UniCredit grupa ostvarila rekordan profit od 4,4 milijarde eura
Bloomberg Adria/Š.M Talijanska bankarska UniCredit grupa ostvarila je rekordan rezultat u prvoj polovici ove godine, a drugo je tromjesečje bilo deseto uzastopce s rastom profitabilnosti, izjavio je u srijedu predsjednik uprave Andrea Orcel predstavljajući rezultate grupe, navodi Bloomberg Adria. U prvih šest mjeseci ove godine neto profit iznosio je rekordnih 4,4 milijarde eura, što je rast od 91,5 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, dok je za drugi kvartal ta brojka 2,3 milijarde eura ili 14,4 posto godišnje. U drugom tromjesečju neto prihodi su na godišnjoj razini rasli 24,4 posto, na 5,9 milijardi eura uz rast neto kamatnih prihoda od 41,3 posto u istom razdoblju na 3,5 milijardi eura. “Rekordni financijski rezultati potvrđuju odličnost UniCredita. To je nastavak potvrde uspjeha u transformaciji banke s povećanom, otpornom i održivom profitabilnošću koja proizlazi iz rezultata visoke kvalitete prilagođenih rizicima”, kazao je Orcel. Rezervacije za loše kredite smanjile su se za 77,5 posto na kvartalnoj razini u drugom tromjesečju odražavajući zdravu kvalitetu imovine koja je dodatno osnažena kvalitetom kreditnog portfelja i slojevima za upravljanje rizikom od otprilike 1,8 milijardi eura, priopćeno je iz UniCredit grupe Zaba. Operativni troškovi su u drugom kvartalu iznosili 2,3 milijarde eura, jednako kao i u prethodnom tromjesečju, a na godišnjoj su razini smanjeni za 1,2 posto što, kako ističu u UniCreditu, pokazuje sposobnost strukturnog smanjenja troškova unatoč iznimno visokoj inflaciji, a sve to bez negativnog utjecaja na rast ili tekuće investicije. UniCredit je poboljšao svoju prognozu za cijelu godinu i sada očekuje neto prihod od kamata od barem 13,2 milijarde eura, neto prihode iznad 21,5 milijardi eura te neto profit od ili iznad 7,25 milijardi eura. Ranija prognoza za godišnji neto profit bila je 6,5 milijardi eura. Kako je istaknuo Orcel, neto profit iduće godine bi trebao biti otprilike na istoj razini.
Fazlagić za Marx.ba: “Ova turistička sezona bi trebala oboriti rekorde”
U prvoj polovini ove godine KS je posjetilo oko 35% više turista, a zabilježili smo blizu 25% više noćenja u odnosu na isti period prošle godine Š. Mašinović Lijepo vrijeme, visoke temperature i sezona godišnjih odmora namamile su brojne turiste u obilazak kako BiH, tako i njenog glavnog grada. U ponudi turističke ljetne sezone Kantona Sarajevo, našao se veliki broj kulturnih događaja – filmskih i muzičkih festivala koji iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja i time nastoji promovirati sve ljepote glavnog grada Bosne i Hercegovine. U tu svrhu, gospodin Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, govorio je za Marx.ba o predviđanjima za ovu sezonu, najavljenim događajima te izazovima sa kojima se Zajednica susreće. Marx.ba: Evo, svjedoci smo da nas očekuje ekstremno ljeto i visoke temperature iako početak sezone to nije baš obećavao. Grad je pun, prisutni su turisti iz različitih dijelova Svijeta. Kakvi su trenutni podaci o broju turista u Kantonu i kakva nas sezona očekuje? S kojim i kakvim kapacitetom se raspolaže u KS, da se li se može očekivati porast broja turista u narednom periodu, dugoročno gledano? Gospodin Fazlagić: Prema statističkim podacima koje Turistička zajednica Kantona Sarajevo bilježi, konstantan je rast dolazaka i noćenja turista u KS. U prvoj polovini ove godine KS je posjetilo oko 35% više turista, a zabilježili smo blizu 25% više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Nastavimo li ovim tempom, ova ljetna turistička sezona bi trebala oboriti dosadašnje rekorde, zabilježene 2019. godine. Naglašavamo, da brojnim ponuđenim sadržajima tokom cijele godine pokušavamo privući turiste u svakom godišnjem periodu, te imati dobru sezonu 12 mjeseci u godini. Shodno situaciji na turističkom tržištu i postojanju velikog interesovanja za putovanja, u KS je povećan i smještajni kapacitet (broj soba je povećan za oko 7% a broj kreveta za oko 8% u odnosu na rekordnu 2019. godinu). Najviše smještajnog kapaciteta pripada hotelima, koji prema strukturi dolazaka pokrivaju oko 95% a prema strukturi noćenja više od 90% smještajno iskorištenog kapaciteta. Marx.ba: Prema statističkim podacima, primjetan je rast broja turista iz bliskoistočnih zemalja. Da li postoji neki plan izrade određene strategije kako bi se njihov broj povećao, obzirom da su njihovi dolasci od značaja za BiH? –Gospodin Fazlagić: Turisti iz bliskoistočnih zemalja su posljednjih nekoliko godina među top deset, kada su u pitanju dolasci i noćenja u Kantonu Sarajevo. Karakteristični su po tome da se duže zadržavaju, dolaze porodično odnosno u velikom broju, obilaze više turističkih destinacija u cijelog državi, dobri su potrošači, te su kao takvi vrlo poželjni. S tim u vezi, i ranije smo upućivali zahtjev za ukidanje viza, te smo sretni da je ove godine Vijeće ministara BiH donijelo tu odluku. Vjerujemo da će rezultati biti osjetni i vidljivi, te da će nastaviti s praksom dolaska i obilaska naše zemlje. Turistička zajednica KS, prateći trendove, aktivno radi na promociji naše turističke destinacije u tom dijelu svijeta – posjećujemo sajmove, učestvujemo i organiziramo FAM trip putovanja i produžena smo ruka svim turističkim djelatnicima koji rade na unaprijeđnju promocije turizma u tom dijelu svijeta, a u cilju posjete našoj zemlji i njenom glavnom gradu. Da interesovanje za posjetu Sarajevu postoji, pokazuje i stastistika prema kojoj prošle godine u Kantonu Sarajevo zabilježen dolazak blizu 70% više turista iz Kuvajta u odnosu na 2021. godinu. U ovoj godini očekuje se rast turističkih posjeta za 30 posto. Dobra vijest je da je povećan broj letova, pa će na Sarajevski aerodrom sedmično tokom ljetne sezone slijetati 11 aviona iz Kuvajta. Marx.ba: Dolaskom ljeta, došla je i “Kultura na ulice!2023” koja promoviše umjetnost, kreativnost, važnost kulture u društvu, ali nastoji prikazati i angažman mladih umjetnika naše zemlje. Kako je tekao proces kreiranja ovog specijalnog programa Grada Sarajeva, koji su vaši ciljevi i da li ste naletjeli na neke izazove? Gospodin Fazlagić: Kultura na ulice je specijalni višemjesečni program koji već drugu godinu realizira Narodno pozorište Sarajevo, uz našu podršku, te uz pomoć kantonalne Vlade i općina. Projekat podrazumjeva da od maja do oktobra građani i turisti imaju priliku uživati u bogatim kulturnim i umjetničkim sadržajima na otvorenom, kao što su predstave, glumački performansi, koncerti, lutkarske predstave, izložbe, balet itd. Turistička zajednica KS podrškom ovog projekta, unaprijeđuje razvoj kulturnog turizma, obogaćuje turističku ponudu, smanjuje sezonalost turističkih posjeta, produžava trajanje ljetne turističke sezone stvarajući dodatne motive za dolaske turista, te očekuje povećan broj noćenja i produžen boravak u Sarajevu. Kultura na ulice je samo jedan od projekata koje smo tokom ovog ljeta podržali. Podsjećamo da smo putem javnog poziva Sarajevo Summer Fest podržali brojne muzičke, kulturne i zabavne događaje kojima smo obogatili ljetnu turističku ponudu do kraja septembra. Kalendar ljetnih događaja je dostupan na našim društvenim platformama visitsarajevo.ba. Marx.ba: Prije dva mjeseca održan je i prvi Sarajevo Tourism Summit. Evo nakon što su se slegli dojmovi, da li ste zadovoljni kako je prošla ova konferencija u čast turizma u našoj zemlji i imate li neke planove za budućnost? Gospodin Fazlagić: Prvi Sarajevo Tourism Summit, koji je imao podršku i aktivno učešće Turističke zajednice Kantona Sarajevo, ispunio je naša očekivanja i izuzetno smo zadovoljni organizacijom ovog važnog turističkog događaja, kao i popratnim efektima, u smislu umrežavanja turističkih djelatnika u cilju zajedničkog konkretnog djelovanja, prijedloga za prevazilaženje prepreka sa kojima se susrećemo u velikom turističkom lancu. STS je definitivno pun pogodak kada je u pitanju događaj ovakvog tipa koji je zaista potreban Sarajevu. Ovaj projekat je bio prilika da u Sarajevu okupimo 60 vrhunskih predavača i više od 300 učesnika – profesionalaca u turizmu iz 10 zemalja koji su raspravljali o trenutnom stanju turizma u regiji, razmjenjivali iskustva i znanja, te iznijeli niz novih ideje za daljnji razvoj turističkih destinacija i privrede. Marx.ba: Iako su vrućine i ljetna sezona, zimska sezona nije tako daleko. Kakva su predviđanja za zimsku sezonu? Šta je realnost, a šta su nade i planovi? D li je u izradi plan za narednu godinu, u kojem smjeru će da ide turizam, imate li neke prioritete? Gospodin Fazlagić: Da, planovi za zimsku turističku sezonu postoje i trebaju izroditi uspješnu zimsku turističku sezonu. I ove godine ćemo putem javnog
TOP PET savjeta kako proširiti svoju mrežu na LinkedInu
Š.M Ulaskom u poslovni svijet i upoznavanjem sa LinkedIn platformom, prvo pitanje koje se postavlja jeste kako proširiti mrežu svojih ljudi i kako biti primijećen. Uz ovih nekoliko savjeta i uz mrvicu truda, broj konekcija će zasigurno rasti. Ovo je naših TOP PET preporuka kako brže doći do velikog broja uspješnih ljudi. 1. Pronađite influencere u svojoj branši i zapratite ih! Tako je, pronađite ljude u branši koji imaju puno pratitelja i koji su mini-influenceri. Njihovi pratitelji su ljudi koji očito trebaju uslugu ili jednostavno imaju nešto zajedničko s infulencerima – to je dobra prilika za povezivanje! Pogledajte ko su ljudi koji komentiraju i reagiraju na postove influencera i pronađite među njima profile koji rezoniraju s vama. To mogu biti neki zajednički interesi, muzika, posao – ili vam se čine jednostavno simpatični. 2. Uvijek odgovarajte na poruke Nemojte biti jedni od onih koji provjeravaju Linkedin jednom u pola godine. Uzmite posao u svoje ruke i zadajte sebi zadatak da svaki dan barem jednom provjerite poruke i obavijesti na Linkedinu. 3. Čestitajte rođendane Većina korisnika Linkedina ima naveden datum rođenja te svaki dan dobija obavijesti o rođendanima ljudi iz mreže. To vam je izvrsna prilika da nekome poželite nešto lijepo za rođendan i na taj način malo ugrijete svoj odnos. Iako je puno lakše samo stisnuti ponuđeni predložak poruke, ipak se potrudite napisati nešto malo osobnije ili barem dodati neki emoji. To je znak da ste ipak uložili malo više truda od većine i slavljenik će vas sigurno primijetiti. 4. Šaljite zahtjeve, pa što ako vas ne prihvate? Početni strah od slanja zahtjeva i pomisli će vaš zahtjev biti ignoriran je sasvim normalan. Međutim, za uspjeh na svim poljima potrebno se prvo osloboditi svih strahova, hrabo djelovati i slobodno krenuti u lov na konekcije. Zadajte sebi zadatak slanja bar 10 konekcija dnevno, a uz kvalitetne objave, vidjet ćete kako vaša mreža raste. 5. Koga god upoznate offline, pošaljite mu zahtjev za povezivanje na Linkedinu Networking event, seminar, konferencija, poslovni ručak – to su sve prilike za nove konekcije! Zatražite predavača na seminaru da vam kaže kako se zove na Linkedinu, na isti način se povežite i s ostalim polaznicima seminara ili edukacije, ko god vam da svoju vizitku, potražite ga na Linkedinu i pozovite se na upoznavanje ili event uživo. Sve su to sjajne prilike pomoću kojih možemo proširiti svoju mrežu, samo ih trebamo iskoristiti.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović na Visokom političkom forumu 2023 u New Yorku
Ministarstvo finansija i trezora BiH/Š.M Jučer je u New Yorku, Sjedinjenim Američkim Državama, zamjenik ministra finansija i trezora gospodin Muhamed Hasanović zajedno sa stalnim predstavnikom BiH pri Ujedinjenim nacijama NJ.E. dr. Zlatkom Lagumdžijom, prisustvovao Visokom političkom forumu 2023 “Transformisanje finansijskih okvira u akciju”, koji se održao u sjedištu Ujedinjenih nacija. Gospodin Hasanović obratio se u ime delegacije Bosne i Hercegovine, pri čemu su njegovi sagovornici bili g-din Jaffrey Sachs, američki ekonomista, akademik i analitičar javnih politika, g-đa Marie Ottosson zamjenica generalnog direktora Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, g-đa Vivi Yulaswati zamjenica ministra prirodnih resursa i pomorstva Indonezije, NJ.E. g-đa Jelena Begović ministrica nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije i g-đa Laurel Patterson šefica tima za integraciju SDG-a pri UNDP-u. U svom govoru istakao je da je Bosna i Hercegovina 2019. godine, uz izdašnu podršku Side i Ujedinjenih nacija, pokrenula pripremu Okvira za implementaciju SDG (ciljeva održivog razvoja), koji su početkom 2021. godine usvojile vlade na svim nivoima. “U zemljama kao što je naša, sa jako složenom administracijom, SDG okvir predstavlja jedinstvenu, zajednički dogovorenu razvojnu platformu za dugoročni i koordinirani pristup održivom razvoju. Veoma je važno naglasiti i da se okvir SDG-a vidi kao put BiH ka integraciji u Evropsku uniju. Vlade na svim nivoima vlasti u našoj državi usklađuju svoje razvojne strategije, politike i budžete sa okvirom SDG-a. Međutim, kao i mnoge druge zemlje posvećene Agendi 2030, BiH je prepoznala da tradicionalnu finansijsku situaciju treba ojačati, ako želimo postići ubrzane rezultate ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja“, naveo je Hasanović u saopštenju za javnost. “Za ubrzanje rasta BDP-a i proširenje fiskalnog prostora za potrošnju i investicije, za BiH je ključno podsticati rast ukupnog prihoda na minimalno 3,5% godišnje. Da bi se to postiglo, osnovni preduslovi su izgradnja inovativnih kapaciteta zemlje, eliminisanje infrastrukturnih nedostataka i dekarbonizacija i digitalizacija privrede i društva. U skladu s tim, BiH je izradila Plan za pripremu Okvira za finansiranje SDG-a, a koja predlaže poseban fokus na tri prioritetne oblasti digitalizacije, infrastrukture i energije te istraživanja i razvoja“, kazao je Hasanović. “U fokusu Plana je prijedlog za razvoj i uspostavljanje seta finansijskih instrumenata za podršku ubrzanju SDG-a. Plan predlaže jasan skup mjera za rješavanje ovih nedostataka, uključujući regulatorna prilagođavanja i druge intervencije potrebne za uspostavljanje nove generacije SDG instrumenata. Na koncu, želim naglasiti da je Bosna i Hercegovina otvorena za saradnju i partnerstva, koja mogu doprinijeti napretku održivog razvoja na domaćem, regionalnom, kao i globalnom nivou.”
Raiffeisen banka sufinansirala kupovinu električnih romobila za svoje zaposlenike
Klix.ba/Š.M Na užarenom asfaltu se ovih dana može primijetiti sve više ljudi koji se, umjesto da ujutro upale svog četverotočkaša ili idu javnim prijevozom, opredjeljuju za nešto drugačiji vid transporta poput bicikla, rola ili vrlo popularnog električnog romobila. Zamislite da ste poželjeli kupiti električni romobil i da se vaš poslodavac ponudi da vam pomogne u kupovini, odnosno plati pola cijene? Upravo to je Raiffeisen banka uradila za svoje zaposlenike. Tokom prošle i ove godine, ova banka je svojim zaposlenicima omogućila kupovinu 439 električnih romobila brendiranih nazivom RaiMobil uz popust od 50 posto, a inicijativa za sufinansiranje romobila došla je upravo od jednog zaposlenika banke. Ova aktivnost pored efekta na zadovoljstvo zaposlenika dodatno doprinosi zaštiti životne sredine, čistijem zraku i zdravijoj planeti, a što je usklađeno sa Raiffeisen strategijom održivosti. Kroz različite inicijative i aktivnosti Raiffeisen grupacija je u 2022. godini smanjila emisiju CO2 za 8 posto u odnosu na 2021. godinu. U kakvom stanju ćemo ostaviti planetu djeci, unucima, te svim budućim generacijama je odgovornost svih, pojedinaca i kompanija, a ovo je samo jedna od inicijativa kojom Banka čini promjene mogućim.
Hasanović za Marx.ba: BiH ostvarila ekonomski rast od četiri posto u odnosu na prošlu godinu
Marx.ba/Š.M Samo za Marx.ba o ekonomskoj situaciji Bosne i Heregovine te izazovima sa kojima se naša zemlja suočava, govorio je zamjenik ministra finansija i trezora gospodin Muhamed Hasanović. U vremenu sve veće globalne povezanosti i ekonomske neizvjesnosti, Ministarstvo finansija ima ključnu ulogu u stvaranju stabilnosti i sigurnosti za našu zemlju, ali i u postizanju održivog razvoja i jačanja naše pozicije na međunarodnoj sceni. Ova institucija predstavlja srce ekonomskog sistema naše zemlje, a njen značaj se ogleda u širokom spektru odgovornosti koje nosi. U to ime, prvi sagovornik portala Marx.ba koji je ispričao svoju Top priču je zamjenik ministra finansija i trezora gospodin Muhamed Hasanović. Gospodin Hasanović je u razgovoru sa nama otkrio kakva je zapravo ekonomska situacija naše zemlje i koji su glavni izazovi sa kojima se BiH trenutno suočava. “BiH je ostvarila rast od 4% u odnosu na prošlu godinu. Bili smo svjedoci velike inflacije od 14%, imali smo rast izvoza od 23% i smanjenje nezaposlenih sa 17% na 15%. Ekonomski rast od 1%, nije dovoljno, ali je dobro obzirom da nećemo ući u recesiju u odnosu na druge zemlje. Inflacija već pokazuje usporavanje te je procjena da će do kraja godine biti između 5% do 6%. Politička situacija u državi trenutno otežava ekonomski rast zemlje, te je ključni faktor uspostavljanja kompromisa svih strana za brži ekonomski rast i napredak“, rekao je Hasanović. U nastavku pročitajte ostatak intervjua. Marx.ba: “Prije 7 dana ste sa Rezidentnom koordinatoricom UN-a u BiH razgovarali o zelenoj ekonomiji, samoodrživim razvojim ciljevima, povećanju angažmana privatnog sektora i socijalnim reformama. Također ste predali pismo podrške Prijedlogu programa povećanja spremnosti za pandemiju u BiH, možete li nam reći nešto više o tome?” Hasanović: „Da, predao sam rezidentnoj koordinatorici potpisano pismo podrške Prijedlogu programa povećanja spremnosti za pandemiju u BiH. Ovim projektom je obuhvaćen period od 2024. do 2026. godine i njime se pruža podrška korisnicima iz državnog i nedržavnog sektora širom zemlje. Bespovratnim sredstvima Fonda za pandemiju ćemo jačati nadzore ljudskih i laboratorijskih resursa, te omogućiti popunjavanje ključnih praznina radi postizanja veće otpornosti zemlje na buduće pandemije i zdrastvene krize, a sve s ciljem boljeg pripremanja i ublažavanja posljedica mogućih budućih zdrastvenih kriza.“ Marx.ba: “Koliki je javni dug BiH, da li je BiH mnogo zadužena, ko su korisnici javnog duga te koliko institucije imaju udjela u javnom dugu?” Hasanović: „Javni dug u BIH iznosi 13 milijardi KM, te se odnosi na dug u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, kao i dug koji se veže za institucije Bosne i Hercegovine. Javni dug može pozitivno djelovati na privredu zemlje i njen rast i razvoj ako se koristi za korisne ciljeve kao što su djelatnosti orijentirane na proizvodnju i izvoz. Veća je zaduženost RS u odnosu na FBiH. Zaduženost BiH nije toliko strašna kada poredimo sa drugim zemljama te nismo u crvenoj zoni. Na godišnjem nivou finansiramo javni dug u iznosu oko 1,2 – 1,3 milijardi, što znači da nekih 10% finansiramo godišnje, tako da bi za nekih 10 godina mogli isplatiti čitav dug, ukoliko se ne bi više zaduživali.“ Marx.ba: “Nedavno ste imenovani za šefa pregovaračkog tima za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Šta tačno tretira pitanje o sukcesijama i zašto je jako važno za BiH?” Hasanović: „Sukcesija podrazumijeva preuzimanja prava i obaveza jedne države ili više njih od strane druge države ili više njih kada je u pitanju određeno područje ili nekretnina. U slučaju BiH sukcesija se odnosi na prava i obaveze bivše SFRJ koja putem sukcesije pripada jednoj od pravnih nasljednika SFRJ. Ovo pitanje se najviše odnosi na državnu imovinu, te regulisanje svih prava i obaveza koje proizilaze iz sporazuma o sukcesiji izmedju BiH i ostalih članica SFRJ potpisanog 2001. godine. Iz sporazuma koji je napravljen postoji nekoliko aneksa koji se odnose na određene oblasti i to: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska aktiva i pasiva, odnosi se na potraživanja i dugovanja, arhivi, penzije, ostala prava, interesi i obaveze, privatna imovina i stečena prava. Za svaki aneks se posebno vode pregovori sa svim članicama bivše SFRJ. Na određene teme imamo brže i jednostavnije dogovore, te je vidljiv napredak, dok kod drugih nema napretka, jer ne postoji konsenzus između strana. Dodatno komplikuje situaciju politiziranje određenih tema, kao što je aneks A te nemogućnost postizanja dogovora, konkretno sa Hrvatskom kada je u pitanju aneks G. Pred nama je ozbiljan i težak put obzirom da pitanje sukcesije stoji već 30 godina, ali imam jako puno znanja, volje i želje kako bismo riješili ovo pitanje. Namjeravam u narednom periodu obaviti razgovore sa svim zemljama SFRJ koje su učesnice Sporazuma o sukcesiji.“ Marx.ba: “Kada je riječ o poslovanju i marketingu, poznato je da ste bili jedan od predavača na Ekonomskom fakultetu UNSA u oblasti marketinga te ste u toku svog rada bili na vodećim pozicijama, u velikim firmama kao što su Shell-Orbico, Konzum d.o.o., također u oblasti marketinga i prodaje. Šta je to što Vas je potaklo da iz jednog dinamičnog okruženja, u kojem vlada doza kreativnosti i fleksibilnosti, dođete u javnu instituciju, koja zapravo ne poznaje te termine? Da li postoji neki konkretan razlog za okretanje ka ovoj “političkoj ekonomiji”?” Hasanović: „Nakon 17 godina rada u realnom sektoru i karijere od pripravnika do direktora i prolaska kroz sve faze razvoja unutar realnog sektora, a obzirom da mi je trenutno 38 godina, smatrao sam da mi je izazov preuzeti ovako važnu i značajnu funkciju, te svojim znanjem, radom i iskustvom probati doprinijeti boljitku naše zemlje.“ Marx.ba: “Kada je u pitanju javno oglašavanje i društvene mreže, smatrate li te mreže, kao što su LinkedIn, Twitter, Facebook, relevantnim za oglašavanje i da li Ministarstvo koristi ove povratne informacije u cilju donošenja odluka?” Hasanović: „Smatram navedene platforme veoma bitnim za oglašavanje, te ih sve koristim uključujući Instagram i Viber Communty. Trenutno smo u procesu aktivacije YouTube kanala gdje će se moći vidjeti sva moja gostovanja. Sve pomenute društvene mreže su različite i imaju različit profil korisnika. Ministarstvo koristi informacije od strane građana za provođenje određenih odluka te se u skladu s tim provode i javne konsultacije.“ Marx.ba:” I za kraj, s
Još ne znate gdje na godišnji odmor? 5 letova iz BiH za manje od 60 eura
Š.M Putovanja su jedan od najuzbudljivijih dijelova života, a pronalazak jeftinih letova može biti spas za vaš džep. Pronalazak idealne destinacije za godišnji odmor može biti mukotrpan posao. Rezervacija hotela, kupovina i pakovanje, razna osiguranja često su dodatni teret po naš budžet, a kupovina aviokarte nam često zadaje najveće muke. Odabir destinacije ovisi i o cijeni ponude, ali s druge strane, prilagođavanje u okvire koje nam stvara financijska situacija može izrasti u najzanimljivije izleta u neistražena mjesta. Kako bi vaš godišnji odmor postao onaj za pamćenje i uz minimalne troškove, pronašli smo pet letova iz Bosne i Hercegovine do 60eura. Tuzla – Stockholm Posjetiti prijestolnicu Švedske za samo 21 euro? Da, moguće je uz Wizairr. Povratna karta za jednu osobu u periodu od 29. augusta do 3. septembra uključujući ručni prtljag, dovoljan za mali bijeg u Skandinaviju, koštat će vas malo više od 20 eura. Ovo je ponuda koja se ne propušta, zar ne ? Banja Luka – Beč Putovanje u Beč je pravi užitak za ljubitelje kulture, historije, muzike i prekrasne arhitekture. Ova šarmantna prijestolnica Austrije privlači posjetitelje svojim bogatstvom kulturnih znamenitosti, elegantnim avenijama i raskošnim dvorcima. Posjetiti je možete za samo 36 eura u periodu 10. augusta do 17. augusta uz pomoć Ryanair-a. Banja Luka – Dortmund Povratni let na relaciji Banja Luka-Dortmund u periodu od 30. augusta do 4. septembra koštat će vas samo 50 eura, navodi esky.ba. U cijenu ulazi ručni prtljag dimenzija 40 x 30 x 20 cm, a avioprevoznik za ovaj let je Wizzair. Tuzla – Frankfurt Povratni let za jednu osobu, Tuzla – Frankfurt, u periodu od 9. augusta do 17. augusta iznosi 60 eura, a u tu cijenu uračunat je i ručni prtljag. Banja Luka – Brisel Putovanje u Brisel, glavni grad Belgije, idealna je prilika da kušate vrhunske belgijske čokolade, istražite historiju i uživate u arhitektonskim čudima ove države. Povratni let u periodu od 25. jula do 8. augusta po cijeni od 43 eura, idealna je prilika da svoj godišnji odmor provedete baš u Briselu. Ne zaboravite da su putovanja prilika za istraživanje, učenje i stvaranje nezaboravnih trenutaka. Bez obzira na to koliko novca imate na raspolaganju, uvijek postoje načini da pronađete povoljne opcije i uživate u atrakcijama koje vam se nude. Sretan put!
TOP pet knjiga za još uspješnije poslovanje
Bez obzira da li ste poduzetnik ili menadžer u korporaciji, biznis knjige vam mogu pomoći da steknete pravu sliku poslovnog svijeta i realnosti. Š.M Biti dobar poduzetnik ne znači samo stajati na čelu kompanije i formirati tim ljudi koji će obavljati određene zadatke. Poduzetnik ima zadatak da mijenja i unaprjeđuje svijet oko sebe, zadovoljava potrebe tržišta i rješava probleme unutar kompanije. U vezi s tim, može se zaključiti da je poduzetnicima pored vizionarstva, ustrajnosti i organizacijskih sposobnosti potrebno i znanje koje, pored stručne ekonomske literature, mogu pronaći i u knjigama u kojima su sadržani iskustva i savjeti nekih od najuspješnijih poduzetnika kroz historiju. Knjige o biznisu pružaju potpuno razumijevanje ključnih principa i načina poslovanja. Bez obzira da li ste poduzetnik ili menadžer u korporaciji, biznis knjige vam mogu pomoći da steknete sliku pravog poslovnog svijeta i realnosti. Na taj način možete naučiti o svim potrebnim strategijama za kvalitetno upravljanje, finansijama, marektingu, ljudskim resursima i drugim bitnim aspektima poslovana. Ova znanja mogu biti ključna za efikasnije upravljanje svojim preduzećem. U nastavku smo za vas pripremili pet knjiga koje bi svaki poduzetnik trebao. 1. Vodič kroz digitalnu transformaciju (David L. Rodgers) –” Vodič kroz digitalnu transformaciju” je prva sveobuhvatna analiza kako tradicionalni biznisi mogu da se transformišu i napreduju u digitalnom dobu. Ova knjiga je obavezni vodič za lidere koji žele da dovedu svoje firme u sljedeću fazu rasta. 2.“Kapital u dvadeset prvom stoljeću” (Thomas Piketty) – Ova knjiga je izgrađena na 15-godišnjem programu empirijskih istraživanja u oblasti ekonomije sprovedenih u saradnji sa drugim naučnicima. 3. Kako da napravite biznis plan (Linda A. Sir) – Knjiga u kojoj su detaljno razrađeni svi najvažniji elementi izrade biznis plana, od definiranja ciljnog tržišta do identificiranja konkurencije i procjene rizika. 4.Uspon robota (Martin Ford) – Koji su poslovi budućnosti? Koliko će ih biti? A ko će ih raditi?U Usponu robota , Ford opisuje šta umjetna inteligencija i robotika mogu postići i moli poslodavce, naučnike i kreatore politike da se suoče sa mogućim implikacijama. 5. Startup način (Eric Reese) – autor, na osnovu dugogodišnjeg iskustva suradnje s gigantima poput Amazona-a i AirBnB-a, definira sistem poduzetičkog upravljanja namjenjen svim kompanijama u cilju postizanja dugoročnog rasta i maksimizacije profita.
Orbico grupa nastavlja širenje
Orbico grupa preuzela je 20% udjela ukrajinske kompanije, a za godinu postat će njen većinski vlasnik Indikator.ba/Š.M Orbico grupa preuzela je 20 posto udjela jedne ukrajinske kompanije, a prema ugovoru koji je potpisan s Ukrajincima, taj najveći hrvatski distributer za godinu dana trebao bi postati njen većinski vlasnik.O kojoj je kompaniji riječ, kolika je vrijednost investicije i koliki bi tačno vlasnički udio trebao imati, vlasnik Orbica Branko Roglić za sada nije htio govoriti zbog toga što na tome insistiraju Ukrajinci, navodi Indikator.ba . Na pitanje zašto je odlučio investirati u zemlju u kojoj bjesni rat, zbog čega su osim ljudi u opasnosti i nekretnine, Roglić je odgovorio da u ovome slučaju primarni cilj nisu bili širenje poslovanja i zarada, iako ne treba smetnuti s uma da će se investicija vratiti ako sve bude u redu. – Primarni cilj bio je pomoći tim ljudima i toj zemlji. Znate, vlasnici te kompanije koju ćemo preuzeti prilično su korektni poslovni ljudi, a ne trebamo zaboraviti ni da su i nama Ukrajinci mnogo pomogli dok je bio rat u Hrvatskoj. Ukrajina nas je priznala među prvima i mi to nikada ne smijemo zaboraviti. Iako zvuči otrcano, vjerujte da nije sve u novcu, ističe Roglić. Unprkos tome Orbico grupa tom je investicijom proširila svoje poslovanje u Ukrajini, u kojoj od 2016. posluje njena članica STV Orbico. Kad je izbio rat, Roglić je tamošnjih pedesetak zaposlenika ponudio preseljenje iz zemlje čiji bi trošak snosila kompanija, no oni su to odbili. Nakon što završi rat, Grupa ondje ima velike planove jer želi biti među prvim investitorima, kao što je bila i u BiH nakon rata, kad je već 1996. godine ušla u tu susjednu zemlju. Inače, Grupa je prošle godine ostvarila 3,2 milijarde eura prihoda, a ove godine, prema Roglićevim riječima, planiran je rast od desetak posto, odnosno na 3,5 milijardi eura.
BH CONTENT LAB BH TELECOMA OMOGUĆIO EKSPANZIJU DOMAĆE KINEMATOGRAFIJE
Od predviđenih 30 miliona KM do sada investirano 10 miliona KM Danas su u Sarajevu predstavljeni uspjesi kompanije BH Telecom i njihove najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja BH Content Lab, koja je omogućila ekspanziju produkcije serija vrhunske domaće kvalitete, koje su brzo postale jedne od najgledanijih u regionu. Također, predstavljeni su sadržaji koji očekuju publiku ovogodišnjeg 29. Sarajevo Film Festivala, čiji je BH Telecom ponosni glavni sponzor i ove godine, tri serije iz produkcije BH Content Lab platforme BH Telecoma nominovane za nagradu Srce Sarajeva kao i jedanaest projekata koji su putem javnog poziva dobili podršku za dalji razvoj scenarija. Do sada je BH Telecom investirao preko 10 miliona KM putem platforme BH Content Lab, a do kraja 2024. godine je planirano da bude investirano ukupno 30 miliona KM. „BH Content Lab ostvaranje je naše vizije da kompanija poput BH Telecoma treba ponuditi vrhunski i ekskluzivan sadržaj za korisnike Moja TV, te postići veliko regionalno i globalno interesovanje za serije iz naše BHCL produkcije. Potpuno smo svjesni šta naše ulaganje znači za bh. kinematografiju jer pored komercijalnog interesa ovo je još jedan od brojnih primjera naše društvene odgovornosti u kojoj smo lideri u BiH. Zbog svega ovoga, ponosim se cijelim timom i svim našim partnerima koji zajedno sa nama kreiraju novu eru bh. kinematografije.“, istakao je Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma. “Partnerstvo Sarajevo Film Festivala i BH Telecoma pokazuje kako dobro osmišljeno strateško djelovanje može brzo promijeniti kompletnu paradigmu cijele jedne privredne grane, u ovom slučaju bh. kinematografije. Otkako je BH Telecom ušao u posao sa filmskim i TV sadržajem, domaća proizvodnja je učetverostručena, ostvarena je potpuna zaposlenost u sektoru, a interes domaće publike za domaći proizvod se vratio. Sarajevo Film Festival posebno služi kao platforma za regionalni i međunarodni plasman domaćeg sadržaja i već vidimo vrlo osjetne proboje i na strana tržišta, prije svega sadržaja koji proizvodi BH Telecom”, naglasio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala. BH Telecom je bio učesnik na prestižnim festivalima i marketima kao što su: Berlinale Series Market, Market Series Mania u Lilleu i NEM Zagreb na kojem su prezentovane serije koje se trenutno realizuju kroz platformu BH Content Lab. Učestvovanjem na ovim festivalima BH Telecom je uspio izaći ne samo na regionalno, već i na svjetsko tržište uspostavljajući saradnju sa globalnim distributerom BETA GMBH Film. BH Telecom je do sada ustupio prava na emitovanje tri serije („Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti“) za teritorij: BiH, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. U toku je potpisivanje Ugovora sa Beta Film GmbH za globalnu distribuciju serija „Kotlina“ i „Znam kako dišeš“. Na ovogodišnjem izdanju SFF-a, nominovane za nagradu Srce Sarajeva za TV serije su i serije „Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti“, nastale u produkciji BH Content Lab-a. „Osam nominacija za Srce Sarajeva za prvu sezonu seriju „Kotlina“ su potvrda nominovanim i cijeloj ekipi jer su kolege iz regije prepoznali kvalitet serije. No, naravno, meni kao producentu čini se važnijim da smo konačno sa domaćom produkcijom serija, zahvaljujući projektu BH Content Laba i BH Telecomu, uspješno masovnije izašli na regionalno tržište“, izjavila je Amra Bakšić-Čamo, filmska producentica. U toku SFF-a je planirano premijerno emitovanje prve dvije epizode serije „Znam kako dišeš“ redateljice Jasmile Žbanić, koja se producira u okviru BH Content Lab platforme BH Telecoma, dok se emitovanje serije očekuje početkom jesenje programske šeme ekskluzivno na kanalu MY TV. „I ove godine nastavljamo sa javnim pozivom za prijavu projekata igranih serija ali i filmova u produkciji BH Content Lab-a. Također objavljen je i usmjereni Javni poziv za projekte igranih serija i filmova sa tematikama za ključne događaje iz naše historije, od srednjeg vijeka pa do danas“, naveo je Muamer Hadžović, izvršni direktor za razvoj poslovanja BH Telecoma. Kako je naglasio javni poziv kontinuirano je otvoren do 31.12.2023. za zainteresirana lica koja žele da svojim produkcijskim/kreativnim projektima budu partneri BH Telecoma za kreiranje što kvalitetnijeg domaćeg TV sadržaja. Među jedanaest projekata izabranih za fazu razvoja scenarija dva („Trake“ – produkcija Udruženje Uvertira i „Efekat leptira“ – Oxygen Production; scenarij: Vedrana Božinović) rediteljski potpisuje proslavljeni bh. režiser Dino Mustafić. „U ovoj fazi selekcije za razvoj scenarija predstoji veliki rad kako bi došli do finalne verzije scenarija za koje vjerujem da će tematski i žanrovski zainteresirati gledaoce regiona. To su važne, emotivne i potrebne priče sa zanimljivim karakterima koje možemo pamtiti poput najboljih televizijskih ostvarenja na našim jezicima“, otkrio je Mustafić. Pored spomenutih projekata, do sada odabrani projekti za fazu razvoja scenarija su: „Ojužilo“ (kreator Boba Jelčić, producentica Ines Radić), „Sari“ (scenarij Rifat Kukić, produkcija ‘’Knights of the Bosnian Kingdom’’, producent Adnan Hasković), „Ježevi u magli“ (Udruženje Realstage; reditelj Nermin Hamzagić, kreator Džana Pinjo), „Kotlina – 2 sezona“ (SCCA/pro.ba, Kreatori: Danis Tanović i Amra Bakšić Ćamo), „8 dana“ (SCCA/pro.ba Ideja: Elma Tataragić, Scenaristice: Elma Tataragić, Asja Krsmanović, Emina Omerović), „Bijeli dani“ (NewEra studios (Firefly), autor Filip Jokanović), „Regional“ (FIST Produkcija, Autor: Feđa Isović), „Tender – 3. sezona“, (FIST Produkcija, Autor Srđan Vuletić, reditelji: Neven Samardžić, Amra Mehić, Alen Šimić) i „Na rubu pameti -3. sezona“, (FIST Produkcija, Autor Adnan Kapetanović, reditelj Elmir Jukić)