Analiza: Kakva će biti globalna potražnja za hranom
Marx.ba Koji će faktori promijeniti globalnu potražnju za hranom u narednim godinama? Četiri su ključna: stanovništvo, makroekonomija, cijene i “meki pokretači”. S čvrstim razumijevanjem sva četiri faktora, razumijevanje velikih promjena u prehrambenoj industriji postaje mnogo lakše, pišu analitičari Euromonitora. Stanovništvo i demografija su najpredvidljiviji Globalna će se populacija do 2040. povećati za nešto više od milijardu ljudi, stvarajući značajnu dodatnu potražnju za hranom koja danas ne postoji. Ovi novi ljudi uglavnom će se rađati u Africi ili Južnoj Aziji, pokrećući globalne količine u nadolazećim godinama za mnoge kategorije. U međuvremenu, mnoge razvijene zemlje mogu očekivati pad stanovništva. Ako se to kombinira sa široko rasprostranjenom upotrebom GLP-1, mogla bi doći do “kalorijske litice” za veći dio Evrope i istočne Azije. Naglasak na premium segmentu čiji je trend već u toku pojačat će se u takvim uvjetima. Izazovi količine najviše će pogoditi kategorije usmjerene na djecu jer globalne stope plodnosti nastavljaju padati. To nije slučaj samo u gotovo cijelom razvijenom svijetu, već i u velikim tržištima u razvoju poput Kine, Brazila, Rusije i Meksika. Naglasak na ovim ključnim tržištima sve će se više pomicati na potrebe starijeg stanovništva, kao i na kućne ljubimce, kojih je sve više. Svih 20 najvećih rastućih tržišta u brizi za kućne ljubimce trenutno imaju stope plodnosti od 2,0 djece po ženi ili niže, što pokazuje gdje bi potrošnja na djecu mogla završiti u budućnosti The Guardian je u junu izvijestio da je prodaja proizvoda za kućne ljubimce sada važnija za Mars od prodaje hrane za ljude. Malo je vjerovatno da će Mars biti posljednja kompanija koja će napraviti ovaj pomak. Ekonomski rast preusmjerit će potražnju prema zemljama u razvoju Ekonomski rast bitan je posvuda, ali ne na isti način. Na razvijenim tržištima rast BDP-a ima slabu korelaciju s daljnjom potražnjom za hranom u smislu količine. Tamo će dobra ekonomska vremena premjestiti potrošnju izvan doma, promijeniti preferencije marki i dovesti do većeg traženja atributa s dodanom vrijednošću, ali neće pretjerano utjecati na količine. U međuvremenu, u zemljama u razvoju postoji mnogo jača veza s količinama, iako faktori poput trgovanja i premještanja potrošnje izvan doma također igraju ulogu. Na svim nivoima razvoja tržišta, slične kategorije su suočene s najvećim rizikom. Grickalice u cjelini, a posebno sladoled, najosjetljiviji su na promjene u BDP-u od bilo koje kategorije pakirane hrane budući da nisu bitne za većinu potrošača i usko su povezane s aktivnostima u slobodno vrijeme izvan kuće koje su popularnije tokom dobrog vremena. Buduće recesije stoga predstavljaju veći rizik za grickalice nego za bilo koju drugu prehrambenu industriju. U međuvremenu, osnovne kategorije poput hljeba ili riže trebale bi prebroditi buduće ekonomske probleme s relativno malom štetom. Cijene će biti dugoročni problem Iako se inflacija možda smanjuje, temeljna pitanja koja stoje iza rasta cijena hrane (klimatske promjene, geopolitički poremećaji itd.) uglavnom su izvan kontrole politike centralne banke. To znači da se cijene hrane ne samo neće vratiti na nivo iz 2019., nego će zapravo nastaviti rasti dugoročno. Prema modelu predviđanja industrije Euromonitor Internationala, to će predstavljati najveći izazov za količine u kategorijama koje se smatraju nebitnim, poput konditorskih proizvoda ili mliječnih proizvoda biljnog porijekla. Također će izvršiti pritisak na spremnost potrošača da plate više za atribute s dodanom vrijednošću. Jedan učinak toga koji se vidi je u usporavanju stope inovacije proizvoda, pri čemu stope lansiranja novih proizvoda padaju od 2021. “Meki pokretači” manje su predvidljivi, ali slijede opće trendove Mogući izazov u centru svega ovoga je skraćivanje ciklusa trendova pod pritiskom društvenih medija (osobito TikToka). Potrošač žudi za novitetima ubrzanim tempom. To će utjecati na neke aspekte prehrambene industrije, ali ne i na gore navedene opće obrasce. Iako je gotovo nemoguće predvidjeti specifične okuse koji će biti popularni 2027. godine, možemo otprilike znati ko će ih jesti i koliko će novca morati potrošiti na njihovu kupovinu. Kratkoročni trendovi su, naravno, sami po sebi važni, ali ne bi trebali odvratiti pažnju od utjecaja sporijih i većih pokretača potražnje, prenosi Seebiz.
Sajam društvenih igara očekuje čak 200 hiljada posjetilaca
Marx.ba Najveći svjetski sajam društvenih igara u Esenu nada se rekordnom broju posjetilaca ove godine. Ulaznice za prvi dan sajma, u četvrtak, planule su. Organizatori očekuju da će do nedjelje na sajam doći 200.000 ljubitelja igara. Po prvi put je izložbeni prostor u svih šest hala sajma rasprodat, saopštio je izdavač Merc, koji je organizator. Na sajmu će biti 923 izlagača iz 52 zemlje. Iako je to nešto manje nego prethodnih godina, veliki izdavači su dodatno proširili svoj izložbeni prostor. Posjetioci mogu da isprobaju nove igre. Tržište se, prema podacima Udruženja izdavača igara, nakon 10 godina brzog rasta, nedavno malo smirilo. Od januara do avgusta, industrija je porasla za 0,9 odsto. U Njemačkoj se, prema dostupnim podacima, svake godine proda oko 70 miliona društvenih igara, piše dpa.
Flynas povećava broj letova iz Sarajeva
Marx.ba Flynas je prošle zime letio iz Jeddaha za Sarajevo dva sedmična leta, ali ove zime će imati tri sedmična leta (ponedjeljak, srijedu i petak). Linija će se operirati sa Airbusom A320. Ovako će letjeti cijele zime, a po tpoma rasporedu će letjetio tokom cijele zime piše Zamaaero. Kompanija ni ove zime, kao ni prošle, neće imati letove za Riyadh iako ljeti ima brojne letove za ovaj grad, ali će imati konektirane letove preko Jeddaha (osim subotom). Inače, Aerodrom Sarajevo bilježi svakodnevni rast, a tako se očekuje i tokom ovog mjeseca. Aerodrom Sarajevo ima 191.070 redovnih sjedišta na tržištu u oktobru, što predstavlja snažan porast od 28,6% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 47,8% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 16% kapaciteta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%.
Turizam i trendovi: Online rezervacije porasle za 16,2 posto
Marx.ba Tokom drugog kvartala 2024. godine ostvareno je 208,8 miliona noćenja u smještajima u Evropskoj uniji, rezervisanim preko Airbnba, Bookinga, Expedia Groupa ili TripAdvisora. Ovaj podatak ukazuje na povećanje od 16,2 posto u poređenju sa istim periodom 2023. godine. U aprilu ove godine 53,5 miliona noćenja je ostvareno u smještaju rezervisanim putem online platformi, što pokazuje blagi pad od 1,8 posto u poređenju sa aprilom 2023, objavila je Evropska statistička kancelarija Eurostat. Međutim, u maju je zabilježen rast sa 73 miliona noćenja rezervisanih preko platformi (31,7 posto u poređenju sa majom 2023.) kao i juni, sa 82,3 miliona (17,8% u odnosu na juni 2023). Sve zemlje EU zabilježile su povećanje broja noćenja preko online platformi u junu 2024. Najveći rast zabilježen je na Malti (45,8 posto u odnosu na juni 2023), Litvaniji (28,1 posto) i Švedskoj (27,4 posto). Nasuprot tome, skromna povećanja su zabilježena u Belgiji (2,6 posto), Nizozemskoj (3,3 posto) i Sloveniji (6,0 posto).
Woman.comm konferencija govori o nasilju kao “novom trendu”: Možemo li podleći utjecaju klikova?
Marx.ba Na ovogodišnjoj Woman.Comm konferenciji, koja će biti održana 15. i 16. oktobra u Bosanskom kulturom centru u Sarajevu, najavljen je i panel “Je li nasilje novi clickbait opće javnosti” na kojem će biti riječi o izvještavanju medija o osjetljivim temama te njihovoj ulozi u skretanju pažnje sa problema i kreiranju senzacije. Senzacija bez reakcije Moderno digitalno doba donijelo je brojne promjene u načinu na koji konzumiramo informacije, a uz one tradicionalne, sve veći značaj imaju online mediji i društvene mreže. Izazov je, stoga, uspostaviti balans između odgovornog izvještavanja i privlačenja pažnje publike. Umjesto da se femicid, pedofilija i druge vrste nasilja tretiraju s osjetljivošću prema žrtvama, koristi se senzacionalizam, kako bi se povećala čitanost. Ovakvo izvještavanje, koje često detaljno opisuje zločine, ne samo da narušava dostojanstvo žrtava, već i normalizuje nasilje u društvu Kao govornici panela “Je li nasilje novi clickbait opće javnosti” učestvovati će Ida Prester, Milena Radulović, Adnan Kadribašić, Fedra Idžaković i Nina Išek Međugorac, dok će moderatorica biti Brankica Raković. – Click Bait novinarstvo je posebno opasno u društvo u kojem živimo u kome je nasilje postalo poprilično normalizovano i vrlo rijetko dubinski reagujemo na njega. Upravo takvi naslovi i veliki broj takvih naslova će dovesti do toga da niko više neće reagovati, jer će to postati nešto što viđamo svakodnevno, da ne kažem da će postati normalno. Iz tog razloga bismo trebali da se borimo protiv ovakvih stvari jer nikome nisu potrebni ljudi koji su toliko umrtvljeni da ne reaguju na nasilje oko sebe, kazala je Brankica Raković, feministkinja te dobitnica nagrade za društveno najodgovorniju influensericu u BiH. Slučaj glumice Milene Radulović Na primjeru Milene Radulović, koja je 2021. godine optužila svog bivšeg učitelja glume za silovanje, može se vidjeti koliko je važno da izvještavanje medija bude odgovorno i u skladu s etičkim standardima. Iako je slučaj bio značajan za pokret #MeToo u Srbiji i podstakao mnoge žene da progovore o svojim iskustvima, pojedini su mediji, naročito tabloidi, naslovima skrenuli pažnju sa suštine i, u određenim trenucima, umanjili ozbiljnost situacije. – Problem je što mediji time, skreću pažnju sa onoga što je važno, i što je suština, na nebitne, propratne stvari. Najveći problem predstavljaju naslovi, koji su uglavnom zvučni, i skandalozni, i apriori izazivaju mržnju i komentare i konfliktne debate, znajući da tekst, zapravo, retko ko čita. Time se ne postiže ništa drugo nego kratkotrajna senzacija, koja može da ugrozi ili povredi, a najviše dezavuište čitaoce, koji umesto da razumeju i nauče – oni komentarišu, poručuje Milena Radulović, glumica. Kao društvo, odgovornost je na svima nama da tražimo etičke standarde. Čitaoci i gledaoci moraju biti svjesni svoje uloge – odbijanjem senzacionalnih sadržaja, pomažemo smanjenju potražnje za takvim materijalima! Više na ovu temu poslušajte na Woman.Comm konferenciji 15. i 16. oktobra u sarajevskom BKC-u.
Letovi u regiji u oktobru: Aerodrom Sarajevo ponovo će imati veliki rast
Marx.ba Očekuje se da će svi aerodromi u glavnim gradovima nekadašnjih republika bivše Jugoslavije, osim jednog, ostvariti rast broja putnika tokom oktobra u odnosu na prošlu godinu, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta, piše EX YU aviation. Air Serbia će prestići Ryanair kao najprometniji avioprevoznik, a Wizz Air se također poboljšava zbog povećanih operacija u svojim bazama u Beogradu i Skoplju tokom mjeseca. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u oktobru, sa 889.127. Brojka predstavlja povećanje od 0,5% u odnosu na 2023. Unatoč tome što je obavio više letova nego prethodnih mjeseci, Wizz Air je i dalje glavni krivac za sporu stopu rasta, smanjujući svoj kapacitet za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,1% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 514.941 raspoloživih mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 14,3% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 34,3% raspoloživog kapaciteta. Iza njega slijedi Ryanair sa 32,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, koji je i dalje pod uticajem smanjenja frekvencije Wizz Air-a uprkos povećanom obimu letova tokom mjeseca, ima 302.642 sjedišta u oktobru, što je pad od 0,3%. Wizz Air, koji je smanjio kapacitet za 8%, imat će 54,1% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 11,9% udjela. Prištinski aerodrom će imati 264.108 slobodnih mjesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 17,7% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,7% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 16,1%. Aerodrom Sarajevo ima 191.070 redovnih sjedišta na tržištu u oktobru, što predstavlja snažan porast od 28,6% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 47,8% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 16% kapaciteta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. Aerodrom Podgorica ima 164.190 sjedišta na redovnim letovima u oktobru, što je povećanje od 5,3% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 18,9% ukupnog kapaciteta, odmah ispred Ryanaira sa 18,7%. Air Montenegro je šesti, iza dva najveća, kao i Air Serbia, Austrian Airlines i Turkish Airlines. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog oktobra ima na raspolaganju 150.756 mjesta, što je za 10,5% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17,5% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 12,2% planiranog kapaciteta.
Novac za razvoj turizma u USK
Marx.ba Na prijedlog Ministarstva privrede Vlada Unsko- sanskog kantona Vlada ovog kantona donijela Program poticaja razvoja turizma za 2024. godinu. Programom su utvrđene poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva razvoja male privrede, te prioriteti i kriteriji poticaja razvoja male privrede u turističko- ugostiteljskoj djelatnosti radi pružanja podrške subjektima male privrede, fizičkim i pravnim licima, te razvoja turističkih proizvoda koji doprinose unaprjeđenju turističke ponude i povećanju zapošljavanja, povećanja kvaliteta i konkurentnosti male privrede, povećanja broja subjekata male privrede, povećanja udjela žena, mladih i osoba sa invaliditetom u turističko- ugostiteljskoj djelatnosti. Za ovaj program u budžetu Ministarstva privrede planiran je iznos od 1 milion KM koja će se izvršavati javnim pozivom sukladno danas usvojenom Programu utroška sredstava za subvencije preduzećima i poduzetnicima u oblasti turizma.
Bh. kompanija primljena u ugledno društvo
Marx.ba Bh. kompanija Derubis Caravans iza sebe niže samo uspjehe, a sada su objavili da su postali dio jedne posebne porodice. – Sretni smo što možemo objaviti da je Derubis Caravans prihvaćen kao član Caravaning Industrie Verband e.V. Deutschland (CIVD)! Osnovana 1962. godine, CIVD predstavlja najvažnije igrače u karavaninskoj industriji. Sa 208 članova, uključeni su skoro svi vodeći njemački i evropski proizvođači vozila za slobodno vrijeme, dobavljači i pružatelji usluga. Velika je čast da se kompanija iz Bosne i Hercegovine uključi u ovaj prestižni krug. Ovo je dokaz naše posvećenosti, inovacije i strasti koju donosimo u industriju. Nevjerovatno smo zahvalni našem timu, partnerima i navijačima što su omogućili ovaj uspjeh. Ovo je velika prekretnica i uzbuđeni smo zbog puta koji je pred nama, objavili su iz bh. kompanije nakon što su postali dio uglednog društva.
Gdje se nalazi BiH po globalnom inovacijskom indeksu
N. D. Bosna i Hercegovina je na 80. mjestu, prema 17. izdanju globalnog inovacijskog indeksa (GII) koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). U WIPO-vom izdanju GII-a obuhvaćene su 133 zemlje i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera. Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu, Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je druga, a Sjedinjene Američke Države treće. Slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Koreja. Među najboljima su i Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska. Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno period, od 2020. do 2022. godine.
Indirektno oporezivanje: Za devet mjeseci naplaćeno 8,4 milijardi KM prihoda
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci 2024. godine iznosili su 8 milijardi i 493 miliona KM i veći su za 629 miliona KM ili 8 % u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 7 milijardi i 864 miliona KM. UIO je u periodu januar-septembar 2024. godine privredi vratila 1 milijardu i 521 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-septembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijardi i 972 miliona KM i veći su za 721 milion KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. Prihodi prikupljeni u septemberu 2024. godine U septembru 2024.godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023.godine. Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 3 milijarde i 815 miliona KM, RS 2 milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM. U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u periodu januar-septembar 2024. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 179,6 miliona KM, RS 118,7 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.