Počinje povrat 166 milijardi dolara neustavnih američkih carina: Hoće li profitirati i bh. kompanije
Marx.ba U ponedjeljak, 20. aprila, američka Carinska i granična zaštita pokrenula je online portal putem kojeg više od 330.000 uvoznih kompanija može zatražiti povrat ukupno 166 milijardi dolara carina. Vrhovni sud SAD presudio je, podsjetimo se, u februaru, sa 6 prema 3 glasa, da su ove tarife – koje je predsjednik Donald Trump uveo pozivajući se na Zakon o vanrednim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA) – neustavne i da predsjednik nema zakonsko ovlaštenje da preduzme takav korak. Povrat ne ide potrošačima koji mjesecima plaćaju veće cijene za uvozne proizvode nego kompanijama uvoznicama. Građani koji su podnijeli teret ostaju praznih ruku, a Sjedinjene Države, sasvim je sigurno, već su u fiskalnoj drami koju će biti teško popraviti na srednji rok, odnosno u narednih pet godina. Kad je riječ o BiH carine su iznosile 35 posto, a ostaje da se vidi hoće li ovog puta bh. kompanije profitirati i vratiti dio izgubljene zarade.
Saradnja KAIP-VBA: Mladi poduzetnici dobili finansijsku podršku
Marx.ba Mladi IT poduzetnici iz Sarajeva Kerim Šabić i Alma Barleci dobili su finansijsku podršku grada Beča i priliku da svoj projekt prezentiraju investitorima na ViennaUp jednom od najvećih startup događaja u Evropi. Riječ je o ciljano kreiranom programu podrške startupima iz Bosne i Hercegovine, razvijenom kao direktan rezultat institucionalne saradnje između Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Kantona Sarajevo i Vienna Business Agency, zasnovane na ranije potpisanom sporazumu.Program je ekskluzivno namijenjen startupima iz BiH i predstavlja je jedinstvenu priliku za pristup međunarodnom tržištu, uključujući mogućnost osvajanja novčanih nagrada i učešća na renomiranom ViennaUP Festival u Beču. Dodjela nagrada najboljim održana je sinoć u prostoru Ters House u prisustvu velikog broja predstavnika poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i Austrije, uključujući i predstavnike Advantage Austria.Posebnu težinu događaju dali su i zvanični govori i prisustvo zamjenice gradonačelnika grada Beča Barbare Novak, kao i direktora Vienna Business Agency, Dominica Weissa koji su i uručili nagrade pobjednicima. Na program se prijavio značajan broj startupa, od kojih su četiri ušla u uži izbor, dok su dva startupa osvojila glavne nagrade. – Ovaj program predstavlja samo jedan konkretan iskorak u implementaciji saradnje između Sarajeva i Beča u oblasti razvoja startup ekosistema i privlačenja investicija. KAIP je centralna tačka za sve investitore u našem kantonu, što obuhvata i ovu vrlo atraktivnu oblast pronalaska pravih modela podrške razvoju novih tehnologija, odnosno otvaranja, i rasta novih kompanija, izjavio je tim povodom Adnan Jašarević, direktor KAIP.Kroz kreiranje specifičnog paketa podrške za startup zajednicu Bosne i Hercegovine, Vienna Business Agency je, uz koordinaciju KAIP-a, demonstrirala posvećenost jačanju regionalnih inovacijskih kapaciteta i otvaranju novih kanala međunarodne saradnje.
Evropa priprema hitne mjere zbog avionskog goriva
Marx.ba Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Hormuški moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku. Približno 40 posto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Hormuški moreuz. Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdijevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Bloomberg. Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva. Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama. Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva. Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.
Ova kriptovaluta tiho je nadmašila Bitcoin tokom prošle godine
Marx.ba Bitcoin daleko od jedinog sredstva vrijednog gledanja u kriptovaluti, ali ima tendenciju da privuče najviše pažnje, daleko. Ipak, u posljednjih 12 mjeseci, Ethereum je dobio 48%, dok je Bitcoin pao oko 11%. Taj veliki jaz pojavio se gotovo potpuno izvan svjetla reflektora jer je cijena Ethereuma u trendu pada od katastrofalnog brzog pada 10. oktobra 2025. Za novčić su vjerovatno bolja vremena. Evo zašto je nastavak Ethereumovog boljeg učinka u odnosu na Bitcoin vrlo vjerovatan tokom sljedećih godinu dana. Za razliku od Bitcoina, Ethereumov blockchain često dobiva značajne inkrementalne nadogradnje, a barem od prošle godine tempo je postavljen na dvije takve nadogradnje godišnje. Godine 2025. Pectra ažuriranje pokrenuto je u maju i proširilo je kapacitet protoka podataka za Ethereumove mreže sloja 2 (L2) — blockchaine koji neovisno grupiraju transakcije i zatim ih poravnavaju na glavnoj Ethereum mreži. Također je uveo apstrakciju računa, kritičnu karakteristiku koja omogućuje redovnim novčanicima da privremeno funkcioniraju poput programabilnih novčanika s pametnim ugovorom. Zatim, s lansiranjem ažuriranja Fusake u decembru, lanac sada ima sistem uzorkovanja dostupnosti podataka koji se zove PeerDAS. I Fusaka i Pectra, zajedno s prethodnim poboljšanjima mogućnosti skaliranja mreže, pomogle su u isporuci naknada za plin koje su trenutno 83% niže nego prije samo 12 mjeseci i niže za 98% u odnosu na prije tri godine. Drugim riječima, lanac je materijalno sposobniji nego prije godinu dana, a izgradnja je u toku. Ove godine bit će lansirani Glamsterdam, koji je planiran za prvu polovicu ove godine, i Hegota, koji je predviđen za drugu polovicu. Oba paketa nadogradnje temeljit će se na nedavnim poboljšanjima skaliranja dok će postavljati tehničke temelje za još veća poboljšanja skaliranja u budućnosti, na primjer, putem paralelne obrade transakcija. Sve sofisticiraniji blockchain Ethereuma neće privući mnogo pažnje ako njegovom ekosistemu nije dodijeljen pravi kapital. S te strane, čini se da je slika povoljna i da se poboljšava. Prije dvanaest mjeseci, njegovi protokoli za decentralizirano finansiranje (DeFi) imali su 45 milijardi dolara u ukupnoj zaključanoj vrijednosti (TVL) – što je daleko najveće u kripto sektoru – dok je 14. aprila ove godine TVL iznosio 56 milijardi dolara.
Novi podaci: Evo kakvo je stanje inflacije u BiH
Marx.ba Prosječne potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine porasle su za 5,2% u martu na godišnjem nivou, u odnosu na 3,1% u februaru, objavio je Zavod za statitiku Federacije BiH. U martu, u odnosu na prethodni mjesec, cijene su u prosjekuu porasle za 1,9 posto. Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične/osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz za 13,5%, Alkoholna pića i duhan za 1,0%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,4%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti, Obrazovanje i Restorani i hoteli za po 0,3%, Zdravstvo i Rekreacija i kultura za po 0,2% i Komunikacije za 0,1%. Cijene su pale u odjeljku: Odjeća i obuća za 0,8%. U periodu januar.-mart 2026. u odnosu na isti period prošle godine rast cijena bio je 3,9 posto. Indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju čini 611 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se 11013 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta i geografskih lokacija.
Boeing pojačava zapošljavanje u fabrikama: Priprema se za veći tempo proizvodnje i nove modele
Marx.ba Boeing je znatno ubrzao zapošljavanje fabričkih radnika, nastojeći ojačati kapacitete za veći opseg proizvodnje i pripremiti se za nove programe u civilnom i svemirskom segmentu. Prema riječima sindikalnog čelnika Jona Holdena, američki proizvođač aviona sada zapošljava između 100 i 140 radnika sedmično, što je najviši ritam od 2024. godine. Riječ je ponajprije o popunjavanju mjesta koja ostaju prazna zbog odlaska radnika u penziju, ali i o širem jačanju proizvodnje. Broj sindikalno organiziranih Boeingovih tvorničkih radnika na sjeverozapadu SAD sada premašuje 34 hiljade i, prema procjenama sindikata, i dalje raste. Kompanija je potvrdila da bilježi snažan interes kandidata dok širi zapošljavanje u regiji Puget Sound i drugim dijelovima sistema kako bi podržala planirano povećanje proizvodnih stopa. Jedan od važnih razloga za novo zapošljavanje je potreba da se kadrovski ojača četvrta proizvodna linija za Boeingov model 737 MAX u području Seattlea, poznata kao North Line. Uz to, kompanija mora osigurati i dodatne ljude za program širokotrupnog modela 777X, koji još čeka certifikaciju, kao i za čitav niz pratećih funkcija u logistici, skladištenju, alatnici i prijevozu. Boeing istodobno ne širi kapacitete samo u segmentu komercijalnih aviona. Kompanija je objavila i da radi na povećanju proizvodnje satelita te na pokretanju nove satelitske platforme. Za 2026. cilja 26 isporuka satelita, dok ih je u 2025. isporučila svega četiri. Povratak zapošljavanja vidi se i na nivou cijelog sektora u saveznoj državi Washington. Broj radnih mjesta u avionskoj proizvodnji pao je prošlog avgusta na oko 79 hiljada, ali se od tada postupno oporavljao te je u februaru dosegnuo 81.800. Širi vazduhoplovno-svemirski sektor trenutno ponovno traži radnike zbog nekoliko paralelnih trendova: aviokompanije traže štedljivije avione, raste svemirski segment, a povećana geopolitička napetost i ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini guraju i rast odbrambene potrošnje. Ipak, industrija se i dalje suočava s manjkom kvalificirane radne snage, problemom koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije. Kako se operacije normaliziraju i proizvodnja vraća na više nivoe, kompanije sve više ovise o programima pripravništva, prekvalifikacijama i radnicima koji dolaze iz drugih sektora. U tom kontekstu Boeing širi i vlastite programe obuke, uključujući specijalizirane vještine poput popravaka kompozitnih materijala. Prema sindikalnim informacijama, kompanijin pripravnički program već raste iznad broja koji je bio predviđen kolektivnim ugovorom iz 2024.
EU donio novi režim kvota i carina za čelik radi zaštite od globalnog viška količina
Marx.ba Vijeće Evropske unije (EU) i Evropski parlament postigli su okvirni sporazum o mjerama vezanim za umanjivanje negativnih učinaka na EU globalnog viška količina na tržištu čelika. Ta nova regulativa cilja zaštititi evropsku industriju čelika od prevelike globalne proizvodnje i preusmjeravanja u trgovini čelikom. Pritom se vodilo računa da mjere budu u skladu s međunarodnim obvezama EU i dovoljno fleksibilne za kompanije. Mjere će zamijeniti trenutan režim koji ističe 30. juna. Nova pravila unose značajno smanjenje uvoznih kvota i veće carine za količine koje prelaze te kvote. “Evropska industrija čelika je strateški sektor koji se tiče naše sigurnosti i zelene tranzicije. Ovaj nam dogovor pruža snažnije i učinkovitije instrumente za suočavanje s globalnim viškom kapaciteta i osigurava fer tržišno natjecanje te dugoročnu otpornost evropskim proizvođačima čelika i lancima vrijednosti”, ustvrdio je ministar energetike, trgovine i industrije Kipra Michael Damianos, zemlje predsjedava EU. Novi režim smanjuje ukupan nivo uvoznih kvota za otprilike 47 posto u odnosu na one iz 2024. godine koja je iznosila 18,3 miliona tona čelika godišnje. Istodobno se carina na uvoz iznad kvote podiže na 50 posto. “Te su mjere osmišljene da obeshrabre pretjerani uvoz, ali i zadrže kontrolirani tržišni pristup tradicionalnim dobavljačima”, navode iz Bruxellesa. Dogovor predviđa da se u prvoj godini primjene neiskorištene uvozne kvote mogu prenijeti iz jednog kvartala u drugi za sve vrste proizvoda kako bi se omogućila fleksibilnost kompanijama i poduprli dobavni lanci. Od druge godine primjene Evropska komisija treba odrediti hoće li takav prijenos biti dopušten za pojedine vrste proizvoda prema specifičnim kriterijima. Kako bi se izbjeglo izbjegavanje kvota i povećala transparentnost dobavnih lanaca regulativa uvodi odredbu prema kojoj će se identificirati u kojoj je zemlji čelik izvorno proizveden u tekućem obliku i onda pretvoren u svoju prvu čvrstu formu. To će biti jedan od faktora za dodjelu kvota trećim zemljama. Nova pravila zadržavaju opseg obuhvaćenih proizvoda iz postojećeg okvira zaštitnih mjera, no u roku od šest mjeseci od stupanja novog režima na snagu Evropska komisija će procijeniti treba li dodati nove proizvode od čelika. Druga revizija bit će obavljena nakon 12 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine. U odluci o novim mjerama se ističe i namjera daljnje diverzifikacije uvoza čelika te postupno ukidanje uvoza ruskih čeličnih proizvoda. Sada zemlje članice i Ebropski parlament trebaju i formalno usvojiti novi okvir za čelik da bi on onda stupio na snagu 1. jula ove godine. Čelik je ključan materijal u evropskoj ekonomiji što uključuje sektore kao što su odbrana te proces zelene tranzicije. Industrija čelika u EU je treća najveća na svijetu i zapošljava oko 300.000 ljudi. Povećanje viška količina na globalnom tržištu će, prema procjenama, narasti na 721 milion tona do kraja iduće godine što je pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Taj višak u kombinaciji s trgovinskim ograničenjima u trećim zemljama dovodi do toga da tržište EU postaje glavno odredište viška čelika čime se povećava uvoz, smanjuje iskorištenost domaćih kapaciteta, povećavaju troškovi u proizvodnji te umanjuje dugoročna sposobnost ulaganja u dekarbonizaciju. Evropska je industrija čelika od 2007. izgubila gotovo 100 hiljada radnih mjesta i oko 65 miliona tona proizvodnih kapaciteta.
Selimović razgovarala sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke o razvojnim projektima
Marx.ba Delegacija Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), predvođena guvernerkom dr. Jasminom Selimović, susrela se s nizom visokih zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u okviru Proljetnih sastanaka koji se održavaju u Washingtonu.Razmijenjena su mišljenja o aktuelnim makroekonomskim kretanjima, jačanju finansijske i monetarne stabilnosti, te unapređenju saradnje Bosne i Hercegovine sa ove dvije međunarodne finansijske institucije. Na sastancima sa predstavnicima MMF-a, delegacija CBBiH razgovarala je sa Bo Lijem, zamjenikom generalne direktorice. Guvernerka Selimović iznijela je svoje viđenje budućih ekonomskih kretanja u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih uticaja na globalnu ekonomiju, dok se Li fokusirao na inicijativu za osnivanje SEETAC centra u Rimu, te je zatražio aktivan doprinos Bosne i Hercegovine. Zvaničnici MMF-a Bo Li, kao i Alfred Kammer, direktor za Evropu, te izvršni direktor Jeroen Clicq, istakli su da bi jedan takav centar zemljama zapadnog Balkana omogućio pristup tehničkoj pomoći, obukama i savjetodavnoj podršci, te bi pridonio značajnom jačanju kapaciteta institucija u oblasti monetarne politike, finansijske stabilnosti i nadzora. O nastavku podrške razvojnim projektima i ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini, delegacija CBBiH razgovarala je i sa predstavnicima Svjetske banke, izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom i Antonellom Bassani, potpredsjednicom za Evropu i centralnu Aziju. Guvernerka Selimović informisala ih je o aktivnostima na jačanju kapaciteta i modernizaciji finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini s ciljem pristupanja SEPA-i. Selimović je istakla važnost savjetodavnog projekta RAS kao i drugoj podršci koju Svjetska banka pruža našoj zemlji u tom procesu. Narednih dana delegacija CBBiH održat će niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima centralnih banaka, učestvovati na sastancima o finansijskoj edukaciji, digitalnim prevarama i drugim bitnim temama. Delegaciju CBBiH čine guvernerka Jasmina Selimović, viceguverner Emir Kurtić, te članovi Upravnog vijeća Centralne banke Mirza Kršo i Darko Tomaš, saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Više od 5 miliona KM direktnih benefita za startape u FBiH: Cilj povezivanje s međunarodnim investitorima
Marx.ba Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, na posljednjoj sjednici prihvatila Informaciju o provedenim aktivnostima po projektu “Razvoj start-up ekosistema” u 2025. godini. Govoreći o značaju projekta, zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović istakao je da je ovim potvrđeno opredjeljenje Vlade da nastavi s podrškom inovativnim biznisima koji su izuzetno značajan faktor ekonomskog razvoja. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je u okviru Programa poticaja za 2025. godinu realizovalo projekt “Razvoj start-up ekosistema” s ciljem uspostave standardiziranog akceleratorskog programa koji start-upima u ranoj fazi omogućava pristup mentorima, edukaciji i investicijama. Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o izboru korisnika sredstava, te je za realizaciju projekta izabran konzorcij Techstars Sarajevo, koji čine 38X Ventures Sarajevo, Zendev Mostar i Fondacija 787 Sarajevo, dok je krajnji korisnik sredstava kompanija Techstars LLC iz Sjedinjenih Američkih Država, jedan od vodećih svjetskih predakceleratorskih programa. Ministar Mijatović dodao je i da je cilj projekta povezivanje domaće start-up zajednice s vodećim međunarodnim investitorima i mentorima, kao i priprema kompanija za ulazak u globalne akceleratorske programe. Naglasio je da se, na osnovu realizovanih aktivnosti i ostvarenih rezultata, može zaključiti da program Techstars Sarajevo predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja start-up ekosistema u Federaciji BiH. Mijatović pojašnjava da svaki start-up u okviru programa dobija pristup beneficijama u vrijednosti većoj od 100.000 KM kroz vodeće tehnološke platforme poput Google-a, Amazon-a, HubSpot-a, Notion-a i drugih, čime se značajno smanjuju operativni troškovi i povećava pristup ključnim alatima za rast. – Dodatno, kroz proširenje kapaciteta programa, broj ugovorenih mjesta povećan je sa 40 na 50 osnivačkih pozicija u okviru “Founder Catalyst” programa. Time je ukupna tržišna vrijednost direktnih benefita za start-upe povećana i procijenjena na više od pet miliona KM, što predstavlja značajno povećanje vrijednosti i investicijske podrške dostupne lokalnim osnivačima, naveo je ministar Mijatović, prenosi e-kapija. U Informaciji Ministarstva istaknuto je da je kroz program realizovan niz aktivnosti, uključujući predakceleratorski program za start-upe, edukativne radionice, međunarodne prezentacije i događaje koji su omogućili direktno povezivanje domaćih timova sa globalnom mrežom investitora i partnera. Također, jedan od značajnih indikatora uspjeha je i podatak iz globalnog izvještaja StartupBlink za 2025. godinu, prema kojem je Bosna i Hercegovina, zahvaljujući upravo ovim aktivnostima, napredovala za pet mjesta na svjetskoj rang-listi, što je doprinijelo jačanju međunarodne vidljivosti zemlje. – Ovaj rast od 27,8 posto direktna je posljedica jačanja institucionalne podrške i dolaska Techstarsa. Ponosni smo što je Federacija BiH prva u jugoistočnoj Evropi uspjela dovesti ovakvog globalnog lidera. Vlada Federacije BiH i Ministarstvo ostvarili su značajan uspjeh dovodeći jednog od vodećih svjetskih aktera u razvoju start-up zajednice u Bosnu i Hercegovinu i zato ova inicijativa predstavlja važan korak ka jačanju domaće inovacijske i poduzetničke scene, istakao je ministar Mijatović. Dodao je da upravo jasna struktura programa i direktan pristup globalnoj mreži investitora, mentora i znanja predstavljaju ključnu prednost za dalji razvoj start-up ekosistema u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH, također, je zadužila Federalno ministarstvo da nastavi s implementacijom ovog programa i redovnim izvještavanjem o njegovoj realizaciji, s ciljem daljeg razvoja start-up zajednice u zemlji, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Mladi ulažu drukčije: Između TikTok savjeta, robo-savjetnika i AI agenata
Marx.ba Ako ste nekada za ulaganje trebali brokera, bankara ili barem ozbiljan Excel, danas vam je dovoljan samo mobitel. Nova generacija investitora ne ulazi na tržište kroz tradicionalne kanale, nego kroz aplikacije, algoritme i kratke video-klipove. U tom svijetu, finansijski savjet više ne dolazi nužno od stručnjaka, nego od feeda. Prva velika promjena nalazi se u samom izvoru informacija. Platforme poput TikTok postale su centralno mjesto gdje mladi traže investicijske ideje. Kratki videi obećavaju brzu zaradu, jednostavne strategije i “hakove” za finansijsku slobodu.Istraživanja pak pokazuju da gotovo polovica investitora s manje od pet godina iskustva priznaje da je donijela lošu odluku oslanjajući se upravo na sadržaj s društvenih mreža. Trećina njih kaže da im je to primarni izvor znanja. S druge strane, iskusniji investitori, oni s više od deset godina na tržištu, društvene mreže koriste znatno rjeđe. Njihov fokus nije brz profit, nego očuvanje kapitala. Tu se jasno vidi generacijski jaz: mladi žele učiti i eksperimentirati, stariji žele preživjeti tržište. Problem međutim nije samo u neiskustvu. Istraživanja poput onog Swiss Finance Institute pokazuju da većina tzv. finfluencera zapravo daje savjete koji vode do gubitaka. Paradoksalno, upravo su takvi profili najpopularniji. Logika je jednostavna – sadržaj koji obećava brzu zaradu bolje prolazi od onog koji govori o dugoročnom, dosadnom rastu. Druga krajnost – potpuna automatizacija ulaganja Robo-savjetnici, digitalne platforme koje koriste algoritme za upravljanje portfeljem, postali su ulazna tačka za mnoge početnike. Umjesto da biraju pojedinačne dionice, korisnici odgovaraju na nekoliko pitanja o toleranciji rizika, a aplikacija slaže diverzificirani portfelj, prati ga i automatski prilagođava. Takav pristup uklanja emocije iz ulaganja – nema panike kad tržište padne, nema impulsivnih odluka zbog viralnog videa. U teoriji, to je upravo ono što većini početnika nedostaje: disciplina. Ali prava promjena tek dolazi. Dok je generativna umjetna inteligencija naučila ljude da “razgovaraju” s računarima, nova faza, tzv. agentski AI, ide korak dalje. Umjesto da samo odgovori na pitanje, AI dobiva cilj: upravljati portfeljem, optimizirati ulaganja, pratiti tržište i donositi odluke. Drugim riječima, od alata postaje virtualni zaposlenik. Kompanije već eksperimentiraju s takvim sistemima, a predviđa se da će do kraja 2026. oko 40% njih biti integrirano u poslovne aplikacije. Tržište takvih rješenja već vrijedi milijarde dolara i ubrzano raste. U kontekstu ulaganja, to znači da će sljedeća generacija investitora možda preskočiti i robo-savjetnike i prepustiti novac potpuno autonomnim AI agentima. Razumiju li mladi u šta ulaze Podaci FINRA pokazuju da finansijska pismenost među mlađima raste – sve više njih razumije osnovne pojmove poput inflacije. No istovremeno raste i samopouzdanje. Više od polovice početnika očekuje da će njihov portfelj rasti već u idućoj godini, što često nije realno. Drugim riječima: znanje raste, ali očekivanja rastu još brže a u toj istoj kombinaciji stvara se plodno tlo za greške. Mladi ulagači danas imaju više informacija nego ikad prije, ali i više “šuma”. Između TikTok savjeta, AI alata i investicijskih aplikacija, granica između edukacije i dezinformacije postaje sve tanja. To ne znači da je nova generacija u krivu. Naprotiv. Demokratija ulaganja, a.k.a. činjenica da danas možete krenuti s 50 eura, bez posrednika i bez dubokog finansijskog znanja, jedna je od najvećih promjena u modernim finansijama. Ali ta dostupnost dolazi s cijenom jer tržište ne nagrađuje najbrže, nego najdiscipliniranije. Disciplina se doduše ne uči u 30-sekundnom videu te je stoga možda najbolji savjet za novu generaciju investitora da slijede vlastitu radoznalost, ali samo ako dolazi u paru sa skepsom. U svijetu u kojem svako može biti finansijski guru, pravo pitanje više nije gdje pronaći savjet, nego kako prepoznati onaj koji vas neće koštati novca.