Pegasus Airlines povećava broj letova s Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Pegasus Airlines je prilagodio frekvencije letova tokom tekuće ljetne sezone, pri čemu su zabilježene promjene na linijama iz Istanbul Sabiha Gökçen Airport prema više gradova na Balkanu. Letovi prema Zagrebu, Ljubljani i Prištini bilježe blaga smanjenja u naredna dva mjeseca, dok su Skoplje i Sarajevo planirani za povećanje broja letova. U slučaju Zagreba, broj sedmičnih letova bit će smanjen za jedan, uz tri leta sedmično do 22. juna. Time će u maju broj letova ostati na prošlogodišnjem nivou, dok će juni imati jedan let manje.
Promjene s korištenjem tahografa u vozilima u EU: Od 1. jula dolaze pravila za novu kategoriju vozila
Marx.ba Od 1. jula 2026., pravila EU nalažu da laka komercijalna vozila (LCV) i kombiji s najvećom dopuštenom težinom (uključujući prikolicu) između 2,5 i 3,5 tona koji se bave međunarodnim prijevozom ili kabotažom moraju ugraditi pametne tahografe (G2V2). Ovi uređaji moraju bilježiti granične prijelaze, mjesta utovara/istovara i aktivnost vozača. Sva laka komercijalna vozila/kombiji (2,5 t – 3,5 t) koji se bave međunarodnim prijevozom ili kabotažom s nagradom moraju biti opremljeni pametnim tahografima druge generacije. Od mjere su izuzeta laka teretna vozila do 3,5 tona koja se uglavnom koriste za prijevoz materijala na gradilišta (i s njih) te za rad na gradilištu. Dakle, ta vozila neće biti podložna zahtjevu, pod pretpostavkom da prometuju u radijusu od 100 kilometara. Izuzeća se i dalje primjenjuju na prijevoz ručno izrađene robe. Daljnja izuzeća primjenjuju se na vozila koja se koriste za nekomercijalne, kućanske aktivnosti gdje vožnja nije primarna uloga vozača.
Cijena nafte Brent premašila je 106 dolara nakon zastoja u mirovnim pregovorima
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su se planovi za drugi krug mirovnih pregovora između SAD i Irana ponovno raspali. Iranska Revolucionarna garda također se navodno ukrcala na dva teretna broda u blizini Hormuškog moreuza jer su napetosti u strateškom morskom putu i dalje visoke. Međunarodne referentne cijene nafte Brent porasle su za više od 1% na 106,56 dolara po barelu do 00:44 ET. Američka sirova nafta također je dodala 0,9% na 95,25 dolara. Predsjednik SAD Donald Trump u subotu je otkazao planove za slanje američkog izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Islamabad u Pakistanu na pregovore s Iranom. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi otputovao je u Islamabad tokom vikenda, ali se prije odlaska sastao samo s pakistanskim dužnosnicima.
Altcoini idu gore, bitcoin na 78 hiljada dolara nakon većih likvidacija
Marx.ba Bitcoin je u aprilu bio u stalnom uzlaznom trendu, s blagim padovima, što je altcoinima omogućilo da nastave svoje dobitke. Meme token pengu predvodio je rast altcoina, porastao je za 12,6 posto u jednom danu, dok su cosmos, aptos i bitcoin zabilježili rast od preko pet posto u posljednja 24 sata. Porast altcoina dolazi dok se bitcoin kreće oko 78 hiljada dolara, što je porast od gotovo dva posto u posljednja 24 sata, prema podacima CoinGecka. Ako se bikovski zamah nastavi, vodeća kriptovaluta mogla bi se ponovno približiti 80 hiljada dolara prvi put u više od dva i po mjeseca, sugeriraju analitičari. – Ono što trenutno vidimo je mješavina rane rotacije i mehanički potaknutog rasta. Postoji određeni pravi kapital koji se kreće duž krivulje rizika kako se bitcoin konsolidira, posebno u altcoine s višim beta faktorom i odabrane narative. Ali brzina kretanja sugerira da pokrivanje kratkih pozicija i finansijska poluga to pojačavaju, rekao je Wenny Cai, osnivač Anchored Financea. Kao rezultat toga, gotovo 418 miliona dolara u pozicijama s polugom je likvidirano, pri čemu više od 286 miliona dolara dolazi od kratkih pozicija, što sugerira da su ti investitori bili zatečeni nespremni, prema podacima CoinGlassa. Raspoloženje investitora se promijenilo, a korisnici na prediktivnim tržištima daju 75 postotnu vjerojatnost da bi sljedeći porast bitcoina mogao dovesti do 84 hiljade dolara. Te su se šanse povećale s otprilike 45 posto 1. aprila, što naglašava rastući optimizam investitora usred tekućeg uzlaznog trenda. Ipak, optimistični izgledi ostaju neizvjesni. S tehničkog stajališta, Schwabov strateg identificirao je 83 hiljade dolara kao ključni nivo otpora, što je prosječna osnovica troškova bitcoin ETF investitora. Iza toga je 87 hiljada dolara, što je 200-dnevni jednostavni pomični prosjek, proboj iznad kojeg obično signalizira promjenu dugoročnog trenda, u korist bikova. Međutim, dok se ove ključne prepreke ne prevladaju, izgledi ostaju neizvjesni. Paralele s bliskoistočnim sukobom su indikativne, baš kao što ta situacija ostaje neriješena, tako je neriješen i put bitcoina iznad 83 hiljade dolara. Iako optimizam oko bitcoina ostaje snažan, investitori ostaju skeptični prema altcoinima, a mnogi korisnici pretpostavljaju samo 22 postotnu vjerovatnost da “altcoin sezona” počne prije jula.
Pale cijene dionica na Wall Streetu, neki ulagači povlače dio zarade
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale jer su neki ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta, nakon što su dan prije S&P 500 i Nasdaq indeks dosegli rekordne nivoe. Dow Jones indeks oslabio je 0,36 posto, na 49.310 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,41 posto, na 7.108 bodova, a Nasdaq 0,89 posto, na 24.438 bodova. Posljednjih sedmica cijene su dionica snažno porasle, nadoknadivši sve gubitke od početka rata na Bliskom istoku, jer su se ulagači nadali brzom mirovnom sporazumu. Ipak, nastavak pregovora između SAD i Irana još nije dogovoren, a situacija na Bliskom istoku već se danima ne mijenja značajnije. Iran praktično blokira izvoz nafte s Bliskog istoka kroz Hormuški moreuz, a američka mornarica blokira iranske luke. Zbog toga se cijene nafte kreću na povišenim nivoima, što potiče rast inflacije u mnogim zemljama svijeta. A to, pak, može negativno utjecati na rast ekonomija. – Posljednjih sedmica cijene su dionica snažno porasle, pa sada neki ulagači povlače dio zarade s tržišta. Rat na Bliskom istoku nije loš izgovor za to”, kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Advisors. S druge strane, podršku tržištu pružaju dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija. Od 128 kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvještaje, njih oko 82 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što su analitičari očekivali. Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 15,6 posto u odnosu na isti lanjski period. I na većini evropskih berzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,19 posto, na 10.457 bodova, a frankfurtski DAX 0,16 posto, na 24.155 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,87 posto, na 8.227 bodova. A zbog status-quoa na Bliskom istoku, cijene su nafte porasle treći dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 0,92 posto, na 106,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,63 posto, na 96,45 dolara. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,82 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,64 boda. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,50 na 159,70 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na ebropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1680 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1695 dolar.
Prediktivna tržišta u fokusu: Novi način procjene budućnosti
Marx.ba U svijetu u kojem su informacije dostupnije nego ikad, ali istovremeno često kontradiktorne, potreba za pouzdanim načinima procjene budućih događaja postaje sve izraženija. Hoće li određeni političar pobijediti na izborima? Hoće li inflacija rasti ili padati? Kako će se razvijati tržište kriptovaluta ili kakav će biti ishod velikih sportskih događaja? Upravo u tom prostoru neizvjesnosti sve veću pažnju privlače prediktivna tržišta, digitalne platforme koje omogućuju korisnicima da trguju ishodima budućih događaja. Iako koncept nije nov i postoji desetljećima, tek u posljednjih nekoliko godina prediktivna tržišta doživljavaju snažan rast popularnosti. Razlog tome nije jedan faktor, već kombinacija tehnološkog napretka, promjena u ponašanju korisnika i šireg nepovjerenja u tradicionalne izvore informacija. Ključna vrijednost prediktivnih tržišta leži u njihovoj sposobnosti agregiranja kolektivne inteligencije. Za razliku od klasičnih anketa ili ekspertnih analiza, gdje učesnici često nemaju direktne posljedice za svoje odgovore, ovdje korisnici ulažu vlastiti novac ili kapital. Taj ‘skin in the game’ pristup mijenja dinamiku, učesnici su motivirani temeljno analizirati informacije i donositi racionalne odluke. Kao rezultat toga, cijena određenog ishoda na tržištu često se interpretira kao implicitna vjerojatnost da će se taj događaj ostvariti. U mnogim slučajevima pokazalo se da su takve procjene preciznije od tradicionalnih metoda predviđanja. Veliku ulogu u recentnom uzletu odigrao je i razvoj blockchain tehnologije. Platforme poput Polymarketa i Kalshija omogućile su stvaranje decentraliziranih tržišta koja su globalno dostupna, transparentna i otporna na manipulacije od strane centralnih autoriteta. Pametni ugovori automatiziraju isplatu ovisno o ishodu događaja, čime se uklanja potreba za posrednicima i povećava povjerenje korisnika. Uz to, lorištenje kriptovaluta omogućuje jednostavno učešće bez obzira na geografsku lokaciju ili pristup tradicionalnom finansijskom sistemu. Još jedan važan razlog rasta popularnosti leži u sve većem nepovjerenju prema tradicionalnim izvorima informacija. Ankete, mediji i analitičari često su percipirani kao pristrasni ili nedovoljno tačni, posebno u kontekstu političkih događaja. Prediktivna tržišta nude alternativu: dinamičan, tržišno utemeljen signal koji u realnom vremenu reflektira kolektivno mišljenje učesnika. Drugim riječima, umjesto da vjeruju jednoj instituciji, korisnici promatraju što tržište misli. Paralelno s tim, svjedočimo širem trendu ‘finansializacije svega’. Granice između klasičnog investiranja, klađenja i trgovanja sve su tanje. Ljudi danas aktivno trguju dionicama, kriptovalutama, NFT-evima, pa čak i vlastitom pažnjom i vremenom. U tom kontekstu, prediktivna tržišta predstavljaju logičan nastavak, jer omogućuju monetizaciju informacija i stavova o budućnosti. Za korisnike koji već imaju iskustva s trgovanjem, ulazak u ovaj segment često je prirodan korak, piše Lider. Zanimljivo je i preklapanje s industrijom klađenja, ali uz važnu razliku. Dok je klasično klađenje fokusirano na zabavu i sreću, prediktivna tržišta naglašavaju informaciju i analizu. Upravo zato privlače profil korisnika koji traži nešto više, žele razumjeti kontekst, interpretirati podatke i pronaći tržišne neefikasnosti. U tom smislu, prediktivna tržišta sve više nalikuju finansijskim tržištima, a sve manje tradicionalnim kladionicama. Ne treba zanemariti ni psihološki i društveni aspekt. Učešće u prediktivnim tržištima daje korisnicima osjećaj uključenosti u važne globalne događaje. Bilo da se radi o izborima u SAD, odlukama centralnih banaka ili velikim sportskim takmičenjima, korisnici nisu samo podmatrači, oni aktivno učestvuju u formiranju tržišnog konsenzusa. Taj element interaktivnosti i tskmičenja dodatno povećava njihovu privlačnost, osobito među mlađim generacijama. Naravno, unatoč brojnim prednostima, prediktivna tržišta imaju i svoja ograničenja. Likvidnost na pojedinim tržištima može biti niska, što smanjuje pouzdanost cijena kao indikatora vjerovatnosti. Postoji i rizik manipulacije, posebno na manjim ili manje reguliranim platformama. Regulatorni okvir također ostaje nejasan u mnogim jurisdikcijama, jer se ova tržišta nalaze na granici između finansijskih instrumenata i klađenja. Unatoč tim izazovima, jasno je zašto prediktivna tržišta privlače sve veći broj korisnika. U vremenu obilježenom neizvjesnošću, informacijskim šumom i brzim promjenama, ona nude jedinstven alat za strukturirano promišljanje o budućnosti. Kombinirajući finansijske poticaje, tehnologiju i kolektivno znanje, prediktivna tržišta ne obećavaju savršene odgovore, ali nude možda najbliže što trenutno imamo tržišnom konsenzusu o onome što dolazi.
Evo ko su najveći bh. izvoznici i uvoznici u prva tri mjeseca ove godine
Marx.ba Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), firma koja je tokom prvog kvartala ove godine bila najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine je “DPMetals BH” iz Vareša. Na drugom mjestu je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, a na trećem “Aluminij Industrija” iz Mostara. Slijedi “Nova Alumina iz Zvornika, “ASTA Bosnia” iz Ćoralića, te “Miviko” iz Posušja. Sedmi najveći izvoznik iz BiH je u prvom kvartalu bila kompanija “Elektrane Stanari”, osmi SSL iz Lukavca, a deveti “Bimal” iz Brčkog, pišu Nezavisne. Prvih 10 najvećih izvoznika tokom tri mjeseca ove godine zatvara firma FEAL iz Širokog Brijega. S druge strane, firma koja je najviše uvozila proizvoda u BiH bila je “Holdina” iz Sarajeva. “Optima Grupa” iz Banjaluke je na drugom, a “Petrol BH Oil Company” iz Sarajeva na trećem mjestu. “Hercegovina lijek” iz Mostara je četvrti najveći uvoznik u prvom kvartalu ove godine, “Aluminij Industrija” iz Mostara peti, a “TT Kabeli” iz Širokog Brijega šesti. “Porsche” iz Sarajeva je na sedmom mjestu, “Violeta” iz Gruda na osmom, a “Pavgord” iz Foče na devetom mjestu. Posljednje, 10. mjesto je pripalo kompaniji “Bingo” iz Tuzle. Podsjećamo, lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini prvi put postala je kompanija “TT Kabeli” iz Širokog Brijega, dok je najveći uvoznik bila sarajevska “Holdina.
Cijene plemenitih metala tonu, evo zašto
Marx.ba Novo povećanje geopolitičkih napetosti nije pomoglo cijenama plemenitih metala. Srebro je posebno oštro palo (za više od četiri posto), dok je zlato skliznulo ispod 4.700 dolara po unci od 31,1 grama, ostavljajući ga 16 posto udaljenim od svog januarskog rekorda. Sve upućuje na to da iza toga stoje uglavnom inflacijska očekivanja i posljedični pritisak na više kamatne stope. Naravno, ne zaboravimo da se cijena zlata u posljednjih 10 godina gotovo učetverostručila, s prosječnim godišnjim rastom od nešto manje od 15 posto, što je već puno za dionice, pa ne čudi ostvarivanje profita. Zlato igra sve važniju ulogu u rezervama centralnih banaka širom svijeta, jer već ima 24 posto udjela. Nedavno je čak nadmašilo udio američkih obveznica. U posljednjem tromjesečju 2015. omjer je bio potpuno drugačiji, jer su obveznice činile trećinu rezervi centralnih banaka, dok je zlato samo 9 posto.
Počinje povrat 166 milijardi dolara neustavnih američkih carina: Hoće li profitirati i bh. kompanije
Marx.ba U ponedjeljak, 20. aprila, američka Carinska i granična zaštita pokrenula je online portal putem kojeg više od 330.000 uvoznih kompanija može zatražiti povrat ukupno 166 milijardi dolara carina. Vrhovni sud SAD presudio je, podsjetimo se, u februaru, sa 6 prema 3 glasa, da su ove tarife – koje je predsjednik Donald Trump uveo pozivajući se na Zakon o vanrednim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA) – neustavne i da predsjednik nema zakonsko ovlaštenje da preduzme takav korak. Povrat ne ide potrošačima koji mjesecima plaćaju veće cijene za uvozne proizvode nego kompanijama uvoznicama. Građani koji su podnijeli teret ostaju praznih ruku, a Sjedinjene Države, sasvim je sigurno, već su u fiskalnoj drami koju će biti teško popraviti na srednji rok, odnosno u narednih pet godina. Kad je riječ o BiH carine su iznosile 35 posto, a ostaje da se vidi hoće li ovog puta bh. kompanije profitirati i vratiti dio izgubljene zarade.
Saradnja KAIP-VBA: Mladi poduzetnici dobili finansijsku podršku
Marx.ba Mladi IT poduzetnici iz Sarajeva Kerim Šabić i Alma Barleci dobili su finansijsku podršku grada Beča i priliku da svoj projekt prezentiraju investitorima na ViennaUp jednom od najvećih startup događaja u Evropi. Riječ je o ciljano kreiranom programu podrške startupima iz Bosne i Hercegovine, razvijenom kao direktan rezultat institucionalne saradnje između Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Kantona Sarajevo i Vienna Business Agency, zasnovane na ranije potpisanom sporazumu.Program je ekskluzivno namijenjen startupima iz BiH i predstavlja je jedinstvenu priliku za pristup međunarodnom tržištu, uključujući mogućnost osvajanja novčanih nagrada i učešća na renomiranom ViennaUP Festival u Beču. Dodjela nagrada najboljim održana je sinoć u prostoru Ters House u prisustvu velikog broja predstavnika poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i Austrije, uključujući i predstavnike Advantage Austria.Posebnu težinu događaju dali su i zvanični govori i prisustvo zamjenice gradonačelnika grada Beča Barbare Novak, kao i direktora Vienna Business Agency, Dominica Weissa koji su i uručili nagrade pobjednicima. Na program se prijavio značajan broj startupa, od kojih su četiri ušla u uži izbor, dok su dva startupa osvojila glavne nagrade. – Ovaj program predstavlja samo jedan konkretan iskorak u implementaciji saradnje između Sarajeva i Beča u oblasti razvoja startup ekosistema i privlačenja investicija. KAIP je centralna tačka za sve investitore u našem kantonu, što obuhvata i ovu vrlo atraktivnu oblast pronalaska pravih modela podrške razvoju novih tehnologija, odnosno otvaranja, i rasta novih kompanija, izjavio je tim povodom Adnan Jašarević, direktor KAIP.Kroz kreiranje specifičnog paketa podrške za startup zajednicu Bosne i Hercegovine, Vienna Business Agency je, uz koordinaciju KAIP-a, demonstrirala posvećenost jačanju regionalnih inovacijskih kapaciteta i otvaranju novih kanala međunarodne saradnje.