Predstavljena personalizirana poštanska marka posvećena olimpijadama u Sarajevu i Parizu
Marx.ba (Foto: BH Pošta) Glavna sarajevska pošta danas je bila središte jedne lijepe priče u kojoj su putem poštanskih maraka u svijet otišle poruke prijateljstva i podrške. Naime, ambasador Francuske, NJ.E. François Delmas i direktorica Francuskog instituta u BiH i savjetnica za saradnju, gospođa Loé Lagrange poslali su prve personalizirane marke posvećene obilježavanju 40. godina od Olimpijade u Sarajevu i Olimpijskih igara u Parizu 2024. Inicijativa za izradu ove marke potekla je iz ambasade i instituta, o čemu je prilikom današnje posjete pošti govorio i ambasador Delmas, napominjući značaj olimpijskih igara za obje države. U svom obraćanju, prije svega, osvrnuo se na podršku prijateljstvu zemalja, smatrajući da će i kroz inicijativu da se poštanskom markom ovjekovječi godišnjica sarajevskih i početak olimpijskih igara u Pariz ostati dokument i za buduće generacije koje trebaju nastaviti baštiniti prijateljske odnose između dvije zemlje. Direktorica Francuskog instituta u BiH, gospođa Lagrange izrazila je zahvalnost BH Pošti koja im je pomogla u realizaciji aktivnosti oko obilježavanja početka Olimpijade u Parizu tako što je na njihov zahtjev, izradila i odštampala marku sa motivom prijateljsta i podrške. Generalni direktor BH Pošte, Adis Šehić zahvalio se na ukazanom povjerenju predstavnicima ambasade i instituta i na odluci da početak Olimpijade u Parizu bude obilježen kroz uslugu izrade personalizirane poštanske marke koju BH Pošta radi sa svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licima koja žele u svrhu svoje promocije posjedovati i vlastite poštanske marke. Time su, kako je rekao, izabrali jedan od najljepših načina da dobre priče iz Bosne i Hercegovine, u obliku malih umjetničkih djela, proputuju svijetom. Marku je naslikao francuski umjetnik Ojan Joan Tarragon prikazujući neobični istorijski trenutak koji ove godine ujedinjuje dva olimpijska grada, Sarajevo i Pariz.
Na putu za veliki preokret: Spotify bi mogao imati prvu profitabilnu godinu
Marx.ba Nakon objavljivanja finansijskih rezultata za drugi kvartal 2024. godine, čini se da je Spotify na putu ka velikom preokretu – da zabilježi prvu profitabilnu godinu u svojoj historiji. U prvih šest mjeseci 2024. godine švedska muzička platforma ostvarila je neto prihod od 471 milion eura, čime je postavljena osnova za prvu pozitivnu godinu od njenog lansiranja. Ova profitabilnost je usko povezana sa brojem pretplatnika premium servisa. Iako je Spotify imao spor početak sa pretplatama od svog lansiranja 2008. godine, ubrzan rast korisničke baze započeo je nakon što je usluga postala dostupna u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine, piše Statista. Sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 61 posto tokom 14 godina, broj pretplatnika dostigao je 236 miliona krajem 2023. godine, dok je u prvih šest mjeseci 2024. Spotify dodao još deset miliona korisnika. Prema podacima kompanije, Spotify je u nekoliko navrata bio na ivici godišnje profitabilnosti, posljednji put 2021. godine, što se može pripisati pandemiji koronavirusa koja je povećala potražnju za digitalnim servisima. Direktor Spotify Daniel Ek izjavio je da je poboljšanje monetizacije rezultat povećanja cijena na svim ključnim tržištima i proširenja ponude pretplata kako bi privukli različite tipove korisnika. Međutim, značajan faktor koji je doprinio profitabilnosti su i masovna otpuštanja u tehnološkoj industriji 2022. i 2023. godine, uključujući otpuštanje više od 2.300 zaposlenih u kompaniji Spotify. Kompanija trenutno ima za cilj dostizanje milijardu pretplatnika do 2030. godine. Iako platforma beleži prosječan godišnji rast od 24 miliona pretplatnika od 2018. godine, postizanje ovog cilja izgleda neizvjesno s obzirom na ekonomske izazove i konkurenciju novih streaming servisa kao što je TikTok. Kada je Spotify lansirao svoj muzički streaming servis u nekoliko evropskih zemalja 2008. godine, malo ko je mogao predvidjeti da će ova startup kompanija iz Stokholma postati globalni lider u muzičkom strimingu. Danas Spotify ima 626 miliona mjesečno aktivnih korisnika, od kojih 246 miliona plaća premium pretplatu. Iako je suočen sa izazovima, 2024. godina bi mogla biti prekretnica za Spotify, omogućavajući mu da konačno postane profitabilan na godišnjem nivou.
Indeksi na svjetskim berzama neujednačeni: Veće cijene nafte, zlata i pšenice
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas neujednačeni, dok je na tržištima istovremeno zabilježen rast cijena nafte, zlata i pšenice. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 18.230,35 poena, kao i moskovski MOEX na 3.039,24 poena, dok je britanski FTSE 100 porastao na 8.223,00 poena, a francuski CAC 40 na 7.440,85 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 39.935,07 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 5.399,22 poena, a vrednost indeksa Nasdaq na 17.181,72 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 78,302 dolara, a cijena nafte Brent na 82,483 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 32,045 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.369,29 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,3754 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08526, što je otprilike isto kao u četvrtak.
U junu inflacija u BiH usporila na 1,6 posto
Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija u Bosni i Hercegovini usporila je u junu na 1,6 posto na godišnjem nivou, nakon što je tri mjeseca zaredom bila 2,0 posto. Na mjesečnom nivou zabilježen je pad cijena od 0,5 posto, čemu su doprinos dali hrana i bezalkoholni napici 0,9%, odjeća i obuća 2,0%, stanovanje i režijski izdaci 0,3%, te prijevoz 1,4%. Istovremeno, usluge restorana i hotela podkeupjele su 0,7 posto. Na godišnjem nivou najveći rast u junu ove u odnosu na juni prošle godine imale su cijene restorana i hotela, koje su poskupjele 7,3 posto. Ostala dobra i usluge poskupjeli su 5,2 posto, rekreacija i kutura 4,2 posto, prijevoz 3,2 posto, itd. Prosječni pad zabilježen je u cijenama odjeće i obuće za 8,8%.
NBA potpisala novi ugovor o prenosima utakmica: Čak 77 milijardi dolara za novog vlasnika prava
Marx.ba ESPN u vlasništvu kompanije Walt Disney, NBCUniversal u vlasništvu Comcasta i Amazon.com sklopili su ugovor o prenosu utakmica Nacionalne košarkaške asocijacije (NBA) u trajanju od 11 godina, vrijedan 77 milijardi dolara, objavila je liga. NBA je u posljednjem trenutku odbila ponudu TNT Sports divizije u sastavu Warner Bros Discovery, koja je, kako je navedeno, bila niža od Amazonove ponude, čime se završava četvorodecenijski odnos sa ovom medijskom kompanijom nakon slijedeće sezone, prenosi Reuters. – Smatramo da su oni sasvim pogrešno protumačili naša ugovorna prava u vezi sa sezonom 2025-26 i dalje, i preduzećemo odgovarajuće mjere, navela je kompanija TNT Sports. Analitičari su ocijenili da dobijanje prava na prenose zahtjeva ogromne finansijske troškove, kao i naknade povezane sa produkcijom. Oko 75 utakmica regularne sezone biće emitovano na televiziji svake sezone, u poređenju sa minimalno 15 utakmica prema trenutnom ugovoru, saopštila je NBA. Mreža će također prenositi jednu od dve konferencijske finalne serije u šest od 11 godina ugovora, koju će prenositi na rotirajućoj osnovi sa Amazonom, počevši od sezone 2025-26. – Naši novi globalni medijski ugovori sa kompanijama Disney, NBCUniversal i Amazon maksimiziraju doseg i dostupnost NBA utakmica za fanove u SAD i širom svijeta, izjavio je komesar NBA Adam Silver. Ovaj ugovor predstavlja udarac za Warnerovu sportsku diviziju, dodatno povećavajući zabrinutost investitora u vezi sa njenom ulogom u novom sportskom striming partnerstvu sa kompanijama Disney i Fox.
Nestlé bilježi organski rast u prvih šest mjeseci 2024. godine: BiH više za 5,1 posto
Marx.ba Kompanija Nestlé objavila je finansijske rezultate za prvih šest mjeseci 2024. godine. – Organski rast iznosi 2,1% od čega 0,1% dolazi iz realne interne stope rasta (RIG), a 2% iz porasta cijena. Ostvareni su bolji rezultati u svim zonama i kategorijama. – Ukupna prodaja iznosi 45,0 milijardi CHF (-2,7%), s utjecajem valutnih kurseva od -4,4% i neto prodajom imovine (dezinvesticije) od -0,4%. – Operativna dobit iz redovnog poslovanja (UTOP) povećana za 30 postotnih poena na 17,4% (odnosno za 40 postotnih poena po fiksnom tečaju). – Slobodni novčani tok povećan je za 0,6 milijardi CHF na 4,0 milijarde CHF.. – Revidiran je plan za cijelu 2024. godinu: očekuje se organski rast prodaje od minimalno 3%. Smjernice za operativnu dobit nepromijenjene su, s očekivanim umjerenim rastom. Povodom objave finansijskih rezultata, Mark Schneider, izvršni direktor kompanije Nestlé izjavio je: – Nestlé se vratio pozitivnom realnom internom rastu. Ostvarili smo bolji rast volumena i miksa proizvoda u cijeloj Grupi u drugom kvartalu. Nestlé Health Science se oporavlja prema planu i spreman je za drugu polovinu godine. Tokom narednih šest mjeseci, nastavit ćemo poticati realan interni rast (RIG) plasiranjem na tržište inovacija koje odgovaraju trendovima među potrošačima i rastom naših najvećih glavnih brendova. Istovremeno, primijetili smo usporavanje rasta cijena. Stoga smatramo da je mudro prilagoditi naše smjernice za ovu godinu, pri čemu se očekuje da će organski rast prodaje biti minimalno 3%. Nestlé u Bosni i Hercegovini Kompanija Nestlé na tržištu Bosne i Hercegovine ostvarila je organski rast od 5,1% u prvih pola godine. – Jako dobri rezultati u prvoj polovini godine ostvareni su zahvaljujući kvalitetnim planovima i vrhunskoj izvedbi na tržištu, te fantastičnom, dvocifrenom rastu našeg brenda Purina, odnosno hrane za kućne ljubimce. Također, kvalitetno smo iskoristili potencijal sezone praznika u BiH što je u konačnici imalo pozitivan uticaj na čitav naš portfelj. Ovo je sjajan temelj za ostatak godine u kojoj ćemo, uz ostvarivanje održivog rasta, i dalje aktivno činiti dobro u našoj zajednici kako bismo pomogli osigurati zdraviju i zeleniju budućnost. Tako naprimjer, u sklopu projekta Čista umjetnost, planiramo posaditi dodatnih 7.000 sadnica širom BiH te intenzivno radimo na edukaciji i čišćenju digitalnog otpada za kojeg se predviđa da će za svega nekoliko godina postati jedan od tri glavna onečišćivaća naše planete, izjavio je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Prodaja na nivou Grupe Organski rast iznosi 2,1% od čega 0,1% dolazi iz realne interne stope rasta (RIG), a 2% iz porasta cijena. Bolji rezultati ostvareni su širom geografskih područja i kategorija. Gledajući po geografskim područjima, organski rast potaknut je rezultatima ostvarenim u Evropi i na tržištima u razvoju. Zona Evropa Organski rast u zoni Evropa iznosio je 4,5% i ostvaren je u svim geografskim područjima i gotovo svim kategorijama. Tome je najviše doprinijela Purina PetCare zahvaljujući odličnim rezultatima premium brendova Purina One, Felix i Gorumet. Konditorski proizvodi ostvarili su visoki jednocifreni rast zahvaljujući snažnom zamahu brenda KitKat i ključnim lokalnim brandovima. Kafa je ostvarila rast u srednjim jednocifrenim postocima, predvođena topivom kafom Nescafé i proizvodima Starbucks. Kulinarski proizvodi ostvarili su pozitivan rast na kojeg su utjecala lansiranja novih Maggi proizvoda, uključujući novu liniju azijske hrane i Thomy.
VTK: Usporavanje ekonomije u eurozoni odrazilo se i na BiH, očekuje se poboljašanje u drugom dijelu godine
Marx.ba Bosna i Hercegovina je u periodu januar – juni 2024. godine ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33%, u odnosu na isti period 2023. godine. Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 milijardi KM i manji je za 8,18 %, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijardi KM i veći je za 3,07% u odnosu na isti period 2023. godine. Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i saradnice Amila šehić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima. – Posmatrano po tržištima zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2%. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije“, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem. Analize za period januar- juni pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije. – Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje“, kazao je Ćeranić. Kada je riječ o proizvodima i tarifama, kako je istaknuto na konferenciji, većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije. Izvoz električne energije je smanjen za 382 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru „ rude, metali i proizvodi“ je izvoz smanjen za preko 200 miliona KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije sa padom od 53 miliona KM. Najveći rast izvoza zabilježen je kod proizvoda namjenske industrije u iznosu od 40 miliona KM i farmaceutskih proizvoda za 30 miliona KM. Bosna i Hercegovina, kako je kazano na konferenciji, mala je ekonomija i izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati. Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na privredni i život građana uopšte, ali izuzetno je bitno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti ublažili. Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uslovima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa biće prisutna i u budućem periodu. Međutim, ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za Bosnu i Hercegovinu. Projektovani rast BDP-a, stvaljanje inflacije u realne i projektovane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine.
AS Holding potvrdio učešće na Generalnom BH sajmu ZEPS 2024
Marx.ba Lider prehrambene industrije Bosne i Hercegovine i jedan od vodećih proizvođača u regiji Jugoistočne Evrope AS Holding potvrdio je učešće na Generalnom BH sajmu ZEPS 2024. Ovo je danas saopšteno nakon sastanka Rusmira Hrvića predsjednika Uprave AS Holdinga i Sanela Ibrića menadžera Sajma ZEPS 2024. Kompanije AS Holdinga će sa svojim poznatim brendovima i prepoznatljivim štandom „bosanske kuće“ zauzeti centralnu poziciju na Sajmu, i time obogatiti ne samo ponudu već i doprinijeti vizualnom identitetu ZEPS-a. – AS Holding je lider naše prehrambene industrije i jedan od najvećih poslovnih sistema. Ovo je izvanredna vijest, i ovom prilikom želimo se zahvaliti Upravi AS Holdinga. Predsjednik Uprave ove velike kompanije Rusmir Hrvić je i ovaj put pokazao koliko podržava domaću privredu, i domaće brendove, među koje spada i sam ZEPS. Raduje nas što će brendovi poput Zlatne džezve, Oaza vode, Tuzlanske soli, Maze, Topsa, Bosanskog lokuma, itd., plijeniti pažnju posjetitelja. Tu je i nezaboravna Džinovska džezva koja ove godine obilježava 20 godina obaranja Ginisovog rekorda, riječi su Sanela Ibrića menadžera Generalnog BH sajma ZEPS 2024. Generalni BH sajam ZEPS 2024 privredni je događaj gopdine. Sajam će se održat od 1. do 5. oktobra na Kamberovića polju u Zenici. srcu Zeničko – dobojskog kantona, pokretaču razvoja Bosne i Hercegovine, i jednom od privredno najaktivnijih područja u regiji Zapadnog Balkana. Ukupni sajamski prostor ove godine je 20.000 m2. ZEPS kao najveći sajam međunarodnog karaktera u Bosni i Hercegovini već treću deceniju privlači značajan broj domaćih i kompanija, sa omjerom učešća 55% domaćih naspram 45% stranih izlagača. Do sada je Sajam okupio više od 12.000 različitih izlagača, uz impresivnu posjećenost od blizu 1,5 miliona posjetitelja, čime je potvrđen njegov status ključnog privrednog događaja u Bosni i Hercegovini.
Predložena rješenja za brži i efikasniji razvoj e-trgovine u BiH
Marx.ba Bosna i Hercegovina mora unaprijediti zakone koji regulišu pitanja internet trgovine kako bi pratila svjetske tokove, jedan je od zaključaka sa posljednjeg sastanka o e-trgovini u organizaciji Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH. Ovo udruženje je osnovano u oktobru 2021. godine upravo s ciljem da unaprijedi standarde e-commerce industrije u BiH, a u martu ove godine je na zajedničkom sastanku sa većinom institucija povezanih sa internet trgovinom, kao i predstavnicima kompanija, dogovoreno osnivanje Radne grupe “E-trgovina i platni sistemi”. Na trećem koordinacionom sastanku ove radne grupe diskutovalo se o problemima digitalnih platnih servisa u BiH, detektovani su ključni izazovi i dati prijedlozi za unapređenje zakonske regulative kako bi se olakšao proces e-trgovine u BiH. Jedan od ključnih problema koji koče dalji napredak na ovom polju jesu izrazito visoki troškovi online transakcija u našoj zemlji, za Vijesti.ba je rekla potpredsjednica “eComm” asocijacije, Alma Ahmić. – Ovu radionicu smo izabrali kao izazov u BiH iz razloga što je platni promet u e-commercu znatno skuplji nego u državama u regiji. Radili smo regionalni projekat gdje smo analizirali te troškove, koristeći platformu ‘E-commerce For All’, a na osnovu tih analiza smo ustanovili da su troškovi za e-trgovce u BiH i do tri puta skuplji nego u regiji. Na osnovu toga smo odlučili oformiti radnu grupu, GIZ nas je podržao. Imali smo vrlo lijep odaziv, bili su tu predstavnici institucija, privrede, bankarskog sektora… To jeste bio cilj, da sastavimo radnu grupu koja će okupiti privredu i institucije BiH na svim nivoima i da pričamo o problemima koje ima privreda. Mi svi pričamo o digitalizaciji i potrebi digitalizacije u BiH, a nismo u stanju dovesti u red neke fundamente koji su potrebni da bi se to napravilo, započela je Ahmić, te dodala: – Prije svega se to odnosi na troškove. Kad pričamo o digitalizaciji i onda tražimo trošak nekog e-trgovca u prosjeku 3-4% na prodaju robe putem interneta, naravno da trgovci to neće implementirati. To se odnosi samo za debitne, a za kreditne kartice ide znatno više, pa i do 10%. Ustanovili smo da imamo nedostatak zakonodavstva, odnosno da su određeni zakoni zastarjeli. Jedan od razloga je što u državi imamo poprilično razjedinjenu situaciju. RS je početkom godine donijela zakon o e-novcu, dok Federacija to još nije uradila. Sastanku su se odazvali predstavnici Centralne banke BiH, Ministarstva komunikacija BiH, Agencije za bankarstva FBiH, Udruženja banaka BiH, kao i predstavnici kompanija Mastercard, VISA, ASA banka, Nova banka, BBI banka, Pik doo, Penny Plus doo, Triglav, BBLegal. Alma Ahmić je istakla da je diskusija bila prijatna i konstruktivna, s čim su saglasni i predstavnici privrede. – Na ovim radionicama je feedback dobar, a tako je bilo i ovaj put. Ljudi se rado odazivaju jer imaju priliku da razmjenjuju informacije. Jedan od naših prijedloga je da sa bh. institucijama na svim nivoima pokrenemo inicijativu razvoja Retail Paymant strategije kao fundamenta jednog dokumenta, da sagledaju kakvo je trenutno kod nas stanje i da se naprave kratkoročne i dugoročne strategije, baš kao što se to radi i u drugim industrijama. Nažalost, mi pričamo o razvoju fintech industrije, a u tom pogledu smo daleko od regije. Sve se na kraju svodi na nedostatak zakona o e-novcu koji su bazirani na EU regulativi, rekla je Ahmić, te zaključila: – Platni sistemi su zasebna industrija i treba postojati neka strategija po kojoj će institucije djelovati, da li na nivou BiH ili entiteta, a to bi moglo dosta pitanja riješiti. Akteri sastanka će, između ostalog, uputiti inicijativu za prilagodbu ili pisanje zakona i regulativa za liberalizaciju i unaprijeđenje usluga platnih transakcija (PSD2) kroz formiranje i licenciranje PSP (digitaliziranih servisa za platne transakcije). Zakoni koje je potrebno adresirati su Zakon o platnom prometu, Zakon o bankama, Zakon o Centralnoj banci. Prema institucijama će uputiti prijedlog da se uradi Payment Retail Strategija, kao i da se uvede mandat kurirskim kompanijama (za dostavu) da, pored gotovinskog, ponude i elektronsko plaćanje koje trenutno nije u opticaju. Banke trenutno trgovcima naplaćaju troškove transakcije na ukupne iznose sa PDV-om, a preporuka i prijedlog su izmjene ove prakse prema naplati vrijednosti robe ili usluge bez iznosa PDV-a. Članovi radne grupe će uputiti prijedloge u pravcu komercijalnog opravdavanja sniženja troškova online transakcija banaka, ali i uklanjanja barijera upotrebe online plaćanja (mjenice i ostala administracija). Osim toga, predložena je inicijativa da se zakonski reguliše obaveza elektronskog načina plaćanja u BiH i da se pojača sigurnost u e-commerce-u. Cilj je također smanjiti broj pronevjere i prevara (phishing i scam) kroz podizanje svijesti, edukacije i tehnička rješenja. Najavljeno je i da će biti upućena inicijativa nadležnim ministarstvima (Ministarstva finansija) i regulatorima (Agencije za bankarstvo RS i FBiH) da se poradi na harmonizaciji zakona o međubankarskim naknadama u RS i FBiH, koja je potrebna za brže, kvalitetnije i transparentnije poslovanje između banaka u našoj zemlji. Kako doznaju Vijesti.ba, privrednici su izrazili negodovanje zbog činjenice da se pozivu na posljednju eComm konferenciju nisu odazvali predstavnici Federalnog ministarstva finansija. Pogotovo jer se isto Ministarstvo nije odazvalo niti na GS1 konferenciju koja je nedavno u Sarajevu okupila imponzanatan broj učesnika.
Podravka u prvih šest mjeseci 2024. godine snažno rasla i u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Grupa Podravka u prvih je šest mjeseci 2024. ostvarila gotovo deset posto veće prihode od prodaje nego u istom periodu lani. Oni su iznosili 380,4 miliona eura, odnosno 34,1 milion eura više. Prihodi segmenta Prehrane pritom su porasli za 25,3 miliona eura ili 9,6 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2023., dok je rast prihoda segmenta Farmaceutike iznosio 8,8 miliona eura ili 10,8 posto, objavili su iz kompanije. Najznačajniji rast prihoda Podravka je u segmentu Prehrane u prvih šest mjeseci 2024. ostvarila na tržištu zapadne Evrope, gdje se posebno izdvaja Njemačka, s rastom od čak 78,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Na tržištu SAD prihodi od prodaje vlastitih brendova rasli su 25,4 posto, dok projekt pozicioniranja Podravke USA kao centra za izvoz brendova jugoistočne Evrope u SAD napreduje prema planu te je volumen distribusijskih aktivnosti u SAD povećan pet puta u odnosu na isti period lani. Prodaja je snažno rasla i u jugoistočnoj Evropi, ukupno deset posto, a najznačajnije u BiH i Crnoj Gori. Na tržištu Hrvatske zabilježen je rast prodaje od 7,5%, poše Pd. Ovako značajan rast prihoda od prodaje rezultat je rasta na svim tržištima i u njemu se reflektiraju mnogobrojne aktivnosti i promjene uvedene tokom prošle godine. Intenzivno se radilo na restrukturiranju inozemnih tržišta, širenju mreže kupaca, širenju portfelja i izvozu, ali i na sveobuhvatnom redefiniranju cjenovnih politika na svim inozemnim tržištima radi povećanja profitabilnosti izvoza. Dobri rezultati vidljivi su i u operativnoj dobiti Grupe prije amortizacije (EBITDA), koja je u prvoj polovici godine iznosila je 65,8 miliona eura. Riječ je o rastu od 17,5 miliona eura, odnosno 36,2 posto u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine. Neto dobit iz poslovanja iz koje su isključene jednokratne stavke (normalizirana dobit) za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 38,8 miliona eura, gotovo pedeset posto više od normalizirane neto dobiti za isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 26 miliona eura. – Rezultati ostvareni u prvoj polovici godine potvrda su ispravnosti odluka o transformaciji nastupa na inozemnim tržištima, ali i upornosti u provedbi tih odluka kojima smo bili posvećeni u proteklom razdoblju. Posebno možemo biti zadovoljni širenjem poslovanja i povećanjem profitabilnosti na tržištima zapadne Evrope, naročito Njemačke, ali i Austrije te Amerike. To su tržišta na koja smo posebno usmjerili svoju pozornost. Rast prodaje na inozemnim tržištima rezultat je povećanih količina prodaje, ali i odluke da cijene po kojima prodajemo naše proizvode na bogatijim tržištima ne mogu biti niže od onih po kojima ih prodajemo u Hrvatskoj. Uspjeli smo povećati izvoz, istovremeno pozicionirajući Podravkine proizvode na način na koji to kvaliteta našeg portfelja i zaslužuje. Iako je pred nama još puno posla, ovi rezultati potvrđuju da su aktivnosti na unutarnjoj transformaciji Podravkinog poslovanja jednako uspješne, kao i naše brojne investicije koje su često vidljivije zbog svoje opipljivosti. Naravno, zasluge za ova postignuća idu svim zaposlenicima Podravke koji zajedničkim naporima provode sve naše zacrtane ciljeve i potrošačima nastavljaju pružati samo najkvalitetnije usluge i proizvode, poručila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Kako je istakla, cijelo prvo polugodište, kao i ostatak godine obilježen je dovršetkom velikih investicija koje se provode u sklopu Podravkinog investicijskog ciklusa koji je započeo 2021. godine.