Tahir Taslaman, direktor Sarajevske berze za Marx.ba: Rezultati su ohrabrujući, a postoji prostor za napredak
Nermin DEMIROVIĆ Tahir Taslaman je avgustu prošle godine došao na čelo Sarajevske berze, nakon što je ranije bio bio izvršni direktor Berze. Radi se o čovjeku s više od 20 godina iskustva u integraciji ekonomije i Informacionih tehnologija u funkciji razvoja tržišta kapitala. S vizijom usmjerenom na inovacije, predvodio je brojne ključne projekte berze u vidu digitalizacije berzanskih procesa kako bi se poboljšala efikasnost i sigurnost poslovanja. U razgovoru za Marx.ba Taslaman je govorio o onome što bi trebala biti Sarajevska berza, rezultatima, strategiji, razvoju privrede u našoj zemlji… Šta je po Vama glavna misija Sarajevske berze? – Glavna misija Sarajevske berze jeste da pruži transparentno, efikasno i sigurno okruženje za trgovinu vrijednosnim papirima, čime omogućava povezanost investitora i kompanija. Na taj način direktno doprinosimo razvoju tržišta kapitala i cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine. Iako tržište još nije dostiglo puni potencijal, nastojimo da gradimo temelje za dugoročno povjerenje i stabilan investicioni ambijent. Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima Sarajevske berze u prošloj godini? – Možemo reći da su rezultati iz 2024. godine u određenim aspektima ohrabrujući, ali još uvijek postoji značajan prostor za napredak. Ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi u 2024. godini iznosio je 785,7 miliona KM, što predstavlja 51,69 posto ukupnog prometa na berzama u Bosni i Hercegovini, a u sklopu 3.090 transakcija prometovano je više od 7,3 miliona vrijednosnih papira. Rezultat ovog prometa predstavlja i činjenica da je putem infrastrukture Sarajevske berze u 2024. godini uspješno realizirana 21 javna ponuda, ukupne vrijednosti 736,5 miliona KM. Međutim, upravo ova brojka otkriva ključni izazov – iako je ukupan promet solidan, njegova struktura pokazuje da se većina aktivnosti odnosi na primarno tržište, dok je sekundarno tržište još uvijek relativno plitko. Na primjer, na redovnom tržištu najveći udio u prometu imao je segment Slobodnog tržišta ST1, sa 62,45 % udjela, dok je Kotacija privrednih društava, fondova i obveznica ostvarila znatno manji udio. Sekundarno trgovanje dionicama na kotaciji, iako prisutno, još uvijek ne odražava potencijal tržišta koje želimo izgraditi.Pozitivne primjere u oblasti primarnog tržišta osim emisije vrijednosnih papira Federacije BiH svakako predstavljaju emisije obveznica ASA Finance i ASA Banke u iznosima 30 miliona i 60 miliona KM, koje su uspješno realizovane putem Sarajevske berze, uz visok nivo interesa investitora i transparentno sproveden proces, čime su potvrđene mogućnosti domaćeg tržišta kapitala za prikupljanje značajnih sredstava kroz instrumente dugoročnog finansiranja. Ipak, ono što nas ohrabruje jeste rast vrijednosti ključnih indeksa. SASX-10 je porastao za 17,36 %, SASX-30 za 15,23 %, a SASX-Fundamentals (SASX-FN) za 18,78 %., a rast je nastavljen i u ovoj godini. Ovi pokazatelji signaliziraju povećano interesovanje investitora i rast vrijednosti najkvalitetnijih kompanija. Ono što također možemo istaći je rast broja kompanija koje ostvaruju pozitivan finansijski rezultat što je svakako dobar signal za investitore. Naš glavni fokus za naredni period je upravo ojačavanje sekundarnog tržišta. Vjerujemo da će dalji razvoj primarnih emisija – IPO-a i javnih ponuda kompanija, kantona i općina – posljedično dovesti do povećanja likvidnosti i aktivnosti na sekundarnom tržištu, što je dugoročno od suštinske važnosti za jačanje i dinamiku tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini. Koji su najveći uspjesi Sarajevske berze u posljednjih nekoliko godina? – Moramo biti realni i reći da je tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i u većini zemalja u regionu, prolazilo kroz fazu stagnacije. Promet je bio relativno nizak, a broj novih emisija ograničen. Međutim, ovo nije izolovan slučaj – riječ je o širem regionalnom trendu uslovljenom ekonomskom neizvjesnošću, globalnim krizama i ograničenom kulturom investiranja. S obzirom na to da su uglavnom sve berze u regionu proistekle iz procesa privatizacije, bilo je za očekivati da će vremenom doći do konsolidacije vlasništva u kompanijama čijim vrijednosnim papirima se trguje, a time i do smanjenja broja slobodnih dionica u opticaju. Taj trend je između ostalog imao direktan utjecaj na pad likvidnost tržišta. Uprkos tome, Sarajevska berza je uspjela da održi stabilno poslovanje, kontinuirano radi na unaprjeđenju trgovinske infrastrukture, digitalizacije i povećanju transparentnosti. Također, intenzivirali smo napore na polju edukacije i promocije tržišta kapitala, te radimo na stvaranju preduslova za nove listinge i širenje investicijskih opcija. Vjerujemo da su upravo ovi temelji ključni za narednu fazu rasta i razvoja tržišta. Koje su strategije za dodatni razvoj SASE u narednim godinama? – Strategija razvoja Sarajevske berze usmjerena je na jačanje tržišne likvidnosti, proširenje baze investitora, modernizaciju tržišne infrastrukture i edukaciji učesnika i šire javnosti. Ključni prioritet nam je stvaranje boljih uslova za inicijalne javne ponude (IPO) domaćih kompanija kroz jednostavniji proces emisije dionica ili obveznica, kako bi tržište postalo atraktivnije i dinamičnije. Smatramo da je između ostalog razvoj primarnog tržišta najefikasniji način za proširenje ponude instrumenata i dugoročno oživljavanje sekundarnog trgovanja.Također, radimo na digitalizaciji procesa – kako unutar same Berze, tako i u komunikaciji sa članovima berze i investitorima. Kontinuirano razvijamo alate koji će omogućiti jednostavniji pristup tržišnim podacima, finansijskim pokazateljima i analizama, čime želimo unaprijediti investicijsku kulturu i donošenje odluka na osnovu relevantnih informacija. Kako Sarajevska berza doprinosi razvoju privrede Bosne i Hercegovine? – Berza nudi kompanijama alternativu za prikupljanje kapitala putem emisije dionica ili obveznica, što je posebno važno u periodima kada klasični izvori finansiranja nisu dovoljan odgovor na razvojne potrebe. Istovremeno, proces izlaska na berzu zahtijeva veću transparentnost i odgovornost, što pozitivno utiče na korporativno upravljanje i profesionalizaciju domaćeg privatnog sektora. Na taj način indirektno jačamo ekonomsku strukturu zemlje. Koje su najveće prepreke za rast tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini i kako ih prevazići? – Među ključnim preprekama su neadekvatan nivo finansijske edukacije šireg kruga potencijalnih investitora, ograničeno povjerenje u tržište kapitala, kompleksan regulatorni okvir i nedovoljna promocija prednosti investiranja putem berze. Rješenje vidimo u koordiniranom pristupu – kroz edukaciju, modernizaciju regulative, porezne podsticaje za investitore i jačanje institucionalne podrške razvoju tržišta. Radimo i na podizanju standarda izvještavanja kako bi investitori imali kvalitetne i pravovremene informacije. Koliko se radi na edukaciji i stručnom osposobljavanju kadrova vezano za poslove na berzi? – Edukacija kadrova u širem smislu jedan je od ključnih prioriteta Sarajevske berze. Kroz saradnju s regulatorom, univerzitetima i tržišnim učesnicima planirali smo u narednom periodu organizaciju online edukacija, seminara i radionica s
Ivan Bešlić, suvlasnik platforme Sofascore za Marx.ba: Prisutni smo u gotovo svim zemljama svijeta
Nermin DEMIROVIĆ Sofascore je pružatelj naprednih sportskih uvida poznat i afirmisan daleko van granica naše regije, iako je sjedište u Hrvatskoj. To nije običan sakupljač osnovnih podataka, a treba reći da platforma nema nikakvu vezu s kladionicama. Kako je jednom rečeno, Sofascore vrijednost podataka vidi u potencijalu da ukažu na određene prilike ili rizike onima kojima je to bitno, kako bi uspješno provodili upravljanje promjenama. Sport je itekako biznis, a u biznisu su informacije sve, tako da je jasno kakvu ulogu i na poslovnom planu mnogih klubova i asocijacija može imati ova kompanija. Ivan Bešlić, predsjednik Upravnog odbora CISEx-a (Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera), ujedno je i suvlasnik Sofascorea, platforme koja ima 30 miliona mjesečnih korisnika govorio je u ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba. Kako biste definirali šta je Sofascore? – Sofascore je mnogo više od obične aplikacije za praćenje sportskih rezultata. Mi smo globalna sportska platforma koja sportskim entuzijastima pruža detaljne podatke, analitiku i statistiku u stvarnom vremenu. Naša filozofija se temelji na ideji da “svaka utakmica broji” – bez obzira na ligu, sport ili razinu natjecanja. Kroz inovativne podatkovne prikaze i napredne metrike, pomažemo ljubiteljima sporta, klubovima i igračima da steknu dublji uvid u izvedbu na terenu. Gdje je Sofascore danas i koji je obim poslovanja? – Danas je Sofascore jedna od vodećih sportskih platformi u svijetu, s više od 30 miliona mjesečnih korisnika i prisutnošću u gotovo svim zemljama svijeta. Nudimo praćenje rezultata i statistike za više od 25 sportova, uz podatke koji dolaze u stvarnom vremenu. Naš fokus nije samo na najvećim svjetskim ligama i igračima, poput Mbappéa, nego želimo da svako može pronaći svoj lokalni klub na našoj platformi. Niže i amaterske lige su nam jako važne jer svaki sportski entuzijast ima svoj lokalni klub za kojeg navija od najmlađih dana, a koji se često mogu popratiti samo na raznim Facebook grupama ili aplikacijama za dopisivanje. Mi im dajemo platformu koju prate milioni. Gdje vidite prednost kompanije u odnosu na konkurenciju? – Sofascore nudi jedinstvenu analitiku i napredne metrike, poput Sofascore ocjene, koje omogućuju objektivnu procjenu performansi na temelju detaljnih statističkih modela. Na temelju Sofascore ocjene kreirali smo i trofej kojeg dodjeljujemo najboljim igračima iz 50 liga širom svijeta. Player of the Season nagrada tako je završila na policama mnogih poznatih igrača koji su svojim performansama dokazali da su najbolji. Neki od njih su: Messi, Mbappé, Bellingham, Mierez, Kanga… Osim toga, Sofascore je jedan od rijetkih igrača u industriji koji je ostao neovisan, dok se većina naših konkurenata prodala raznim fondovima. Kako vidite Sofascore u budućnosti? – Vidimo Sofascore kao centralnu platformu za sportsku analitiku i iskustvo praćenja sporta. Tehnološki napredak, posebno u domeni umjetne inteligencije i strojnog učenja, omogućit će nam dublju analizu i personalizaciju sadržaja za korisnike. Cilj nam je svaku utakmicu na svijetu koja ima suca na terenu dodati u Sofascore. To je ambiciozan plan, ali mi idemo u tom smjeru. Osim toga, na našu budućnost utječe i evolucija u svijetu sporta, pa tako imamo prvo svjetsko nogometno prvenstvo u SAD iduće godine, što za nas znači vrijeme za nove iskorake. Šta je za vas najbitnije kada se govori o ljudskim resursima? – Ljudi su srž našeg uspjeha, a mi smo fokusirani na organizaciju. Iako tehnologija napreduje galopirajućim tempom i danas developeri mogu generirati kod nikad brže uz pomoć AI alata, shvatamo da je ljudima potrebno vrijeme za prilagodbu. Smatramo da se inovativnost, kvalitetna komunikacija i razmjena ideja događaju licem u lice, stoga su naši uredi i dalje puni ljudi, a ne praznih stolova. Bitno nam je imati ljude koji dijele strast prema sportu i tehnologiji, ali i koji su spremni neprestano učiti i rasti zajedno s kompanijom.
Dalila Kadić, Coca-Cola HBC B-H Sarajevo: Vjerujemo da smo za strastvene i ambiciozne ljude najbolja kompanija u BiH
Marx.ba Nedavno je Coca-Cola HBC B-H Sarajevo proglašena poslodavcem prvog izbora u FMCG kategoriji u BiH. Riječ je o redovnom istraživanju portala mojposao.ba o najboljim poslodavcima u Bosni i Hercegovini, koje je obuhvatilo stavove više od 35.000 anketiranih u BiH. Istraživanje je ove godine provedeno po novoj metodologiji a liderska pozicija u ovoj kategoriji ponovo je pripala Coca-Coli HBC B-H Sarajevo. Ovo je i povod za razgovor s Dalilom Kadić, HR business partnericom u kompaniji. Radite u odjelu Ljudskih potencijala, šta mislite da je ključno za ovaj uspjeh? – Mi smo već godinama dobro pozicionirani na ovakvim izborima, što najviše govori o dugogodišnjoj predanosti kompanije da bude izvrsno mjesto za rad. Što znači biti dobar poslodavac? Postoje osnovni zadaci svake kompanije – omogućiti zaposlenicima primjerena primanja, radno mjesto koje je sigurno, osigurati korektne međuljudske odnose. Zatim postoje one kategorije kojima teže izvrsni poslodavci, a tu govorimo o razvoju potencijala svakog zaposlenika, prilikama za razvoj karijere, dostupnosti edukacija, prijenosu najboljih međunarodnih praksi, stvaranju okruženja koje je inspirativno… To je ono na šta smo najviše ponosni jer Coca-Cola HBC B-H Sarajevo to zaista nudi svojim zaposlenicima. Pored priznanja za najpoželjnijeg poslodavca u FMCG sektoru, u prošloj godini, naša HR praksa koja se bavi edukacijom i razvojem komercijalista, izabrana je među 5 najboljih praksi u BiH. Neke od naših praksi možda i ne promoviramo dovoljno, jer kod nas se podrazumijevaju, ali smo shvatili važnost da javnost i potencijalni zaposlenici znaju koje su naše vrijednosti, šta nudimo i što mogu očekivati. Mislim da smo po mnogim stvarima jedinstveni u BiH i važno nam je da pokažemo da nemamo samo sjajne brendove, nego smo i kompanija koja konstantno teži da ponudi više. Često čujemo o prilikama za rast karijere – što to zapravo znači za nekog tko počinje raditi u Coca-Coli? – To znači da netko tko se pridruži timu može svoje ambicije za napredovanjem ostvariti ne samo unutar odjela u kojem je zaposlen, pa čak niti samo unutar Bosne i Hercegovine. Najponosniji smo na činjenicu da je veliki broj kolega koji su trenutno na rukovodećim pozicijama, karijeru započeli kao pripravnici ili učesnici na jednom od naših programa za mlade. Kroz dugi niz godina, rasli su zajedno s kompanijom, učili i razvijali se, bez potrebe da iskustvo steknu izvan kompanije u kojoj su počeli karijeru. Ono po čemu smo specifični na BH tržištu je i prilika da, ukoliko želite, karijeru možete nastavite unutar Coca-Cole HBC u Evropi i svijetu, pa tako trenutno imamo kolege u Egiptu, Nizozemskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama svijeta. Što biste rekli nekome tko želi doći raditi u kompaniju, kako se zaposliti u Coca-Coli u BiH? Na koje pozicije najviše zapošljavate? – Uvijek svima preporučujem da prate našu web stranicu. Na njoj se može vidjeti koji su aktuelni oglasi, kako za poslove koje tražimo u Bosni i Hercegovini tako i za oglase koji su aktuelni za cijelu regiju. Najveći broj naših oglasa se odnosi na zapošljavanje radnika u proizvodnji, ali uvijek smo u potrazi za perspektivnim ljudima, koji žele da se razvijaju u internacionalnom okruženju. Često na primjer dobijemo pitanje koliko neko mora imati iskustva da bi se zaposlio kao komercijalista u Coca-Coli. Tu želim istaknutida ne morate nužno imati iskustvo u tom polju, pa su tako mnoge naše kolege na terenu karijeru počeli kao konobari ili radnici u marketima, gdje su stekli sjajno iskustvo “sa druge strane” i to znanje iskoristili u poslu komercijaliste koji svakodnevno obilazi upravo kafiće, restorane i markete. Koliko zaposlenika radi u kompaniji, kakve sve poslove? – Imamo skoro 300 zaposlenika u Bosni i Hercegovini, koji rade najrazličitije poslove. Osim snažne prodajne organizacije, koja je možda najvidljivija, jer ih ljudi prepoznaju na terenu, primjećuju u trgovinama i kafićima; postoji i velik broj zaposlenika u našoj punionici u Sarajevu, kao i različite kolege koji rade poslove u drugim službama. Pored toga, imamo i kolege čije funkcije nisu vezane samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za cijelu poslovnu jedinicu Adria, koja zajedno sa BiH, obuhvata i Sloveniju i Hrvatsku. Nedavno ste potpisali i Sporazum o suradnji sa Samostalnim sindikatom zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini Bosne i Hercegovine? – Tako je, početkom februara potpisan je prvi Sporazum o uslovima i načinu saradnje između naše kompanije, Samostalnog sindikata PPDIVUT BiH i Sindikalne organizacije Coca-Cole HBC B-H Sarajevo. To je još jedan značajan korak u izgradnji redovnog socijalnog dijaloga i unapređenju odnosa između nas kao poslodavca i sindikata. Ovo će biti sjajan dodatak praksama koje već imamo, kao što su ankete o zadovoljstvu i redovni kvartalni sastanci sa svim radnicima. Dijalog i razgovor sa predstavnicima Sindikata, ali i Radničkog vijeća koje imamo u kompaniji, svakako osiguravaju da uvijek imamo pravovremene informacije o potrebama radnika.
Semir Spahović, direktor Korpe za Marx.ba: Od startupa do ozbiljne kompanije za pet godina
Nermin DEMIROVIĆ Korpa je platforma za dostavu raznih vrsta proizvoda, namirnica, hrane i slično. Kupci mogu iz udobnosti svog doma, posla ili nekog drugog mjesta putem mobilne aplikacije koja je brza i besplatna, naručiti bilo koji proizvod iz ponude. Radi se o bh. kompaniji koja je svoj put počela kao startup, a u godinama za nama se razvila u respektabilnog igrača na tržištu e-commerca. S ponosom u ovoj kompaniji govore o putu koji su prošli, a isto tako naglašavaju da imaju razloga biti zadovoljni onim što je do sada ostvareno. U razgovoru za Marx.ba, Semir Spahović, generalni direktor kompanije Korpa, govorio je o trenutnom mjestu na tržištu, odnosu prema partnerima i uposlenima, planovima… Kako Korpa živi u dinamičnom tržištu dostave hrane i koliko ste zadovoljni pozicijom na tržištu? – Kao što svi znamo Korpa je bosanskohercegovački domaći brend koji je iz jednog startupa prerastao u jednu ozbiljnu kompaniju koja se na samom početku borila za svoj put na tržištu. Već pet godina smo na tržištu, a u međuvremenu smo toliko ojačali i narasli da smo došli do prilike da otvorimo i prodajnu franšizu za Sjevernu Makedoniju. Sada imamo i svoje sjedište u Skoplju, gdje radimo veoma uspješno već dvije pune godine i krajem prošle godine smo otvorili još i grad Tetovo u Sjevernoj Makedoniji. Korpa na tržištu ima, po našem mišljenju i mnogim nalazima, nelojalnu konkurenciju, ali mi čvrsto i dalje držimo svoj put i konkurentni smo na bh. tržištu. Šta je ključno za dobre odnose sa partnerima čije proizvode dostavljate? – Ključ uspjeha u komunikaciji i odnosu sa našim partnerima je recept koji smo primijenili od samog početka gdje su naš prodajni tim, ali i svi ostali članovi naše ekipe dali svoj maksimalan doprinos i stavili se na raspolaganje partnerima. To je onaj pravi partnerski odnos, gdje sve potrebe, probleme, zahtjeve i upite od naših partnera mi instant u live vremenu rješavamo i pomažemo tako da unaprijedimo njihov promet i da uz to poboljšamo i naš promet. Naš prodajni tim radi svakodnevno. Planski i ciljano dnevno obilazimo pet do 10 partnera. Idemo kod njih da vidimo kakva je situacija, jesu li nečim zadovoljni ili nezadovoljni i sve te njihove povratne informacije koje dobijemo ozbiljno shvatamo, a onda studiozno i seriozno pristupamo rješavanju njihovih upita i zahtjeva. Tako da možemo reći da smo unazad pola godine imali jako mnogo ekskluzivnih partnera koji su isključivo s nama radili, neki sada rade i s nama i s konkurencijom, ali mi stojimo na našem putu i vodimo se idealima da svo vrijeme stojimo rame uz rame s našim partnerima i da im budemo na raspolaganju bukvalno 24 sata dnevno. Koji su najveći izazovi s kojima se Korpa trenutno suočava? – I za nas je trenutno najveći izazov odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati jer mi imamo 150 prijavljenih ljudi, koji su na ugovoru o radu i to je znatno povećalo naše fiksne troškove u vidu doprinosa. Ti neki finansijski dijelovi kod nas su već bili izbudžetirani za 2025. godinu, a onda je stigla odluka koja je donesena preko koljena i to nam je poremetilo planove. To su neki izazovi s kojima se susrećemo i radimo na amortizaciji toga, a evo naknadno su došle i neke odluke Vlade, tako da mislim da u konačnici neće biti problem. Naravno, imamo izazove i nelojalne konkurencije, ali mi i dalje dignute glave koračamo naprijed. Kako Korpa stoji sa radnom snagom i koje su prednosti koje nudi Vaša kompanija? – Može se reći da je i radna snaga jedan od izazova. Obzirom da smo mi domaći brend i da smo registrovani za djelatnost kojom se bavimo, imamo 150 uposlenih ljudi i to je naša najveća prednost u odnosu na konkurenciju. Naš akcenat je na kuririma ili kako neki vole reći dostavljačima. Oni su najvrjedniji dio naše lokomotive i mi ulažemo konstantno u njih kroz stimulativna primanja, omogućavanje službenog vozila gdje recimo možemo obezbijediti službeni automobil nekome ko bi htio raditi kao dostavljač. Isto tako imamo 20 električnih mopeda i trenutno imamo popunjene kapacitete radne snage, ali konstantno na nekim tržištima tražimo neka nova rješenja. Osluškujemo kako to rade zemlje u okruženju, pa i s tim izazovom stojimo jako dobro, tako da u budućnosti planiramo neke novitete. Nešto što je do sada neviđeno u e-commerceu. To bi moglo biti polovinom ove godine, ali je još rano da objelodanimo o čemu se radi. Na šta ste posebno ponosni? – Naš najveći ponos je da smo kompanija koja ima dušu u kojoj rade uposlenici od njenog osnivanja pa do današnjeg dana. Evo mogu reći da sam ja došao na samom otvaranju kompanije Korpa gdje sam radio kao prodajni agent, nakon toga sam imenovan za direktora flote i radio na kompletnom dijelu vezanom za kurire i evo trenutno sam generalni direktor, gdje sam imenovan ove godine. Na mom primjeru se vidi koliko kompanija brine i vodi računa o uposlenicima jer kada god imamo priliku da nekoga unaprijedimo iz našeg tima, uvijek ćemo pristupiti tome i nećemo uzeti nekoga eksterno. Držimo se kao porodica, a to je nekako teško u današnjoj situaciji – vidjeti firmu koja tako razmišlja. Ovaj biznis je svima nama bio novi, nismo imali od koga naučiti. Učili smo se zajedno od početka. Prolazili sve izazove i nedaće. Sve probleme smo rješavali zajedno i nekako tim koji stoji rame uz rame sa mnom, to je neki ponos koji bih ja posebno izdvojio. Kada pogledamo na uspjeh, da smo iz jednog startupa došli do preko 700 partnera u državi, da imamo ozbiljne brojke narudžbi na dnevnoj bazi, onda ljudski faktor i taj rast ili progres su nešto što bih izdvojio. Gdje u budućnosti vidite kompaniju? – Uz sve izazove kompaniju u narednom periodu, možda do kraja godine i početka iduće, vidim kao još bolju, još snažniju, svježiju i jaču. S novitetom koji planiramo ćemo upotpuniti ovaj dio e-commercea i ubijeđeni smo da će kvalitetnim i predanim radom sigurno biti jedan bitan faktor na bh. tržištu pogotovo u sferi e-commercea jer naša najveća prednost u odnosu na sve je to što
Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka za Marx.ba: Ostvareni rast govori o snazi naših brendova
Nermin DEMIROVIĆ Sarajevski kiseljak, kompanija s tradicijom dužom od 130 godina, potrošačima nudi kvalitet, tradiciju i inovaciju, prilagođene različitim ukusima. Njegov vodeći brend, Sarajevski kiseljak, prepoznat je kao sinonim za vrhunsku gaziranu prirodnu mineralnu vodu. SARA, negazirana prirodna mineralna voda, u kratkom je roku stekla povjerenje potrošača i postala jedan od njihovih omiljenih izbora širom Bosne i Hercegovine. Osim mineralnih voda, u ponudi Sarajevskog kiseljaka su i popularna bezalkoholna pića, uključujući Sky u tri okusa, Ski, Senzaciju i druge omiljene napitke. Također, Sarajevski kiseljak distribuira proizvode sestrinskih kompanija, Jamnice iz Hrvatske i Mg Mivele iz Srbije, donoseći na bh. tržište renomirane regionalne brendove kao što su Jana, Jamnica i Jana ledeni čajevi. Kako kažu u kompaniji, Sarajevski kiseljak nastoji ponuditi najbolje domaće i regionalne proizvode, uvijek u skladu s potrebama potrošača. Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka, u ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorio je o poziciji ove ugledne kompanije na tržištu, izazovima, planovima, budućnosti… Gdje se danas nalazi Sarajevski kiseljak na domaćem i međunarodnim tržištima? – Sarajevski kiseljak je lider u proizvodnji mineralne vode u Bosni i Hercegovini i snažno prisutan na regionalnim tržištima. U 2024. godini izvezli smo gotovo 30 posto ukupne proizvodnje, a najveći rast bilježimo u Hrvatskoj, gdje su naši brendovi – Sarajevski kiseljak i Sky Cola – već dobro poznati i omiljeni među potrošačima. Naš cilj za ovu godinu je dodatno povećati te brojke. Na domaćem tržištu zadržavamo vodeću poziciju s brendom Sarajevski kiseljak, dok Sky bilježi izvanredne rezultate. Posebno smo ponosni na negaziranu prirodnu mineralnu vodu SARA, koja značajno doprinosi našoj ekspanziji. Prošlu godinu završili smo s rastom u svim kategorijama u odnosu na prethodni period. Posebno me raduje to što smo povećali prodaju za ekvivalent od 1.500 šlepera proizvoda – što znači da smo svakog dana plasirali četiri šlepera više u odnosu na prethodnu godinu. Mislim da ovi podaci sami za sebe govore o snazi naših brendova i povjerenju potrošača. Koji su najveći izazovi na tržištu? – Konkurencija u BiH je izuzetno jaka – više od 80 igrača se takmiči za svoje mjesto na tržištu. Najveći izazov je istaknuti se i zadržati lojalnost potrošača. Također, navike potrošača se mijenjaju, održivost postaje imperativ, a troškovi poslovanja rastu. Ipak, naš ključ uspjeha ostaje nepromijenjen – vrhunski kvalitet. Potrošači to prepoznaju i cijene, što nam omogućava stabilnost u dinamičnom tržišnom okruženju. Kako vidite stanje i trendove u industriji? – Industrija se ubrzano razvija – fokus je sve više na zdravijim i prirodnijim proizvodima. Potražnja za prirodnim mineralnim vodama i negaziranim pićima stalno raste, dok ekološka ambalaža postaje neizbježna. Digitalizacija i nove tehnologije pomažu u efikasnijoj i održivijoj proizvodnji. Sarajevski kiseljak je među liderima održivih rješenja na tržištu – jedini smo domaći proizvođač koji nudi prirodnu mineralnu vodu u ekološki prihvatljivoj, povratnoj staklenoj boci. Time smanjujemo ambalažni otpad i podržavamo cirkularnu ekonomiju. Ovaj format već čini značajan dio naše prodaje, a planiramo ga dodatno razvijati. U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim regijama postoje specifičnosti koji definiraju publiku. Potrošači u BiH i dalje preferiraju slađe napitke, pa balansiramo između popularnih okusa i zdravijih alternativa. Ipak, prirodne mineralne vode ostaju srž našeg poslovanja i glavni adut na tržištu. Što se tiče ekološke odgovornosti, od aprila 2024. oba naša pogona koriste isključivo zeleni oblik električne energije. Još od 2023. godine u pogonu i skladištu Kiseljak zamijenjena je sva rasvjeta energetski efikasnom LED tehnologijom, dok postupno prelazimo na električne viličare. Pri obnovi voznog parka biramo vozila s višim ekološkim standardima, čime dodatno smanjujemo emisije CO₂ i potvrđujemo našu posvećenost održivom poslovanju. Kakav je potencijal za dalji rast i kakvi su planovi za budućnost? – Industrija bezalkoholnih pića pruža brojne mogućnosti za inovacije, a mi nastavljamo ulagati u nove proizvode i tehnologije. Naša tvornica u Kreševu, gdje se puni voda SARA, igra važnu ulogu u našem budućem rastu. Istovremeno, neprestano razvijamo nove okuse za postojeće brendove, pažljivo prateći želje potrošača i trendove na tržištu. Naš primarni cilj je dodatno učvrstiti poziciju na domaćem tržištu i snažnije se fokusirati na izvoz. Sigurni smo da, uz stručan tim i vrhunsku kvalitetu proizvoda, možemo ostvariti zacrtane ciljeve. Fokus nam je na naše ključne brendove, a posebno ćemo raditi na jačanju pozicije SARA vode kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu. Koliko ulažete u zaposlenike i edukaciju? – Naši zaposlenici su srce kompanije. Zato svake godine povećavamo ulaganja u njihova primanja i profesionalni razvoj. Samo u prošloj godini uložili smo 1,3 miliona konvertibilnih maraka u poboljšanje radnih uslova zaposlenika. Osim finansijskih beneficija, Sarajevski kiseljak kontinuirano radi na unapređenju radnog okruženja i zadovoljstva svojih zaposlenika. Već pet godina zaredom smo među top tri poslodavca u BiH u sektoru prehrane. U 2023. godini zauzeli smo prvo mjesto u ovoj kategoriji, a prije nekoliko dana primili smo informaciju da smo za 2024. godinu zauzeli drugo mjesto. Kada je riječ o edukaciji, kroz program Drive Beyond Excellence, koji provodi Fortenova grupa, naši menadžeri prolaze obuke prilagođene njihovom profesionalnom razvoju. Interna WOW! Akademija (Well of Wisdom) sa 32 trenera osigurava stalnu edukaciju u različitim oblastima. Kombinacijom internih i eksternih edukacija omogućavamo zaposlenicima kontinuirani rast i razvoj. Vjerujem da uspješna kompanija prepoznaje ljude kao svoju najveću vrijednost. Naš cilj je stvoriti radno okruženje u kojem se zaposleni osjećaju cijenjeno, podržano i motivisano da ostvare svoj puni potencijal. Kakav marketinški pristup preferirate i koliko je on važan danas? – Za nas brend nije samo proizvod – on je dio zajednice, kulture i identiteta. Naš marketinški pristup temelji se na tradiciji i društvenoj odgovornosti, jer smatramo da je uloga savremenih kompanija mnogo šira od same prodaje. Danas potrošači žele prepoznati autentične vrijednosti iza brenda, a mi ih gradimo kroz kontinuiranu podršku mladim talentima u umjetnosti i sportu. Kroz kampanju Prekulturna boca, Sarajevski kiseljak je postao platforma za mlade umjetnike, omogućavajući im da izraze svoju kreativnost i budu prepoznati. Na taj način podržavamo umjetničku scenu i istovremeno gradimo prepoznatljiv vizuelni identitet brenda. S druge strane, SARA voda aktivno ulaže u sport, posebno podržavajući mlade talente poput Lane Pudar. Time ne samo da promovišemo zdrav način života, već pokazujemo da vjerujemo u mlade i
Ismir Kurtović, direktor u kompaniji Luk za Marx.ba: Na bh. tržištu ima dosta potencijala
N. DEMIROVIĆ Kako kažu iz bh. kompanije Luk “grijanje zimi, klimatizacija ljeti u svakoj kući i poslovnom prostoru, uz komfor i toplinu suvremeno dizajniranog doma”, je ono čemu teže. LUK je izrastao davne 1985. godine iz zanatske radionice za instalacije sistema grijanja i hlađenja, plinskih instalacija i procesne opreme, u zajedničkom vlasništvu, da bi danas bio kompanija koja sarađuje sa svjetski poznatim brendovima na polju klimatizacije. U razgovoru sa Ismirom Kurtovićem, direktorom prodaje u ovoj uglednoj kompaniji saznali smo šta to Luk može ponuditi danas, s kakvim se problemima susreće ova firma, kako on vidi potencijal bh. tržišta u budućnosti… Gdje je kompanija Luk danas na tržišu? – Mogu da kažem da smo mi zadnjih godina ili bolje rečeno posljednje četiri godine, uspjeli doći do liderske pozicije u klimatizaciji. Mi uspješno radimo dva svjetska brenda. To su Midea i Mitsubishi tako da imamo stvarno kvalitetnu robu, kvalitetne brendove i kvalitetna rješenja koja dajemo našim kupcima, tako da se pravom može reći da je Luk na liderskoj poziciji u Bosni i Hercegovini. Kako gledate na stanje na tržištu u Bosni i Hercegovini? – U suštini tržište u našoj zemlji je sasvim OK. Ja sam pravio neka itraživanja da vidimo koliko mi to imamo pokriveno u Bosni i Hercegovini sa klima uređajima ili generalno sa klimatizacijom, pa sam došao do podatka da imamo oko 20 posto BiH pokriveno tim uređajima, tako da već govori o ogromnom prostoru. Treba naglasiti da se već pet posto od tih 20 posto koje postoje u našoj zemlji treba zamijeniti. To sve govori da postoji jako veliki potencijal tržišta u Bosni i Hercegovini. Koliki je potencijal u našoj zemlji i šta očekujete u budućnosti? – Mi imamo tržište u našoj zemlji, imamo tržište i u regiji, ali imamo i jedan veliki problem u BiH. Evo navest ću jedan banalan primjer. Svaka ozbiljnija kompanija koja radi na klimatizaciji ima svoja predstavništva u Beogradu i Zagrebu. Zbog nedostatka radnih letova ili neodostatka autoputa, ja ne mogu dovesti ovdje nikoga da bude predstavnik u Bosni i Hercegovini. Evo imamo kolege iz Hrvatske, oni u ponudi imaju i deset brendova, zato što svaki taj brend ima svoje ljude. Javiš se i sve se završio. Tako da BiH objektivno ima taj određeni hednikep. Kako stojite sa pronalaskom stručnog osoblja i radnika? – Sada su se stvari oko radne snage pomalo smirile. Ljudi su otišli vani, vidjeli kako sve funkcionira i vratili se jer su vidjeli da nije baš sve vani tako sjajno i bajno. Opet ovog našeg bosanskog vajba nema još nigdje još uvijek. Imamo kvalitetnih i dobrih kadrova, fakultet izbacuje dobre ljude, mi im damo dodatne edukacije, a u planu nam je da pravimo i jedan veliki praktkum ovdje kod nas gdje će dobiti mogućnosti i novi kadrovi, tako da mislim da je taj segment u ovom trenutku sasvim u redu. Kako gledate na trendove u industriji? – Jako brzo se sve mijenja danas. U toku jedne godine dolazi do velikih promjena. Ono što je jako bitno da mi kao kompanija pratimo trendove i u toku smo svih zbivanja kako bi tržištu ponudili najbolje što možemo u određenom trenutku. I zelena tranzicija se prati koliko je to u ovom trenutku moguće, tako da mislim da je trenutno sve OK.
Ivana Štulić, magistra nauka primijenjene pozitivne psihologije: Kako naći balans između poslovnog i privatnog
Nermin DEMIROVIĆ Pozitivna psihologija je strast Ivane Štulić, ugledne stručnjakinje iz Hrvatske, već preko 15 godina. Imala je priliku magistrirati kao MSc in Applied Positive Psychology na Cambridgeu u Velikoj Britaniji. Ona je magistra nauka primijenjene pozitivne psihologije, trener, coach i konsultant, a kako kaže rad s klijentima kroz edukacije, radionice, savjetovanje, coachinge i ples donosi joj veliko veselje i zadovoljstvo. Ugledna psihologinja je za Marx.ba govorila o poslovnom razvoju ljudi, balansu između privatnog i poslovnog, načinima da se postane produktivniji, burnoutu… Koliko je psihologija bitna za poslovni razvoj osobe? – Često mi ljudi na edukacijama za poslovnjake znaju reći, ja nisam psiholog. Svatko ne mora ni biti, ali činjenica je da je poznavanje psihologije i ljudske prirode u poslu vrlo korisno, čak i potrebno. Jer npr. koliko imaš samopouzdanja, kako komuniciraš, kako rješavaš konflikte i prigovore, koliko dobro znaš prezentirati ideje (a ponekad i uvjeriti druge u nju), koliko si discipliniran, koliko optimističan u vezi onoga što planiraš, koliko prilagodljiv kad si suočen s promjenama, koliko dobro (ili ne) podnosiš izazove, kako se ponašaš kad pogriješiš ti, a kako kad griješe drugi i kako općenito radiš s ljudima ili ih čak vodiš – sve ima veze s psihologijom. Također, ta istina vrijedi u kojoj god da si branši. To sam shvatila kad sam sama diplomirala kao inženjer, i bio je dio razloga zašto sam odlučila završiti magisterij iz primjenjene pozitivne psihologije i preusmjeriti karijeru u tom smjeru da radim s tvrtkama i pojedincima koji žele biti uspješniji i zadovoljniji u poslu. Kako naći balans između privatnog života i onog poslovnog, bar kada se radi o načinu razmišljanja? – Da bismo našli balans moramo biti svjesni onoga što nam je bitno, ali i vlastitih mogućnosti i ograničenja. Nismo svi isti. Netko će biti zadovoljan s time da može večeri i vikend u potpunosti posvetiti sebi i obitelji, a mladi roditelj će možda željeti raditi na pola radnog vremena. Bitno je osvještavati vlastite potrebe u različitim razdobljima posla i života i pokušati ih uskladiti. Za očekivati je da će nekad biti potrebno i “zapeti” na poslu i možda i ostajati dulje, ali ako to postane pravilo, prije ili poslije će doći na naplatu. U vidu umora, fizičkih, ponekad i psihičkih problema i manjka konstruktivnog ponašanja. Mi ljudi nismo strojevi – treba nam da punimo baterije redovito pa onda imamo i više za dati. Kako nam psihologija može pomoći da budemo produktivniji? – Pa za početak trebali bismo prakticirati samo-refleksiju, ona nam može pomoći identificirati obrasce – npr. što nam pomaže u koncentraciji, što odmaže, kakvi uvjeti su nam potrebni za rad s najboljim ishodom, koje doba dana je idealno za određeni tip zadataka i sl. Već ako se prema tim saznanjima prilagodimo, možemo si povećati produktivnost. A onda prakticiranje mindfulnessa prema istraživanjima pomaže u povećanoj produktivnosti. Redovitim mindfulness tehnikama možemo smanjiti stres i ojačati naš fokus, a one se u malo vježbe mogu savladati. Veći je izazov biti ustrajan, ali i disciplina je nešto što se uči. Šta je lažna pozitiva i kako se nositi s tim? – Lažna pozitiva je trend koji je u zadnje vrijeme uzeo maha i koji osobno ne podržavam jer je štetan. Podrazumijeva da se samo “pravimo” da je sve u redu i da smo sretni, a ignoriranje problema nikome ne koristi, pogotovo ne dugoročno. Pozitivna psihologija, usprkos nazivu koji možda može zavarati, propagira suočavanje s neminovnim životnim izazovima i izgradnju psihološke otpornosti dok s druge strane ojačava našu dobru stranu života – naše snage, optimizam, ustrajnost, motivaciju i sl.. To je po meni ključ za ispunjen život, ne samozavaravanje da su stvari ružičastije nego što jesu. Kako se suočiti s “burnoutom”? – Burnout je fenomen koji opterećuje pojedinca kao i kompanije i ima dalekosežne posljedice. Osobe koje ga dožive opisuju ga s potpunom iscrpljenosti, mentalnom distanciranosti i manjkom (ponekad i kompletnim) produktivnosti. Ponekad čujete i riječi: “Nemam više ništa za dati.” To je relativno kompleksna pojava do koje najčešće dolazi kombinacijom lošeg radnog okruženja (npr. nerazumni vremenski pritisak, nejasna očekivanja, pretjerano radno opterećenje, nedostatak priznanja ili čak i mobbing) i osobnih karakteristika (perfekcionizam, velika odgovornost, nemogućnost postavljanja granica i sl.). Za svakog pojedinca, kao i za tvrtke važno je uočavati simptome na vrijeme, a oni se mogu poklapati s pretjeranim stresom (iako postoje i neke specifičnosti). Svjedočim tome da u zadnje vrijeme tvrtke sve više ulažu u edukacije vezane uz prevenciju burnouta kako bi se rizici najgorih ishoda ipak smanjili što je dobra praksa. Kako kreirati pozitivno radno okruženje? – Pozitivno radno okruženje je višeslojno, a ono što mu doprinosi su briga o wellbeingu zaposlenika, transparentnost, visoka razina profesionalnosti u komunikaciji, ulaganje u razvoj zaposlenika, posebice lidera, jasna i inspirativna vizija organizacije, gajenje povjerenja, podrške i suradnje i drugo. Veliku ulogu u uspješnom stvaranju takvog okruženja osim vodstva kompanija imaju i svi rukovoditelji koji u velikoj mjeri utječu na to kakva se atmosfera i vrijednosti gaje. Drago mi je vidjeti da sve više kompanija ulaže u stvaranje upravo takve kulture jer ona stvara zadovoljnije zaposlenike, a na kraju i klijente pa i profit. To je win-win za sve uključene.
Damir Šlosel, direktor dm BiH za Marx.ba: Nastojimo osluškivati potrebe naših kupaca, nismo izolirani otok
Nermin DEMIROVIĆ Damir Šlosel, je kako je jednom napisano, čovjek sa dvije adrese. Onom zagrebačkom, ali i aktuelnom sarajevskom. On je već 18 godina na čelu kompanije dm u BiH, a prije dolaska u našu zemlju radio je punu deceniju u dm Hrvatska. Ono što je očigledno jako bitno u njegovom radu je razumijevanje kupaca, razumijevanje zajednice, a sve dobro uklopljeno uz kvalitete zaposlenika i proizvoda. U ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba direktor dm BiH je govorio o onome kako ova kompanija gleda na tržište, kako prate potrebe kupaca, na radnu zajednicu, ali i specifičnosti prostora u kojem kompanija posluje. Kako dm funkcionira u današnjim turbulentmim vremenima? – Mi nastojimo prije svega osluškivati potrebe naših kupaca i našu ponudu oblikovati u skladu s potrebama i očekivanjima naših kupaca. Drugi jako bitan je dio da u svakom pogledu pratimo nove trendove i pokušavamo također i na taj način obezbijediti da budemo prisutni kroz različite kanale. Šta je ono što je sada aktuelno? – Mogu reći da imamo jedan vrlo predočeni i uspješan online shop. Osim toga imamo jednu emisiju dmLIVE koja ide svake srijede i ona nam donosi live interakciju s našim kupcima koristeći nove tehnologije i nove kanale. Mislim da je to veoma važno u vremenim današnjeg poslovanja u industriji kojoj pripadamo. Na šta dm obraća posebnu pažnju? – Nama je vama važno da očekivanja naših kupaca u smislu kvaliteta, prati i prihvatljiva cijena. O tome jako vodimo računa i imamo najpovoljnije cijene na tržištu, a to pokrivamo našim programom “uvijek povoljno” putem kojeg garantiramo niske cijene koje nećemo mijenjati minimalno četiri mjeseca. Kao kompanija važite za privlačnog poslodavca. Koliko polažete na ljudske resurse? – U našem DNA je tako zadano da mi moramo oblikovati u našem radnom okruženju takve uvjete za naše zaposlenike da bi se oni mogli razvijati i rasti u svoj svojoj individualnosti i svim svojim kapacitetima. To je ono što se trudimo postići na svakom tržištu, pa tako i kod nas u Bosni i Hercegovini. Znači stvoriti takve uvjete zaposlenicima da oni osjete tu jednu privrženost poslu koji rade, kolegama s kojima sarađuju i onda će sigurno želja njihova za razvojem uroditi dobrim rezultatima. Kako gledate na segment društvene odgovornisti u kojem je dm izuzetno aktivan? – Mi ne možemo poslovati izolirano. Što se kaže, nismo otok u svijetu, nego smo dio ove zajednice. Kada smo odlučili doći na bh. tržište naša zadaća je bila da spoznamo koje su to specifičnosti i koje su to potrebe, s jedne strane naših kupaca, s druge strane cjelokupne zajednice. Tako da osluškujemo specifičnosti i pokušavamo kroz sve ove godine našeg poslovanja, a preko 18 godina smo tu prisutni, naći one niše, one segmente za koje vidimo da doprinose cijeloj zajednici. Evo pomenut ću jedan segement na kojem smo već neko vrijeme aktivni, a to je unaprjeđenje ženskog zdravlja i na tome ćemo nastaviti raditi.
Enes Dendić, predsjednik EDOM Connect: Sjeverna Afrika pruža veliku šansu bh. kompanijama
N. DEMIROVIĆ Enes Dendić, predsjednik i osnivač kompanije EDOM Connect, već neko vrijeme sa svojim partnerima aktivno radi na diverzifikaciji tržišta kroz saradnju između Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike, s posebnim fokusom na Maroko. U razgovoru za Marx.ba Dendić je govorio o onome što je EDOM Connect, kako gleda na tržište Evrope, ali i Sjeverne Afrike, potencijalu koji ima Maroko, te koje prilike vidi za kompanije iz regiona i Bosne i Hercegovine. Šta je EDOM Connect i koja je prevashodna djelatnost? – Mi smo specijalizovana kosultantska firma koja je počela povezivati DACH regiju, znači Njemačku, Austriju i Švicarsku sa Balkanom, sa našim kompanijama. Naš posao je da povezujemo kompanije. Recimo, dođe nam njemačka kompanija i kaže da im trebaju određene stvari i onda mi gledamo šta možemo naći na Balkanu. Naravno, prvo gledamo šta možemo u BiH, a onda i šta možemo naći u Maroku. Takav je proces. Mi i analiziramo tržište za kompanije, za investitore, savjetujemo kompanije koje planiraju investirati na Balkanu i u sjevernoafričkim zemljama. Šta Vas je opredijelilo da krenete u diverzifikaciju tržišta i spajanje Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike? – Bili smo savjetnici dosta kompanija i prije tri po godine imali smo jedan projekat s njemačkom kompanijom koja je do nas tražila da razmotrimo i analiziramo tržište Maroka i Alžira. Tu smo se zadržali, pogledali detaljno sve i imali smo jako pozitivne impute i vidjeli smo koje su mogućnosti u Maroku. Nakon određenog vremena, kada smo već imali dosta informacija, sa partnerima smo otvorili kompaniju u Maroku. Htjeli smo i tamo napraviti dobar tim i da radimo iz prve ruke i to smo uspjeli. Kako je vrijeme prolazilo vidjeli smo koliko ta regija ima potencijala za naše kompanije sa Balkana. Znači, tu su prilike za automotive industriju, metalnu i drvnu industriju. Ljudi recimo ne znaju da Maroko u jednoj godini napravi preko 700.000 automobila. Oni su lideri u Africi kada se govori o automobilskoj industriji. Koliki je potencijal krije ta regija i šta očekujete u budućnosti? – Nije neobično da naši ljudi s Balkana nisu vidjeli potencijal Maroka i regije, kada to nisu vidjeli ni Nijemci u prvo vrijeme. Nevjerovatan je potencijal i sada iz Evrope idu tamo. Velike kompanije idu prema Africi, posebno Maroku jer je sigurna zemlja. Sa druge strane iznenađen sam da dosta naših političara, ali i biznismena ne shvata kolika je kriza u Njemačkoj i Evropi. Evropa, a pogotovo Njemačka je žrtva jednog geopolitičkog ekonomskog rata između SAD i Kine. Samo kada vidite mjere koje su Amerikanci ugradili kako bi doveli najbolje kompanije iz Evrope. To su milijarde, a oni privlače velike firme i sa poreznim povlasticama, jeftinim kreditima i sigurnim energentima. Tu u blizini znam primjer velike njemačke firme koja je najavila da će otpustiti 17.000 radnika, a dva dana kasnije objavili su da će otvoriti pogone u SAD. Sprema se još velikih kompanija. Puno kapitala je izašlo iz Evrope i sigurno se to ne može vratiti preko noći. Te firme se ne vraćaju tako brzo nazad i sigurno ne treba brzo očekivati poboljšanje tog stanja. Već sada to primijete i naše kompanije, posebno automotive, metalna i drvna industrija, jer su narudžbe manje nego ranijih godina. Kao posebnu priliku naglašavate Maroko, koje su mogućnosti? – Mi moramo tražiti nova tržišta. Idemo tamo gdje idu investitori. Znate kako su davno rekli Amerikanci “pratite novac”. Znači, gdje idu investitori krenite i vi. Kada pogledate samo demografsku sliku u Maroku, onda možete vidjeti i koji je potencijal. Imaju 60 posto populacije ispod 35 godina starosti. To su mladi ljudi koji su željni standarda života koji mi imamo i koji hoće da rade i napreduju. Mi potcjenjujemo neke stvari, pošto nam nekada dolaze njihove izbjeglice, ali to nije prava slika. Njihov kralj je stavio najbolje ljude na najbolje pozicije, imaju luke i zadnjih godina rede veoma dobar posao, a to se najbolje vidi po brojkama što se tiče ekonomije. Jako je bitno reći da je u Maroku prošle godine bilo 17,4 miliona turista, što govori kako se oni razvijaju u svim mogućim privrednim granama. Gdje vidite prostor za kompanije iz Bosne i Hercegovine? – Vidim priliku za automotive industriju recimo. Mi imamo firme koje rade za veoma, veoma dobre kompanije iz Evropske unije, što znači da imaju neosporan kvalitet. Naše kompanije za automotive industriju rade već godinama. Imaju znanje, imaju mašine i sve ono što nam je potrebno za kvalitetan rad. Kada sam predstavio našim partnerima u Maroku neke stvari, neke kompanije iz BiH, oni nisu mogli da vjeruju da se to ovdje radi. Kada samo napravili prezentacije o tome šta mogu naše kompanije i s kim sve rade, svi su bili jako pozitivni. Radimo sada na tome da napravimo neki forum da ljudi iz marokanske industrije dođu u BiH i da sve to vide na licu mjesta. Kakva je saradnja sa bh. kompanijama? – Naše kompanije su polako došle do toga da su svjesne situacije u Evropi. Možda posebno drvna industrija. Recimo, u Maroku se pravi veoma mnogo hotela. Treba naglasiti da će biti suorganizatori Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030. godine sa Šanijom i Portugalom. Odlučili su raditi nove infrastrukturne projekte i nove hotele, gdje ja vidim priliku i za naše kompanije. Ranije smo mi imali razgovore s nekim našim kompanijama, ali nije shvaćeno kao potencijal, a ja ne mogu natjerati nekoga da dođe i da se sam uvjeri. To je dva i po sata leta i tamo se vidi koliko se pravi i radi. Treba naglasiti da mi imamo i izazov kada se radi o vizama. Bh. državljani trebaju ići u Ambasadu Maroka u Hrvatskoj da bi podnijeli zahtjev za vizu, a Marokanci idu u Ambasadu BiH u Španiji kako bi podnijeli zahtjev, iako je mislim kod nas u BiH donesena odluka 2021. godine da se u Maroku napravi bh. ambasada. Nadam se da će se to desiti u dogledno vrijeme, jer i to je jedan vid pomoći privredi koja želi osvajati nova tržišta i da će politika to pokrenuti. Moram reći da nije samo riječ o Maroku, nego i nekim drugim
Jens Ceribašić, direktor kompanije Core: BiH ima potencijal, radom i znanjem možemo stići daleko
N. DEMIROVIĆ CORE kompanija osnovana je 2011. godine i kako kažu, do sada uspješno djeluju u tri poslovne cjeline – razvoj i konstrukcija, softver i informatika, i usluge izrade tehničke dokumentacije. Od samog početka strategija kompanije bila je pratiti tržišne trendove, biti inovativan, imati kompetentan i zadovoljan tim ljudi, biti profesionalan i odgovoran prema poslovnim partnerima, ali iznad svega naš glavni cilj ostaje “dati idejama oblik”, i to takav da za posljedicu dobijamo potpuno zadovoljnog klijenta, poručuju. U razgovoru sa Jensom Ceribašićem, direktorom ove kompanije saznali smo šta je ono čime se bave, ko su im klijenti, kakvim se načelima vode, šta očekuju u budućnosti… Kako je tekao Vaš poslovni put? – Krenuo sam studije u Sarajevu, a u Berlinu sam završio mašinstvo ili kako to zapadna varijanta kaže strojarstvo. Smjer je bio konstrukcije i razvoj, a nakon završetka sam našao posao u Minhenu. Tu sam krenuo bukvalno od osnove, kao konstrukter sam počeo i u jednom preduzeću sam radio osam godina. Veoma brzo sam se razvio u vođu odjela, a onda sam počeo razmišljati da nešto krenem sam. Dvije i po godine sam bio freelancer, a 2011. smo osnovali firmu Core u Sarajevu. Krenuli smo sa pet konstruktera, friških s fakulteta. Neki još nisu bili ni diplomirali u to doba i tako je krenula priča Core. Možete li nam u kratkim crtama predstaviti Core? – Ja sam uglavnom u Minhenu. Naš glavni klijent što se tiče automotiva je BMW. Odmah nakon što smo krenuli te 2011. imali smo i drugu stajnu nogu, a to su oracle aplikacije, gdje su nam klijenti iz državnog i privatnog sektora. Posebno je zadnjih godina pojačan privatni sektor. Ne u BiH, ali u regiji da, a i van regije. U međuvremenu imamo klijente u Saudijskog Arabiji i u SAD. Treba reći da smo 2016. otvorili i Core u Njemačkoj. Gdje je Core danas na tržištu? – Više ću se forusirati na automotive. Oracle biznis je jedna grana koju vodi moj partner, istovremeno i badžo, tako da bi on o tome mogao reći puno više. Što se tiče automotiva mi pokrivamo uglavnom premum proizvođače. Čitava BMW grupacija nam je klijent sa svojim markama BMW, Rolls-Royce i Mini. Bentley nam je klijent, a u međuvremenu preko nekih dobavljača radimo i projekte Porschea, AMG-a, Maseratija… Stvarno smo tu otvoreni, tako da smo veoma vezani za automobilsku industriju. U međuvremenu smo ovdje u Minhenu otvorili još jedan odjel koji više ide u smjeru novih tehnologija, jer vidimo u našem radu i našem životu da nam trebaju novi alati ako želimo da imamo nešto bolje naspram ostalih. Mi smo u digitalnom svijetu. Mi razvijamo ili savjetujemo naše klijente za dijelove u interijeru. Znači, od kokpita, do sjediša, pa i drugih stvari. Koji je projekat trenutno aktuelan? – Trenutno je aktuelan projekat za Bentley. Radimo prednja i zadnja sjedišta, dakle ne dijelove, nego kompletna sjedišta koja su jako kompleksna sama po sebi. Sjedišta su na kraju krajeva intrefejs između putnika i automobila. Tu se gleda i ergonomija i komfor i zakonske regulative u kontekstu pasivne i aktivne sigurnosti i tako dalje. Sve te palete mi pokrivamo, tako da mi kada radimo razvijamo kompletne sisteme, naravno od pojedinačnih dijelova. Koliki je prostor da se napreduje u industriji koja je trenutno u krizi? – Mi stvari ne vidimo kao kritične. Razvijamo se od 2011. godine. Nismo nikada kopirali druge kompanije koje rade slično što i mi i mi smo uvijek tražili neki svoj put. Na kraju krajeva mi kroz ovu krizu i kroz sve što smo radili u prošlosti, vidimo našu šansu. Mi cijelo poslovanje zasnivamo na inovativnosti, novim putevima i definisanjem novih rješenja. Nismo kompanija koja želi kopirati nekoga, jer ako bi pokušali kopirati, ne bi došli daleko. Tako da je ključ u inovativnosti i bitno se nositi sa modernim izazovima današnjeg doba. Kriza jeste u automobilskoj industriji, a istovremeno mi smo uvjereni da će za one koji kvalitetno rade svoj posao, uvijek biti projekata. Sigurno je da je za jednu takvu kompaniju jako bitan stručni kadar. Kako se nosite s tim? – Mi se u Sarajevu s pronažanjem kadra nosimo fantastično. Sarađujemo s Mašinskim fakultetom i tu moram pomenuti profesora Adisa Muminovića. Mi nudimo studentima Mašinskog fakulteta i praksu kod nas u Sarajevu, a to nam isto tako daje šansu da vidimo i testiramo te mlade ljude koji nama odgovaraju. Moram priznati da smo malo teški u kontekstu naših zahtjeva. Malo veći su naši zahtjevi, nego što to fakultet izbaci, ali moram, reći da su studenti zadnjih godina sve bolji i bolji i mi se stvarno ne možemo požaliti na rad Mašinskog fakulteta. Želim im da samo nastave u tom smjeru. Dokle se stiglo sa projektom električnog skutera koji je radio Core? – Taj električni skuter je imao par poruka. Nije to samo pokušaj da mi nešto postavimo. Kada smo krenuli s tim projektom, htjeli smo da to predstavimo kao jedno rješenje za budućnost. Imamo Sarajevo, primjera radi, sa veoma lošim kvalitetom zraka. Naša je želja uvijek bila da nešto ponudimo tržištu i na kraju krajeva odlučili smo se za električni skuter. Nismo išli na recimo neki hyperautomobil kao neki startup ili nešto drugo, već je odluka bila da idemo na ovaj malo masovniji projekat. Prototipom smo htjeli pokazati šta je moguće u BiH razviti i da mi nismo samo država šuma i prirodnih bogatstava, nego i znanja i inteligencije. Nadam se da nam je ta poruka donekle uspjela, ne samo u državi nego i van nje. Projekat je koncept i prototip koji se može voziti. Znači nije bio samo za pokazivanje, a da se poslije toga odnese. Sada smo u fazi traženja investitora koji bi s nama išli u serijsku proizvodnju. Elatrični skuter je imao za cilj pokazati i potencijal BiH. Kako gledate na tu temu? – Potencijal BiH je ogroman. Potencijali postoje i mislim da je potrebno vratiti neke vrijednosti. Trebamo vjerovati sa se radom, inovacijama i znanjem može itekako daleko dobaciti. Ne samo BiH, nego i cijela regija se bavi nekim stvarima – da bitnim stvarima,