima i godinama. Koliko je Vaša kompanija otvorena ka Bosni i Hercegovini? – Iako Centar Zlata trenutno poslovnice ima samo u Hrvatskoj i Sloveniji, naši klijenti dolaze iz cijele regije, uključujući i BiH. Državljani BiH mogu normalno kupovati zlato u Hrvatskoj, što je velika prednost za njih jer je investicijsko zlato u cijeloj EU, uključujući i Hrvatsku, u potpunosti oslobođeno svih poreza. To nažalost još uvijek nije slučaj u BiH, tako da je trenutno puno isplativije zlato kupovati u Hrvatskoj bez PDV-a. Za sve one koji žele kupiti zlato, ali ne žele ga prenositi preko granice nazad u BiH, nudimo pohranu zlata u našim sigurnim sefovima. Pohrana u Centru Zlata u potpunosti je besplatna prvih godinu dana za sve klijente, a zlato je, naravno, moguće preuzeti i nositi sa sobom bilo kada. Šta je ono što se najviše traži u regiji i BiH, kada se govori o zlatu? – Najtraženiji proizvodi su dukati s

Edin Emšo, generalni direktor DHL-a u BiH za Marx.ba: Nismo bez razloga u vrhu globalno najboljih kompanija

N. DEMIROVIĆ Edin Emšo je generalni direktor DHL International d.o.o. Sarajevo, koja je integralni dio globalne DHL Express mreže u vlasništvu Deutsche Post DHL Group sa sjedištem u njemačkom Bonu. Na poziciji direktora DHL International u Bosni i Hercegovini je od osnivanja 1996. godine. Ranije je bio i generalni direktor DHL-a za klaster zemalja koje su činile Hrvatska, Albanija i Bosna i Hercegovina. Ima ogromno iskustvo na polju logističkih usluga, menadžmenta, marketinga, prodaje i operativnih procedura, sa posebnim akcentom na ekspresne kurirske usluge, a za Marx.ba je govorio o svom radu, kompaniji, planovima, trendovima, budućnosti… Kako gledate svoj put u kompaniji i šta je sve postigao DHL u BiH? – Kada pogledam unazad, nakon punih 28 godina, teško je ne biti ponosan na ono što smo napravili u tom vremenu. Iako će možda neko pretpostaviti da su nama stvari zapravo bile puno jednostavnije zbog same činjenice da se radi o globalnoj kompaniji, naši počeci, posebno, su bili sve samo ne jednostavni. Bilo je tu izuzetnih napora, dugih dana i neprospavanih noći, ali smo bili puni entuzijazma i želje za dokazivanjem da možemo osigurati u Bosni i Hercegovini potpuno isto ili bolje korisničko iskustvo svim našim klijentima kao da se nalaze u nekoj najrazvijenijoj zemlji, negdje u EU ili drugdje u svijetu, i vjerujem da smo u tome uspjeli. U usporedbi sa sadašnjim trenutkom, DHL Express na globalnoj razini (u BiH registriran kao DHL International) je onda bio dosta drugačija, vrlo decentralizirana kompanija sa velikom odgovornošću koja je bila povjerena menadžmentu u zemljama i vjerujem da je upravo to bio najveći izazov, ali je to bilo ništa manje značajno za učenje uz posao i ubrzani razvoj svakog člana tima, pa i za sve članove tima koji su proveli barem neko vrijeme radeći za nas kroz sve ove godine, a svoju karijeru nastavili u nekim drugim sredinama u ili izvan Bosne i Hercegovine. Današnji izazovi su nešto drugačiji i vezani su prvenstveno za tržišne uvjete u kojim svi funkcioniramo, sa nekim otežavajućim specifičnostima vezanim isključivo za našu industriju, kao i za činjenicu da uživamo vrlo visoko tržišno učešće koje je potrebno sačuvati i po mogućnosti dodatno uvećati u tim i takvim okolnostima, ali do sad smo bili vrlo uspješni, pa ne sumnjam da će tako biti u ubuduće. Rad u DHL-u je rad u vrlo dinamičnom okruženju sa vrlo pametnim i sposobnim ljudima i to je benefit sam za sebe u kojem i danas posebno uživam. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija? – Mislim da bi bilo suviše pretenciozno to nazvati mojom poslovnom filozofijom ili poslovnom filozofijom uopće, ali vjerujem da je za uspjeh nužno klijente staviti na prvo mjesto i razumjeti njihove potrebe do detalja kako bi sa svojim uslugama (ili proizvodima) uspjeli ponuditi rješenja upravo za te i takve potrebe. Ukoliko uz to uspijete okupiti oko sebe pozitivne i entuzijastične ljude koji razumiju potrebe klijenata i ne štede napora da na te potrebe odgovore, ukoliko kontinuirano radite na kreiranju i održavanju okruženja u kojem se ljudi osjećaju cijenjeno i dijelom tima, to je po mom mišljenju dobar početak na putu uspjeha. Gdje je DHL danas na bh. tržištu i kako gledate na kompaniju? – DHL je i danas neprikosnoveni tržišni lider i kompanija koja postavlja standarde. Usluge koje pružamo su po svojoj kvaliteti, bez lažne skromnosti, sigurno iznad usluga bilo koje druge kompanije koja se bavi ovim poslom u Bosni i Hercegovini i ovo nije samo naše mišljenje, nego mišljenje korisnika naših usluga, što kontinuirano prikupljamo kroz alate koje koristimo za te namjene i to nas čini posebno ponosnim. Upravo te informacije su isto tako temelj svih naših aktivnosti na dodatnom unapređenju naših usluga jer kvalitet nije odredište na koje možete stići, nego kontinuirano putovanje. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Mi imamo gotovo neprekidan razvoj i rast od našeg osnivanja pa do danas i vjerujem da će se taj trend nastaviti i u godinama ispred nas. Jednako tako vjerujem da bi taj rast i razvoj mogao biti i daleko dinamičniji ukoliko se u Bosni i Hercegovini kreira pozitivnije poslovno okruženje koje će omogućiti hrabrije investiranje u nove poslovne inicijative i razvoj postojećih. Ako pogledamo oko sebe, jednostavno je primjetiti da čak i u ovakvom, usuđujem se reći, čak i ekstremno destimulirajućem poslovnom okruženju, poduzetnici i cjelokupna poslovna zajednica ipak uspijeva pronaći načine za razvoj i održavanje poslovanja. Zamislite samo šta bi se moglo postići kada bi poslovni ljudi svoju cjelokupnu kreativnu i poduzetničku energiju usmjerili samo ili barem najvećim dijelom na razvoj novih proizvoda i usluga, investicije, unapređenje poslovanja, itd. umjesto da se bore sa silnim preprekama koje se nalaze na putu uspjeha, a koje pred njih postavlja upravo okruženje u kojem funkcioniramo. Naš budući razvoj ili barem dinamika našeg budućeg razvoja će biti određena dinamikom razvoja cjelokupnog tržišta, a ta dinamika će ovisiti prvenstveno o ovome što sam prethodno naveo. Koliko DHL polaže na ljudske resurse i edukaciju? – DHL je izvrsna kompanija za rad koja je prisutna u 220 zemalja i teritorija u svijetu. Činjenica da funkcioniramo u tolikom broju zemalja zapravo otvara gotovo bezgranične mogućnosti za razvoj poslovne karijere svakom ko ima takve ambicije, što je podržano kroz brojne interne inicijative i programe razvoja talenata. Na koncu, nismo bez razloga već godinama u vrhu liste na globalnoj razini među najboljim kompanijama za rad prema istraživanju „Great Place to Work“ koje obuhvata preko 20.000 kompanija u 170 zemalja svijeta, za što smo i mi u Bosni i Hercegovini dobili potvrdu i certifikat za 2024. godinu. Edukacija uposlenih je ekstremno važan segment naših svakodnevnih aktivnosti. Svaki uposleni prolazi kroz niz treninga od ulaska u kompaniju, pa kroz cijeli period rada u DHL-u. Postoje treninzi koji su obavezni za sve uposlene, a neki od njih se obnavljaju svake dvije godine, kao i specifični treninzi po poslovnim funkcijama, kao i oni koji se vežu za određenje pozicije u organizaciji. Sve to je „upakovano“ pod CIS program (Certified International Specialist), što predstavlja globalni program DHL-a koji je kao takav već pokupio

Dennis Savic, CEO Savic Motorcycles za Marx.ba: Imamo priliku da izrastemo u kompaniju od više milijardi dolara

Marx.ba Savic Motorcycles sada je već brend na veoma zahtjevnom tržištu električnih motocikala, a sve zahvaljujući viziji u upornosti Australca bosanskih korijena Dennisa Savica. Pretvaranje automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem u električna vozila, inače poznato kao elektro-modding, postaje sve popularniji izbor. Tu je i rastuća industrija butik brendova koji proizvode potpuno električne automobile i motocikle, sada kada su se barijere za ulazak na tržište promijenile. Savic Motorcycles je prvi australski proizvođač električnih motocikala visokih performansi. Osnivač i CEO Dennis Savic je automobilski inženjer koji je, nakon optimizacije dizajna automobila u Fordu Australija, kreirao seriju prototipa e-motocikla. Nakon što je 2018. godine prikazao svoj prvi model na Moto Expo Melbourneu, Savić je iz temelja počeo graditi e-motocikl od 60 kilovata koji je spreman za tržište, uz podršku dizajnera Davea Hendroffa i malog inženjerskog tima. Vozila Savic Motorcycles se proizvode u West Melbourneu. Njeni e-motocikli su nagrađeni nagradama za inženjering i dizajn proizvoda na Australian Good Design Awards 2021. i nagrađeni na Victorian Premier’s Design Award of the Year 2022. Kompanija je dobila grant sredstva od Viktorijanske i Australijske vlade za razvoj svoje vodeće serije. Dennis Savić sa zadovoljstvom priznaje da bi njegov električni motocikl s istoimenim imenom i dalje bio samo crtež na poleđini notesa, da nije bilo rada u Fordu Australija, gdje je radio na programu SUV Everest 2022. godine. A kupci ne slute da je sve pod jakim utjecajem Bosne i Hercegovine. Dennis je sin Sarajlija – majke Sanele, koja je građevinski inžinjer, i oca Bore Savića, koji je IT stručnjak. I sam će naglasiti kako je na njega porodica ima veliki utjecaj, posebno dedo Jusuf koji je bio vrhunski elektroinžinjer. U razgovoru za Marx.ba Savic je govorio o počecima, tržištu, planovima… Kada ste donijeli odluku da ćete se baviti motociklima? – Kao dječak sam pokazivao želju da neke stvari pratim uz dedu, ali rekao bih da sam sa nekih 14 godina odlučio, ili znao da ću se baviti motociklima. U tim godinama sam htio instalirati mali motor na bicikl. Tada mi je učitelj rekao da moram postati engineer kako bi napravio ono što želim. Kasnije sam krenuo na Fakultet mašinstva i tako se kompletna priča zakotrljala. U dvadesetima sam kupio prvi motocikl za koji majci nisam smio reći da je moj, nego da ga čuvam za prijatelja. Kasnije sam priznao i bilo je jasno u kojem smjeru sve ide. Koliki je izazov baviti se električnim motocklima? – Ogroman je izazov baviti se električnim motociklima. Tehnički je to veoma zahtjevno, ali je još teže stvoriti brend. Mnogo je tu detalja koji se moraju poklopiti i koji moraju biti savršeno odrađeni da bi se isplivalo iznad površine. Nije nimalo jednostavno stvoriti ni lanac opskrbe, ali se uvijek daje maksimum ako se želi doći do cilja. Gdje je vaša kompanija danas i koji su rezultati? – Naš prioritet broj jedan je da igramo vodeću ulogu u revoluciji e-mobilnosti, a to želimo učiniti tako što ćemo isporučiti motociklizam koji je spreman za budućnost vozačima koji vole umjetnost klasičnih motocikala, ali žele pouzdano vozilo da stignu od tačke A do tačke B bezbjedno, udobno i pristupačno, sa nultom emisijom. Danas imamo 240 klijenata, a uskoro isporučujemo prve motocikle koji su naručeni. Sada smo u fazi kada tražimo investitore koji bi nam pomogli s radnim kapitalom. Šta pokušavate predstaviti kroz svoje motocikle? – Sa C-serijom, željeli smo da rekreiramo prepoznatljivi smanjeni stil trkača, sa ručkama na kopče, širokim „rezervoarom za gorivo“ i sjedištem od veganske kože, omogućavajući vozačima da prihvate nisku trkačku vožnju. Jedan od izazova bio je dizajn motocikla koji bi kombinovao snagu, upravljivost i stil ogoljenosti tradicionalnog trkača, s najnovijim električnim baterijama i tehnologijama za konverziju energije. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Svi smo svjesni da tržište na kojem igramo ogromno, ali itekako izazovno. Imamo priliku da izrastemo u kompaniju od više milijardi dolara i svakako je to nešto čemu svaka kompanija teži. Međutim, naš glavni fokus je uticaj na cjelokupnu transportnu industriju. Želimo se tu što bolje pozicionirati i mislim da posjedujemo potreban potencijal. Kako uopćeno gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – Vidimo veliku šansu u onome što se događa. U narednoj deceniji, mnoge svjetske vlade će odrediti prema e-mobilnosti. Vrlo lako se može desiti da dođe do definitivnih zabrana vozila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. To će se odnositi i na motocikle i tu sigurno leži naša velika prilika u budućnosti.

Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS za Marx.ba: Nećemo stati, spremamo nove projekte

N. DEMIROVIĆ Nakon određenog perioda zastoja došlo do zaokreta u turizmu Kantona Sarajevo. Došlo je do određenih personalnih promjena, a oni koji danas rade u turizmu glavnog grada BiH reći će kako je sve do timske igre. Čini se i da jeste ta timska igra donijela rezultat, pa se danas o turizmu Sarajeva govori u superlativima. Brojke su rekordne, gosti su sve zadovoljniji, a čini se i sarajevski turistički i ugostiteljski radnici imaju razloga za zadovoljstvo onim što se ostvaruje. Nećete čuti da uzimaju sve zasluge sebi, ali svako je da za ponovni procvat turizma u Sarajevu velike zasluge nosi i Turistička zajednica Kantona Sarajevo. Na čelu je direktor Haris Fazlagić koji ovaj posao živi 24 sata dnevno. Nakon što je Sarajevo Red Bull Showrun događajem još jednom pokazalo da je spremno i za najveće turističke domete Fazlagić je za Marx. ba govorio o rezultatima, ponudi, projektima… Kako gledate na ostvarene turističke rezultate? – Turistička zajednica Kantona Sarajevo u proteklom periodu imala je izuzetno dobre rezultate rada koji su se pokazali prvenstveno kroz veći broj dolazaka i noćenja turista u Kanton Sarajevo, kao i sve ostale benefite koje donosi povećanje turističkog prometa. Prošla godina bila je rekordna prema dolascima za 35 posto više i noćenjima za 25 posto više u odnosu na godinu ranije. Tokom prošle godine bilježimo i rast prihoda od boravišne takse za 53 posto, te rast prihoda od članarine za 40 posto u odnosu na 2022. godinu. Imali smo brojne aktivnosti promcije, u našoj zemlji i svijetu, koja podrazumjeva oko 30 domaćih, regionalnih i međunarodnih sajmova, road show kampanja i drugih oblika prezentacije turisitčkih potencijala Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine. U proteklom periodu nizom naših aktivnosti održali smo epitet vodeće turističke zajednice u Bosni i Hercegovini koja ima vrlo aktivnu saradnju s vladinim i nevladinim sektorom i koja je produžena ruka svim turističkim djelatnicima s jedinstvenim cilje razvoja i unaprijeđenja turizma. Šta je ono što nudi Sarajevo i kakvo treba biti? – U svakodnevnim aktivnostima promocije Sarajevo predstavljamo kao grad multietičnosti koji ima historijsko naslijeđe, prirodna bogatsva, te vrhunsku gastronomiju. Naglašavamo i gostoljubivost Sarajlija, podsjećamo na dobru energiju i zabavu koje su samo neke od aduta našeg jedinstvenog grada. Sarajevo je grad festivala, te novih atraktivnih sadržaja koje osvježavamo iz godine u godinu, promovišući ga kao destinaciju koju neizostavno treba posjetiti. Sarajevo predstavljamo i kao geografski malo mjesto a suštinski izuzetno veliko i jedinstveno. Glavni grad Bosne i Hercegovine ima izuzetnog sadržaja za ponuditi, koje moramo čuvati i unaprijeđivati. Putna infrastruktura i bolje uvezivanje s ostatkom svijeta te jača promocija naš je prioritet među aktivnstima koje podržavamo i provodimo. Koliko je moguće stvari unaprijediti, šta bi trebalo prioritetno učiniti i koji su projekti pred nama? – Unaprijeđenje trenutnog stanja je naš imperativ, budući da interesovanja turista za našu turističku destinaciju rastu, ponuda mora biti unaprijeđena. Naš prioritet su avio linije, odnosno što bolje uvezivanje i ostvarivanje što većeg broja direknih avio letova. Zatim, nudimo kvalitetan sadržaj, te uz naša prirodna i kulturno-historijska bogastva, kao i ostale atrakcije, sufinansiramo brojne projekte i događaje koji privlače domaće i strane turiste. Jedan od primjera je “Red Bull Showrun”, spektakl koji je Formulu 1 po prvi put doveo u Sarajevo. I ove godine mi smo partneri “Sarajevo Film Festivala”, jednog od najprepoznatljivijih brendova Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu. Zatim, “Kultura na ulice” projekat koji tokom nekoliko mjeseci kulturu čini dostupnom svim građanima i turistima nudeći jedinstven sadržaj i čineći Sarajevo kulturnim centrom dešavanja. Pored navedenog, nekoliko godina unazad sufinansiramo više od 150 projekata godišnje koji nude turističke, zabavne, kulturne, historijske, muzičke, sportske i druge sadržaje. Kao najjača turistička zajednica u Bosni i Hercegovini prepoznajemo odgovornost i upravo zbog toga odgovoran smo partner brojnih važnih projekata koji za rezultat imaju bolje i primamljivije okruženje što našu turističku destinaciju čini poželjnijom. Šta očekujete tokom ljetnog perioda? – Prema trenutnim statističkim pokazateljima, broj dolazaka i noćenja je u porastu, što ukazuje da bi ove godine statistička kretanja turista mogla zabilježiti nove rekorde. Prva četiri mjeseca ove godine zabilježili smo 22,9 posto više dolazaka i 24,8 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Ovo ljeto je idealna prilika za sve turiste da upoznaju skladan spoj historijskog naslijeđa, ljepotu življenja u različitostima, jedinstvena prirodna bogatstva, vrhunsku gastronomijiu, gostoljubivost Sarajlija, odličnu energiju i zabavu za sve generacije. Mi ih pozivamo da uz Sarajevo City Card, jedinstvenu karticu za turiste, otključaju sarajevsko blago koristeći brojne benefite koje ona nudi a koja im je dostupna putem web shopa www.sarajevocitycard.com. Kako gledate na rezultate Aerodroma Sarajevo, s čim itekako ima veze i TZ KS? – Dakle, kao rezulutat javnih poziva koje je Međunarodni aerodrom Sarajevo proveo sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i Vladom Kantona Sarajevo odnosno Ministarstvom privrede KS stvoreni su uslovi da možemo očekivati da će 2024. godine turistička sezona biti najbolja do sada. Statiskika pokazuje da se Međunarodni aerodrom Sarajevo uspio oporaviti od posljedica pandemije i bilježi nove rekorde. Prvih pet mjeseci ove godine uvedeno je 14 novih avio linija, a subvencioniramo letove 7 avio kompanija. Prema podacima Aerodroma Sarajevo samo u prvih pet mjeseci prevezeno je više od pola miliona putnika i ostvareno više pet hiljada avio operacija. To su odlični rezultati za početak ovog našeg zajednničkog projekta, s čijom ćemo podrškom nastaviti a sve s ciljem ostvarenja još pozitivnijih rezultata.

Marija Perić, direktorica My Lovely Bag za Marx.ba: Kako torbice iz BiH osvajaju Evropu

N. DEMIROVIĆ Marija Perić, direktorica i vlasnica brenda My Lovely Bag, reći će kako ni sama nije slutila u kojem će smjeru sve otići. Danas iz proizvodnje u Tomislavgradu na tržište odlazi hiljade torbi, a ono što je itekako fascinantno radi se o firmi u kojoj radi 25 žena. Sve zajedno su uspjele doći do toga da torbice iz BiH, osvajaju žene u našoj zemlji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, gdje kompanija ima svoju prodaju, ali i u ostatku Evrope putem online prodaje. Poznato je i time se u My Lovely Bag ponose, torbe su najvećim dijelom ručne izrade i sa vrlo malo mašinske obrade. Napravljene od visokokvalitetnih eko materijala. Kako vole naglasiti, njihove torbe razlikuju se od ostalih na tržištu, osim materijala i po posebnim i unikatnim kopčama koje izrađuju. U razgovoru za Marx.ba Marija Perić je govorila o počecima, onome što je danas My Lovely Bag, očekivanjim i svemu onome s čime se susreće kompanija. Kako jer sve počelo i kakva ste očekivanja imali? – My Lovely Bag brend je nastao kao posljedica moje kreativnosti i poduzetničkog duha koji sam naslijedila od oca i za koji me dodatno nadahnuo i svekar koji je živio svoj poduzetnički san.Moja priča je počela 2011. godine kada sam poželjela široj javnosti predstaviti torbice koje sam prije toga dizajnirala samo za sebe. Motivirala me želja da ženama ponudim nešto posebno i jedinstveno na tadašnjem tržištu. Svoje ideje sam pretakala u torbice u koje su se žene zaljubljivale i bila sam ispunjena tom činjenicom! Nisam razmišljala puno unaprijed niti zamišljala da će sve to rezultirati tvornicom sadašnjeg kapaciteta.Prvi cilj su mi bile sretne i zadovoljne klijentice, kako izgledom moga proizvoda, tako i kvalitetom istoga. Dobrim reakcijama kupaca, svakom novom kolekcijom, rasla je potražnja za Lovely torbicama, tako se ukazivala potreba za većim brojem uposlenika i tvornica je korak po korak došla do ovoga što je danas.Onaj prvi postavljeni cilj dobrog dizajna i kvalitete i danas je prioritet i mogu zaključiti da je to razlog zbog kojega se kupci uvijek vraćaju mom brendu. Kako gledate svoj put u kompaniji, koliki je izazov i šta to donosi? – Moj poduzetnički put izgradio je i mene kao osobu. Kako sam upravo navela, na početku nisam imala planove o velikoj tvornici kakva je to sada. U dvadesetim godinama, kao već obiteljska žena, započela sam poduzetnički put korak po korak prvenstveno vjerujući u svoj proizvod. Naravno da su se znale nizati poteškoće, od onih administrativnih i birokratskih, problema s dobavljačima materijala do pronalaska adekvatne radne snage. U svemu ovome, kao i dizajner i poduzetnik, potrebno je imati mir u kojem ćeš stvarati, a poslovno okruženje i obaveze čine svaki dan dinamičnim i stresnim. Možda izgleda nespojivo, ali upravo ova kombinacija kreativnosti i poduzetništva rezultirala je balansom koji me inspirira. Niz savladanih izazova je iza mene, a uz predanost, odgovornost, rad, trud i ljubav ne bojim se ni onih koji dolaze. Navedeni segmenti su ključ svakoga uspjeha i upravo to je ono što sam naučila kroz svoj poslovni put i rast. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija? – S dizajnerske strane moja filozofija je kroz svoj dizajn ženama donijeti lijep modni dodatak pristupačne cijene koji će im predstavljati i više od toga! Osluškivanje potreba klijentica u kombinaciji s aktuelnim trendovima dodatno začinjenima mojim idejama zaista rezultira komadima u koje se žene zaljube! Iza svake torbice se krije priča o ljubavi, a svaki segment torbice je pomno planiran. Ubrzo nakon osnivanja brenda, posvetila sam se i dodatnom dizajnu materijala i ukrasa za torbice koji bi ih činili jedinstvenim na tržištu. Spomenutim dobrim dizajnom osvajamo kupce, a kvalitetom osiguravamo njihov povratak! Kao što su mi bitni zadovoljni kupci, bitni su mi zadovoljni uposlenici! S poslovne strane, stalna ulaganja, educiranja i unaprijeđenja načina izrade su mi neki od prioriteta, a izuzetno sam ponosna da iza sebe u tvornici imam tim od 25 žena koje rade s jednakim entuzijazmom kao i ja sama! Nakon 13 godina poslovanja gdje je danas My Lovely Bag? – My Lovely Bag je danas brend prepoznatljivog identiteta, dostupan u nekoliko evropskih država (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija) na više od sto prodajnih mjesta. Stabilno poduzeće koje osim 25 zaposlenih u tvornici sarađuje s nizom distributera za navedena područja te tako osigurava uspješan rad i drugima. Raduje me činjenica da polovina proizvedenih torbi ostaje u prodaji u BiH, dok drugu polovinu izvozimo u navedene države. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Prostora za napredak uvijek ima. Meni je kvalitet proizvoda uvijek prioritet pa s te strane konstantno radimo na novim tehnikama i usavršavanjima. Već neko vrijeme pokazuje se konstanti interes kupaca izvan Evrope za naše torbe, ukoliko se nastavi, vjerovatno će se My Lovely Bag pronaći i na nekoj vanevropskoj adresi, no zasada je rano o tome pričati. Koliko My Lovely Bag polaže na ljudske resurse i edukaciju? – Moje djelatnice su ona komponenta bez koje torbica ne bi bilo. Njihovo zadovoljstvo radnim mjestom kao i stečena nova znanja na istome i meni i njima su dragocjeni, a neminovni su za uspješnu proizvodnju i poslovanje. Ulažem u edukacije kada god je potrebno, ali i kada neko ukaže želju da nauči više! Kako funkcionira Vaš tim? – Tim od 25 žena funkcionira skoro savršeno! Ponekad su stres i neplanirani problemi sastavni dio poslovnoga dana, no zaista je međusobno poštovanje između svih nas na viskom nivou. Cijeli Lovely tim, svako na svom poslovnom zadatku, radi s predanošću i ljubavi. Tu su i različite aktivnosti koje nas povezuju, osim ljubavi prema modi! Na primjer, imamo kumčad u Africi i redovno uplaćujemo za njihovo školovanje! Također, sponzoriranjem različitih ustanova za osobe s poteškoćama u razvoju te humanitarnih, kulturnih i sportskih događaja želimo staviti fokus na podršku drugima i društvenu odgovornost na koju i druge želimo potaknuti. Kakav marketinški pristup kompanija preferira i koliko je to u današnje vrijeme bitno? – Volim reći da imamo dvije vrste marketinga. Društvene mreže su naš primarni način oglašavanja, predstavljanja modela, noviteta, vijesti, ali i

Mirella Lela Sidro za Marx.ba: Bosna i Hercegovina je savršena zemlja za e-automobile

Nermin DEMIROVIĆ Mirella Lela Sidro je jedna od onih žena koja prkosi stereotipima, posebno onim sa naših prostora kada se govori o ženama i automobilima. Jedna je od rijetkih žena u auto industriji. Zadnjih godina putuje svijetom testirajući prvenstveno električne automobile. Ona je ljubiteljica prirode, automobila i adrenalina, historičarka je i novinarka, a za Marx.ba je govorila o svijetu e-mobilnosti. Kako gledate na e-mobilnost u svijetu? – Zahvaljujući brojnim putovanjima, imam sreću da mogu da istražujem e-mobilnost direktno na licu mjesta. Uvijek me iznenadi kako se stvari ponašaju u drugim zemljama. Jedno od mojih najvećih iznenađenja bili su Albanija i Kosovo, gdje se, na primjer, pridaje velika vrijednost e-taksiju. Nikada nisam vidjela toliko e-taksija ni u jednoj drugoj zapadnoevropskoj zemlji! Skandinavija je apsolutni pionir u Evropi i ona je za mene uzor. U Norveškoj je kvota električnih automobila iznosila 90,2 posto svih novih automobila u prvom kvartalu 2024.! Dok e-automobili rastu velikom brzinom u Kini i SAD, oni općenito stagniraju u EU. Postoji pravi lobi protiv e-mobilnosti. Meni apsolutno neshvatljivo. E-automobil je trenutno najodrživiji oblik. Sada bih vam mogla predstaviti čitavu knjigu statistika i činjenica o tome zašto je to tako. U razgovorima uvijek primijetim kako su ljudi uznemireni i postavljaju mi ​​ista pitanja iznova i iznova. U osnovi se radi o baterijama i horor pričama povezanim s njima. Činjenica je – najodrživiji način putovanja je pješice ili biciklom. Ali ako je potrebno prijevozno sredstvo, onda je najodrživija alternativa motoru s unutarnjim izgaranjem e-auto u svim aspektima! Šta je ono što vam je prva asocijacija na e-mobilnost? – Održivost i odgovorna mobilnost za sadašnjost, ali i za buduće generacije. Statistike su pokazale da je električni automobil najodrživiji oblik mobilnosti. Iako još uvijek postoje predrasude kada su u pitanju baterije i energija za punjenje, statistike su pokazale da je energija proizvedena iz fosilnih goriva i dalje održivija od automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem je i sa komponentama. Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, na primjer, sastoji se od 1.500 djelova, dok elektromotor nema 100. Zahvaljujući e-mobilnosti, sada sam uvijek odmorna nakon dugih putovanja. To je jednostavno zato što pravite nekoliko kratkih pauza na dugim dionicama za punjenje. Električni automobil je također tih i radije klizi preko ceste nego vozi. Svojstva pozitivno utiču na tijelo. Voziti električni auto je isto kao biti u meditativnom modusu. Šta je ono što vas fascinira vezano za električna vozila? – Jeste li znali da je prvi automobil bio električni automobil? Na primjer, prvi Porsche koji je Ferdinand napravio 1898. godine imao je električni motor. 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu predstavljeno je električno vozilo Lohner-Porsche s inovativnim električnim motorom vješanja točkova. Razlog zašto se odlučio za električni model: – vazduh je nemilosrdno iskvaren „benzinskim motorima koji se pojavljuju u velikom broju“. Ni nakon 124 godine, ova izjava nije izgubila na važnosti. Ali tada, Porsche nije imao tehnologiju za idealno rješenje, posebno kada je u pitanju velika težina automobila. Ali zato je prošlost tu, da se iz nje uči i da se dalje razvija. Najstariji točak sa osovinom u ljudskoj historiji star je 5.200 godina. Nađen je kod Ljubljane i smatra se porijeklom mobilnosti kakvu danas poznajemo. I od tada se mnogo toga promijenilo. Automobil je sinonim za genijalnost ljudskog mozga, koji je sposoban stvoriti i dalje razvijati takve izume. Kako je divno što smo sada ponovo u mogućnosti putovati bez emisije CO2! Samo sa malo više konjskih snaga. Smatram da je ovo fascinantno i radujem se obećavajućoj budućnosti kada su u pitanju nove i održive baterije! Koliko je brz napredak električnih automobila i kako gledate na to? – Oh, vrlo brzo – uzmimo baterije kao primjer. Već se radi na novim varijantama koje su lakše, robusnije i jeftinije za proizvodnju. Iznad svega, uskoro će moći bez litijuma i kobalta – dvije sirovine koje, kao i nafta, ponestaju. Nove baterije će uskoro imati isti domet kao i današnji motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, posebno dizel verzije. Pitanje je da li će domet zaista biti potreban. Električni automobil troši najmanje energije u gradu u odnosu na benzinski motor. Još jedna fascinantna priča sa e-automobilima je AI i digitalizacija. Uskoro će automobili moći međusobno komunicirati. Vrlo korisno za buduću autonomnu vožnju. Danas smo, zahvaljujući dizajnu rasvjete u Audiju, već razvili jezik komunikacije koji skreće pažnju, na primjer na kraj saobraćajne gužve. Mogla sam da isprobam autonomnu vožnju na autoputu 2017 godine. I bilo je fascinantno! U budućnosti ćemo moći raditi, čitati i odmarati se dok putujemo. Automobil će postati naša mobilna kancelarija ili dnevni boravak. To je sada dijelom za mene. Osim što i dalje većinu upravljanja autom obavljam sama, dok sam reguliše brzinu Je li Bosna i Hercegovina zemlja pogodna za takva vozila? – Kada sam u februaru 2021. godine putovala iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu, u zemlji zvanično nije postojala oficijelna infrastruktura za punjenje. Ali zahvaljujući Porsche Destination Chargeru, kojih je bilo 42 u cijeloj zemlji, uspjela sam snimiti preko šest reportaža širom zemlje. Danas imamo oko 350 stanica za punjenje. Iako ima još dosta toga da se nadoknadi, na dobrom smo putu. Bitno je naglasiti, da elektromobilnost više nije budućnost. Već postoji u sadašnjosti. Naravno, u Bosni i Hercegovini još nije toliko izraženo kao u drugim evropskim zemljama poput Skandinavije. A na drugoj strani jeste, kad se sporedi sa nekim drugim evropskim zemljama. Ali ona ide naprijedi ima veliki potencijal jer može učiti iz iskustava drugih zemalja posljednjih godina. Čak i od njihovih grešaka. To znači da se u Bosni i Hercegovini može stvoriti nova infrastruktura koja će zadovoljiti najsavremenije standarde. Kako u odnosu na svakodnevni život, tako i u odnosu na održivi turizam. Bosna je također savršena zemlja za e-automobile. Zahvaljujući rekuperaciji, automobil troši vrlo malo energije. A pošto je zemlja planinska, automobil stalno puni bateriju dok se spušta niz strmine. Također zbog malog broja autoputeva, prosječna brzina je 80 km/h. A ako se ipak nađete zaglavljeni u saobraćajnoj gužvi – električni automobil ne koristi ništa u poređenju sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Kako ste ušli u svijet automobila koji mnogi vide kao svijet

Krešimir Dobrilović, CEO i vlasnik CARWIZ International za Marx.ba: Opstat će samo kvaliteta

Nermin DEMIROVIĆ CARWIZ International je danas najbrže rastuća svjetska rent a car franšiza, sa preko 40 zemalja u kojima radi, s tendencijom ubrzanog širenja. Nakon više od 20 godina iskustva u industriji najma automobila, osnivač kompanije Krešimir Dobrilović pokrenuo je CARWIZ rent a car. U prvoj godini poslovanja uspjeli su se probiti na globalno tržište i potpisali su 20 zemalja, čime su već tada stigli do značajne globalne pozicije. CARWIZ pruža potpuno prilagođeno rješenje za najam automobila vođeno vizijom, ambicijom i strašću prema kvalitetnoj korisničkoj usluzi. Njihov cilj je pružiti jedinstveno iskustvo korisnicima, izvrsnu uslugu po najpovoljnijim cijenama i pouzdan najam automobila diljem svijeta, bez obzira radi li se o privatnim ili poslovnim korisnicima. Krešimir Dobrilović, vlasnik i CEO kompanije govorio je za Marx.ba. Kako je zamišljen CARWIZ International i koja je u početku bila vaša vizija? – Od samog početka u Carwiz Internationalu govorimo o jednoj stvari, a to je da treba imati jasnu viziju i zacrtani smjer u kojem idete. Uvijek treba imati bar nekoliko prednosti vašeg osnovnog poslovanja, koje možete ponuditi nekom da bi htio uzeti vašu franšizu, nešto što vas u samom poslovnom modelu čini drugačijim od konkurencije i što jamči vašim potencijalnim franšizerima rast, razvoj, sigurnost i provjereni model po kojem će poslovati. Kada imate taj dobar start koji nudite, koji partneri i klijenti mogu posvjedočiti iz svakodnevnog poslovanja i kada je to zamjećeno na tržištu, od te točke nadalje nema više stajanja. Treba imati hrabrosti izaći iz okvira domaćeg tržišta, no uz dobar proizvod i strateško planiranje, danas u vremenim digitalizacije poslovanja općenito ni to više nije tako teško. To je osnova. Da bi taj dobar poslovni model zaživio u svijetu, tu je jako važan brending, prepoznatljivost kompanije, marketing i konstantno ulaganje u znanja i edukacije svih zaposlenika koji rade u kompaniji, i u headquateru i u franšiznim zemljama. U dobru osnovu poslovnog modela, kvalitetnu strategiju i planiranje, pažnju posvećenu brendu i ulaganje u svoje ljude, danas se može uspjeti iz jedne male Hrvatske i u svijetu.  Gdje se danas nalazi kompanija CARWIZ Interational? – Vidimo da zadnjih par godina, i prije pandemije, a posebno u godinama nakon pandemije franšizna industrija u RH, a i šire, na svjetskoj razini ubrzano raste. To nimalo ne čudi s obzirom da i svjetski trendovi govore u korist franšiza kao takvih, odnosno pokazuje se da poslovanje u franšiznom lancu ima višestruke benefite i da takva poslovanja i tvrtke u ovim zahtjevnim vremenima jednostavnije uspijevaju, imaju veću sigurnost opstati na tržištu, koriste provjereni poslovni model i lakše se razvijaju. Danas na tržištu Hrvatske imamo oko 200 franšiza, vjerojatno šira populacija toga opće nije svijesna, što davatelja, što primatelja franšize. Kaže se da od desetak brendova s kojima dnevno dođete u doticaj, 7-8 su franšiza. A toga vjerojatno niste ni svjesni… Kako inače gledate na franšizno poslovanje i koje su prednosti? – Prednosti franšiznog poslovanja su mnogostruke. Neovisna istraživanja govore da kod pokretanja posla, preko 80% tvrtki u prvoj godini poslovanja uz franšizu opstaje na tržištu, dok kod mladih tvrtki koje kreću bez potpore franšize, odnosno nisu franšize, to je ispod 40%. To je zaista velika razlika. Gledajte, kada uzimate franšizu, sve one muke oko ideje, pokretanja posla, pronalaženja najboljeg puta, razvoja poslovanja, građenja odnosa sa strateškim i drugim partnerima, netko je to već napravio. Vi zapravo kada uzimate franšizu sebe poštedite svih onih „porođajnih muka“ koje poduzetnici prolaze kada pokreću posao od nule. Uzimajući u obzir uz sve to da danas poslujemo u ekstremno izazovnim vremenima, posebno kada gledamo međunarodno poslovanje, kakvim se bavi Carwiz International, nije ni čudno da utjecaj franšiza na razinama svjetskih kompanija raste. Ako gledamo franšiznu industriju, tu je jako teško generalizirati, jer morate znati da je velika razlika o kojoj vrsti franšize govorimo. Razlika je u onima iz food i nonfood segmenta, zatim da li je franšiza domaća i pokriva više lokacija u jednoj državi ili je međunarodna i širi se na lokacijama više država svijeta. To su sve razlike koje svaka sa sobom nosi i neke dobre strane poslovanja, kao i mane, pa samim time i izazove. Koji su izazovi franšiznog poslovanja u rent a car oblasti? – Ono što ja mogu reći iz perspektive međunarodne franšize rent a cara je da su izazovi svakako promjenjivo poslovanje na svjetskim tržištima, kao i svi globalni utjecaji koji utječu na business. Za rent a car je specifično što je to dio industrije putovanja i ima velike poveznice sa turizmom, pa automatski sve promjene u turističkim proizvodima i uslugama djeluju i na nas. Zatim u franšiznom poslovanju je i zaista izazovno raditi u multikulturalnom okruženju, gdje se vi zapravo na određeni način morate prilagoditi svakoj franšiznoj zemlji i poštivati njena poslovna pravila i običaje. Sve to upakirati da ne remeti osnovno poslovanje franšize, da se poštuju postulati brenda i business modela, a da ne narušavate običaje neke zemlje koja je upravo ušla u vašu franšiznu obitelj, ponekad može biti pravi izazov. Tu je još nedostatak zakonodavne regulative, neshvaćenost od financijskog sektora kako bi trebalo bolje pratiti i kreirati financijske proizvode namjenjene posebno franšizi, mješanje Nacionalne klasifikacije djelatnosti (ona za franšize ne postoji, nego je svaka firma registrirana pod svojim NKD-om, pa zapravo nema „popisa“ franšizera na jednom mjestu), ali ostavimo to za neku drugu priliku.. Kako se kompanija nosi sa trendovima i inovacijama u rentacar poslovanju? – Danas puno govorimo o održivom poslovanju i to je jedna od tema koje prednjače u cijelom svjetskom businessu i svim industrijama. Zajedno sa zelenom tranzicijom, održivost poslovanja je tema važna za svaku kompanije koja misli opstati i zadržati se još neko vrijeme na tržištu. Tu opet naravno da postoje ogromne razlike vezane uz to s čime se zapravo bavite. Nije isto imati franšizu za rent a car i franšizu za intelektualne usluge, na primjer. Ono što bi mogli reći da je svima zajedničko, je svakako briga oko svog franšiznog sustava, odnosno franšizera, jer se pravilnom edukacijom, posvećenošću i ustrajnošću postižu održivi rezultati za sve. Mi u Carwizu svakodnevno komuniciramo sa svim svojim franšiznim zemljama i trudimo se otklanjati

Hanadi Džabić, direktorica RCB Nanotehnologije za Marx.ba: BiH smo pozicionirali na prvo mjesto u svijetu

N. DEMIROVIĆ Liderstvo Hanadi Džabić prepoznala je 2022. godine i nagradila priznanjem Najmenadžerica i Poslovna žena godine Nezavisna evropska agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija. Džabić je generalna direktorica RCB Nanotehnologija iz Vogošće, kompanije koja je prepoznata kao jedan od najznačajnijih investitora u BiH. U razgovoru za Marx.ba direktorica Džabić je govorila o višemilionskom projektu koji je pokrenut u BiH, proizvodnji, tržištu, očekivanjima, budućim koracima… Predvodili ste proces uspostave kompanije. Kakvo je vaše iskustvona tom planu obzirom da se radilo o stranoj investiciji? – Meni je iskreno dragoštosmo ovakav tehnološki inovativan projekat pokrenuli u zemlji iz koje su moji korijeni. Ponosna sam što smo BiH pozicionirali na prvo mjesto u svijetu, gdje se nanotehnologija koristi u procesu proizvodnje obnovljenog carbon blacka, što će BiH biti matično mjesto za edukaciju i obuku kadrova iz cijeloga svijeta i što će se naše poslovanje na različitim svjetskim destinacijama razvijati upravo iz BiH. Dodatno, drago mi što ovom investicijom pružamo priliku brojnim ekspertima da ostanu u domovini, a ne nastave trend odlaska iz zemlje. Kompanija je uložila značajne resurse kako bi ostvarila ovu tehnološki naprednu proizvodnju. Od početka 2021. godine kada smo dobili saglasnost za obavljanje djelatnosti na, sada već našoj, lokaciji, do sada uloženo je više od 8,5 miliona maraka. S tim u vezi, Agencija za unaprijeđenje stranih investicija (FIPA) BiH nas je 2022. godine izdvojila kao jednog od najznačajnijih stranih investitora u državi. Sa sigurnošću tvrdim da su poslovni i administrativni procesi u Bosni i Hercegovini vrlo slični iskustvima koja sam stekla u zapadnoevropskim zemljama. Postoji jedna ključna razlika, a to je dinamika s kojom se određene stvari rješavaju na različitim administrativnim nivoima. Smatram da postoji prostor za poboljšanje u tom aspektu. Moram posebno istaknuti da smo od početka naišli na susretljivost i otvorenost za saradnju matične opštine Vogošća, gdje je naša kompanija i smještena. Dodatno, potrudili smo se jasno komunicirati detalje našeg projekta i promjene koje donosi zajednici, i s ponosom mogu reći da smo postigli i široko razumijevanje javnosti, i toplu dobrodošlicu, što nam je iznimno važno. Pojednostavljeno, šta je RCB Nanotehnologija i čime se kompanija bavi? – RCB Nanotehnologija se bavi proizvodnjom obnovljenog carbon blacka, specifičnog crnog pigmenta bez kojeg su nezamislive brojne industrijske grane – industrija za proizvodnju gume, plastike, boja, lakova i slično. U svijetu se proizvodi oko 14 miliona tona carbon blacka. Daleko najveću upotrebu ima u industriji guma. Gotovo 70% ove količine koristi se za proizvodnju novih guma, a dodatnih 20% u proizvodnji tehničkih gumenih proizvoda (npr. brtve, profilirani dijelovi, prigušivači vibracija). Preostalih 10% proizvedenog carbon blacka se koristi kao osnovna sirovina u proizvodnji plastike, tonera, premaza i tinte. Pojednostavljeno, carbon black je gradivni materijal svakog proizvoda koji u sebi sadrži crnu boju – od automobila, namještaja i IT opreme koju koristimo do odjeće i obuće koju nosimo. U manjoj mjeri, u našem portfoliju će biti zastupljeni i proizvodi na bazi silicijum dioksida i cinka, koji se koriste u proizvodnji boja i lakova, u građevinskim materijalima, plastici, gumama, farmaceutskim preparatima, itd. Kako se proizvodi Carbon Black, koje su osnovne faze u proizvodnji i koji su glavni sirovinski materijali potrebni za proizvodnju? – RCB koristi nanotehnologiju koju smo patentirali u saradnji sa Fraunhofer institutom iz Njemačke, kojanam omogućava da spojimo biznis i zaštitu okoliša, te da predstavimo model poslovanja koji stvara nove vrijednosti bez CO2otiska. RCB Nanotechnologies ima ekskluzivnu svjetsku licencu za industrijalizaciju procesa i plasiranje novih proizvoda na tržište. Glavna sirovina za proizvodnju dolazi od materijala na kraju vijeka trajanja, poput automobilskih guma, koja u prosjeku sadrži oko 3kg onečišćenog carbon blacka. Npr. korištene gume se obrađuju termičkim procesom bez prisustva kisika poznatim kao piroliza. Prvo se razgrađuju organski spojevi iz stare gume. Plinovi proizvedeni u procesu se kondenziraju i na taj način se dobiva ulje, koje se koristi za proizvodnju energije u industrijskim postrojenjima ili dalje prerađuje u rafinerijama. Nakon završenog procesa preostane čvrsta materija koja sadrži tzv. sirovi carbon black. Osim carbon blacka, ovaj preostali materijal sadrži i do 25% pepela koji se sastoji od aditiva, koji se koriste u proizvodnji guma. To su u suštini spojevi silicij dioksida i komponente cinka. Takav carbon black se ne može koristi ponovo u prozvodnji guma ili ostalima proizvodima nego se pali ili skladišti. Tu dolazi naš patent i kompanija koja uzima i vraća taj carbon black ponovo u prvobitno stanje i za ponovno korištenje termičkom obradom sirovog rCB, nakon koje slijedi hidrotermalni pa mehanički tretman. U augustu prošle godine, proizveli smo prve kilograme obnovljenog carbon blacka u testnoj fazi proizvodnje, što je važan prijelazni korak ka početku proizvodnje, koji očekujemo u zadnjem kvartalu ove godine. U prvoj fazi proizvodnje očekujemo da jedna linija svaki sat proizvodi oko 400 kg obnovljenog carbon blacka, što je 2.500 tona godišnje, dok bi kasnije, godišnji kapacitet trebao rasti do oko 30.000 tona. Koje je vaše najveće tržište? – Godišnji kapacitet je 15 miliona tona carbon blacka koji se mora proizvesti za svjetsko tržište, a da bi se to dobilo koristi se 30 miliona tona fosilnih resursa. Obnovljeni carbon black kvalitete koja se može porediti s virgin carbon black imamo samo mi, a proizvođači u industriji su se obavezali da najkasnije do 2050. godine pređu na održive materijale, tako da možete zamisliti kolika je svjetska potražnja. Ko su Vaši partneri u ovom procesu – ko su Vaši dobavljači sirovina, a ko kupci i korisnici Vaših proizvoda? – Svi građani koji koriste nešto crno što je čovjek proizveo su naši indirektni korisnici. Od vozila, odjeće, pa do telekomunikacijske i medicinske opreme, sve u nekoj mjeri sadrži carbon black, a u budućnosti taj proizvod će ustupiti mjesto obnovljenom carbon blacku (rCB). Cilj cirkularne ekonomije, čiji smo mi dionici, je vratiti materijale iz proizvoda na kraju njihovog vijeka trajanja u novi proizvod pa se to odnosi i na carbon black iz npr. automobilskih guma ili sličnih proizvoda. Naši partneri nakon primarne prerade guma na kraju njihovog vijeka trajanja, izdvajanja željeza i ulja prodaju sirovi carbon black koji mi obrađujemo u posebnom tehnološkom postupku. U BiH ima nekolicina takvih pogona,

Nihad Imširović, predsjednik Uprave Konzuma za Marx.ba: Stabilnim poslovanjem smo učvrstili tržišnu poziciju

Nermin DEMIROVIĆ Konzum je prodavnica u komšiluku, kažu u ovoj kompaniji. Prema onome što naglašavaju, dovoljno su mali da bi upoznali svoje kupce, ali i dovoljno veliki da ponude kvalitetan asortiman po konkurentnim cijenama. Za njih je zadovoljstvo kupaca je na prvom mjestu, a ponuda dnevnih proizvoda je prioritet. Naglašavaju da zapošljavaju kvalitetan i stručan kadar koji na najbolji način svakodnevno pruža dobru uslugu kupcima. Menadžment kompanije Konzum d.o.o. Sarajevo stalno osluškuje potrebe kupaca, a na čelu tima je predsjednik Uprave Nihad Imširović. Radi se o iskusnom menadžeru koji je prije dolaska na čelo Konzum d.o.o. Sarajevo 2018. godine, već bio na značajnim menadžerskim funkcijama u drugim uglednim kompanijama. Imširović je u razgovoru za Marx.ba govorio o rezultatima kompanije, planovima, strategiji, resursima… Kako gledate na rezultate koje trenutno postiže Konzum? – Kompanija Konzum d.o.o. Sarajevo upravlja najvećom mrežom prodajnih objekata u Bosni i Hercegovini sa gotovo 260 prodajnih objekata i zapošljava više od 3.200 zaposlenika. Krajem prošle godine smo uspješno završili proces integracije sa Mercatorom, paralelno upravljamo brendovima Konzum i Mercator na našem tržištu, osnažili smo našu ulogu i doprinos, operativno smo efikasniji i jači. Stabilnim poslovanjem smo učvrstili tržišnu poziciju kroz godine koje su iza nas i mogu reći da sam zadovoljan rezultatima koje ostvarujemo, uz to donosimo nove trendove i kreiramo nove principe poslovanja u retail industriji. Opredijeljeni smo na to da i dalje jačamo naše komparativne prednosti i budemo prepoznatljivi na tržištu. Kao dio velike regionalne grupacije Fortenova grupe imamo priliku biti predvodnik u procesima digitalizacije, ESG-a, širenju maloprodajne mreže i novim zapošljavanjima. Kako kompanija planira odgovoriti na trenutne izazove u industriji maloprodaje? – Maloprodaja je uvijek bila turbulentna industrija, koja vas nauči da se nosite sa izazovima, prevaziđete ih i iz svega izađete jači i pametniji. Izazove smo uvijek doživljavali kao nove prilike za promjenu uz maksimalno zalaganje i posvećenost cijelog tima. Ako ćemo govoriti o konkretnim izazovima, jedan od ključnih sa kojim se trenutno suočava većina kompanija na našem tržištu pa tako i mi, je nedostatak radne snage. Također, i dalje se u opskrbnom lancu suočavamo sa stalnim rastom nabavne vrijednosti proizvoda što se odražava i na rastu cijena proizvoda koje na policama vide naši kupci. Tako je odgovor na vaše pitanje dijelom vezan za nas i naše sposobnosti, a dijelom i na  ambijent u kojem radimo i koji kreiraju brojni faktori, od dobavljača do regulatornih odluka izvršnih vlasti. Konkretno, u segmentu nedostatka radne snage, djelovanje mora biti brzo i sinergijsko jer će se inače izazov sve više produbljivati i jako negativno utjecati na performans svih kompanija koje djeluju na području BiH. Kakve su ključne strategije rasta Konzuma u narednim godinama? – Dva ključna parametra naše  strategije su „brzina i blizina“ i u tom kontekstu razvijamo upravljanje formatima naših prodavnica što u današnjem užurbanom stilu života zasigurno predstavlja značajne benefite za naše kupce. Uz to, želimo biti prvi izbor za dnevnu kupovinu i nastojimo svaki naš prodajni objekat prilagoditi mikrolokaciji i u tom pogledu smo napravili ogromne iskorake, koji su donijeli dobre rezultate. Nastavljamo u istom smjeru raditi i dalje, cilj nam je dodatno poboljšati i ojačati produktivnost te se želimo posvetiti svakom našem prodajnom objektu kako bismo ostvarili još bolje rezultate. U svemu tome, dodatno, moramo poraditi i na kvalitetnijem doživljaju kupnje kroz renoviranja i implementaciju savremenih koncepata kupovine. Koliko se polaže na održivost i društvenu odgovornost? – Već dugo imamo razvijene interne korporativne politike koje predstavljaju okvir za aktivnosti vezane uz smanjenje negativnog utjecaja našeg poslovanja na okoliš. Osim toga, održivost je važan stup strategije Fortenova grupe pa je poslovanje prema ESG principima postala nezaobilazna odrednica kompanija u Grupi, a imamo cijeli niz internih ESG inicijativa kroz koje nastojimo ostvariti održive rezultate za dobrobit zajednice u kojoj radimo. Recimo, mi smo Konzumu d.o.o. nedavno odlučili u svim našim trgovinama koristiti sklopivu povratnu ambalaže u distribuciji, skladištenju i izlaganju voća i povrća i drugih proizvoda kategorije svježe hrane. Time izravno doprinosimo smanjenju otpada, ali i ukupne emisija CO₂ jer se korištenjem te ambalaže dobiva veća iskoristivost transportnih jedinica. Uz to smo realizirali niz projekata donacija novčanih sredstava, prvenstveno za podršku oboljeloj djeci što uvijek stavljamo kao prioritet, ali i udruženjima i institucijama koja se brinu da osiguraju pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.  Društveno odgovorno poslovanje jednostavno smatramo našom obavezom jer na taj način vraćamo  našoj zajednici i u tom pravcu ćemo nastaviti raditi i dalje. Kako gledate na loyalty programe i koliko ste zadovoljnim onim što donose? – Cilj nam je imati lojalne kupce koji nam se rado vraćaju, čak i na dnevnoj osnovi. Stoga im uvijek nastojimo ponuditi dodatne pogodnosti i benefite koje kreiramo samostalno ili u saradnji sa našim partnerima. Naša velika prednost u odnosu na ostale trgovačke lance zasigurno je program lojalnosti Pika Kartica, sa više od 150.000 aktivnih članova. Trenutno radimo na implementaciji novog modela Pika Kartice gdje smo izmijenili koncept i dodatno investirali u sistemsko unapređenje platforme te mi je zadovoljstvo najaviti da će uskoro ovaj program, uz osvježen i jednostavan mehanizam i novu mobilnu aplikaciju, ponuditi još veće uštede svim članovim programa. Lojalnost se uvijek isplati. Kako se kompanija prilagođava digitalnim trendovima u maloprodaji? – Praćenje digitalnih trendova je sveobuhvatan i vrlo kompleksan zahtjev i ujedno je jedan od naših fokusa, jer smo opredijeljeni da kroz uvođenje novih trendova našim kupcima omogućimo lakšu, jednostavniju i bržu kupovinu. S pravom mogu reći da smo mi kompanija sa najdužom tradicijom e-trgovine u retail sektoru u BiH. Svjesni smo činjenice da se potrošačke navike brzo mijenjaju i da se kupci sve više opredjeljuju za ovu vrstu usluge pa u tom pogledu mi radimo na unapređenju postojećih rješenja i servisa te unapređujemo platforme. U većim prodajnim objektima već duže vrijeme opcionalno se koriste samouslužne kase, postavili smo skenere za provjeru cijena artikala, uskoro uvodimo mobilnu aplikaciju za Pika Karticu, što dodatno poboljšava praktično iskustvo kupovine i uštedu na vremenu što je nerijetko osnovni parametar pri izboru preferiranog trgovačkog lanca. Istakao bih da uskoro također uvodimo aplikaciju Fortenova grupe za internu komunikaciju Fortecom koja će u mnogome ubrzati naše procese rada te unaprijediti komunikaciju među zaposlenicima