Digitalni euro pod povećalom: Šta o svemu kaže šefica ECB
Marx.ba Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde u petak je izrazila skeptičnost o potrebi za digitalnim valutama denominiranima u euru, upozorivši da bi “stablecoin” povezan s eurom mogao ometati ECB-ov rad i pogoršati eventualna finansijska previranja. Niz velikih banaka u eurozoni, uključujući Societe Generale, već neko vrijeme rade na uspostavljanju kriptoimovine povezane s eurom, nastojeći se probiti na tržište kojim dominira američki dolar u potezu za koji neki smatraju da bi mogao povećati privlačnost zajedničke evropske valute. No Lagarde je rekla da su dokazi u korist “stablecoina” denominiranih u eurima “znatno slabiji nego što se čine” jer su takve valute izložene navali ulagača tokom tržišnih previranja i oslabljuju ECB-ovu mogućnost da svojim odlukama o kamatnim stopama dosegnu sve kutke ekonomije. “Ti kompromisi prevladavaju kratkotrajnu korist koju bi stablecoini denominirani u euru mogli donijeti u uvjete finansiranja i međunarodni dosegu”, rekla je u govoru u Španiji. “Ako želimo osnažiti međunarodnu privlačnost eura, najučinkovitiji način za postizanje tog cilja nisu digitalne valute”, naglasila je Lagarde. Kao primjer rizika navela je pad vrijednost USD Coina tokom kolapsa Silicon Valley Banka, istaknuvši i da je istraživanje ECB pokazalo da bi zamjene depozita za digitalne valute u velikim razmjerima mogle oslabiti kreditiranje preduzeća i prijenos monetarne politike. Boljom opcijom Lagarde smatra tokenizirane depozite u komercijalne banke, koji su, prema njenom mišljenju, sigurniji od “stablecoina”, ali također se mogu prenositi u lancima blokova. Tim komentarima Lagarde je zauzela suprotnu poziciju od Evropske komisije i vlada zemalja članica, uključujući i francusku vladu, koje “stablecoin” denominiran u euru vide kao alat za osnaživanje međunarodnog statusa eura. Prema evropskim propisima izdavatelji “stablecoina” moraju najmanje 30 posto rezervi imovine držati u bankovnim depozitima, dok se ostatak mora sastojati od niskorizičnih i visokolikvidnih finansijskih instrumenata, poput državnih obveznica. U ovosedmičnom intervjuu za Reuters član odbora Bundesbanka Michael Theurer rekao je da su tokenizirani depoziti i “stablecoini” jednako “ključni”, priznavši ipak rizike povezane s digitalnom valutom.
MOL Grupa ostvarila dobit prije oporezivanja od 212 miliona dolara
Marx.ba MOL Grupa danas je objavila svoje finansijske rezultate za prvo tromjesečje 2026. Grupa je ostvarila dobit prije oporezivanja od 212 miliona dolara, a pozitivan utjecaj viših cijena ugljikovodika ublažen je nestabilnošću opskrbe sirovom naftom i negativnim učinkom regulacije cijena. Ključni događaj tromjesečja bilo je puštanje u rad Ininog postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, vrijednog 700 miliona eura. Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe, Zsolt Hernádi, komentirao je rezultate. “Geopolitičke neizvjesnosti, izazovi sigurnosti opskrbe i državne intervencije koje su obilježile prošlu godinu dodatno su se intenzivirali u prvom tromjesečju. Sukob u Iranu, prekid rada naftovoda Družba i regulatorna ograničenja cijena širom regije testirali su našu otpornost”, poručio je. Nije krio da je jako zadovoljan rezultatima. “Uzimajući sve to u obzir, jako sam ponosan na rezultate MOL Grupe i činjenicu da smo, unatoč svim izazovima, zaključili snažno tromjesečje. To je prvenstveno rezultat naših internih performansi te otpornog i integriranog poslovnog modela. Veliko je postignuće što ne moramo mijenjati finansijske smjernice za ovu godinu te što smo na dobrom putu za ostvarenje svih ciljeva. Uz to, zadovoljstvo mi je što smo uspjeli osigurati sigurnost opskrbe u regiji čak i tokom jako dugog i dosad nezabilježenog prekida rada naftovoda Družba. To je rezultat strategije diversifikacije koju smo najavili prije 10 godina, u okviru koje ulažemo 500 miliona dolara u razvoj južnog opskrbnog pravca. Nastavkom tih ulaganja te dodatnim ulaganjem od 180 miliona dolara u povezivanje produktovodom rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj osigurat ćemo punu fleksibilnost rafinerijskog sistema i viši nivo integracije. To će nam omogućiti donošenje najboljih mogućih odluka kada je riječ o opskrbi sirovom naftom i derivatima”, rekao je. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje (Upstream) ostvarila je rast u prvom tromjesečju 2026., uz podršku povoljnog okruženja cijena sirove nafte i prirodnog plina. Proizvodnja je na kvartalnom nivou smanjena na 95,5 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno (mboepd), no ostala je unutar raspona upravljačkih smjernica od 95 do 97 mboepd, unatoč izgubljenim količinama proizvodnje zbog sukoba u Iranu. Privremeni pad proizvodnje u Mađarskoj i Azerbajdžanu, kao i obustava proizvodnje u Kurdistanskoj regiji Iraka, pridonijeli su smanjenju proizvodnje. To je djelomično nadoknađeno ukidanjem ograničenja proizvodnje u Pakistanu i višim nivoima proizvodnje u Kazahstanu. Tromjesečje je dodatno obilježilo otkriće plina na bušotini Bilitang 1 u Pakistanu, gdje je MOL operator projekta (s udjelom od 8 posto), širenje kopnenog portfelja u Hrvatskoj te dodjela odobalne istražne licence u Libiji, nakon što je MOL Grupa ušla na tamošnje tržište kroz zajednički pothvat s kompanijama Repsol i TPAO na području istraživanja u Sredozemnom moru. Rezultati djelatnosti Rafinerijskog poslovanja (Downstream) značajno su pali na godišnjeđ nivou pod pritiskom nižih volumena i marži. Kada je riječ o preradi, obrađene količine bile su znatno niže u prvom tromjesečju 2026. nakon požara u Rafineriji Dunav u oktobru 2025., dok su dodatne operativne izazove predstavljali problemi u opskrbi sirovom naftom, uključujući prekid rada naftovoda Družba 27. siječnja. Sukladno nižim količinama prerade sirove nafte, smanjena je i prodaja derivata. Važna prekretnica bilo je puštanje u rad postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka 10. marta. Investicija vrijedna 700 miliona eura jedna je od najvećih industrijskih investicija u historiji Hrvatske. Rezultati petrohemijskog poslovanja ostali su negativni zbog ograničene dostupnosti sirovina i niskih petrohemijskih marži. Rezultati djelatnosti Usluge kupcima (Consumer Services) bili su potaknuti pozitivnim učinkom slabljenja američkog dolara te organskim rastom segmenta negoriva. Istodobno su marže na goriva bile niže nego prošle godine zbog regulatornih ograničenja cijena uvedenih u martu na većini tržišta. Segment negoriva ostvario je rast od oko 5 posto, i u prodaji i u maržama, zahvaljujući organskom rastu i širenju brenda Fresh Corner. Djelatnost Usluga kružne ekonomije (Circular Economy Services) ostvarila je pozitivne rezultate, prvenstveno zahvaljujući sezonskim faktorima jer su troškovi pali na kvartalnom nivou zbog manjih količina prikupljenog otpada. Aktivnosti povrata ambalaže kroz sidtem DRS ostale su na nivou prethodnog tromjesečja. Djelatnost Plinskog poslovanja (Gas Midstream) ostvarila je bolje rezultate na godišnjem nivou zahvaljujući povećanoj potražnji za regionalnim transportnim uslugama te povoljnim učincima kursnih razlika, koji su više nego nadoknadili negativne učinke nepovoljnih makroekonomskih faktora.
Više posjeta i noćenja u BiH u prva tri mjeseca 2026. godine
Marx.ba U periodu januar – mart ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 305.680 posjeta, što je za 2,8 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 6,5 posjeta više u odnosu na isti period 2025. godine, dok su strani turisti ostvarili 0,8 posto posjeta manje u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu januar – mart 2026. godini turisti su u BiH ostvarili 697.418 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 6,9 posto posjeta više u odnosu na isti period 2025. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 5,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu januar – mart 2026. godini turisti su u BiH ostvarili 697.418 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 6,9 posto posjeta više u odnosu na isti period 2025. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 5,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 32,4 posto dok je učešće stranih turista iznosilo 67,6 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (31,8 posto), Srbije (18 posto), Slovenije (7,3 posto), Turske (6,9 posto), Crne Gore (4,3 posto) i Njemačke (3,1 posto), što ukupno čini 71,4 posto ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,6 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,3 posto.
Na krilima vojne potrošnje: Rheinmetall ostvaruje rast prodaje i dobiti
Marx.ba Njemački proizvođač oružja Rheinmetall izvijestio je u četvrtak o snažnom rastu dobiti, prihoda i narudžbi u prvom tromjesečju, zahvaljujući koristima od povećane vojne potrošnje Njemačke i evropskog jačanja odbrambenih kapaciteta. Ta kompanija sa sjedištem u Düsseldorfu ostvarila je konsolidiranu operativnu dobit od 224 miliona eura, što je 17 posto više nego u istom periodu prošle godine. Operativna marža pritom je porasla na 11,6 posto, s prošlogodišnjih 10,6 posto. Operativna dobit cijele grupacije u prvom tromjesečju povećana je za osam posto, na 1,94 milijardi eura. Rheinmetall očekuje daljnje ubrzanje rasta poslovnih rezultata u drugom tromjesečju. Glavni izvršni direktor Armin Papperger izjavio je da računaju na “snažniji rast prodaje i priljev narudžbi”, ponajprije zahvaljujući velikim ugovorima u segmentima pomorske industrije i vojnih vozila. Kompanija je potvrdila i godišnje prognoze, prema kojima u 2026. očekuje rast konsolidirane prodaje na između 14 i 14,5 milijardi eura, u odnosu na prošlogodišnjih 9,94 milijarde eura. Rheinmetall istovremeno očekuje poboljšanje operativnog rezultata na nivou grupe, uključujući učinke akvizicija, uz ciljanu operativnu maržu od oko 19 posto, naspram 18,5 posto ostvarenih prošle godine. U knjizi narudžbi kompanija je krajem marta imala upisano 73 milijarde eura vrijedne ugovorene poslove, znatno više od 56 milijardi u istom periodu lani. Pritom je po prvi put u knjigu narudžbi uključeno i odjeljenje pomorskih sistema, s ugovorenim poslovima vrijednim 5,5 milijardi eura.
Nastavljen trend povećanja dolazaka i noćenja turista u Kantonu Sarajevo
Marx.ba Prema statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, nastavljen je trend povećanih dolazaka i noćenja turista u Kantonu Sarajevo koji je u aprilu 2026. posjetilo 71.797 gostiju a koji su ostvarili 161.685 noćenja. Od ukupnog broja gostiju 59.999 su bili strani, a 11.798 domaći turisti. Kada je riječ o noćenjima, strani turisti ostvarili su 141.725 noćenja, dok su domaći gosti realizirali 19.960 noćenja. U poređenju s aprilom 2025., zabilježen je rast ukupnog broja gostiju od 4,1 posto. Broj stranih gostiju povećan je za jedan posto, dok je broj domaćih gostiju zabilježio značajniji rast od 23 posto. Najveći broj dolazaka stranih turista u aprilu 2026. evidentiran je iz Turske, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke, Kine, SAD-a, Italije, Austrije i Crne Gore. Najviše stranih noćenja ostvarili su turisti iz Turske, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, SAD, Kine, Velike Britanije, Crne Gore i Italije. U četiri mjeseca 2026. Kanton Sarajevo posjetilo je ukupno 206.165 gostiju, koji su ostvarili 548.020 noćenja. Od toga, 165.667 su strani, a 40.498 domaći gosti. Strani turisti ostvarili su 458.237 noćenja, dok su domaći gosti realizirali 89.783 noćenja. U poređenju s istim periodom 2025., ukupan broj gostiju povećan je za 4,3 posto. Rast je zabilježen i kod stranih gostiju (+1,8 posto), dok domaći turisti bilježe značajnije povećanje od 15,9 posto. Ukupan broj noćenja u periodu januar – april 2026. veći je za 17,4 posto u odnosu na isti period prethodne. Strana noćenja porasla su za 12,7 posto, dok su domaća noćenja zabilježila izrazit rast od 48,6 posto. Predsjednik Turističke zajednice KS Haris Fazlagić naveo je da očekuju rast dolazaka i noćenja i u narednom periodu i vjeruju da će ovo ljeto biti bolje od svih prethodnih. – Pred nama je mnogo koncertnih i festivalskih dešavanja, različiti sadržaji na otvorenom te ljetni muzički događaji na sarajevskim planinama. Dobrodošli u Sarajevo – poručio je Fazlagić, saopćeno je iz TZKS.
Još jedna australska firma u potrazi za rudama u BiH
Marx.ba Regener8 Resources (R8R), kompanija za istraživanje minerala, koja je uvrštena na Australijsku berzu (ASX), dobila je odobrenje za akviziciju polimetaličnog projekta u Bosni i Hercegovini, čime je otvoren put za početak istraživanja, piše Indikator. Regener8 Resources NL, australijska kompanija za istraživanje minerala fokusirana na identifikaciju i razvoj polimetalnih resursa, najavila je značajan korak naprijed u svojim strateškim planovima širenja. Kompanija je 5. maja potvrdila da su njeni dioničari ubjedljivo odobrili akviziciju 100% kompanije Orichalcum d.o.o., subjekta koji posjeduje projekat Srebrenica Sjever u Bosni i Hercegovini. Ova ključna odluka usvojena je na ranije održanoj vanrednoj skupštini dioničara (EGM), čime je Regener8 dobio mandat da formalno osigura potencijal za srebro, bakar, antimon, cink i olovo. Sa čvrstim odobrenjem dioničara, Regener8 je spreman da brzo potpiše obavezujući ugovor o kupoprodaji i krene ka završetku akvizicije u narednim sedmicama. Stephen Foley, generalni direktor kompanije Regener8, izrazio je svoju zahvalnost za snažnu podršku dioničara. “Zahvaljujemo dioničarima na podršci iskazanoj na vanrednoj skupštini. Mandat za nastavak akvizicije projekta Srebrenica Sjever odražava stratešku vrijednost koju vidimo u uspostavljanju uporišta u jednom od najaktivnijih polimetalnih okruga u Evropi”, izjavio je Foley, naglašavajući viziju kompanije za projekat. Neposredni fokus kompanije sada će se preusmjeriti na finalizaciju procesa akvizicije, kao i na ubrzanje priprema za svoj prvi program istraživanja na projektu Srebrenica Sjever. Regener8 je istakao svoju namjeru da brzo krene u realizaciju ugovora o kupoprodaji dionica i napreduje ka završetku, istovremeno pripremajući svoje istraživačke aktivnosti za početak u najkraćem mogućem roku.
Ove države su u prva dva mjeseca ove godine kupile najviše zlata
Marx.ba Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva mjeseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog savjeta za zlato (World Gold Council). Ova kupovina dio je šireg višegodišnjeg plana poljske centralne banke da se dostigne 700 tona, što odražava pojačane bezbjednosne zabrinutosti na istočnom krilu NATO saveza. Među ostalim značajnim globalnim kupcima su i Uzbekistan i Kazahstan, koji su posljednjih godina stabilno povećavali svoje zlatne rezerve. Potom slijede Malezija i Češka, a među prvih deset je i jedna zemlja iz regije. Srbija zauzima devetu poziciju.
Globalna ekonomija mogla bi se mogla razviti u četiri vrlo različita smjera do 2050.
Marx.ba Zamišljate li globalnu ekonomiju budućnosti kao utopiju koja ispunjava klimatske ciljeve i donosi više slobodnog vremena nego ikad prije? Ili je vidite kao svijet digitalnog darvinizma, u kojem tehnologija koncentrira bogatstvo i moć u rukama nekolicine, dok većina balansira između nesigurnih poslova i stalnog nadzora? Prema novom istraživanju Henderson Instituta, istraživačkog instituta koji je osnovao Boston Consulting Group, obje su budućnosti, i ona najbolja i ona najgora, podjednako moguće već do 2050. godine. Globalna ekonomija se u sljedećih 25 godina neće razvijati u jednom smjeru, već bi mogla pratiti izrazito drugačije puteve, ovisno o razvoju tehnologije, geopolitike, klime i društva. Istraživanje New Scenarios 2050 temelji se na analizi više od 100 megatrendova i stoljeću historijskih podataka. Zaključak je prilično jasan: budućnost neće biti crno-bijela, ali raspon mogućnosti je širi nego što većina poslovnih lidera danas uzima u obzir. Primjerice, globalni ekonomski rast u idućim bi se desetljećima mogao znatno usporiti i zadržati se na oko 1,8 posto godišnje, ali jednako tako postoji mogućnost da ubrza i do pet posto. U tom rasponu promjena krije se i ogromna razlika u ukupnoj veličini svjetske ekonomije, koja bi do sredine stoljeća mogla biti tek nešto više od jedne i po, ali i više nego tri puta veća nego danas. Slično vrijedi i za globalnu trgovinu: ona bi se mogla smanjiti na nivoe kakve su zabilježene tokom Hladnog rata, kada su ekonomije bile znatno zatvorenije, ili ostati približno jednako otvorena i povezana kao danas. Ni energetska slika nije ništa manje neizvjesna, udio niskougljične električne energije mogao bi činiti tek nešto više od polovice ukupne proizvodnje, ali i narasti na gotovo potpunu dominaciju. Drugim riječima, sve je još otvoreno. Te različite stope rasta mogu se realizirati u potpuno drugačijim društveno političkim uvjetima koje je BCG opisao kroz četiri različita scenarija. U najnegativnijoj verziji budućnosti nalazi se scenarij koji se često opisuje kao digitalni darvinizam. Tehnologija i dalje brzo napreduje, ali bez jasnih pravila. Države svjesno smanjuju regulaciju kako bi potaknule inovacije, što dovodi do naglog rasta velikih tehnoloških kompanija. Ekonomija u cjelini raste prilično snažno, oko četiri posto godišnje, ali koristi tog rasta nisu ravnomjerno raspoređene. Mali broj ljudi, otprilike jedan posto najbogatijih, kontrolira velik dio svjetskog bogatstva, dok se srednja klasa postupno smanjuje. U svakodnevnom životu to znači da sve više ljudi radi nesigurne, kratkoročne poslove, dok umjetna inteligencija preuzima rutinske zadatke. Radno okruženje postaje digitalizirano i pod stalnim nadzorom – algoritmi pomažu u povećanju produktivnosti, ali istovremeno stvaraju pritisak i osjećaj kontrole. Mnogi zato traže bijeg u digitalne svjetove, koji su prilagođeni svakom pojedincu, ali mogu dovesti do izolacije. Iako globalna trgovina i dalje postoji, razlike između razvijenih i manje razvijenih dijelova svijeta postaju sve izraženije. Klimatske promjene se ne rješavaju zajednički, nego se društva uglavnom pokušavaju prilagoditi njihovim posljedicama. Na suprotnoj strani, u najoptimističnijoj verziji budućnosti, umjetna inteligencija postaje temelj ekonomije. Države uspijevaju postići globalni dogovor o pravilima za njenu primjenu, pa tehnologija postaje sigurna i široko dostupna. Iako početak nije bez napetosti, pa čak ni kibernetičkih sukoba, s vremenom dolazi do stabilizacije i saradnje. U takvom svijetu globalna ekonomija snažno raste, čak i do oko pet posto godišnje, što znači da bi se ukupna svjetska ekonomija mogla više nego utrostručiti. Istovremeno se mijenja i način rada – radna sedmica se skraćuje, a četverodnevni ili čak trodnevni rad postaje uobičajen. Tehnologija ubrzava naučna otkrića, energija postaje jeftinija i čišća, a proizvodnja se mijenja zahvaljujući robotici i novim materijalima. No ni ovakav razvoj nema samo pozitivne strane. Kako posao prestaje biti centralni dio života, sve se više otvara pitanje smisla rada i osobnog identiteta u svijetu u kojem mašine obavljaju velik dio zadataka. Između ove dvije krajnosti nalaze se još dva moguća smjera razvoja. U jednom od njih glavnu ulogu preuzima geopolitika. Svijet se dijeli na nekoliko velikih blokova koji funkcioniraju gotovo samostalno, pa globalna trgovina značajno opada. Države ulažu više u odbranu, a ekonomski rast usporava. Globalizacija kakvu danas poznajemo praktički prestaje, opskrbni lanci se reorganiziraju, a države preuzimaju veću kontrolu nad ključnim industrijama. Takav sistem može biti stabilan, ali je spor i manje učinkovit, što se odražava na životni standard. Društvo se pritom više fokusira na sigurnost nego na slobodu i razvoj. Drugi scenarij pokreću klimatske promjene. Niz ozbiljnih vremenskih nepogoda prisiljava države i industriju na zajedničko djelovanje. Nastaje svojevrsna globalna klimatska koalicija koja uvodi pravila za smanjenje emisija i potiče prijelaz na čistu energiju. U takvom svijetu globalno zagrijavanje se stabilizira, fosilna goriva gube na važnosti, a ekonomija raste umjerenim tempom. Velik dio ulaganja usmjerava se u energetiku, infrastrukturu i nove tehnologije. Ipak, ta tranzicija nije laka. Veći troškovi znače i veće poreze, a ljudi sve opreznije troše. Mlađe generacije osjećaju pritisak sporijeg ekonomskog rasta i slabijih prilika, iako s druge strane dolazi do smanjenja globalnog siromaštva, a mnoge zemlje u razvoju profitiraju od novih investicija. U svemu tome često se spominje uloga poslovnih lidera i menadžera, ali poruka istraživanja ide i šire od toga. Niko sebi zapravo ne može priuštiti da planira samo jednu verziju budućnosti. Ima smisla već danas graditi sisteme koji su otporniji, a ne samo učinkoviti, prilagođavati način rada novim okolnostima poput umjetne inteligencije i starenja populacije, ulagati u fleksibilne tehnologije i pažljivo pratiti promjene u svijetu. Najvažnija poruka možda je i najjednostavnija: budućnost nije unaprijed određena. Odluke koje se donesu danas, bilo kao države, kompanije ili pojedinci, uveliko će utjecati na to kakav će svijet biti 2050. godine. A najrealnije je očekivati da neće biti ni potpuno pozitivan ni potpuno negativan, nego kombinacija različitih scenarija, piše Seebiz. Zato priprema za budućnost više nije pitanje pogađanja što će se dogoditi, nego spremnosti nošenja s različitim mogućim ishodima.
OPEC+ popušta proizvodnju, UAE želi više barela: Za cijenu nafte važno kojim putem stiže do Evrope
Marx.ba Promjene unutar OPEC+ saveza i mogućnost veće proizvodnje Ujedinjenih Arapskih Emirata ponovno otvaraju pitanje koje je za evropsko tržište nafte važnije od same cijene barela: koliko je opskrba stvarno sigurna ako se globalna proizvodnja povećava, ali ključni transportni pravci ostaju izloženi geopolitičkom riziku. Sedam članica OPEC+ saveza, među kojima su Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, dogovorile su povećanje proizvodnih kvota za juni za oko 188 hiljada barela dnevno. Riječ je o trećem uzastopnom povećanju kvota, ali analitičari ga zasad uglavnom vide kao više simboličan nego tržišno presudan potez, posebno zbog poremećaja u ključnim pomorskim rutama i smanjene mogućnosti izvoza iz dijela Zaljeva. Dodatnu neizvjesnost stvara izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a. UAE je godinama ulagao u povećanje proizvodnih kapaciteta, a izlazak iz formalnih ograničenja mogao bi toj zemlji dugoročno otvoriti prostor za brži rast proizvodnje. Reuters je prenio ocjenu Barclaysa da bi odluka UAE mogla dovesti do bržeg rasta opskrbe iz te zemlje nakon smirivanja trenutne krize, dok je ruska strana poručila da bi izlazak UAE iz OPEC-a u budućnosti mogao povećati globalnu proizvodnju i pritisnuti cijene naniže. Na prvi pogled, veća proizvodnja trebala bi značiti niže cijene nafte. No aktuelni energetski trenutak pokazuje da tržište više ne reagira samo na pitanje koliko barela postoji, nego i na pitanje mogu li ti bareli sigurno stići do kupaca. Ako se proizvodnja UAE poveća, a pomorski pravci ostanu rizični, učinak na cijene mogao bi biti ograničen. Suprotno tome, ako se geopolitičke napetosti smire i izvoz iz Zaljeva normalizira, dodatni bareli iz UAE i labavija disciplina unutar OPEC+ mogli bi pojačati pritisak na pad cijena. Za Evropu, a posebno za zemlje srednje i jugoistočne Evrope, ova razlika nije akademska. Regija je i nakon energetske krize ostala osjetljiva na poremećaje u dobavnim pravcima, premda se opskrbni lanci sve više preusmjeravaju i diversificiraju. U takvom okruženju fizička infrastruktura, terminali, naftovodi i skladišni kapaciteti postaju jednako važni kao i same odluke proizvođača u Rijadu, Abu Dhabiju ili Moskvi.
Bitcoin ponovo iznad 80.000 dolara, ulagači se vraćaju rizičnoj imovini
Marx.ba Bitcoin je u ponedjeljak nakratko premašio nivo od 80.000 dolara, prvi put od jsnuara, poduprt jačim apetitom ulagača za rizičnijom imovinom, rastom azijskih dionica i očekivanjima novih dobitaka u američkom tehnološkom sektoru. Najveća kriptovaluta porasla je do 80.594 dolara, najviše od 31. januara, prije nego što je dio dobitaka izbrisala i nastavila trgovanje nešto ispod tog nivoa. Rast su pratile i druge veće kriptovalute, uključujući ether i solanu, iako su njihovi dobici bili skromniji. Bitcoin je od početka američko-izraelskog rata s Iranom porastao oko 20 posto, što pokazuje da je tržište digitalne imovine zasad izdržalo geopolitički šok i rast cijena nafte koji je sukob izazvao. Dio optimizma dolazi i iz očekivanja da bi u SAD mogao biti postignut dogovor oko ključne odredbe o prinosima na stablecoine, čime bi se otvorio put širem kriptozakonodavnom paketu u Senatu. Raspoloženje na kriptotržištu prati širi oporavak rizične imovine. Azijske dionice približile su se rekordnim nivoima iz februara, potaknute boljim od očekivanih rezultatima tehnoloških kompanija. Tržišta istodobno pokušavaju procijeniti proturječne signale oko Irana i Hormuškog moreuza, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će SAD početi usmjeravati brodove koji nisu uključeni u sukob kroz taj strateški važan prolaz. Ipak, iz Irana stižu upozorenja da bi se svako američko miješanje u Hormuški moreuz moglo smatrati kršenjem primirja, što znači da geopolitički rizik i dalje nije nestao. Unatoč tome, bitcoin se posljednjih mjeseci postupno oporavlja nakon snažnog pada s rekordnih nivoa. Kriptovaluta je u oktobru prošle godine dosegnula historijski vrhunac iznad 126.000 dolara, nakon čega je uslijedio višemjesečni pad do oko 60.000 dolara u februaru. Oporavak je dijelom potaknut jačanjem institucionalne potražnje, a američki bitcoin ETF-ovi u petak su zabilježili 630 miliona dolara neto priliva.