Damir Šlosel, direktor dm BiH za Marx.ba: Nastojimo osluškivati potrebe naših kupaca, nismo izolirani otok

Nermin DEMIROVIĆ Damir Šlosel, je kako je jednom napisano, čovjek sa dvije adrese. Onom zagrebačkom, ali i aktuelnom sarajevskom. On je već 18 godina na čelu kompanije dm u BiH, a prije dolaska u našu zemlju radio je punu deceniju u dm Hrvatska. Ono što je očigledno jako bitno u njegovom radu je razumijevanje kupaca, razumijevanje zajednice, a sve dobro uklopljeno uz kvalitete zaposlenika i proizvoda. U ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba direktor dm BiH je govorio o onome kako ova kompanija gleda na tržište, kako prate potrebe kupaca, na radnu zajednicu, ali i specifičnosti prostora u kojem kompanija posluje. Kako dm funkcionira u današnjim turbulentmim vremenima? – Mi nastojimo prije svega osluškivati potrebe naših kupaca i našu ponudu oblikovati u skladu s potrebama i očekivanjima naših kupaca. Drugi jako bitan je dio da u svakom pogledu pratimo nove trendove i pokušavamo također i na taj način obezbijediti da budemo prisutni kroz različite kanale. Šta je ono što je sada aktuelno? – Mogu reći da imamo jedan vrlo predočeni i uspješan online shop. Osim toga imamo jednu emisiju dmLIVE koja ide svake srijede i ona nam donosi live interakciju s našim kupcima koristeći nove tehnologije i nove kanale. Mislim da je to veoma važno u vremenim današnjeg poslovanja u industriji kojoj pripadamo. Na šta dm obraća posebnu pažnju? – Nama je vama važno da očekivanja naših kupaca u smislu kvaliteta, prati i prihvatljiva cijena. O tome jako vodimo računa i imamo najpovoljnije cijene na tržištu, a to pokrivamo našim programom “uvijek povoljno” putem kojeg garantiramo niske cijene koje nećemo mijenjati minimalno četiri mjeseca. Kao kompanija važite za privlačnog poslodavca. Koliko polažete na ljudske resurse? – U našem DNA je tako zadano da mi moramo oblikovati u našem radnom okruženju takve uvjete za naše zaposlenike da bi se oni mogli razvijati i rasti u svoj svojoj individualnosti i svim svojim kapacitetima. To je ono što se trudimo postići na svakom tržištu, pa tako i kod nas u Bosni i Hercegovini. Znači stvoriti takve uvjete zaposlenicima da oni osjete tu jednu privrženost poslu koji rade, kolegama s kojima sarađuju i onda će sigurno želja njihova za razvojem uroditi dobrim rezultatima. Kako gledate na segment društvene odgovornisti u kojem je dm izuzetno aktivan? – Mi ne možemo poslovati izolirano. Što se kaže, nismo otok u svijetu, nego smo dio ove zajednice. Kada smo odlučili doći na bh. tržište naša zadaća je bila da spoznamo koje su to specifičnosti i koje su to potrebe, s jedne strane naših kupaca, s druge strane cjelokupne zajednice. Tako da osluškujemo specifičnosti i pokušavamo kroz sve ove godine našeg poslovanja, a preko 18 godina smo tu prisutni, naći one niše, one segmente za koje vidimo da doprinose cijeloj zajednici. Evo pomenut ću jedan segement na kojem smo već neko vrijeme aktivni, a to je unaprjeđenje ženskog zdravlja i na tome ćemo nastaviti raditi.
Enes Dendić, predsjednik EDOM Connect: Sjeverna Afrika pruža veliku šansu bh. kompanijama

N. DEMIROVIĆ Enes Dendić, predsjednik i osnivač kompanije EDOM Connect, već neko vrijeme sa svojim partnerima aktivno radi na diverzifikaciji tržišta kroz saradnju između Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike, s posebnim fokusom na Maroko. U razgovoru za Marx.ba Dendić je govorio o onome što je EDOM Connect, kako gleda na tržište Evrope, ali i Sjeverne Afrike, potencijalu koji ima Maroko, te koje prilike vidi za kompanije iz regiona i Bosne i Hercegovine. Šta je EDOM Connect i koja je prevashodna djelatnost? – Mi smo specijalizovana kosultantska firma koja je počela povezivati DACH regiju, znači Njemačku, Austriju i Švicarsku sa Balkanom, sa našim kompanijama. Naš posao je da povezujemo kompanije. Recimo, dođe nam njemačka kompanija i kaže da im trebaju određene stvari i onda mi gledamo šta možemo naći na Balkanu. Naravno, prvo gledamo šta možemo u BiH, a onda i šta možemo naći u Maroku. Takav je proces. Mi i analiziramo tržište za kompanije, za investitore, savjetujemo kompanije koje planiraju investirati na Balkanu i u sjevernoafričkim zemljama. Šta Vas je opredijelilo da krenete u diverzifikaciju tržišta i spajanje Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike? – Bili smo savjetnici dosta kompanija i prije tri po godine imali smo jedan projekat s njemačkom kompanijom koja je do nas tražila da razmotrimo i analiziramo tržište Maroka i Alžira. Tu smo se zadržali, pogledali detaljno sve i imali smo jako pozitivne impute i vidjeli smo koje su mogućnosti u Maroku. Nakon određenog vremena, kada smo već imali dosta informacija, sa partnerima smo otvorili kompaniju u Maroku. Htjeli smo i tamo napraviti dobar tim i da radimo iz prve ruke i to smo uspjeli. Kako je vrijeme prolazilo vidjeli smo koliko ta regija ima potencijala za naše kompanije sa Balkana. Znači, tu su prilike za automotive industriju, metalnu i drvnu industriju. Ljudi recimo ne znaju da Maroko u jednoj godini napravi preko 700.000 automobila. Oni su lideri u Africi kada se govori o automobilskoj industriji. Koliki je potencijal krije ta regija i šta očekujete u budućnosti? – Nije neobično da naši ljudi s Balkana nisu vidjeli potencijal Maroka i regije, kada to nisu vidjeli ni Nijemci u prvo vrijeme. Nevjerovatan je potencijal i sada iz Evrope idu tamo. Velike kompanije idu prema Africi, posebno Maroku jer je sigurna zemlja. Sa druge strane iznenađen sam da dosta naših političara, ali i biznismena ne shvata kolika je kriza u Njemačkoj i Evropi. Evropa, a pogotovo Njemačka je žrtva jednog geopolitičkog ekonomskog rata između SAD i Kine. Samo kada vidite mjere koje su Amerikanci ugradili kako bi doveli najbolje kompanije iz Evrope. To su milijarde, a oni privlače velike firme i sa poreznim povlasticama, jeftinim kreditima i sigurnim energentima. Tu u blizini znam primjer velike njemačke firme koja je najavila da će otpustiti 17.000 radnika, a dva dana kasnije objavili su da će otvoriti pogone u SAD. Sprema se još velikih kompanija. Puno kapitala je izašlo iz Evrope i sigurno se to ne može vratiti preko noći. Te firme se ne vraćaju tako brzo nazad i sigurno ne treba brzo očekivati poboljšanje tog stanja. Već sada to primijete i naše kompanije, posebno automotive, metalna i drvna industrija, jer su narudžbe manje nego ranijih godina. Kao posebnu priliku naglašavate Maroko, koje su mogućnosti? – Mi moramo tražiti nova tržišta. Idemo tamo gdje idu investitori. Znate kako su davno rekli Amerikanci “pratite novac”. Znači, gdje idu investitori krenite i vi. Kada pogledate samo demografsku sliku u Maroku, onda možete vidjeti i koji je potencijal. Imaju 60 posto populacije ispod 35 godina starosti. To su mladi ljudi koji su željni standarda života koji mi imamo i koji hoće da rade i napreduju. Mi potcjenjujemo neke stvari, pošto nam nekada dolaze njihove izbjeglice, ali to nije prava slika. Njihov kralj je stavio najbolje ljude na najbolje pozicije, imaju luke i zadnjih godina rede veoma dobar posao, a to se najbolje vidi po brojkama što se tiče ekonomije. Jako je bitno reći da je u Maroku prošle godine bilo 17,4 miliona turista, što govori kako se oni razvijaju u svim mogućim privrednim granama. Gdje vidite prostor za kompanije iz Bosne i Hercegovine? – Vidim priliku za automotive industriju recimo. Mi imamo firme koje rade za veoma, veoma dobre kompanije iz Evropske unije, što znači da imaju neosporan kvalitet. Naše kompanije za automotive industriju rade već godinama. Imaju znanje, imaju mašine i sve ono što nam je potrebno za kvalitetan rad. Kada sam predstavio našim partnerima u Maroku neke stvari, neke kompanije iz BiH, oni nisu mogli da vjeruju da se to ovdje radi. Kada samo napravili prezentacije o tome šta mogu naše kompanije i s kim sve rade, svi su bili jako pozitivni. Radimo sada na tome da napravimo neki forum da ljudi iz marokanske industrije dođu u BiH i da sve to vide na licu mjesta. Kakva je saradnja sa bh. kompanijama? – Naše kompanije su polako došle do toga da su svjesne situacije u Evropi. Možda posebno drvna industrija. Recimo, u Maroku se pravi veoma mnogo hotela. Treba naglasiti da će biti suorganizatori Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030. godine sa Šanijom i Portugalom. Odlučili su raditi nove infrastrukturne projekte i nove hotele, gdje ja vidim priliku i za naše kompanije. Ranije smo mi imali razgovore s nekim našim kompanijama, ali nije shvaćeno kao potencijal, a ja ne mogu natjerati nekoga da dođe i da se sam uvjeri. To je dva i po sata leta i tamo se vidi koliko se pravi i radi. Treba naglasiti da mi imamo i izazov kada se radi o vizama. Bh. državljani trebaju ići u Ambasadu Maroka u Hrvatskoj da bi podnijeli zahtjev za vizu, a Marokanci idu u Ambasadu BiH u Španiji kako bi podnijeli zahtjev, iako je mislim kod nas u BiH donesena odluka 2021. godine da se u Maroku napravi bh. ambasada. Nadam se da će se to desiti u dogledno vrijeme, jer i to je jedan vid pomoći privredi koja želi osvajati nova tržišta i da će politika to pokrenuti. Moram reći da nije samo riječ o Maroku, nego i nekim drugim
Jens Ceribašić, direktor kompanije Core: BiH ima potencijal, radom i znanjem možemo stići daleko

N. DEMIROVIĆ CORE kompanija osnovana je 2011. godine i kako kažu, do sada uspješno djeluju u tri poslovne cjeline – razvoj i konstrukcija, softver i informatika, i usluge izrade tehničke dokumentacije. Od samog početka strategija kompanije bila je pratiti tržišne trendove, biti inovativan, imati kompetentan i zadovoljan tim ljudi, biti profesionalan i odgovoran prema poslovnim partnerima, ali iznad svega naš glavni cilj ostaje “dati idejama oblik”, i to takav da za posljedicu dobijamo potpuno zadovoljnog klijenta, poručuju. U razgovoru sa Jensom Ceribašićem, direktorom ove kompanije saznali smo šta je ono čime se bave, ko su im klijenti, kakvim se načelima vode, šta očekuju u budućnosti… Kako je tekao Vaš poslovni put? – Krenuo sam studije u Sarajevu, a u Berlinu sam završio mašinstvo ili kako to zapadna varijanta kaže strojarstvo. Smjer je bio konstrukcije i razvoj, a nakon završetka sam našao posao u Minhenu. Tu sam krenuo bukvalno od osnove, kao konstrukter sam počeo i u jednom preduzeću sam radio osam godina. Veoma brzo sam se razvio u vođu odjela, a onda sam počeo razmišljati da nešto krenem sam. Dvije i po godine sam bio freelancer, a 2011. smo osnovali firmu Core u Sarajevu. Krenuli smo sa pet konstruktera, friških s fakulteta. Neki još nisu bili ni diplomirali u to doba i tako je krenula priča Core. Možete li nam u kratkim crtama predstaviti Core? – Ja sam uglavnom u Minhenu. Naš glavni klijent što se tiče automotiva je BMW. Odmah nakon što smo krenuli te 2011. imali smo i drugu stajnu nogu, a to su oracle aplikacije, gdje su nam klijenti iz državnog i privatnog sektora. Posebno je zadnjih godina pojačan privatni sektor. Ne u BiH, ali u regiji da, a i van regije. U međuvremenu imamo klijente u Saudijskog Arabiji i u SAD. Treba reći da smo 2016. otvorili i Core u Njemačkoj. Gdje je Core danas na tržištu? – Više ću se forusirati na automotive. Oracle biznis je jedna grana koju vodi moj partner, istovremeno i badžo, tako da bi on o tome mogao reći puno više. Što se tiče automotiva mi pokrivamo uglavnom premum proizvođače. Čitava BMW grupacija nam je klijent sa svojim markama BMW, Rolls-Royce i Mini. Bentley nam je klijent, a u međuvremenu preko nekih dobavljača radimo i projekte Porschea, AMG-a, Maseratija… Stvarno smo tu otvoreni, tako da smo veoma vezani za automobilsku industriju. U međuvremenu smo ovdje u Minhenu otvorili još jedan odjel koji više ide u smjeru novih tehnologija, jer vidimo u našem radu i našem životu da nam trebaju novi alati ako želimo da imamo nešto bolje naspram ostalih. Mi smo u digitalnom svijetu. Mi razvijamo ili savjetujemo naše klijente za dijelove u interijeru. Znači, od kokpita, do sjediša, pa i drugih stvari. Koji je projekat trenutno aktuelan? – Trenutno je aktuelan projekat za Bentley. Radimo prednja i zadnja sjedišta, dakle ne dijelove, nego kompletna sjedišta koja su jako kompleksna sama po sebi. Sjedišta su na kraju krajeva intrefejs između putnika i automobila. Tu se gleda i ergonomija i komfor i zakonske regulative u kontekstu pasivne i aktivne sigurnosti i tako dalje. Sve te palete mi pokrivamo, tako da mi kada radimo razvijamo kompletne sisteme, naravno od pojedinačnih dijelova. Koliki je prostor da se napreduje u industriji koja je trenutno u krizi? – Mi stvari ne vidimo kao kritične. Razvijamo se od 2011. godine. Nismo nikada kopirali druge kompanije koje rade slično što i mi i mi smo uvijek tražili neki svoj put. Na kraju krajeva mi kroz ovu krizu i kroz sve što smo radili u prošlosti, vidimo našu šansu. Mi cijelo poslovanje zasnivamo na inovativnosti, novim putevima i definisanjem novih rješenja. Nismo kompanija koja želi kopirati nekoga, jer ako bi pokušali kopirati, ne bi došli daleko. Tako da je ključ u inovativnosti i bitno se nositi sa modernim izazovima današnjeg doba. Kriza jeste u automobilskoj industriji, a istovremeno mi smo uvjereni da će za one koji kvalitetno rade svoj posao, uvijek biti projekata. Sigurno je da je za jednu takvu kompaniju jako bitan stručni kadar. Kako se nosite s tim? – Mi se u Sarajevu s pronažanjem kadra nosimo fantastično. Sarađujemo s Mašinskim fakultetom i tu moram pomenuti profesora Adisa Muminovića. Mi nudimo studentima Mašinskog fakulteta i praksu kod nas u Sarajevu, a to nam isto tako daje šansu da vidimo i testiramo te mlade ljude koji nama odgovaraju. Moram priznati da smo malo teški u kontekstu naših zahtjeva. Malo veći su naši zahtjevi, nego što to fakultet izbaci, ali moram, reći da su studenti zadnjih godina sve bolji i bolji i mi se stvarno ne možemo požaliti na rad Mašinskog fakulteta. Želim im da samo nastave u tom smjeru. Dokle se stiglo sa projektom električnog skutera koji je radio Core? – Taj električni skuter je imao par poruka. Nije to samo pokušaj da mi nešto postavimo. Kada smo krenuli s tim projektom, htjeli smo da to predstavimo kao jedno rješenje za budućnost. Imamo Sarajevo, primjera radi, sa veoma lošim kvalitetom zraka. Naša je želja uvijek bila da nešto ponudimo tržištu i na kraju krajeva odlučili smo se za električni skuter. Nismo išli na recimo neki hyperautomobil kao neki startup ili nešto drugo, već je odluka bila da idemo na ovaj malo masovniji projekat. Prototipom smo htjeli pokazati šta je moguće u BiH razviti i da mi nismo samo država šuma i prirodnih bogatstava, nego i znanja i inteligencije. Nadam se da nam je ta poruka donekle uspjela, ne samo u državi nego i van nje. Projekat je koncept i prototip koji se može voziti. Znači nije bio samo za pokazivanje, a da se poslije toga odnese. Sada smo u fazi traženja investitora koji bi s nama išli u serijsku proizvodnju. Elatrični skuter je imao za cilj pokazati i potencijal BiH. Kako gledate na tu temu? – Potencijal BiH je ogroman. Potencijali postoje i mislim da je potrebno vratiti neke vrijednosti. Trebamo vjerovati sa se radom, inovacijama i znanjem može itekako daleko dobaciti. Ne samo BiH, nego i cijela regija se bavi nekim stvarima – da bitnim stvarima,
Hido Alić, direktor Travel BH: U BiH stiže međunarodna digitalna platforma GoOpti, VIP servis nastavljamo

N. DEMIROVIĆ GoOpti je renomirani brend u oblasti prevoza, poznat po svojoj inovativnosti i visokim standardima usluge koji nudi kvalitetnu, pouzdanu i pristupačnu opciju za prijevoz, bilo da se radi o transferima sa ili na aerodrom, ili drugim vrstama prijevoza. Radi se međunarodnoj digitalnoj platformi specijalizirana za putnički cestovni prijevoz. Njihova ponuda uključuje razne opcije transfera, uključujući OPTI niskotarifne transfere u aerodrome i gradove, unaprijed određene FIX transfere, prilagođene transfere… GoOpti uskoro će biti dostupan i u BiH pod imenom GoOpti Sarajevo, a za sve je zaslužna kompanija Travel BH. O dolasku ove platforme u našu zemlju, ali i drugim stvarima vezanima za kompaniju Travel BH i stanje u industriji prijevoza, razgovarali smo sa direktorom Travel BH Hidom Alićem. Šta je GoOpti i šta to donosi korisnicima u BiH? – GoOpti je kompanija koja ima sjedište u Sloveniji i prije nekog vremena pokrenuli su digitalnu platformu i kroz tu platformu i aplikaciju nude buking svog aerodromskog ili međugradskog transfera. Odnosno, neki vid sharing transporta. To su kombiji sa sedam ili osam mjesta za putnike, a sedam ili osam različitih osoba izabere vrijeme i mjesto odakle i dokle idu. Kako je postao trend jeftinih letova na popularne destinacije, tako se ovaj vid transporta priključio tome i nudi neku optimalnu cijenu. Kupovinom ove franšize mi u BiH smo dobili liniju koja će iz Sarajeva kao centralne baze povezati Aerodrom Sarajevo i za početak Tuzlu, naravno i u suprotom smjeru. To je ustvari door to door, znači sa adrese na krajnju desinaciju. Kako funkcionira kompanija Travel BH i gdje je pozicionirana na tržištu? – Travel BH je kompanija koja je krenula na tržište prije neke tri godine i bazirali smo se na ovaj neki luksuzni prijevoz i iznajmljivanje premium vozila. Sve smo nazvali VIP servisom jer se zaista radi o premum klasi vozila i usluge. Držimo nivo na tržištu i stvarno smo prepoznati i u regionu i za sve moguće delegacije i događaje. I za sve državne institucije smo odradili zadatke koji su bili pred nama i sve je na jako visokom nivou. Tu smo se zaista istakli i uspjeli smo napraviti i finansijski pomak za kratak vremenski period. Iako nam treba podrška same države, bilo je dosta prostora za rad u proteklom periodu i mi smo uspjeli iskoristiti ukazane šanse. Plan je spojiti VIP uslugu i GoOpti, kako bi to trebalo izgledati? – Vidite da je uvijek potražnja za ekonomičnijim dijelom posla, pa smo se odlučili za kupovinu ove franšize kako bi i taj segment pokrili na najbolji mogući način. Neće biti promjena s našim dosadašnjim radom, a GoOpti je nešto što će nam da ti mogućnost da se zaokružimo našu ponudu za jedan novi segment transporta. Koliko ima prostora za napredak u ovoj oblasti? – Mislim da je prostor veliki s obzirom da smo ispitali tržište i vidjeli da konkurencija skoro i ne postoji. Neke domaće firme jesu pokušale, ali radi se o velikim investicijama i ulaganjima na polju digitalizacije, da je proizvod svima dostupan, jer su danas svi na mobitelima i laptopima. Investirali smo novac u, da tako kažem, gotov proizvod. Ljudi su to napravili na vrhunskom nivou i veliki broj svjetskih firmi je davao svoje ponude da otkupi GoOpti, potražnja za franšizama je velika, što zaista govori mnogo toga o potencijalu. Uspjeli smo ih dovesti u BiH i za nekih dva do tri mjeseca ćemo nastupiti na tržištu s ponudom. Obzirom na specifičnost branše, kako ste postavili stvari kada se radi o ljudskim resursima? – Ja sam dosta mlad i oko mene je cijela ekipa dosta mlada. To su ljudi do tridesetak godina. Nekako sam uspio u sve povući i dosta ljudi iz prijateljstva koji danas tu rade. Gradimo kompaniju zajednički. Mi se trudimo, pokušavamo svim silama da zadovoljimo sve. Da je lako i nije, moram to reći, ali razumijemo jedni druge i izlazimo na kraj sa svim iakušenjima. I nama su sada neke otežavajuće okolnosti stigle sa svim ovim zakonima i platama. Samo po sebi zakonodavstvo za ovaj vid transporta, gdje to nije autobus i minibus, jako loše je uređeno, ali se nadamo da će se to u skoro vrijeme riješiti jer sada imamo i nekoliko predstavnika koji su iz naše branše i koji su se odlučili na politički put. Oni će pokušati dati dobrinos da se stvari bolje reguliraju.
Marko Jukić, direktor Jajce Alloy Wheels, najboljeg bh. izvoznika u Njemačku: Vizija je postati globalni lider

N. DEMIROVIĆ Jajce Alloy Wheels, kompanija koja je regionalni lider u proizvodnji aluminijskih felgi, nedavno je dobila nagradu “Polet” koju najboljim izvoznicima iz BiH dodjeljuje Vanjskotrgovinska komora BiH. Po veoma strogim kriterijima zaslužili su priznanje za najboljeg izvoznika iz Bosne i Hercegovine na tržište Njemačke. Proizvodni proces kompanije potpuno je usklađen sa svjetskim trendovima i tehnologijom te intenzivno ulaže u resursnu i energetsku efikasnost. Sa više od 240 uposlenih i izvrsnim poslovnim rezultatima, Jajce Alloy Wheels je važan generator razvoja Jajca i cijele Bosne i Hercegovine. Kako sami kažu, Jajce Alloy Wheels je proizvođač aluminijskih točkova za putničke automobile. U programu proizvodnje su zastupljeni točkovi od 14” do 22” za različite vrste putničkih automobila. Jajce Alloy Wheels je preduzeće iz Brock grupe i proizvodi točkove po dizajnu “Brock Car Fashion”, a isto tako i po zahtjevu drugih kupaca koji imaju svoje dizajnirane alate. Orijentirani su na zapadnoevropsko tržište i zbog toga posebnu pažnju posvećuju kvaliteti svojih proizvoda. Marko Jukić, direktor operacija u ovoj kompaniji, koji posjeduje iskustvo dugogodišnjeg rada u automobilskoj industriji, govorio je za Marx.ba. Šta je Jajce Alloy Wheels i koje su djelatnosti i proizvodi? – Jajce Alloy Wheels d.o.o. je proizvođač aluminijskih kotača s dugogodišnjim iskustvom u industriji, sa sjedištem u Jajcu u Bosni i Hercegovini. Naša kompanija specijalizirala se za cijeli proizvodni proces aluminijskih kotača, počevši od topljenja aluminija pa sve do gotovog proizvoda koji zadovoljava najstrože međunarodne standarde. Također, u Jajcu imamo proces razvoja i konstrukcije kotača, kao i modernu alatnicu u kojoj izrađujemo kalupe za niskotlačno lijevanje. Proces proizvodnje započinje topljenjem aluminija u pećima, gdje se uz visoku energetsku učinkovitost primjenjuju napredne metode za smanjenje emisija i optimizaciju resursa. Nakon topljenja, aluminij se lijeva pod niskim tlakom, čime se osiguravaju homogena struktura i vrhunska mehanička svojstva.Sljedeća faza obuhvaća strojnu obradu na najmodernijim CNC strojevima, što omogućuje iznimnu točnost u dimenzijama i detaljima. Nakon toga slijedi završna obrada koja osigurava izvanrednu površinu. Proces se završava u našoj naprednoj lakirnici, gdje se osiguravaju visokokvalitetni premazi. Konačni korak je stroga kontrola kvalitete. Svaki kotač prolazi kroz niz testiranja, uključujući ispitivanja otpornosti na stres, izdržljivost i vizualnu provjeru, kako bi zadovoljio ili premašio stroge standarde automobilske industrije. Na ovaj način osiguravamo da svaki proizvod koji izađe iz našeg poduzeća u potpunosti ispunjava očekivanja naših kupaca i doprinosi našoj reputaciji vrhunske kvalitete. Naši kupci su najveća imena globalne autoindustrije, a poseban fokus stavljamo na održivost. Kroz recikliranje aluminijskih ostataka, optimizaciju potrošnje energije i smanjenje otpada doprinosimo zaštiti okoliša i odgovornoj proizvodnji. Naša misija je isporučiti proizvode koji ne samo da zadovoljavaju visoke standarde kvalitete već i reflektiraju našu predanost inovacijama i održivosti. Gdje je kompanija danas na tržištu? – Jajce Alloy Wheels danas je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i inovativnost na tržištu aluminijskih kotača. Naša kompanija uspješno se pozicionirala kao jedan od vodećih proizvođača u Europi, zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji, stručnom timu i snažnoj predanosti kvaliteti. Izvozimo 100% svojih proizvoda na međunarodna tržišta, uključujući Njemačku, Austriju, Švicarsku, Norvešku, Švedsku i mnoge druge zemlje.Njemačko tržište, koje je poznato po visokoj razini zahtjeva i standarda, jedno je od naših najvećih i najvažnijih tržišta. Suradnja s prestižnim brendovima u automobilskoj industriji omogućila nam je da gradimo reputaciju kompanije koja ne samo da prati već i postavlja standarde u proizvodnji aluminijskih kotača. Naša trenutna tržišna pozicija rezultat je kontinuiranog ulaganja u tehnologiju, proizvodne procese, održivost i ljudske resurse. Koliko vam znači nagrada Polet za izvoznika godine u Njemačku i kako gledate na tu nagradu? – Nagrada Polet za izvoznika godine u Njemačku za nas predstavlja više od priznanja – ona je potvrda našeg truda, predanosti i kvalitete koja se prepoznaje na jednom od najzahtjevnijih tržišta svijeta. Njemačka je poznata po visokoj razini standarda i konkurencije, a uspjeh na tom tržištu zahtijeva iznimnu dosljednost, inovativnost i vrhunsku kvalitetu proizvoda. Dobivanje ove nagrade dodatno nas motivira da održimo i unaprijedimo svoje poslovne standarde, jer ona simbolizira povjerenje koje su nam ukazali naši kupci i partneri. Također, ova nagrada otvara vrata novim poslovnim prilikama i dodatno jača naš ugled na globalnom tržištu. Vidimo je kao poticaj da i dalje ulažemo u tehnologiju, održivost i razvoj zaposlenika kako bismo ostali konkurentni u industriji. Koliko je teško imati saradnju s velikim evropskim kompanijama? – Suradnja s velikim europskim kompanijama svakako nosi sa sobom određene izazove, ali istovremeno predstavlja i iznimnu priliku za razvoj. Ove kompanije imaju visoke standarde u pogledu kvalitete, isporuke, održivosti i inovacija, a njihova očekivanja često zahtijevaju da budemo maksimalno prilagodljivi, precizni i pouzdani. Jedan od najvećih izazova je usklađivanje s njihovim procesima, što uključuje certificiranje, ispunjavanje kompleksnih tehničkih specifikacija i poštivanje strogih rokova. Ipak, ovi izazovi nas motiviraju da stalno unaprjeđujemo naše procese, implementiramo nova tehnološka rješenja i povećavamo efikasnost u svim segmentima poslovanja. Naša sposobnost da ispunimo i premašimo očekivanja naših partnera rezultirala je dugoročnim i uspješnim suradnjama koje ne samo da donose financijsku korist, već i omogućuju stjecanje novih znanja i iskustava koja nas čine jačima i konkurentnijima. Koliki je prostor za napredak i kakva su vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Prostor za napredak u Jajce Alloy Wheels je značajan i naš tim svakodnevno radi na ostvarivanju ambicioznih ciljeva. Smatramo da su inovacije, održivost i digitalizacija ključni faktori daljnjeg razvoja. Planiramo proširenje proizvodnih kapaciteta, implementaciju naprednih tehnologija koje smanjuju potrošnju energije i emisija, te dodatnu automatizaciju i digitalizaciju procesa. Naša vizija je postati globalni lider u proizvodnji aluminijskih kotača, poznat ne samo po kvaliteti, već i po ekološkoj odgovornosti. Poseban naglasak stavljamo na digitalizaciju procesa, kao i na unaprjeđenje odnosa s našim partnerima i kupcima. Koliko polažete na ljudske resurse i edukaciju? – Ljudski resursi su srce našeg poslovanja. Jajce Alloy Wheels prepoznaje važnost kontinuiranog ulaganja u znanje, vještine i motivaciju svojih zaposlenika. Vjerujemo da samo stručan i motiviran tim može odgovoriti na sve izazove industrije i zadovoljiti visoke standarde naših kupaca. Organiziramo redovite edukacije, radionice i certificiranja kako bismo omogućili našim zaposlenicima da prate najnovije trendove i tehnologije. Osim toga, potičemo interno mentorstvo, internu akademiju znanja i razvoj mladih talenata, osiguravajući tako kontinuirani prijenos znanja. Naš pristup temelji se na stvaranju
Ana Brajković, poslovna trenerica sa svjetske liste RETHINK Retail: Lideri moraju znati kako motivirati tim

N. DEMIROVIĆ Ana Brajković, jedna od vodećih regionalnih poslovnih trenerica, uvrštena je na “Top Retail Experts 2025” – prestižnu i globalno priznatu listu stručnjaka u području maloprodaje koju objavljuje ugledna platforma RETHINK Retail. Na istoj se listi nalaze i neka od najvećih imena iz svijeta poduzetništva i investicija, poput Marka Cubana (vlasnik NBA tima Dallas Mavericks, ulagač u “Shark Tanku”), Reida Hoffmana (suosnivač LinkedIna i partner u Greylocku), Garryja Tana (direktor Y Combinatora), Hansa Tunga (GGV Capital), Kirsten Green (Forerunner Ventures) te mnogi drugi koji oblikuju budućnost maloprodaje, tehnologije i finansija. Priznanje se dodjeljuje u devet kategorija, pri čemu je Ana Brajković uvrštena u kategoriju Specialists (Specijalisti) – Profesionalci s izrazito specijaliziranim znanjem u pojedinom segmentu maloprodaje, tehnologije, opskrbnog lanca, CX-a i slično. Ona je o karijeri, poslovnim dometima, liderstvu, aktuelnoj situaciji i budućnosti prodajne industrije govorila za Marx.ba. Kako ste započeli svoju karijeru i koji trenutak ili osoba vas je najviše oblikovala u profesionalnom smislu? – Moja profesionalna karijera započela je u Tisku, gdje sam tokom deset godina radila na raznim pozicijama, uključujući prodaju, strategiju, ljudske resurse i vođenje odjela razvoja. Tokom tog razdoblja sudjelovala sam u projektima poput razvoja novih prodajnih mjesta, lansiranja TISAKmedia koncepta i implementacije strategija za povećanje prodaje i profitabilnosti. Ključni trenutak bio je vođenje TISAK akademije, gdje sam kroz rad s prodavačima i voditeljima trgovina uočila potrebu za konkretnijim i prilagođenijim edukacijama. Ovaj uvid motivirao me da razvijem vlastite edukacijske programe s jasnim ciljevima, što je rezultiralo značajnim mjerljivim uspjesima i potaknulo me da se u potpunosti posvetim razvoju ljudi i timova. Što vas je inspiriralo da se bavite poslovnim treniranjem i mentorstvom? – Inspiraciju sam pronašla u rezultatima koje sam vidjela kod svojih timova kada bih im pomogla razviti dodatne vještine i znanja kako bi bolje upravljali prodajnim mjestom, timovima i bolje razumjeli svoje kupce. Kada sam vidjela konkretne rezultate i postignute ciljeve, odlučila sam podići razinu svog djelovanja razvijanjem programa ne samo za maloprodaju, već i za bankarstvo, IT, proizvodne kompanije i veleprodaju. Danas s ponosom mogu reći da moji programi postižu konkretne rezultate i da uz optimizaciju asortimana i reorganizaciju prodajnih mjesta, klijenti mogu zabilježiti i preko 100% rasta prometa. Poseban naglasak stavljam na prilagodbu sadržaja stvarnim potrebama poslovanja, jer vjerujem da su motivirani i educirani timovi ključ uspjeha svakog poslovanja. Koji su bili najveći izazovi na vašem putu ka tome da postanete jedna od vodećih regionalnih poslovnih trenerica? – Jedan od značajnih izazova bio je prelazak iz korporativnog okruženja u poduzetništvo, gdje sam morala izgraditi vlastiti brend i steći povjerenje klijenata. Također, izazov je bio objasniti sebi i drugima zašto, unatoč uspješnoj korporativnoj karijeri s mogućnošću visokih upravljačkih pozicija, biram put trenera i konsultanta. No, taj odabir mi omogućuje izravan utjecaj na širu poslovnu zajednicu i tržište kroz razvoj više kompanija istovremeno. Kontinuirano praćenje globalnih trendova i prilagodba edukacijskih programa lokalnim specifičnostima zahtijevali su stalno usavršavanje i prilagodbu. Tokom karijere pomogla sam brojnim kompanijama da izgrade uspješnije prodajne timove, optimiziraju poslovne procese i razviju uspješna prodajna mjesta. Moje edukacije omogućuju razumijevanje i najkompleksnijih tema na jednostavan i praktičan način, prilagođene izazovima klijenta, uz stvarne primjere iz njihove prakse. Šta vam znači uvrštavanje na listu „Top Retail Experts 2025“? – Ova potvrda za mene predstavlja posebno važan trenutak u mojoj karijeri jer se po prvi puta nalazim na listi najvećih stručnjaka u maloprodaji na globalnoj razini. To je izuzetna čast i potvrda mog dugogodišnjeg rada i doprinosa razvoju timova, prodajnih mjesta i edukacije tržišta. Osobno sam izuzetno ponosna jer ovo priznanje dolazi u trenutku dok sam u New Yorku na NRF, najvećem maloprodajnom sajmu, gdje dodatno istražujem inovacije i pristupe poput human-centric pristupa. Moj human-centric pristup kombinira employee-centric i customer-centric filozofiju, stvarajući organizacije u kojima se zadovoljstvo zaposlenika i kupaca prepliće za postizanje izvrsnih rezultata. Ovo priznanje dodatno me motivira da nastavim dijeliti znanje, inspirirati organizacije na rast kroz razvoj ljudi te dodatno utjecati na razvoj maloprodajne industrije u regiji i šire. Kako vidite budućnost retail industrije u narednim godinama? – Retail industrija prolazi kroz duboke promjene, usmjerene prema još većoj personalizaciji i integraciji digitalnih i fizičkih prodajnih iskustava. Ključni trendovi uključuju stvaranje nezaboravnih iskustava u trgovinama koje nude više od same kupovine – od personaliziranih usluga do edukativnih sadržaja za kupce. Digitalizacija omogućava bolje razumijevanje potreba kupaca, optimizaciju poslovnih procesa i postizanje mjerljivih rezultata kroz analizu podataka. Smatram da će u budućnosti uspjeh imati one kompanije koje stvore snažnu povezanost između svojih zaposlenika i kupaca, razvijajući istovremeno vještine svojih timova i fokusirajući se na kvalitetnu uslugu te emocionalno povezivanje s kupcima kroz personalizirani pristup. Koje osobine danas mora imati uspješan lider u retail sektoru? – Uspješan lider u retailu danas mora biti empatičan, komunikativan i sposoban inspirirati svoj tim. Ključne osobine uključuju visoku emocionalnu inteligenciju, razumijevanje potreba zaposlenika i kupaca te sposobnost prilagodbe u dinamičnom okruženju. Lideri moraju znati kako motivirati svoj tim, poticati profesionalni razvoj te istovremeno donositi strateške odluke koje osiguravaju dugoročan rast i profitabilnost. Koji su najveći izazovi s kojima se suočava retail industrija danas i kako bi se mogli prevazići? – Najveći izazovi uključuju visoku fluktuaciju zaposlenika, prilagodbu digitalnim promjenama i sve zahtjevnije potrebe modernih kupaca. Prevladavanje ovih izazova zahtijeva strateško ulaganje u kontinuiranu edukaciju timova, stvaranje pozitivne radne kulture te uvođenje alata koji pomažu u razvoju zaposlenika i praćenju njihovog napretka. Ključ uspjeha leži u izgradnji jakih i motiviranih timova, pružanju izuzetnog korisničkog iskustva te kontinuiranoj analizi tržišnih trendova kako bi se osigurala konkurentnost i održiv rast. VEZANO Alma Kratovac, direktorica Payten za BiH: Postavili smo temelje za dugoročnu održivost i inovacije na tržištu
Iz kompanije Čengiz Insaat za Marx.ba: Najsloženiji dio radova u Jablanici je uspješno završen

N. DEMIROVIĆ Početkom decembra započeli su radovi na sanaciji i raščišćavanju oštećene pruge u Donjoj Jablanici. Radove izvodi turska kompanija Cengiz Insaat koja se ponudila da bez ikakve naknade rekonstruiše prugu koja je bukvalno visila nakon što su katastrofalne poplave pokrenule klizište. Radilo se bez prestanka i po posljednnim najavama pruga bi trebala biti u funkciji narednog mjeseca. O onome što ih je opredijelilo da se uhvate ovog posla, situaciji koja ih je dočekala, ali i o urađenom zatražili smo odgovore upravo u turskoj kompaniji. – Cengiz İnsaat je u BiH došao prije 12,5 godina. Od tada smo se trudili da svojim znanjem i resursima doprinesemo i pomognemo kad god je to bilo potrebno. Kao kompanija Cengiz, imamo decenije iskustva, što nam omogućava da brzo i efikasno odgovorimo. Možemo istaći velike poplave koje su se desile 2014. godine, COVID 2021. godine i nažalost katastrofu u Jablanici, Konjicu i Prozoru 2024. godine.Osim toga, naša kompanija svake godine učestvuje u različitim prilikama kao što su humanitarna podrška, podrška u sportu, podrška u kulturi, socijalna podrška. U izazovnim vremenima poput ovih, kompanija Cengiz ozbiljno shvata svoju humanitarnu odgovornost, pokazujući nepokolebljivu posvećenost i odgovornost prema zajednicama kojima služimo. Budući da smo već angažovani na dva velika projekta, uspjeli smo bez odlaganja mobilizirati postojeću radnu snagu. Smatrali smo da je podrška u ovom slučaju neophodna, pa smo to i učinili, poručili su na pitanje šta ih je opredijelilo da preuzmu radove na sebe. Jasno je da zadatak nije bio nimalo jednostavan, a u Cegizu su bili spremni na izazove. – Svaki projekat koji preduzmemo dolazi sa svojim jedinstvenim skupom izazova. U Cengiz İnşaatu se ponosimo svojom sposobnošću da se prilagodimo i pružimo rezultate svjetskog nivoa, čak i u zahtjevnim okolnostima. Ovaj konkretni projekat ističe se zbog kratkog vremenskog okvira, snalaženja u izazovnim vremenskim uslovima i osiguravanja usklađenosti sa najvišim sigurnosnim i inženjerskim standardima.Kao međunarodno priznata kompanija, sa velikim iskustvom u velikim infrastrukturnim projektima, takvim izazovima pristupamo sa posvećenošću inovativnosti, efikasnosti i timskom radu. Naš fokus nije samo na završetku projekta na vrijeme, već i na isporuci konstrukcije koja zadovoljava najviše standarde kvaliteta i trajnosti, poručilu su za Marx.ba iz ove kompanije. Hitnost završetka radova i kompleksnost projekta izazivali su angažman nemalog broja ljudi i mehanizacije. – S obzirom na oštre zimske uslove, naši timovi neumorno rade kako bi osigurali da projekat bude završen što je brže moguće. Radovi koji su u toku izvedeni su ne samo izuzetnom brzinom, već i sa jakim fokusom na kvalitet i sigurnost. Kao kompanija Cengiz, obezbijedili smo dovoljno radne snage, tehničke ekspertize, mašinerije i iskusne inženjere da ispunimo zahtjeve projekta. Jedini faktor koji ograničava napredak bila su ograničenja građevinskih tehnologija. Čvrsto vjerujemo da je ono što je do sada ostvareno više nego zadovoljavajuće. Prepoznajući kritičnu važnost što bržeg završetka ovog projekta, izdvojili smo svu potrebnu radnu snagu kako bismo osigurali njegov uspjeh. Trenutno imamo 27 radnika direktno angažovanih na licu mesta, koji neumorno rade na unapređenju rekonstrukcije. Pored toga, preko 25 radnika i inženjera indirektno podržava projekat, pružajući esencijalnu tehničku ekspertizu i logističku koordinaciju. Iza kulisa, posvećen tim dizajnera, stručnjaka i pomoćnog osoblja doprinosi svojim vještinama kako bi osigurao da projekt napreduje glatko i efikasno. Važno je napomenuti da na vremensko trajanje izgradnje utiču tehnički faktori, kao što je omogućavanje konstruktivnim komponentama da dostignu potrebnu čvrstoću. Dodavanje većeg broja radne snage ne bi ubrzalo ovaj proces, jer je trenutna radna snaga već dovoljna i strateški raspoređena kako bi se osiguralo da se projekat završi prema rasporedu uz najviše standarde kvaliteta i sigurnosti, poručuju iz Cengiz insata. Unatoč i teškim vremenskim uslovima, čini se da i oni i bh. javnost imaju razloga za zadovoljstvo onim što je urađeno. – Najzahtjevniji aspekti izgradnje mosta su već uspješno završeni, uključujući radove na šipovima, temelje i zidove. Paralelno sa tim proizvodimo montažne nosače u posebnom pogonu, koji će uskoro biti isporučeni na gradilište radi ugradnje. Kada nosači budu postavljeni, preko 85% izgradnje će biti završeno. Svaka faza projekta je pažljivo koordinirana, s više aktivnosti koje se odvijaju paralelno kako bi se osigurao pravovremeni i efikasan završetak. Što se tiče izgradnje propusta, radovi su već gotovi. Uprkos izazovnim vremenskim uslovima, očekujemo završetak strukturalne faze izgradnje tokom januara. Najsloženiji aspekti projekta već su uspješno završeni. Preostali radovi uvelike ovise o tome da se konstrukcijskim nosačima omogući da postignu potrebnu konstrukcijsku čvrstoću, za što je potrebno vrijeme. Svi timovi marljivo rade 24 sata kako bi osigurali da most bude završen što je prije moguće, održavajući našu posvećenost sigurnosti i kvalitetu, naglašavaju.
Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK BiH: Veliki potencijal su naše kompanije koje reinvestiraju u BiH

N. DEMIROVIĆ Vanjskotrgovinska komora BiH ima misiju povezivanja članova Komore i zastupanje njihovih interesa pred institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, kao i relevantnim asocijacijama u inostranstvu, u cilju ostvarivanja povoljnijeg ambijenta privređivanja, većeg i bržeg otvaranja novih kapaciteta, poboljšanja i povećanja konkurentnosti domaćeg proizvoda i usluga na domaćem i ino tržištu u uslovima liberalizacije tržišta. U Komori se istinski trude da budu u svakom trenutku na raspolaganju bh. kompanijama, kroz edukacije, savjete, izdavanje određenih dokumeneta… Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK BiH u intevjuu za Marx.ba govorio je o jubileju Komore, urađenom u proteklom periodu, aktuelnostima i onome što očekuje bh. privredu. Komora slavi jubilarnu godinu, koja je uloga VTK BiH kroz godine i danas? – Nije malo 115 godina Vanjskotrgovinske komore BiH. To je pravni sljedbenik nekadašnjih privrednih komora. Mi smo film koji se osvrnuo na povijest pustili kada je bio naš jubilej, kada smo dodjeljivali nagradu “Polet”. Vidi se kako je to nastajalo još u doba Austrougara, kako su se gospodarstvenici udruživali, jer ono što zapravo i mi radimo, to je taj tradicionalni oblik udruživanja. Kada jedna kompanija ima problem, to je samo njihov problem. Međutim kada ukrupnite taj problem, onda velika većina ima isti problem i onda se traži rješenje. Upravo tu svoju poziciju vidi Vanjskotrgovinska komora kao njihov odvjetnik koja ukrupni, obrazloži taj problem, da prijedloge rješenja i onda idemo prema vlasti. Da li se možete osvrnuti na ono što je urađeno posljednjih godina, a posebno u godini za nama? – Mi smo u zadnjih pet godina uradili neki izračun. Vjerovali ili ne 400 tisuća različitih dokumenata je izdato, zaprimljeno inicijativa, rješenja, bilo čega u Vanjskotrgovinskoj komori, a kada se govori o izdavanju javnih dokumenata, to su dokumenti kojima radimo određene usluge kompanijama. Takvih je izdato oko 60 tisuća, tako da se može reći da je 60 tisuća usluga isporučeno gospodarskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i sada smo već na brojki od 90 inicijativa koje su otišle iz Vanjskotrgovinske komore BiH prema različitim razinama vlasti za poboljšanje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.Radi se o zakonskim rješenjima, podzakonskim rješenjima, gdje djelovati, kako se boriti za tržišta, koje međunarodne sporazume potpisati, pa sve do onoga što zapravo rade entiteti. Šta sa radnom snagom, da li je potrebno da se uvozi, koji su to bazeni, koje su kvalifikacije potrebne i nizi drugih aktivnosti. Potrošili bi mnogo vremena da razgovaramo o svemu onome što radimo, ali to je veliki broj aktivnosti tokom cijele godine. Partneri u vlasti nekada razmišljaju različito, zato što je BiH tako koncipirana. Nakon što je u 2023. godini dodijeljena prvi put, nagrada “Polet” se ove godine posebno etablirala. Kako gledate na ovu nagradu? – Mi smo par godina razmišljali da utemeljimo jednu nagradu Vanjskotrgovinske komore i prošla godina je bila prva. Ove godine smo po drugi put dodijelili nagradu i ponosni smo što se to dogodilo upravo na naš jubilej 115 godina. Razmišljali smo kako da napravimo jednu nagradu za kompanije, da budu zaista najbolji od najboljih, da se odmaknemo od onih tradicionalnih nagrađivanja koja se temelje samo na nekim statističkim obrascima, pa onda ako je neko najveći izvoznik, to je ok, ali možda ima i najveća dugovanja, nezadovoljnog radnika i tako dalje. Mi smo uspostavili sustav sa akademskom zajednicom, sa tri doktora profesora makroekonomije i poduzetništva koji su uradili jedan fanatastičan raster koji ima 18 osnovnih kriterija, a kada zbrojimo sve kriterije, ima ih 28. Kako funkcionira sistem nagrađivanja kada se govori o “Polet” nagradi? – Od 7.418 kompanija u BiH koje su registrirane za izvoz, njih 2.100 je prošlo predselekciju. Od njih je 45 nominiranih, a devet je dobilo nagradu. Baš smo gledali da to bude, stvarna, krvna slika jedne kompanije i oni koji su dobili nagradu, vjerujete mi da imaju razloga da budu ponosni na to. Moram naglasiti da je od ovih 45 kompanija bilo njih koji su izgubili prvu poziciju u jedan bod, ali naša je odluka bila takva. Ne unosimo našu diskreciju, nego se vodimo onim što definitivno kaže matematika. Borili smo se da napravimo takve kriterije, da ti kriteriji prođu naše organe, upravne odbore, da donesemo pravilnike, podzakonske akte… To je jako veliki proces da bi se to uradilo, dok recimo onaj drugi dio kada dajemo plakete i zahvalnice, to je recimo bilo za internacionalizaciju. To su baš kompanije koje su prepoznate svjetski, koje promoviraju BiH na svakom koraku. To su tijela poput Eurokomore koja nas zaista podržava u svakom našem projektu, u svakom otvaranju novog tržišta, umrežavanju, pomoću druge vrste na tržiuštu EU. Dakle, to su zahvale za taj doprinos gospodarstvu BiH u svakom pogledu. Tu dakle možemo reći da na naki način mi malo odlučujemo, dok je sve ovo ostalo čista matematika. Možete li nam reći kako gledate na godina za nama kada se radi o izvozu? – Mi smo da sada izvezli malo preko 15 milijardi KM, a uvezli 26 i taj deficit je naravno povećan. Međutim, ja nisam sklon tome da kažem da je ovo nekakva rekordna godina u vanjskotrgovinskom deficitu. Mi stalno želimo sijati neku paniku, ali ne. Kažem “ne” zato što je u proteklih pet godina naš izvoz rastao sedam milijardi. Dakle, iz godine u godinu smo bilježili rast našeg izvoza. Sada je došlo do recesije na tržištu EU na koju smo dosta naslonjeni i jednostavno to je taj refleks. Naše makroekonomsko okruženje je u lošem stanju, nismo samo mi. Naš najveći trgovinski partner u EU je Hrvatska. Smanjila je uvoz električne energija iz BiH za 400 miliona eura, dakle u problemu je. Imate Srbiju našeg najvećeg trgovinskog partnera u zemljama CEFTA. Nemamo više toliki izvoz. Dakle, definitivno i to makroekonomsko okruženje nam diktira tempo jer BiH je uvozno orjentirana zemlja. Mi ne možemo proizvesti sve što treba naše stanovništvo i naše gospodarstvo, repromaterijala i svega ostalog, pa onda usljed toga ne možete dovoljno ni izvoziti. Ipak, drugi ekonosmki pokazatelji, kao što je likvidnost banaka, su na zavidnom nivou, monetarna politika je jako dobra, inflacija je došla u razumne okvire, kamatne stope su došle u razumne okvire, a cijene nam i dalje divljaju.
Alma Kratovac, direktorica Payten za BiH: Postavili smo temelje za dugoročnu održivost i inovacije na tržištu

N. DEMIROVIĆ Payten je kompanija koja pruža kompletna rješenja za platnu industriju, za nefinansijske i finansijske institucije, podržavajući kartice i transakcije bez kartica, a uspješno posluje u desetinama država. Kako sami naglašavaju, njihova ponude uključuje rješenja za eCommerce, mPayments, Processing, kao i usluge vezane za bankomate i POS. Isporučuju i softver i usluge uključujući outsourcing i opremu, pružajući najviši nivo stručnosti, održavanja i podrške kroz cijeli portfolio. Payten u našoj zemlji može se pohvaliti dobrim rezultatima, što potvrđuje i činjenica da su ostvarili 55,5 posto tržišnog udjela u ATM sektoru u BiH. Na čelu kompanije Payten za Bosnu i Hercegovinu je Alma Kratovac, osoba sa velikim iskustvom u bankarskom i tehnološkom sektoru. Direktorica kompanije Payten za Bosnu i Hercegovinu, lidera u oblasti pružanja tehnoloških i platnih rješenja, u razgovoru za Marx.ba govorila je o rezultatima kompanije na čijem je čelu, očekivanjima, onome što čini Payten danas… Prošli ste različite uloge u bankarskom i tehnološkom sektoru. Kako vidite svoje poslovno putovanje? – Moj poslovni put obuhvata različite oblasti u bankarskom i tehnološkom sektoru, te sam stekla značajno iskustvo u vođenju timova, upravljanju projektima i implementaciji inovacija. Karijeru sam započela u finansijskom sektoru, tačnije u bankarstvu, gdje sam stekla čvrste temelje u razvoju i implementaciji tehnoloških rješenja. Kroz različite uloge u upravljanju projektima i liderstvu, izgradila sam reputaciju kao stručnjak u oblasti bankarstva, digitalizacije i automatizacije. Tokom svoje karijere, stekla sam bogato iskustvo u radu sa velikim korporacijama, kao i u upravljanju velikim timovima. Zalažem se za ljudske resurse i edukaciju, uviđajući važnost ulaganja u razvoj svojih zaposlenika i stvaranje radnog okruženja koje potiče inovaciju i rast. Možete li nam približiti ono čime se bavi Payten? – Payten je lider u pružanju tehnoloških i platnih rješenja, specijaliziran za razvoj inovativnih usluga i proizvoda koji omogućavaju digitalnu transformaciju poslovanja. Kompanija nudi širok spektar usluga u oblasti platnih sistema, omogućujući preduzećima i bankama da efikasno upravljaju platnim procesima, kako na online, tako i na fizičkim lokacijama. Glavne oblasti poslovanja Paytena uključuju: Platni sistemi i infrastruktura: Payten nudi rješenja za prihvat platnih kartica na različitim platformama, uključujući bankomate, POS terminale (point-of-sale). Kompanija omogućava bankama da integrišu platne usluge u svoje poslovanje s ciljem poboljšanja korisničkog iskustva. Tehnološka rješenja za banke: Payten razvija sofisticirane IT sisteme i platforme koje omogućavaju bankama i finansijskim institucijama efikasno upravljanje transakcijama i platnim mrežama, uključujući sisteme za obradu platnih kartica, mobilno bankarstvo, digitalne novčanike i druge usluge. E-commerce: Kompanija uz svoju kćerku firmu Monri, pruža digitalna rješenja koja omogućavaju plaćanje putem interneta i čime olakšava korisnicima online kupovinu, kao i integraciju raznih platnih opcija.Digitalna transformacija i inovacije: Payten se fokusira na unapređenje poslovnih procesa kroz digitalizaciju, automatizaciju i razvoj novih tehnologija. Naša rješenja omogućavaju bankama da poboljšaju efikasnost, sigurnost i brzinu obavljanja platnih transakcija. Usluge podrške i edukacije: Osim tehnoloških rješenja, nudimo podršku u implementaciji, održavanju i optimizaciji platnih sistema, te investiramo u edukaciju i obuku svojih korisnika, kako bi se postigao maksimalan potencijal u poslovnim procesima. Payten je poznat po svojoj posvećenosti kvalitetu, sigurnosti i inovacijama, a naš cilj je omogućiti digitalnu transformaciju za sve vrste poslovanja, od malih preduzetnika do velikih korporacija i finansijskih institucija. Kako gledate na rezultate kompanije i na šta ste posebno ponosni? – Gledajući rezultate Paytena, možemo reći da su postignuti značajni uspjesi u nekoliko ključnih oblasti. Kompanija je ostvarila impresivan rast i razvoj, posebno u segmentu platnih rješenja i digitalne transformacije, postavljajući temelje za dugoročnu održivost i inovacije na tržištu. Rezultati koje Payten postiže se ogledaju kroz rast našeg tržišnog udjela u BH, ali i šire. Prvi smo izbor naših klijenata u sektoru platnih rješenja. Usmjereni smo na kvalitet, inovacije i sigurnost što nam osigurava konkurentsku prednost i postajemo preferirani partner za mnoge finansijske insititucije, trgovce i korporacije. Posebno smo ponosni na osvojeni kredibilitet i povjerenje. Jedan od najvećih uspjeha je razvoj dugoročnih partnerstava sa značajnim finansijskim institucijama i preduzećima, kao i stalno povjerenje koje je kompanija izgradila među svojim korisnicima. Ovo povjerenje temelji se na dosljednoj kvaliteti usluga, sigurnosti i inovacijama. Payten je svjestan da su ljudi ključ uspjeha. Zaposleni su najvažniji resurs kompanije, a ulaganje u njihove vještine, edukaciju i razvoj doprinosi ne samo boljoj organizaciji, već i stalnom unaprjeđenju usluga i proizvoda. Kompanija se ponosi i svojim kontinuiranim ulaganjima u edukaciju klijenata, stvarajući platforme za podršku i obuku. Koja su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Moja očekivanja od Paytena u budućnosti su ambiciozna i usmjerena na dalji rast, inovacije i održavanje visokih standarda u industriji platnih rješenja. Očekujem nastavak širenja tržišnog udjela, ne samo lokalno, već i regionalno. Planiramo proširiti našu prisutnost na osnovu novih inovativnih rješenja, istražujući prilike za ekspanziju i pozicioniranje kao ključni igrač u globalnoj industriji platnih sistema. Sigurnost transakcija i zaštita podataka korisnika biće i dalje ključna. Nastaviti ćemo ulagati u sigurnosne protokole, kako bismo bili u skladu sa svim globalnim regulativama u oblasti zaštite podataka. Ovaj aspekt će ostati jedan od naših glavnih fokusa kako bismo očuvali povjerenje naših klijenata i partnera. Smatram da će ulaganje u ljude biti ključni faktor u daljem uspjehu Paytena, jer motivisani i dobro obučeni zaposleni omogućavaju postizanje visokih performansi i inovacija. Payten će nastaviti sa usmjeravanjem svojih aktivnosti prema održivosti i odgovornosti prema društvu. Razvijanje proizvoda i usluga koji doprinose ekološkoj, društvenoj i ekonomskoj odgovornosti postaćemo važan dio našeg poslovanja u budućnosti. Ukratko, moja očekivanja su da Payten bude lider u inovacijama i održivosti u industriji platnih rješenja, s fokusom na dalji rast, sigurnost, i razvoj zaposlenih, čime ćemo nastaviti pružati vrijednost našim korisnicima i partnerima. Koliko su na ljestvici u Paytenu visoko ljudski resursi? – Ljudski resursi su ključni za uspjeh svakog preduzeća, a u Paytenu to posebno naglašavamo. Verujem da su naši zaposleni najvažniji resurs, jer njihova stručnost, motivacija i kreativnost direktno utiču na kvalitet naših usluga i proizvoda. Ulaganje u ljude i edukaciju je jedan od naših ključnih prioriteta, i smatram da je to temelj koji omogućava kontinuirani rast i inovacije. Kako uopćeno gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – Industrija platnih rješenja i digitalnih finansijskih usluga u kojoj Payten
Krešimir Bodrožić, direktor bh. firme koja radi i za svjetske autokompanije: Pravimo i što drugi ne mogu

N. DEMIROVIĆ Tomas i Krešimir Bodrožić su braća iz Njemačke, čije porijeklo vodi iz Crikvenice u Hrvatskoj, a danas važe za uspješne biznismene koji imaju uspješnu kompaniju i u našoj zemlji. Njihova firma Tikt Manufaktura, smještena u Bosni i Hercegovini, specijalizirala se za proizvodnju visokopreciznih metalnih dijelova, koji se koriste i u luksuznim automobilima. Između ostalih, Tikt opskrbljuje Porsche i Mercedes AMG, a to što ovi divovi autoindustrije koriste njihov rad, najbolje govori o kvalitetu onoga što proizvodi Tikt. U razgovoru sa direktorom kompanije Krešimirom Bodrožićem govorili smo o njegovom zanimljivom poslovnom putu, ulasku na bh. tržište, kompaniji, planovima, saradnji s velikim kompanijama… Kako je tekao Vaš poslovni put? – Ja sam rođen u Njemačkoj, a roditelji su mi iz Hrvatske. Živio sam jedno vrijeme u Njemačkoj dok sam išao, a u prvi razdred osnovne škole krenuo sam u Crikvenici na predivnom Jadranu gdje imam kuću. Kada sam imao 13 godina vratili smo se u Njemačku, na sjever gdje sam završio gimnaziju. Potom su se roditelji sjetili da se preselimo u Bavarsku i tu je onda krenuo i moj poslovni put. U Bavarskoj nisam odmah mogao naći mjesto na fakultetu. Umjesto da izgubim godinu, odlučio sam se završiti neki zanat, da bar imam nešto i ukazala mi se prilika da u jednoj jako maloj kompaniji završim za trgovca, za veletrgovinu i vanjsku trgovinu. Firma se bavila čisto export-import i bili smo samo šef i ja i radili smo različite projekte u Keniji, Nepalu, Kini i drugim zemljama po svijetu i ja sam uspio zanat sa tri godine, skratiti na dvije, pošto sam već završio gimnaziju, ali zahvaljujući dobrim ocjenama skratili su mi na godinu i po. Tada sam imao zvanje trgovca i kada sam počeo tražiti mjesto na fakultetu, šef mi je poklonio 10 posto firme da bi me tu zadržao tako da nikad nisam otišao na fakultet ni studirao. Kako je došlo do dolaska u Bosnu i Hercegovinu i šta je to donijelo? – Igrom slučaja smo došli do jednog projekta u Bosni i Hercegovini. Dok smo za Svjetsku banku, bili smo tehnički savjetnici u drvnoj industriji gdje smo dosta firmi u BiH posjećivali i u sklopu nekih međunarodnih kreditiranja smo radili ekspertizu u kojem smjeru bi trebalo ulagati i tako je krenuo i moj put u BiH. Jako često smo bili locirani na području oko Banjaluke i u tom regionu koji je poznat po drvnoj industriji i upoznao sam firmu Čajavec u Banjaluci i tada mi je proradio onaj moj trgovački instinkt. Bio sam s prijateljem koji je završio zanat na jednoj od mašina koju su oni u Čajavecu imali. To je bila CNC glodalica, a u tom trenutku je moje znanje bilo takvo da sam znao šta je glodalica, a šta strugalica. Tu je završavao moj svijet, ali on je bio jedan od glavnih trgovaca i nabavi jedne velika firme koja je radila mašine za testiranje mikročipova koje se sastojke od jako puno pozicija i tu smo krenuli u neku saradnju tada čisto trgovački. U međuvremenu sam zajedno s bratom otvorio firmu Tikt gdje smo tu istu šemu uradili u na sjeveru Njemačke. Brat je tada živio u Frankfurtu i mi smo tamo našli jednog kupca s kojim smo počeli sarađivati uz to da sam ja na jugu imao svog kupca u Bavarskoj. U međuvremenu je moj stari šef išao u penziju i onda smo sve to objedinili, povećalo nam se tržište. Kako je došlo do toga da od trgovine krenete i u proizvodnju? – Kupac nam je rekao da želi da imamo našu proizvodnju. Zapazili su da trgovački posao jako dobro radimo, da sve to znamo jako dobro organizirati, ali da su nam jako često vezane ruke jer smo ovisni o nekom drugom. Znači ako na nekom tržištu treba jako brzo reagovati, onda smo uvijek bili ovisni o volji nekog od dobavljača i mi smo onda 2024. osnovali Tikt Manufakturu u Bosanskoj Gradišci sa pet radnika i četiri mašine. Krenuli smo sa proizvodnjom, a taj kupac iz Njemačke nam je dvije trećine svega i finansirao, a taj kredit smo u roku do dvije godine vratili i ostalo je bila priča koja nas je u međuvremenu dovela do 72 radnika. Šta je Tikt gdje je danas na tržištima? – Danas je to kompanija koja se specijalizirala na obradu svih metala i nemetala putem CNC mašina, što znači CNC glodanje i tokarenje. Jako smo zastupljeni na njemačkom govornom području i specijalizirali smo se na komplikovane komade, male serije, gdje je traženo što više znanja i što više ruku zato jer smo jednostavno shvatili da je konkurisati s nekim visokoproduktivnim mašinama koje se proizvode i negdje u Aziji i gdje je radna snaga još jednom jeftinija, nešto što mi ne trebamo pokušavati. Ostali smo u ovom segmentu gdje je traženo znanje i vidjeli smo priliku da to bude naša posebnost. Naša posebnost je da kada 90 posto firmi kaže da se to ne može napraviti, to za nas počinje biti stvarno zabavno, gdje mi onda sebi uzmemo vrijeme i kažemo da ćemo mi to savladati pa čak i po cijenu da smo sa tim poslom napravili minus. Znamo da smo tu tehnologiju savladali i u slijedećem poslu smo onda na konju. Koliko je teško imati saradnju sa velikim kompanijama poput Porschea i drugim evropskom gigantima? – Najveća prepreka je što oni očekuju jako puno papirologije. Tu je jako puno normi, jako puno usklađenih procesa unutar firme i to je za jednu malu firmu, a mi smo sa 72 radnika još uvijek mala kompanija, jako teško za ostvariti. Imamo kupaca kojima mi brže mi završimo komade nego što se stigne papirologija napraviti. Ustvari, jako često imamo situaciju da brže završimo, nego što je kupac u stanju nama poslati zvaničnu narudžbu za te iste komade. Došli smo do te faze. Pošto smo u segmentu tih specijalnih dijelova, zna se da radimo i za autoindustriju, radimo i mašinsku industriju, ali u autoindustriji je to jako specifično. Očekuje se da se određene procedure i norme drže pod kontrolom i da se stvarno