Rekordna prodaja novih automobila u Bosni i Hercegovini
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Tržište novih automobila u junu donijelo je nekoliko istorijskih rekorda koji potvrđuju da je flotna prodaja i dalje glavni pokretač tržišta. Iako polovni automobili i dalje imaju apsolutnu dominaciju u ukupnim registracijama, juni je obilježila prodaja s rekordna 1.494 nova vozila. Prošli mjesec, prvi put je registrovano čak 9.284 putničkih i lakih komercijalnih vozila koja zadovoljavaju Euro 5 i Euro 6 emisione norme, a odnos između ekoloških standarda je skoro izjednačen. Još jedan zanimljiv pokazatelj govori o blagom podmlađivanju voznog parka, mada je sve skupa daleko od realnog podmlađivanja. U junu je po prvi put registrovano više novih vozila proizvedenih 2026. godine (1.174 primjerka) nego polovnih automobila iz 2011. godine (1.084), koji su godinama najzastupljenije godište među prvi put registrovanim vozilima u Bosni i Hercegovini dospjelim iz uvoza. Na konto pogona na “junsko gorivo” dostignuta je prošlogodišnja kumulativna prodaja, s obzirom na to da je u razdoblju januar-maj tržište bilo u padu u poređenju s istim periodom lani. Međutim, treba imati na umu da je ova brojka dobrim dijelom generisana zahvaljujući potrebama namijenjenim pravnim licima. To se prije svega odnosi na rent-a-car servise, kompanije, taksi preduzeća i državne službe i da će se dobar dio preliti i u idući mjesec. Istovremeno, vrijeme Svjetskog fudbalskog prvenstva donijelo je kolektivne akcije i kampanje, pa su i građani lakše driješili kesu i nabavljali nove automobile tamo gdje su bili primamljiviji popusti i uslovi. Takođe, pored Toyote i KGM-a, od ove godine i Suzuki i Renault privlače kupce 10-godišnjom garancijom. Dakle, još jednom se potvrdilo pravilo, kada trgovci spuste cijene i privuku kupce, prodaja itekako ide. Shodno tome, struktura kupaca još jednom potvrđuje da tržište novih automobila u Bosni i Hercegovini prije svega pokreću kompanije. Pravna lica u junu su učestvovala sa 57,5 posto svih registracija novih putničkih vozila, dok su fizička lica činila 42,5 posto. Kada je riječ o privatnim kupcima, Toyota je zadržala lidersku poziciju. Gotovo svako šesto novo vozilo registrovano na fizičko lice nosilo je oznaku japanskog proizvođača, čime je Toyota još jednom potvrdila status najpoželjnijeg izbora među građanima, mada procentualno visoko kotiraju i Hyundai i Suzuki. Na tržištu novih automobila Škoda je zadržala uvjerljivo prvo mjesto bez ozbiljnog konkurenta. Tokom juna registrovano je više od 300 novih vozila ove marke, čime je dodatno povećana prednost u odnosu na konkurenciju. Škoda je za šest mjeseci prodala više nego sljedeća dva pratioca zajedno (Volkswagen i Toyota) i to govori o snazi češkog brenda koji i u regiji predvodi prodajne liste. Istovremeno, sa novih 126 registracija, Octavia je ostala najtraženiji model u BiH s kojim kupci prkose SUV trendu. Od ostalih proizvođača, najbolji mjesečni rezultat ostvarili su Volkswagen, Toyota, Renault, Dacia i Opel, pri čemu su Renault i Dacia prvi put premašili granicu od 100 registrovanih vozila u jednom mjesecu. Takvom rezultatu značajno su doprinijele isporuke vozila rent-a-car kompanijama, ali i taksi flotama, među kojima se posebno ističe Dacia Logan koji je sa 25 primjeraka ekonomične verzije s plinskom instalacijom podmladio banjalučki Patrol Taxi. Posmatrano od početka godine, najveće stope rasta među brendovima ostvarili su Chery (+78,8 posto), Opel (+66,7 posto) i Fiat (+56,4 posto), što pokazuje da pojedini brendovi bilježe znatno brži rast od ukupnog tržišta i da postoji potencijal za napredak. Kineski proizvođači nastavljaju postepeno jačati svoje prisustvo i sve je više novih brendova u BiH. Chery i Geely stabilno se nalaze među 20 najprodavanijih marki, dok MG, Changan, Lynk & Co i BYD hvataju priključak. Udio prodaje kineskih proizvođača u BiH sada iznosi 4,5 posto tržišta novih putničkih automobila. U segmentu pogonskih sistema benzinski motori i dalje imaju najveći tržišni udio, ali je juni ujedno bio drugi mjesec ove godine u kojem su hibridni automobili bili traženiji od dizelaša, izvijestio je Klix. Takav trend pokazuje nastavak smanjenja ponude klasičnih dizelskih modela, dok elektrifikovani pogoni postaju sve značajniji dio tržišta novih automobila, što potvrđuje da se i bosanskohercegovačko tržište postepeno prilagođava evropskim trendovima. Očekivati da je da se u strukturi prodaje hibridi nađu trajno ispred dizela do kraja godine.
Kvadrat i do 5.500 eura: Evo gdje su stanovi najskuplji u regiji
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Kupovina stana u Beogradu ili Zagrebu danas predstavlja veliki finansijski izazov za mnoge građane, ali kupovina stana u gradovima regije je i način „štednje“ i zaštite kapitala. Stanovi se sve češće kupuju ne samo radi rješavanja stambenog pitanja, već i kao oblik ulaganja. Mnogi investitori nekretnine vide kao sigurniji način očuvanja vrijednosti novca u vremenima ekonomske neizvjesnosti i inflacije. Prilikom poređenja glavnih gradova bivše Jugoslavije, Ljubljana trenutno ima najviše cijene stanova, piše Telegraf. U novogradnjama se kvadratni metar često prodaje između 4.000 i 5.500 eura. Zagreb je odmah iza slovenačke prijestolnice, a cijene se obično kreću od oko 3.000 do 4.500 eura po kvadratnom metru. U Beogradu se prosječne cijene novih stanova kreću otprilike između 2.700 i 3.500 eura po kvadratnom metru, dok najatraktivnije lokacije bilježe znatno veće iznose. Na mjestima poput Belgrade Waterfronta, Dorćola i Vračara, cijena po kvadratnom metru može premašiti 5.000 eura. U Sarajevu se stanovi uglavnom prodaju po cijenama od oko 2.300 do 3.000 eura po kvadratnom metru, dok su u Podgorici cijene obično između 1.900 i 2.700 eura. U Skoplju se cijene stanova kreću od 1.700 do 2.500 eura po kvadratnom metru, prenosi biznis.ba.
Analiza: Gdje se u Evropi najviše isplati ljetovati?
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Gdje na ljetovanju možete dobiti najviše za svoj novac? Odgovor na to pitanje pokušala je dati analiza Euronews Businessa koja je uporedila cijene u sedam popularnih evropskih turističkih destinacija. Prema analizi, Turska je ukupno najjeftinija destinacija, ali istovremeno ima najviše cijene alkohola. Portugal se izdvaja kao zemlja koja nudi najbolji omjer cijene i kvaliteta kada je riječ o smještaju i restoranima. Euronews Business koristio je podatke Eurostata o nivou cijena različitih proizvoda i usluga. Važno je napomenuti da podaci predstavljaju nacionalne prosjeke, a ne cijene u najpopularnijim turističkim mjestima, gdje troškovi često mogu biti značajno viši. Ukupne cijene: Turska najpovoljnija Za poređenje ukupnih troškova korišten je Indeks nivoa cijena finalne potrošnje domaćinstava (HFCE), koji obuhvata više od 2.000 proizvoda i usluga. Ako bi određena korpa proizvoda i usluga u prosjeku u Evropskoj uniji koštala 100 eura, u Turskoj bi za istu korpu trebalo izdvojiti samo 59,6 eura. To znači da su cijene oko 40 posto niže nego u prosjeku EU. Među analiziranim zemljama najskuplja je Francuska, gdje ista korpa iznosi 100,3 eura, što je nešto iznad prosjeka EU. Slijede Italija sa 97,1 euro, Španija sa 91,6 eura, Grčka sa 87,4 eura, Portugal sa 86,6 eura i Hrvatska sa 78,4 eura. Restorani i hoteli Kada je riječ o restoranima i hotelima, koji predstavljaju jednu od najvažnijih stavki za turiste, najskuplja je ponovo Francuska sa indeksom 116. To znači da usluge koje u prosjeku u EU koštaju 100 eura, u Francuskoj iznose 116 eura. Na drugom mjestu je Italija sa indeksom 110,8. Najpovoljniji je Portugal, gdje ista korpa usluga košta 73,6 eura, odnosno 26,4 posto manje od prosjeka EU. Turska je također među povoljnijim destinacijama sa indeksom 78,3. Hrvatska je sa indeksom 89,6 nešto skuplja od Grčke, gdje je indeks 86,1, i Španije sa 85,4. Cijene hrane Cijene hrane uglavnom su slične u većini analiziranih zemalja, osim u Turskoj. Najskuplja je Francuska, gdje korpa hrane koja u EU prosječno košta 100 eura iznosi 107,9 eura. U Turskoj ista korpa košta samo 75,6 eura. Osim Turske, jedino je Španija ispod prosjeka EU sa cijenom od 94,6 eura, dok su u ostalim zemljama cijene nešto više. Alkoholna i bezalkoholna pića Najveće razlike među zemljama vidljive su kod cijena alkoholnih pića. Turska je ubjedljivo najskuplja, sa indeksom cijena od 210,2. To znači da je alkohol više nego dvostruko skuplji nego u prosjeku EU. Na drugom mjestu je Grčka sa indeksom 154, a slijedi Hrvatska sa 133,9. Najjeftinija je Italija sa indeksom 81,9, dok je ispod prosjeka EU i Španija sa 90,1. Cijene u Francuskoj sa indeksom 100,9 i Portugalu sa 107,1 blizu su evropskog prosjeka. Kod bezalkoholnih pića razlike su manje, a cijene se kreću od indeksa 81,8 u Italiji do 133,5 u Hrvatskoj. Duhan i javni prijevoz Velike razlike postoje i kod cijena duhanskih proizvoda. U Turskoj korpa duhanskih proizvoda koja u EU košta 100 eura iznosi samo 25,4 eura. S druge strane, u Francuskoj ista korpa košta čak 191,1 euro. Sve ostale zemlje su ispod prosjeka EU, ali nijedna nije ni približno povoljna kao Turska. Druga najjeftinija je Hrvatska sa cijenom od 64,6 eura. Kada je riječ o javnom prijevozu, Turska je najpovoljnija sa indeksom 68,3. Jedino Francuska prelazi prosjek EU sa indeksom 112,8. Portugal, Španija i Hrvatska imaju indeks oko 80. Cijene morskih plodova Za ljubitelje morskih plodova razlike u cijenama su znatno manje. Cijene se kreću od 95,4 eura u Portugalu do 112,7 eura u Grčkoj za korpu koja na nivou EU vrijedi 100 eura. Treba naglasiti da analiza ne uzima u obzir prihode pojedinaca i porodica. Zbog toga razlike u cijenama putnicima iz zemalja sa većim primanjima možda neće značiti isto kao onima iz zemalja sa nižim primanjima, prenosi biznis.ba.
Evropska unija dala zeleno svjetlo za digitalni euro
Marx.ba (Foto: EPA) Evropski parlament dao je zeleno svjetlo za nastavak pregovora o uvođenju digitalnog eura, stabilne digitalne valute kojom Evropska središnja banka (ESB) želi osigurati monetarni suverenitet Evrope i ponuditi građanima sigurnu alternativu za plaćanje. Iako su kriptovalute poput Bitcoina trebale donijeti revoluciju u plaćanjima, zbog velikih oscilacija vrijednosti i dalje najčešće koristimo gotovinu i kartice, piše Deutsche Welle. U potrazi za monetarnim suverenitetom Uvođenje digitalnog eura nije samo tehnološka nadogradnja, već i geopolitička potreba. Evropa je uveliko ovisna o američkim platnim sistemima poput Vise i Mastercarda, a usluge mobilnog plaćanja kao što su Google Pay, Apple Pay ili PayPal stvaraju dodatnu razinu ovisnosti. U svijetu u kojem američka vlada nenadano mijenja trgovinska pravila ili pooštrava kontrole izvoza, nezavisnot vlastite valute postaje sve važnija. “Kad bi se sve transakcije u svijetu obračunavale u dolarima, a digitalni euro ne bi postojao, to bi ograničilo mogućnost Evropske središnje banke da upravlja vlastitom valutom”, rekao je za DW Bas van Donselaar iz konzultantske tvrtke PaymentGenes. Kako se trgovina sve više seli na internet, digitalni euro mogao bi pomoći u boljem upravljanju novčanom masom i zaštiti eura od vanjskih šokova. Druge velike ekonomije već su otišle korak dalje, a prednjači Kina sa svojim digitalnim juanom (e-CNY) za koji je od 2020. otvoreno više od 230 miliona privatnih i gotovo 19 miliona poslovnih digitalnih novčanika. Privatnost bez nadzora Pitanje privatnosti i dalje je jedna od najvećih briga potrošača. Neki strahuju da bi digitalna valuta središnje banke mogla omogućiti državni nadzor nad financijama, a kritičari povlače usporedbe s kineskim sistemom socijalnog kreditiranja. Auriol smatra da takva usporedba nije opravdana. “Sistemi socijalnog kreditiranja nemaju nikakve veze s digitalnim eurom. Zaštita privatnosti može se uskladiti s mjerama za suzbijanje kriminala, bez stvaranja instrumenata društvenog nadzora”, rekla je za DW. ESB također planira omogućiti izravna plaćanja između pametnih telefona. Time bi se u svakodnevnim transakcijama mogla očuvati anonimnost slična onoj koju pruža gotovina. Evelien Witlox, direktorica projekta digitalnog eura pri ESB-u, opisuje planove kao “sigurnu javnu opciju za digitalna plaćanja koja spaja jednostavnost i praktičnost modernih načina plaćanja s povjerenjem i stabilnošću gotovine”. Kako pridobiti banke? Trgovci trenutačno pri svakom kartičnom plaćanju plaćaju naknade koje se kreću između 0.5 i 1.5 posto, a koje dijele banka i pružatelj platnih usluga. Digitalni euro trebao bi smanjiti te troškove, no banke ističu da upravo tim naknadama financiraju digitalnu infrastrukturu. “Pronalaženje ravnoteže između modela naknada za banke i trgovce presudno je. Niže naknade za trgovce svakako su razumljive, ali najveći dio posla obavljat će banke i zato i one trebaju održiv poslovni model”, izjavio je van Donselaar. Koji su idući koraci? Iako je do primjene još dug put, Evropski parlament je ovog četvrtka dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora s Vijećem EU i Evropskom komisijom. Evropski donositelji odluka žele usvojiti pravni okvir još tijekom ove godine. Pilot-projekt planiran je za 2027., dok bi puna primjena mogla uslijediti 2029. godine.
Rast turističkog prometa u BiH: Stranci ostvarili 69 posto noćenja
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Bosna i Hercegovina u prvih pet mjeseci 2026. bilježi rast dolazaka i noćenja turista, a najveći udio stranih noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske. Turisti su u Bosni i Hercegovini u razdoblju od januara do maja 2026. godine ostvarili 669.202 dolaska, što je za 1,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, domaći turisti ostvarili su 2,8 posto više dolazaka u odnosu na razdoblje januar-maj 2025. godine, dok su strani turisti zabilježili rast dolazaka od 0,3 posto. U prvih pet mjeseci ove godine turisti su u BiH ostvarili 1.431.276 noćenja, što je za tri posto više u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 3,1 posto više noćenja, dok je broj noćenja stranih turista porastao za tri posto. U ukupnom broju ostvarenih noćenja udio domaćih turista iznosio je 31,1 posto, dok su strani turisti ostvarili 68,9 posto noćenja, prenosi Indikator. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 21,6 posto. Slijede turisti iz Srbije s 15,4 posto, Turske s 8,2 posto, Slovenije sa 7,4 posto, Njemačke s 4,3 posto i Crne Gore s 3,4 posto. Turisti iz ovih šest zemalja zajedno su ostvarili 60,3 posto ukupnih noćenja stranih turista, dok su gosti iz ostalih zemalja ostvarili 39,7 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima i sličnom smještaju, s udjelom od 94,8 posto.
Nastavlja se saradnja FBiH i Svjetske banke na razvoju poljoprivrede
Marx.ba (Foto: Vlada FBiH) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić razgovarao je jučer s regionalnom direktoricom Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu o aktivnostima na realizaciji postojećih projekata, kao i mogućnosti za daljnje unaprjeđenje saradnje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Posebna pažnja posvećena je aktivnostima na projektu ARCP – Projekt otpornosti i konkurentnosti u poljoprivredi, koji se realizira na području Federacije Bosne i Hercegovine uz finansijsku podršku Svjetske banke. Kroz taj projekt nastoji se doprinijeti jačanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, povećanju otpornosti proizvođača i stvaranju boljih uslova za razvoj poljoprivrede. Također, razgovarano je i o projektnim aktivnostima koje se realiziraju u okviru Programa integriranog razvoja riječnih koridora Save i Drine, prenosi biznis.ba. Sagovornici su iskazali opredijeljenost za nastavak uspješne saradnje i zajednički rad na postojećim, ali i budućim projektima usmjerenim na razvoj poljoprivrede i ruralnih područja Federacije BiH. Ministar Hrnjić zahvalio je međunarodnim partnerima na kontinuiranoj i značajnoj podršci koju pružaju razvojnim procesima u Federaciji Bosne i Hercegovine, ističući važnost nastavka partnerskog odnosa s ciljem unapređenja poljoprivrednog sektora i položaja stanovništva u ruralnim sredinama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sastanku su prisustvovali i regionalna menadžerica za operacije za Zapadni Balkan Steffi Stallmeister, službenik za operacije Samra Bajramović i v.d. šefa Ureda grupacije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Armin Ridžalović, saopštio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Nastavlja se realizacija projekta Aerodroma Bihać, počele pripreme za izgradnju piste
Marx.ba (Foto: JP Aerodrom Bihać) Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić potvrdila je za Fenu da su počele pripreme za nastavak izgradnje poletno-sletne staze u okviru realizacije projekta izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać. „To je početak infrastrukturne izgradnje Faze 1A, a daljnja realizacija jednog od strateških infrastrukturnih projekata Federacije Bosne i Hercegovine u području zračnog prometa, čiji je nositelj realizacije JP ‘Aerodrom Bihać’ d.o.o. Bihać, odvijat će se fazno, u skladu s raspoloživim proračunskim sredstvima i ispunjavanjem regulatornih uvjeta” – kaže Katić. Pojašnjava da prema važećoj projektnoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi približno 170 miliona KM. Projekt se finansira iz proračuna Federacije BiH putem kapitalnih i tekućih transfera Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. U razdoblju od 2017. do 2025. godine, kako je istakla, za realizaciju projekta odobreno je ukupno 82.935.000 KM kapitalnih transfera i 1.370.000 KM tekućih transfera, odnosno ukupno 84.305.000 KM proračunskih sredstava. „Zaključno s 2025. godinom, od odobrenoga iznosa realizirano je i utrošeno 21.097.495 KM. Odobrena sredstva korištena su za provedbu eksproprijacije i otkupa zemljišta, pretvorbu zemljišta u građevinsko, izradu aeronautičke studije, idejne i glavne projektne dokumentacije, geotehničkih istraživanja i revizija, izgradnju testne dionice poletno-sletne staze, pristupne infrastrukture te druge aktivnosti potrebne za pripremu izgradnje aerodroma” – navodi Katić. lzgradnja međunarodnog aerodroma podrazumijeva provedbu svih aktivnosti u skladu s najvišim međunarodnim standardima sigurnosti civilnog zrakoplovstva koje propisuju lCAO, EASA i Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA), kako bi budući aerodrom zadovoljio sve tehničke, operativne i sigurnosne uvjete za obavljanje sigurnoga zračnog prometa. Kroz sredstva obezbjeđena od Vlade FBiH došlo se do pozitivnog progresa za nastavak izgradnje cjelokupnog kompleksa aerodroma u Bihaću, gdje se može praviti pista za avione sa stotinu pedeset mjesta, sa mogućnostima za proširenje spomenute piste, a što bi značilo da bi na aerodrom mogli slijetati avioni kapaciteta do dvije stotine mjesta. „Projekt izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać jedan je od strateških infrastrukturnih projekata Federacije Bosne i Hercegovine u području zračnog prometa te predstavlja važan iskorak u jačanju prometne povezanosti i privrednog razvoja Bihaća i Unsko – sanskog kantona” poručila je federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić.
UniCredit nadomak kontrole nad Commerzbankom
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Italijanski UniCredit osigurao je 47,6 posto udjela u Commerzbanku, čime se njegov glavni izvršni direktor Andrea Orcel približio preuzimanju kontrole nad drugom najvećom njemačkom bankom. UniCredit je objavio da su ulagači koji predstavljaju 17,6 posto dionica Commerzbanke prihvatili njegovu ponudu za preuzimanje vrijednu 44 milijarde eura. Taj se udio nadovezuje na gotovo 30 posto dionica koje je italijanska banka već držala prije pokretanja ponude. Odaziv dioničara bio je značajno veći nego što su analitičari očekivali kada je Orcel u martu pokrenuo ponudu u dionicama, uz premiju od samo četiri posto, prenose financije.hr. Tada se ponuda uglavnom tumačila kao tehnički potez potreban kako UniCredit ne bi prekršio njemačka pravila o preuzimanju nakon prelaska praga od 30 posto, a ne kao pokušaj da odmah preuzme stvarnu kontrolu nad Commerzbankom. Ipak, rezultat ponude promijenio je dinamiku – UniCredit je već bio najveći pojedinačni dioničar Commerzbanke, nakon što je 2024. počeo graditi udio u njemačkoj banci. Sada se nalazi vrlo blizu razine koja bi mu mogla omogućiti odlučujući utjecaj, iako još nije prešao prag od 50 posto. Udio od 47,6 posto još uvijek ne daje automatsku formalnu kontrolu nad imenovanjem nadzornog i upravnog odbora, strateškim smjerom banke i korporativnim upravljanjem. Međutim, analitičari smatraju da bi UniCredit mogao imati de facto kontrolu i s manje od 50 posto glasačkih prava, jer na skupštinama dioničara rijetko sudjeluju svi dioničari. Prema procjenama, udio od oko 40 do 45 posto glasačkih prava mogao bi biti dovoljan da italijanska banka dominira odlukama na skupštinama. Završnica neće biti jednostavna. Njemačka država i dalje drži gotovo 13 posto Commerzbanke, a za bilo kakav dublji potez UniCredit će morati umiriti Berlin, sindikate i regulatore. Italijanskoj banci još treba formalno odobrenje Evropske centralne banke za povećanje udjela u Commerzbanku iznad 30 posto, no taj se postupak uglavnom smatra formalnošću. Nakon što dobije odobrenje, očekuje se da bi UniCredit mogao ostvarivati stvarni utjecaj kroz svoj veliki glasački udio. Analitičar Keefe, Bruyette & Woodsa Hugo Cruz ranije je ocijenio da je kontrola UniCredita nad Commerzbankom gotovo osigurana. Prema njegovu tumačenju, Orcelu možda neće biti u interesu odmah forsirati izvanrednu skupštinu Commerzbanke kako bi pokazao kontrolu. Umjesto toga, UniCredit bi mogao iskoristiti mjesece do redovne godišnje skupštine dioničara Commerzbanke u maju kako bi pokušao smiriti odnose s njemačkim političarima i radnicima. Orcel je ranije govorio da bi, u svakom slučaju, priprema dviju banaka za potpuno pravno spajanje trajala između 18 i 24 mjeseca. U Commerzbanku su, prema osobama upoznatima s razmišljanjima uprave, tek posljednjih dana u potpunosti shvatili koliko je snažna pozicija UniCredita. Italijanska banka signalizirala je da je spremna zamijeniti nadzorni i upravni odbor njemačkog zajmodavca ako to bude potrebno. “Ovo je početak novog poglavlja”, rekla je osoba bliska Commerzbanku. Drugi izvor upoznat s razmišljanjem banke rekao je da su nadzorni odbor i uprava otvoreni za razgovore i spremni razmotriti Orcelove prijedloge. “Ne možemo se zatvoriti u toranj”, rekao je treći izvor. Moguće preuzimanje Commerzbanke bilo bi jedan od najvažnijih prekograničnih bankarskih poslova u Evropi posljednjih godina. Za UniCredit bi to značilo veliko širenje u Njemačkoj, najvažnijem evropskom gospodarstvu, gdje već posluje kroz HypoVereinsbank. Za Berlin bi, međutim, prodaja kontrole nad Commerzbankom stranom vlasniku bila politički osjetljivo pitanje, pogotovo zato što je banka spašavana državnim novcem tijekom financijske krize. Zato se sada otvara složena faza pregovora. UniCredit ima brojke na svojoj strani, ali za stvarno preuzimanje kontrole morat će dobiti i politički prostor u Njemačkoj. Ako Orcel uspije, evropsko bankarstvo moglo bi dobiti primjer konsolidacije o kojoj se dugo govori, ali koja se rijetko događa u praksi: spajanje velikih banaka preko nacionalnih granica.
Gotovo polovina generacije “Z” radi samo ono što je izričito navedeno u ugovoru
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Mladi zaposleni sve češće postavljaju jasne granice u poslovnom životu. Prema novom istraživanju, gotovo polovina osoba u dobi od 18 do 35 godina želi obavljati isključivo poslove koji su predviđeni njihovim radnim mjestom. Aktuelno istraživanje koje su proveli platforma za karijere Intermediair i institut za istraživanje tržišta Motivaction pokazuje izražene razlike među generacijama. Od više od 5.500 ispitanih građana Nizozemske, 47 posto mladih između 18 i 35 godina izjavilo je da žele obavljati samo zadatke koji su navedeni u opisu njihovog radnog mjesta, prenosi nizozemski dnevni list AD. Među ispitanicima u dobi od 36 do 45 godina takav stav dijeli 25 posto, dok je među osobama od 46 do 67 godina taj udio svega 19 posto. Slična situacija je i kada je riječ o prekovremenom radu. Čak 44 posto mlađih zaposlenih želi raditi samo onoliko sati koliko je predviđeno ugovorom, dok na tome insistira tek 22 posto starijih radnika. Mogućnost napredovanja motivira mlade Ipak, mlađa generacija u načelu ne odbija dodatni rad. Gotovo polovina ispitanika spremna je raditi prekovremeno ukoliko bi im to povećalo šanse za napredovanje u karijeri. „Ako potpišete ugovor na 32 sata sedmično, onda je to dogovor kojeg se svi trebaju pridržavati“, izjavio je Tijmen de Groen iz kompanije Intermediair za list AD. Dodao je da starije generacije češće smatraju kako je sasvim normalno ostati na poslu duže dok se svi zadaci ne završe. Za mnoge zaposlene ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i jasno definisano radno vrijeme, postaju sve važniji. Istraživanje je također pokazalo da su mnogi mlađi radnici otvoreni za promjenu djelatnosti. Razlozi za to su želja za boljim mogućnostima profesionalnog razvoja, kvalitetnijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života te privlačnijim uslovima rada. Istovremeno, više zaposlenih nego prije dvije godine smatra da su prilike na tržištu rada nešto nepovoljnije, što upućuje na blago popuštanje nedostatka kvalifikovane radne snage. Njemačka studija opovrgava predrasude o Generaciji Z Iako rezultati nizozemskog istraživanja pokazuju da mladi zaposleni više vode računa o ravnoteži između posla i privatnog života te postavljaju jasne granice kada je riječ o prekovremenom radu, to ne znači da rade manje. Naprotiv, njemačka studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), objavljena prošle godine, pokazuje suprotno. Učešće mladih od 20 do 24 godine na tržištu rada značajno je poraslo između 2015. i 2023. godine te je, sa oko 79,5 posto, dostiglo najviši nivo još od 1990-ih godina. Posebno je povećan broj studenata koji rade uz studij. Danas čak 56 posto studenata u ovoj starosnoj grupi ima posao pored studiranja. Istraživač IAB-a Enzo Weber za njemački javni servis ARD izjavio je: „Tvrdnja da Generacija Z mnogo traži, a malo radi, široko je rasprostranjena predrasuda. Međutim, to nije tačno. Mladi danas rade marljivije nego što je to bio slučaj dugi niz godina.“ Rezultati istraživanja pokazuju da mladi sve više insistiraju na poštenim uslovima rada i jasnim dogovorima s poslodavcima, ali su istovremeno zaposleni češće nego bilo koja generacija mladih u posljednjim decenijama.
AMG sprema električnu zvijer: Mijenjat će “brzine” iako nema mjenjač
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novi Mercedes-AMG električni SUV imat će 1.169 KS, simulaciju mjenjača i V8 zvuk. Mercedes-AMG priprema svoj najsnažniji električni SUV, koji će biti zasnovan na novoj AMG.EA mehaničkoj osnovi i direktno će konkurisati modelima kao što su Porsche Cayenne Electric, Lotus Eletre i Xiaomi YU7 GT. Prema dostupnim informacijama, vrh ponude činiće verzija sa tri elektromotora koja razvija čak 1.169 KS (860 kW) i 2.000 Nm obrtnog momenta, prenose vijesti.ba. Ubrzanje od 0 do 100 km/h trebalo bi da traje oko 2,5 sekunde, dok će baterija kapaciteta 106 kWh omogućiti autonomiju do 700 kilometara prema WLTP standardu. SUV će koristiti 800-voltnu arhitekturu sa podrškom za ultra-brzo punjenje do 600 kW. Iako je u pitanju potpuno električni pogon, AMG planira da vozačima ponudi simulaciju promjene stepena prenosa, kao i vještački zvuk V8 motora, kako bi vožnja bila što emotivnija. Dizajn će biti inspirisan novim električnim AMG GT sedanom, uz višu karoseriju i prostraniju kabinu. U unutrašnjosti se očekuju veliki digitalni ekrani, MB.OS multimedijalni sistem, AI funkcije, Burmester ozvučenje i sportska sjedišta. Premijera serijske verzije očekuje se početkom naredne godine, kada će postati drugi model zasnovan na AMG.EA mehaničkoj platformi.