Nastavlja se realizacija projekta Aerodroma Bihać, počele pripreme za izgradnju piste
Marx.ba (Foto: JP Aerodrom Bihać) Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić potvrdila je za Fenu da su počele pripreme za nastavak izgradnje poletno-sletne staze u okviru realizacije projekta izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać. „To je početak infrastrukturne izgradnje Faze 1A, a daljnja realizacija jednog od strateških infrastrukturnih projekata Federacije Bosne i Hercegovine u području zračnog prometa, čiji je nositelj realizacije JP ‘Aerodrom Bihać’ d.o.o. Bihać, odvijat će se fazno, u skladu s raspoloživim proračunskim sredstvima i ispunjavanjem regulatornih uvjeta” – kaže Katić. Pojašnjava da prema važećoj projektnoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi približno 170 miliona KM. Projekt se finansira iz proračuna Federacije BiH putem kapitalnih i tekućih transfera Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. U razdoblju od 2017. do 2025. godine, kako je istakla, za realizaciju projekta odobreno je ukupno 82.935.000 KM kapitalnih transfera i 1.370.000 KM tekućih transfera, odnosno ukupno 84.305.000 KM proračunskih sredstava. „Zaključno s 2025. godinom, od odobrenoga iznosa realizirano je i utrošeno 21.097.495 KM. Odobrena sredstva korištena su za provedbu eksproprijacije i otkupa zemljišta, pretvorbu zemljišta u građevinsko, izradu aeronautičke studije, idejne i glavne projektne dokumentacije, geotehničkih istraživanja i revizija, izgradnju testne dionice poletno-sletne staze, pristupne infrastrukture te druge aktivnosti potrebne za pripremu izgradnje aerodroma” – navodi Katić. lzgradnja međunarodnog aerodroma podrazumijeva provedbu svih aktivnosti u skladu s najvišim međunarodnim standardima sigurnosti civilnog zrakoplovstva koje propisuju lCAO, EASA i Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA), kako bi budući aerodrom zadovoljio sve tehničke, operativne i sigurnosne uvjete za obavljanje sigurnoga zračnog prometa. Kroz sredstva obezbjeđena od Vlade FBiH došlo se do pozitivnog progresa za nastavak izgradnje cjelokupnog kompleksa aerodroma u Bihaću, gdje se može praviti pista za avione sa stotinu pedeset mjesta, sa mogućnostima za proširenje spomenute piste, a što bi značilo da bi na aerodrom mogli slijetati avioni kapaciteta do dvije stotine mjesta. „Projekt izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać jedan je od strateških infrastrukturnih projekata Federacije Bosne i Hercegovine u području zračnog prometa te predstavlja važan iskorak u jačanju prometne povezanosti i privrednog razvoja Bihaća i Unsko – sanskog kantona” poručila je federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić.
UniCredit nadomak kontrole nad Commerzbankom
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Italijanski UniCredit osigurao je 47,6 posto udjela u Commerzbanku, čime se njegov glavni izvršni direktor Andrea Orcel približio preuzimanju kontrole nad drugom najvećom njemačkom bankom. UniCredit je objavio da su ulagači koji predstavljaju 17,6 posto dionica Commerzbanke prihvatili njegovu ponudu za preuzimanje vrijednu 44 milijarde eura. Taj se udio nadovezuje na gotovo 30 posto dionica koje je italijanska banka već držala prije pokretanja ponude. Odaziv dioničara bio je značajno veći nego što su analitičari očekivali kada je Orcel u martu pokrenuo ponudu u dionicama, uz premiju od samo četiri posto, prenose financije.hr. Tada se ponuda uglavnom tumačila kao tehnički potez potreban kako UniCredit ne bi prekršio njemačka pravila o preuzimanju nakon prelaska praga od 30 posto, a ne kao pokušaj da odmah preuzme stvarnu kontrolu nad Commerzbankom. Ipak, rezultat ponude promijenio je dinamiku – UniCredit je već bio najveći pojedinačni dioničar Commerzbanke, nakon što je 2024. počeo graditi udio u njemačkoj banci. Sada se nalazi vrlo blizu razine koja bi mu mogla omogućiti odlučujući utjecaj, iako još nije prešao prag od 50 posto. Udio od 47,6 posto još uvijek ne daje automatsku formalnu kontrolu nad imenovanjem nadzornog i upravnog odbora, strateškim smjerom banke i korporativnim upravljanjem. Međutim, analitičari smatraju da bi UniCredit mogao imati de facto kontrolu i s manje od 50 posto glasačkih prava, jer na skupštinama dioničara rijetko sudjeluju svi dioničari. Prema procjenama, udio od oko 40 do 45 posto glasačkih prava mogao bi biti dovoljan da italijanska banka dominira odlukama na skupštinama. Završnica neće biti jednostavna. Njemačka država i dalje drži gotovo 13 posto Commerzbanke, a za bilo kakav dublji potez UniCredit će morati umiriti Berlin, sindikate i regulatore. Italijanskoj banci još treba formalno odobrenje Evropske centralne banke za povećanje udjela u Commerzbanku iznad 30 posto, no taj se postupak uglavnom smatra formalnošću. Nakon što dobije odobrenje, očekuje se da bi UniCredit mogao ostvarivati stvarni utjecaj kroz svoj veliki glasački udio. Analitičar Keefe, Bruyette & Woodsa Hugo Cruz ranije je ocijenio da je kontrola UniCredita nad Commerzbankom gotovo osigurana. Prema njegovu tumačenju, Orcelu možda neće biti u interesu odmah forsirati izvanrednu skupštinu Commerzbanke kako bi pokazao kontrolu. Umjesto toga, UniCredit bi mogao iskoristiti mjesece do redovne godišnje skupštine dioničara Commerzbanke u maju kako bi pokušao smiriti odnose s njemačkim političarima i radnicima. Orcel je ranije govorio da bi, u svakom slučaju, priprema dviju banaka za potpuno pravno spajanje trajala između 18 i 24 mjeseca. U Commerzbanku su, prema osobama upoznatima s razmišljanjima uprave, tek posljednjih dana u potpunosti shvatili koliko je snažna pozicija UniCredita. Italijanska banka signalizirala je da je spremna zamijeniti nadzorni i upravni odbor njemačkog zajmodavca ako to bude potrebno. “Ovo je početak novog poglavlja”, rekla je osoba bliska Commerzbanku. Drugi izvor upoznat s razmišljanjem banke rekao je da su nadzorni odbor i uprava otvoreni za razgovore i spremni razmotriti Orcelove prijedloge. “Ne možemo se zatvoriti u toranj”, rekao je treći izvor. Moguće preuzimanje Commerzbanke bilo bi jedan od najvažnijih prekograničnih bankarskih poslova u Evropi posljednjih godina. Za UniCredit bi to značilo veliko širenje u Njemačkoj, najvažnijem evropskom gospodarstvu, gdje već posluje kroz HypoVereinsbank. Za Berlin bi, međutim, prodaja kontrole nad Commerzbankom stranom vlasniku bila politički osjetljivo pitanje, pogotovo zato što je banka spašavana državnim novcem tijekom financijske krize. Zato se sada otvara složena faza pregovora. UniCredit ima brojke na svojoj strani, ali za stvarno preuzimanje kontrole morat će dobiti i politički prostor u Njemačkoj. Ako Orcel uspije, evropsko bankarstvo moglo bi dobiti primjer konsolidacije o kojoj se dugo govori, ali koja se rijetko događa u praksi: spajanje velikih banaka preko nacionalnih granica.
Gotovo polovina generacije “Z” radi samo ono što je izričito navedeno u ugovoru
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Mladi zaposleni sve češće postavljaju jasne granice u poslovnom životu. Prema novom istraživanju, gotovo polovina osoba u dobi od 18 do 35 godina želi obavljati isključivo poslove koji su predviđeni njihovim radnim mjestom. Aktuelno istraživanje koje su proveli platforma za karijere Intermediair i institut za istraživanje tržišta Motivaction pokazuje izražene razlike među generacijama. Od više od 5.500 ispitanih građana Nizozemske, 47 posto mladih između 18 i 35 godina izjavilo je da žele obavljati samo zadatke koji su navedeni u opisu njihovog radnog mjesta, prenosi nizozemski dnevni list AD. Među ispitanicima u dobi od 36 do 45 godina takav stav dijeli 25 posto, dok je među osobama od 46 do 67 godina taj udio svega 19 posto. Slična situacija je i kada je riječ o prekovremenom radu. Čak 44 posto mlađih zaposlenih želi raditi samo onoliko sati koliko je predviđeno ugovorom, dok na tome insistira tek 22 posto starijih radnika. Mogućnost napredovanja motivira mlade Ipak, mlađa generacija u načelu ne odbija dodatni rad. Gotovo polovina ispitanika spremna je raditi prekovremeno ukoliko bi im to povećalo šanse za napredovanje u karijeri. „Ako potpišete ugovor na 32 sata sedmično, onda je to dogovor kojeg se svi trebaju pridržavati“, izjavio je Tijmen de Groen iz kompanije Intermediair za list AD. Dodao je da starije generacije češće smatraju kako je sasvim normalno ostati na poslu duže dok se svi zadaci ne završe. Za mnoge zaposlene ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i jasno definisano radno vrijeme, postaju sve važniji. Istraživanje je također pokazalo da su mnogi mlađi radnici otvoreni za promjenu djelatnosti. Razlozi za to su želja za boljim mogućnostima profesionalnog razvoja, kvalitetnijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života te privlačnijim uslovima rada. Istovremeno, više zaposlenih nego prije dvije godine smatra da su prilike na tržištu rada nešto nepovoljnije, što upućuje na blago popuštanje nedostatka kvalifikovane radne snage. Njemačka studija opovrgava predrasude o Generaciji Z Iako rezultati nizozemskog istraživanja pokazuju da mladi zaposleni više vode računa o ravnoteži između posla i privatnog života te postavljaju jasne granice kada je riječ o prekovremenom radu, to ne znači da rade manje. Naprotiv, njemačka studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), objavljena prošle godine, pokazuje suprotno. Učešće mladih od 20 do 24 godine na tržištu rada značajno je poraslo između 2015. i 2023. godine te je, sa oko 79,5 posto, dostiglo najviši nivo još od 1990-ih godina. Posebno je povećan broj studenata koji rade uz studij. Danas čak 56 posto studenata u ovoj starosnoj grupi ima posao pored studiranja. Istraživač IAB-a Enzo Weber za njemački javni servis ARD izjavio je: „Tvrdnja da Generacija Z mnogo traži, a malo radi, široko je rasprostranjena predrasuda. Međutim, to nije tačno. Mladi danas rade marljivije nego što je to bio slučaj dugi niz godina.“ Rezultati istraživanja pokazuju da mladi sve više insistiraju na poštenim uslovima rada i jasnim dogovorima s poslodavcima, ali su istovremeno zaposleni češće nego bilo koja generacija mladih u posljednjim decenijama.
AMG sprema električnu zvijer: Mijenjat će “brzine” iako nema mjenjač
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novi Mercedes-AMG električni SUV imat će 1.169 KS, simulaciju mjenjača i V8 zvuk. Mercedes-AMG priprema svoj najsnažniji električni SUV, koji će biti zasnovan na novoj AMG.EA mehaničkoj osnovi i direktno će konkurisati modelima kao što su Porsche Cayenne Electric, Lotus Eletre i Xiaomi YU7 GT. Prema dostupnim informacijama, vrh ponude činiće verzija sa tri elektromotora koja razvija čak 1.169 KS (860 kW) i 2.000 Nm obrtnog momenta, prenose vijesti.ba. Ubrzanje od 0 do 100 km/h trebalo bi da traje oko 2,5 sekunde, dok će baterija kapaciteta 106 kWh omogućiti autonomiju do 700 kilometara prema WLTP standardu. SUV će koristiti 800-voltnu arhitekturu sa podrškom za ultra-brzo punjenje do 600 kW. Iako je u pitanju potpuno električni pogon, AMG planira da vozačima ponudi simulaciju promjene stepena prenosa, kao i vještački zvuk V8 motora, kako bi vožnja bila što emotivnija. Dizajn će biti inspirisan novim električnim AMG GT sedanom, uz višu karoseriju i prostraniju kabinu. U unutrašnjosti se očekuju veliki digitalni ekrani, MB.OS multimedijalni sistem, AI funkcije, Burmester ozvučenje i sportska sjedišta. Premijera serijske verzije očekuje se početkom naredne godine, kada će postati drugi model zasnovan na AMG.EA mehaničkoj platformi.
Samsung očekuje rekordnu dobit zahvaljujući procvatu vještačke inteligencije
Marx.ba (Foto: X) Južnokorejski tehnološki gigant Samsung Electronics saopštio je danas da očekuje gotovo 19 puta veću operativnu dobit u drugom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine, zahvaljujući snažnoj potražnji za memorijskim čipovima za umjetnu inteligenciju. Najveći svjetski proizvođač memorijskih čipova procijenio je da je operativna dobit u periodu od aprila do juna iznosila 58,4 milijarde dolara, što je rast od 1.810 posto na godišnjem nivou, prenosi biznis.ba. Globalna potražnja za naprednim memorijskim čipovima, koji se koriste u podatkovnim centrima za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, već je pomogla južnokorejskim proizvođačima poluprovodnika da ove godine ostvare rekordne rezultate. Rast profita dodatno je ojačao zahtjeve radnika za većim platama, a Samsung je u maju izbjegao veliki štrajk nakon što je postigao dogovor o bonusima. Profesor poslovne administracije na Univerzitetu Sejong Kim Dae-jong ocijenio je da bi procjena Samsunga predstavljala najveću kvartalnu operativnu dobit u historiji, veću i od rezultata američkog proizvođača AI čipova Nvidije. – Ako uspije održati ovaj nivo poslovanja, Samsung bi mogao postati vodeća svjetska proizvodna kompanija – kazao je Kim za AFP. Ipak, dionice Samsunga pale su sedam posto u jutarnjem trgovanju, dok je oslabio i glavni indeks berze u Seulu, Kospi. Kim je naveo da je ključno pitanje koliko dugo će trajati potražnja za memorijskim čipovima. – Potražnja je u osnovi osigurana do naredne godine, ali nakon toga niko ne zna – dodao je. Samsungova procjena nadmašila je tržišna očekivanja za 6,2 posto, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap, pozivajući se na podatke vlastite analitičke firme. Samsung i domaći rival SK hynix učestvuju u javno-privatnoj investiciji vrijednoj 800 biliona vona za izgradnju novog centra za proizvodnju čipova na jugozapadu Južne Koreje. Kim je ocijenio da je neizvjesno da li će Samsung moći zadržati zaradu na sadašnjem nivou dok se bude gradio taj proizvodni kompleks. Pojedini analitičari smatraju da bi moguće kašnjenje ulaganja u AI infrastrukturu moglo predstavljati najveći rizik za trenutni rast tržišta memorijskih čipova.
OPEC+ odobrio daljnje povećanje proizvodnje nafte
Marx.ba OPEC+ je pristao na daljnje povećanje ciljeva proizvodnje od avgusta, saopćila je grupa, povećavajući globalnu ponudu u vrijeme kada cijene nafte padaju usred postupnog ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza za izvoz nafte. Grupa proizvođača nafte složila se tokom online sastanka povećati kvote za 188.000 barela dnevno od avgusta. Sedam ključnih članica OPEC+, koje okupljaju OPEC i savezničke proizvođače, uključujući Rusiju, povećale su svoje proizvodne kvote od ad aprila do jula za gotovo 800.000 barela dnevno. Ipak, povećanje je uglavnom ostalo na papiru zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je zatvorio Hormuški moreuz za promet tankera za neke od najvažnijih članica OPEC+, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Irak. Proizvodnja OPEC+ pala je u maju na 33,13 miliona barela dnevno, prema podacima OPEC-a, s 42,77 miliona barela dnevno u februaru. Oporavak se počeo u junu zahvaljujući naporima SAD da pomogne UAE i drugim zemljama OPEC+ da izvezu više nafte, ali je i dalje ispod predratnog nivoa. Unatoč stalnim poremećajima u opskrbi, cijene nafte vratile su se na predratni nivo, pod pritiskom nižeg kineskog uvoza, većeg izvoza proizvođača izvan Bliskog istoka i rekordnog globalnog puštanja strateških zaliha koje je koordinirala Međunarodna agencija za energiju.
Prvo polugodište na Wall Streetu: Tehnološki sektor ostao snažan, ali rast se proširio na cijelo tržište
Marx.ba Prvih šest mjeseci 2026. godine na Wall Streetu obilježilo je snažno kretanje glavnih američkih indeksa, nastavak dominacije tema povezanih s umjetnom inteligencijom, ali i povećana osjetljivost tržišta na rat na Bliskom istoku, kretanje cijena energenata i promjene u očekivanjima oko monetarne politike Federalnih rezervi. Iako su tržišta tokom perioda prolazila kroz nekoliko epizoda povećane volatilnosti, ukupni ton ostao je pozitivan, a američke dionice nastavile su se kretati blizu rekordnih nivoa. Dow Jones porastao je 8,86%, što je njegov najbolji rezultat u prvoj polovici godine još od 2021. godine. S&P 500 dobio je 9,55%, Nasdaq 100 18,90%, a Russell 2000 21,88%, čime je ostvario najbolji učinak za prvi šestomjesečni period od 1991. godine. Glavnina rasta ostvarena je u drugom kvartalu. S&P 500 porastao je gotovo 14%, a Nasdaq 19,6%, što je njihov najveći tromjesečni rast od drugog kvartala 2020. Dow Jones dobio je 12,6%, najviše od kraja 2022. godine. Tržište je dno dotaklo 30. marta, kada su S&P 500 i Nasdaq 100 pali na cikličke minimume nakon eskalacije rata između SAD-a i Irana. Oporavak je krenuo nakon što se fokus postupno prebacio s vojne eskalacije na pregovore i mogućnost smirivanja sukoba. Rast nije bio potpuno linearan. Tržište je tokom prvih šest mjeseci reagiralo na povišene inflacijske podatke, promjene u očekivanjima oko budućih poteza Feda, kretanje prinosa na obveznice i geopolitičke napetosti na Bliskom istoku. Ipak, veće korekcije uglavnom su bile kratkotrajne, jer je fokus tržišta ostao na sektorima s jasnom potporom kroz rast prihoda, snažne zarade i pozitivne smjernice kompanija. Sektorski gledano, prvih šest mjeseci 2026. godine donijelo je široko pozitivan tržišni momentum, pri čemu je deset od jedanaest sektora zaključilo period u plusu. Najsnažniji rast ostvario je energetski sektor (+18,16%), gotovo izjednačen s industrijskim sektorom (+18,12%) i tehnološkim sektorom (+17,75%). Solidne prinose zabilježili su i sektor nekretnina (+9,53%) te sektor osnovnih materijala (+9,42%), dok su defenzivniji sektori poput osnovnih potrošačkih proizvoda (+7,57%), zdravstva (+6,69%) i komunalnih usluga (+6,21%) također pridonijeli pozitivnoj tržišnoj slici. Financsijski sektor porastao je +3,87%, dok su komunikacijske usluge ostvarile tek blagi rast od +0,33%. Jedini sektor u minusu bio je sektor diskrecijske potrošnje, koji je pao 4,99%. Njegov pad pokazuje da je dio tržišta i dalje bio osjetljiv na povišene cijene, visoke kamatne stope i pritisak na potrošačku potražnju.
EasyJet postigao načelni dogovor o mogućem preuzimanju vrijednom 5,2 milijarde funti
Marx.ba EasyJet je postigao načelni dogovor s američkom investicijskom firmom o potencijalnoj ponudi za preuzimanje vrijednoj oko 5,2 milijarde funti. Niskotarifna aviokompanija sa sjedištem u Lutonu prethodno je odbila četiri ponude za preuzimanje od Castlelakea, koji posjeduje udio od oko 2,14% u EasyJetu putem fondova kojima upravlja. Navedeno je da su te ponude vrijedile 6,50 funti, 5,60 funti, 6 funti i 6,25 funti po dionici, te je prethodno optužila Castlelake da je pokušava kupiti “jeftino”. U nedjelju su upravni odbor EasyJeta i Castlelake izjavili da su postigli načelni dogovor o prijedlogu iznesenom 4. jula, vrijednom 6,90 funti po dionici. To ne znači da je dogovor potvrđen. Castlelake sada treba dobiti regulatorna odobrenja i odobrenja potrebna za nastavak transakcije. Jedna značajna regulatorna prepreka jest da je EasyJet evropska firma, pa prema pravilima EU mora biti 51% u vlasništvu evropske firme. Castlelake je američka kompanija, iako je prethodno navela kako će nastojati ispuniti ovo pravilo. Ima rok do 17:00 BST 3. avgusta da objavi čvrstu namjeru davanja ponude ili da kaže da to ne namjerava učiniti.
Elektroprenos BiH pokrenuo investicioni ciklus vrijedan više od 150 miliona KM
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Elektroprenos Bosne i Hercegovine je u prošloj godini, nakon dugogodišnje blokade, pokrenuo investicioni ciklus u iznosu više od 150 miliona KM vezano za izgradnju infrastrukture. To je izjavio izvršni direktor za pravne poslove Elektroprenosa BiH Amir Avdagić tokom Konferencije “Regionalna energetska sigurnost i održiv investicioni ciklus – Energetski zaokret 2” u Tuzli, naglašavajući da kompanija, kao nosilac prenosa električne energije u Bosni i Hercegovini, očekuje konkretne i mjerljive rezultate već tokom ove godine. Pored ulaganja u elektroenergetsku mrežu, kompanija je realizovala i projekat nabavke telekomunikacijske opreme vrijedan oko 40 miliona KM, što predstavlja jedan od ključnih koraka u modernizaciji sistema i unapređenju njegove pouzdanosti. Dodatni zamah investicijama, kako je dodao Avdagić, dat je i nedavnim potpisivanjem ugovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o zajmu namijenjenom nabavci četiri regulacijske prigušnice za lokacije Mostar, Višegrad, Banjaluka i Tuzla, koje bi trebale pomoći u rješavanju problema visokih napona u prijenosnoj mreži, prenosi biznis.ba. Govoreći o izazovima s kojima se kompanija suočava, Avdagić je rekao da realizaciju investicija i dalje usporavaju složeni imovinsko-pravni odnosi, kao i administrativna i pravna razuđenost BiH. – Imamo državni nivo, dva entiteta i deset kantona, odnosno županija, sa različitim propisima koji se primjenjuju. Sve to utiče na dinamiku realizacije investicionih projekata – dodao je Avdagić. Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavljale su žalbe u postupcima javnih nabavki. U Elektroprenosu BiH su izračunali da su žalbeni procesi, često pokretani od ponuđača s upitnim motivima, prije posljednjih izmjena Zakona o javnim nabavkama, usporavali realizaciju investicija između 18 i 24 mjeseca. Uprkos tome, Avdagić smatra da su pokrenuti važni strateški projekti i da su stvoreni uslovi za značajniji napredak u narednom periodu. – Očekujemo da ćemo ove godine zabilježiti konkretne i mjerljive pomake i rezultate. Već smo evidentirali porast dobiti, između ostalog zahvaljujući povećanim prihodima od prenosa električne energije – rekao je Avdagić dodajući da Elektroprenos BiH predstavlja „kičmu energetskog sistema“ zemlje.
Uspostavljena direktna aviolinija Ankara – Sarajevo
Marx.ba (Foto: Aerodrom Sarajevo) Na Međunarodni aerodrom Sarajevo jučer je sletio prvi avion iz Ankare. Time je i zvanično uspostavljena direktna aviolinija između glavnih gradova Bosne i Hercegovine i Republike Turske. Prvi avion iz Ankare, sa 179 putnika, dočekan je svečanom ceremonijom uz prisustvo brojnih zvanica, prenosi Indikator. Nova linija predstavlja dodatni korak u jačanju prijateljskih, ekonomskih i kulturnih veza između dvije zemlje te će olakšati putovanja građanima, poslovnim ljudima i turistima. Letovi između Sarajeva i Ankare obavljat će se dva puta sedmično. Vršilac dužnosti direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Dino Selimović istakao je da je riječ o historijskom iskoraku u jačanju aviopovezanosti Bosne i Hercegovine i Republike Turske. “Tokom ljetne sezone Sarajevo će biti povezano sa pet destinacija u Republici Turskoj, sa oko 60 sedmičnih letova. Direktna linija s Ankarom treća je aviolinija kompanije AJET iz Sarajeva, nakon Bodruma i Istanbula. Sigurni smo da će dodatno osnažiti turizam, poslovne tokove i kulturnu razmjenu dvije zemlje”, rekao je Selimović. Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ankari Mirsada Čolaković naglasila je da nova aviolinija ima veliki značaj za dvije prijateljske zemlje. “Bosna i Hercegovina i Turska historijski i kulturno su duboko povezane, a ova linija dodatno će olakšati kontakte među ljudima, poslovnu saradnju i turističke tokove. To je još jedan most koji povezuje naše narode i jača prijateljstvo”, kazala je Čolaković. Ambasador Republike Turske u BiH Emin Akseki ocijenio je da se ostvario dugogodišnji zajednički cilj dvije države. “Danas smo sretni što vidimo kako ta vizija postaje stvarnost. Uvjeren sam da će nova aviolinija dodatno učvrstiti odnose Turske i BiH u svim aspektima bilateralne saradnje”, rekao je Akseki. Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur poručio je da svaka nova direktna destinacija predstavlja dodatnu priliku za razvoj turizma, ekonomije i međunarodne saradnje. Međunarodni aerodrom Sarajevo najavio je nastavak širenja mreže direktnih letova s ciljem unapređenja povezanosti Bosne i Hercegovine sa svijetom.