Nike premašio sva očekivanja – objavili rekordne rezultate
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Nike je objavio rezultate za četvrti kvartal fiskalne 2026. godine koji su uveliko premašili očekivanja Wall Streeta, prema podacima koje je prenio CNBC. Prihodi su dostigli 10,97 milijardi dolara, naspram prognoziranih 10,86 milijardi, dok je neto dobit skočila na 1,1 milijardu dolara – više nego pet puta u poređenju s istim periodom prošle godine. Ključni pokretač ovog skoka bila je odluka Vrhovnog suda SAD-a koji je poništio dio Trumpovih globalnih tarifa, što je Nikeu donijelo povrat od skoro 986 miliona dolara. Taj iznos značajno je pogurao bruto maržu kompanije, koja je porasla na 49,2% u poređenju s 40,3% godinu ranije. Timing je za Nike posebno povoljan. U toku je Svjetsko prvenstvo u fudbalu, koje se odvija u SAD-u, Meksiku i Kanadi. Iako Nike nije službeni sponzor takmičenja, potražnja za dresovima, obućom i sportskom opremom tokom ovog događaja historijski uvijek bilježi snažan rast. Wholesale prihodi, odnosno prodaja kroz partnerske maloprodajne lance, porasli su 4% na 6,6 milijardi dolara, što je direktno vidljivo u sjevernoameričkim tržišnim rezultatima. Za cijelu fiskalnu godinu 2026., Nike je zabilježio neto dobit od 3,11 milijardi dolara, a kompanija nastavlja turnaround strategiju pod vodstvom CEO-a Elliot Hilla, koji je funkciju preuzeo u oktobru 2024. godine.
Spotify uvodi plaćena članstva za kreatore unutar aplikacije
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Spotify priprema novu funkciju pod nazivom Memberships, koja će kreatorima omogućiti da fanovima direktno u aplikaciji ponude plaćeni dodatni sadržaj i ekskluzivna iskustva. Ideja najviše podsjeća na Patreon model: najvjerniji slušaoci moći će plaćati mjesečnu podršku autorima, a zauzvrat dobiti poseban pristup sadržaju, zajednici ili dodatnim pogodnostima. Memberships je prvenstveno namijenjen kreatorima podcasta, iako Spotify za sada nije detaljno objasnio sve opcije koje će biti dostupne. Očekuje se da će autori moći ponuditi dodatne epizode, raniji pristup sadržaju, bonus materijale, posebne objave ili druge oblike direktnije komunikacije s publikom. Važno je da Spotify ne zahtijeva od kreatora da odmah napuste postojeće sisteme pretplate. Oni koji već prodaju zaključani sadržaj putem drugih platformi moći će ga distribuirati i kroz Spotify Open Access. Nova opcija Memberships dodaje još jedan kanal za zaradu, posebno za autore koji žele zadržati publiku unutar Spotify aplikacije. Ovaj potez dio je šire Spotifyjeve strategije da podcasti postanu važniji poslovni oslonac. Kompanija već godinama ulaže u audio i videopodcaste, alate za kreatore, oglašavanje i preporuke. Plaćena članstva mogla bi pomoći da poveća vrijeme koje korisnici provode u aplikaciji, ali i da kreatorima ponudi dodatni razlog da svoje zajednice grade upravo na Spotifyju, prenosi PC Press. Za slušaoce to znači da će Spotify sve više ličiti na kombinaciju streaming servisa, platforme za podcaste i sistema pretplate za kreatore. To može biti korisno ako omiljeni autor ponudi vrijedan dodatni sadržaj, ali može donijeti i novi val mikropretplata, u kojem će sve više sadržaja biti dostupno samo uz mjesečnu naknadu. Memberships će uskoro biti pokrenut, ali dostupnost, uslovi za kreatore i tačan procenat zarade još nisu u potpunosti razjašnjeni. Ako Spotify dobro postavi pravila, ova funkcija mogla bi biti korisna i autorima i publici. Ako postane samo još jedan sloj plaćanja, korisnici bi je mogli dočekati znatno hladnije.
Može li Micron postati sljedeća Nvidia? Evo šta misle na Wall Streetu
Marx.ba (Foto: Micron) Micron, proizvođač memorijskih čipova sa sjedištem u Boiseu u Idahu, osvojio je srce Wall Streeta. Hoće li ljubavna veza potrajati uveliko će ovisiti o tome koliko će dugo trajati kriza ponude memorijskih čipova uzrokovana umjetnom inteligencijom. Micron obećava da je dugoročno učvrstio svoju poziciju, što bi mu omogućilo da izdrži nagli pad potražnje ili prekapacitet ponude. I Wall Street je postao vjernik u to, pomažući Micronu da u četvrtak prvi put nakratko premaši tržišnu vrijednost Mete i Tesle, iako je do petka pala i gotovo ih izjednačila. Nevjerojatan rast u mjesec dana Konkretno, Micron je u petak zatvorio trgovanje s tržišnom kapitalizacijom blizu 1,27 bilijuna dolara, dok je Meta bila na 1,39 bilijuna dolara, a Tesla na 1,42 bilijuna dolara. Dionice Microna porasle su za više od 236% samo u proteklom mjesecu, zatvorivši u petak na 1132 dolara po dionici. Za usporedbu, godinama prije sredine 2025. godine proveo je na ispod 100 dolara po dionici, piše TechCrunch. To je vrtoglav uspon za kompaniju koju je većina potrošača povezivala s malim memorijskim karticama koje su u ono vrijeme bile obično potrebne za poboljšanje performansi računara, pametnih telefona ili drugih uređaja za pohranu. Wall Street se ne brine oko te linije proizvoda. Micron ima koristi od procvata izgradnje podatkovnih centara umjetne inteligencije koji je stvorio nedostatak čipova sistemske memorije, i DRAM-a i NAND-a, koje Micron proizvodi, posebno memorije velike propusnosti (HBM). Jedan AI poslužitelj zahtijeva mnogo više memorije nego prijenosni računar. Proizvođači AI sistema poput Nvidije, kao i hiperskaleri koji grade vlastite sisteme, kupuju velike količine memorije, poput Microsofta, Amazon AWS-a, Googlea, Mete i Oraclea. To prisiljava sve ostale kompanije kojima je potrebna memorija da je također gomilaju, od proizvođača računara poput Della i HP-a do drugih vrsta proizvođača uređaja. Predviđa se da će se ovaj nedostatak ponude, koji je nazvan RAMageddon, nastaviti i do 2027. godine. I već povećava cijenu potrošačke elektronike poput Apple proizvoda i Xbox konzola. Sjajni rezultati u trećem kvartalu Dok cijela tehnološka industrija traži više čipova, Micron je prošle sedmice ostvario impresivnu zaradu u trećem tromjesečju. Prihod se učetverostručio u odnosu na prethodnu godinu na 41,45 milijardi dolara, a profit je u istom periodu naglo porastao s 1,88 milijardi dolara na 28,2 milijarde dolara. Micron je također dao pozitivne izglede, predviđajući prihod u četvrtom tromjesečju između 49 i 51 milijarde dolara. A Wall Street, koji je bio željan pronaći više javnih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom koje bi mogle poslovati jednako dobro kao Nvidia, postao je još više očaran. Povijesni problem za proizvođače memorijskih čipova poput Microna i Samsunga je taj što je izgradnja proizvodnih pogona radi povećanja kapaciteta dugotrajan i skup pothvat. A potražnja često pada baš kada kompanije mogu povećati kapacitet, stvarajući višak i posljedični pad cijena. Micron je preduhitrio svaku priču o propasti umjetne inteligencije naglasivši niz dugoročnih ugovora o opskrbi, uključujući one s Nvidijom i laboratorijem za umjetnu inteligenciju Anthropic, koji bi ga vjerojatno zaštitili. Kompanija je u svojoj prezentaciji zarade izjavila da je potpisala 16 strateških ugovora s klijentima u segmentima podatkovnih centara, potrošačkog i automobilskog tržišta, za koje očekuje da će temeljno transformisati njezin poslovni model. Analitičari optimistični Čini se da je to uvjerilo brojne analitičare da bi ova kompanija mogla biti još jedno dugoročno i profitabilno ulaganje. U istraživačkoj bilješci, tehnološki analitičar William Blaira, Sebastien Naji, primijetio je da rast potražnje i dalje nadmašuje stopu kojom se novi prostori za čiste sobe mogu pustiti u rad. „S obzirom na veliku vjerojatnost nastavka rasta ASP-a u nadolazećim tromjesečjima i poboljšanja vidljivosti prihoda zahvaljujući brzo rastućem skupu dugoročnih ugovora (SCA) s ključnim klijentima, vidimo potencijal za trajniji rast zarade i ponavljamo našu ocjenu Outperform“, napisao je Naji. Ostaje za vidjeti hoće li se Micron doista dugoročno održati bez ciklusa pada. Ali nakratko u četvrtak, ova američka kompanija bila je vrijednija od nekih divova u industriji, prenosi Seebiz.
Jedan vozač, pet kamiona: Kina testira model autonomnog konvoja 1+4
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Automatizacija sve više preoblikuje globalnu logistiku – ne uklanjanjem vozača preko noći, već redefinisanjem kako izgleda njihov posao. Novi projekt kineske grupe za tešku opremu Sani i kompanije za autonomnu vožnju Pony.ai jasan je primjer: postavka konvoja „1 + 4“, gdje jedna osoba može nadgledati do pet kamiona. Drugim riječima, vozač postaje operater vodećeg vozila, dok ostatak konvoja prati uz autonomnu podršku, prenosi biznis.ba. Ovo još nije potpuna autonomija. Umjesto toga, sistem je dizajniran da se uklopi u današnju pravnu stvarnost, a istovremeno koristi prednosti tehnologije bez vozača. Praktična promjena ogleda se u prelasku s upravljanja jednim kamionom na nadgledanje čitavog konvoja i preuzimanje kontrole tamo gdje propisi zahtijevaju prisustvo čovjeka. Od vozača do operatera konvoja Ono što se najviše mijenja u ovom modelu jeste ljudska uloga. Umjesto da se fokusira na jedno vozilo, osoba u vodećem kamionu nadgleda performanse cijelog konvoja. U praksi, to znači prelazak s pet odvojenih vozačkih poslova na jednog operatera konvoja – uz zadržavanje ljudskog nadzora tamo gdje to propisi zahtijevaju. Autonomni kamioni upravljaju zadatkom vožnje, dok čovjek preuzima funkciju nadzora i donošenja odluka. Izgrađen oko redundantnih i sigurnosnih sistema SANI-jevi kamioni četvrte generacije zasnovani su na drive-by-wire arhitekturi s potpunom redundantnošću u ključnim sistemima. Upravljanje, kočenje, napajanje, komunikacije i senzori imaju rezervne module. Ako jedna komponenta otkaže, sekundarni sistem dizajniran je da preuzme njenu funkciju. Vozila su opremljena: * baterijama kapaciteta većeg od 400 kilovatsati,* paketom kamera i radara koji u stvarnom vremenu prati okolinu,* sistemima koji omogućavaju regenerativno kočenje. Testiranja su, između ostalog, uključivala ekstremne temperature i elektromagnetnu kompatibilnost. Dekarbonizacija je dio plana Svako potpuno električno vozilo moglo bi smanjiti emisiju ugljendioksida za oko 60 tona godišnje. Na nivou cijele flote, to predstavlja značajno smanjenje ugljičnog otiska drumskog saobraćaja. Projekt se razvija u saradnji sa Sinotransom, najvećim kineskim logističkim operaterom, kako bi se osiguralo da tehnologija odgovara stvarnim operativnim potrebama. Kina ubrzava put ka autonomiji Sani i Pony.ai rade na zajedničkom programu od 2022. godine i sada se kreću ka spremnosti za serijsku proizvodnju. Očekuje se da će prve serije kamiona stići na tržište 2026. godine. Globalno gledano, tempo usvajanja varira. U Sjedinjenim Američkim Državama rasprave se i dalje vode o nivou autonomije i sigurnosti sistema za pomoć vozaču, dok se u Kini tehnologija ubrzano uvodi u industrijsku primjenu. Evropske lekcije: konvoj kao prijelazni korak Konvoji kamiona nisu nova ideja. U Evropi su MAN i DB Schenker još 2017. godine testirali konvoj na njemačkom autoputu A9, ispitujući kako se kamioni mogu povezati u elektronski koordiniran sistem. U to vrijeme glavna pitanja odnosila su se na budućnost vozačke profesije, tehničke promjene potrebne na vozilima i razvoj zakonske regulative. Nekoliko godina kasnije testiranja su pokazala i ograničenja takvog pristupa. Analize proizvođača sugeriraju da su uštede goriva u stvarnim uslovima bile manje od očekivanih, dok se održavanje stabilnog konvoja u svakodnevnom saobraćaju pokazalo izazovnim. Kao rezultat toga, pojedini proizvođači – uključujući Daimler Truck – počeli su preusmjeravati fokus s konvoja na potpunu autonomiju četvrtog nivoa. Drumski teretni saobraćaj u tranziciji Sistem 1+4 odgovara trenutku u kojem drumski saobraćaj još nije spreman za potpunu autonomiju, ali sve više koristi automatizaciju kako bi smanjio troškove i povećao produktivnost. Iz evropske perspektive, projekti poput konvoja SANI–Pony.ai pokazuju da se rasprava više ne vodi o tome hoće li automatizacija stići, već u kojem će obliku doći i kakvu će ulogu vozači imati u budućem transportnom sistemu. U tom kontekstu, umjetna inteligencija postaje važan alat za optimizaciju logističkih mreža i povećanje troškovne efikasnosti, uz paralelni razvoj autonomnih vozila.
Odluka o spajanju Paramounta i Warner Brosa odgađa se zbog stranih ulagača
Marx.ba (Foto: Getty Images – Kenneth Cheung) Predsjednik američke Federalne komisije za komunikacije (FCC) Brendan Carr izjavio je da njegova agencija čeka mišljenje zajedničkog federalnog tijela poznatog kao Team Telecom prije nego donese vlastitu odluku o finansijskoj strukturi preuzimanja kompanije Warner Bros. Discovery od strane Paramount Skydancea. Prema pisanju Bloomberga, Carr je na konferenciji za novinare nakon sastanka komisije poručio da će proces ići onamo kamo ga činjenice budu vodile, dodajući da strano vlasništvo nije nužno novost. Podsjećamo, riječ je o jednom od najvećih medijskih spajanja u historiji. Paramount Skydance, kompanija pod kontrolom porodice Ellison i fonda RedBird Capital Partners, krajem februara 2026. postigao je dogovor o preuzimanju Warner Bros. Discoveryja, čime bi pod jedan krov došli neki od najpoznatijih medijskih brendova na svijetu – CNN, HBO Max te filmski i televizijski studiji Warner Brosa. Vrijednost transakcije procjenjuje se na 81 milijardu dolara, a po nekim navodima i znatno više. Glavni kamen spoticanja je strano vlasništvo. Spajanje finansiraju državni investicijski fondovi iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a prema ranijim izvještajima među ulagačima se našla i kineska kompanija Tencent. Upravo to izazvalo je zabrinutost dijela američkih senatora, koji su u više navrata pozivali FCC da provede temeljitu, a ne formalnu reviziju, upozoravajući da bi davanje značajnog udjela u vlasništvu medijskih kuća poput CNN-a i CBS-a stranim vladama moglo predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost. Paramount tvrdi da su strani fondovi pristali odreći se svih upravljačkih prava, te da će porodica Ellison i RedBird Capital zadržati potpunu kontrolu nad spojenom kompanijom. Dio regulatornih prepreka je u međuvremenu otklonjen. Antitrustovska divizija američkog Ministarstva pravde zatvorila je 12. juna svoju istragu o spajanju, zaključivši da ono neće naštetiti konkurenciji niti potrošačima, nego bi je čak moglo i povećati. Ipak, transakciju i dalje ispituju drugi regulatori u zemlji i inostranstvu. Evropska komisija postavila je 7. juli kao okvirni rok za svoju odluku, dok britanska Uprava za tržišno natjecanje cilja donijeti inicijalnu odluku do početka augusta. Paramount i Warner ranije su izrazili nadu da će spajanje zaključiti tokom trećeg kvartala ove godine. Vrijeme, međutim, ističe – Paramount se obavezao da će dioničarima isplatiti određenu naknadu ukoliko se posao ne zatvori do kraja septembra.
Kompanije zbog toplotnog vala šalju radnike kući: Šta to znači za ekonomiju
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Britanija je jučer zabilježila najtopliji junski dan u historiji, s temperaturom od 36,1°C u južnoj Engleskoj, dok je Evropa u cjelini prolazila kroz rekordni toplotni val koji je zatvorio hiljade škola, poremetio saobraćaj i onemogućio obavljanje posla velikom broju radnika. Prema izvještavanju portala CPA, neke od najvećih finansijskih institucija na svijetu, uključujući JPMorgan Chase, ING i Deutsche Bank, savjetovale su zaposlenicima da rade od kuće. Istu praksu su usvojili i M&G, Nomura te Hiscox, dok kompanije poput KPMG-a i Deloittea već imaju fleksibilne politike rada koje zaposlenicima omogućuju izbjegavanje putovanja do ureda u ekstremnim uvjetima. Analitičari Oxford Economicsa upozorili su da bi toplotni val mogao uzrokovati pad britanske radne produktivnosti od 1,5%, što u apsolutnim iznosima za jednu od najvećih ekonomija svijeta predstavlja značajan ekonomski udar. Taj podatak posebno zabrinjava jer dolazi u trenutku kada je povjerenje britanskih preduzetnika ionako krhko uslijed neizvjesnosti oko porezne politike nove vlade. Na globalnim tržištima, ipak, nije sve crno. Micron Technology objavio je rekordne rezultate za treći kvartal s prihodom od 41,5 milijardi dolara, što je višestruko više nego godinu ranije, a prognoza za naredni kvartal od 50 milijardi dolara revitalizirala je dionice vezane za čipove i umjetnu inteligenciju. Azijska tržišta reagirala su snažnim rastom – japanski Nikkei porastao je 4,61%, a južnokorejski Kospi čak 5,4%.
Podrška turizmu: Dodijeljena sredstva za 19 projekata u USK
Marx.ba (Foto: Facebook) Devetnaest lokalnih poduzetnika, turističkih subjekata i organizacija dobilo je finansijsku podršku kroz projekt “Via delle Cascate: Podrška održivom razvoju turizma Centralne i Sjeverozapadne Bosne“, čime će biti unaprijeđena turistička ponuda, razvijeni novi sadržaji i ojačana održivost turističkog sektora na području Unsko-sanskog kantona. Ugovori o dodjeli grant sredstava korisnicima čiji su projekti odabrani nakon provedenog procesa evaluacije prijava, potpisani su danas u prostorijama Gradske uprave Grada Bihaća. Grantovi su dio aktivnosti projekta „Via delle Cascate: Podrška održivom razvoju turizma Centralne i Sjeverozapadne Bosne“, u kojem je Nacionalni park “Una“ jedan od partnera. Projekt finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a usmjeren je na razvoj konkurentnog i ekološki održivog turizma, unapređenje kvaliteta turističkih usluga te jačanje lanca vrijednosti u turističkom sektoru duž rute Via delle Cascate. Iz Nacionalnog parka “Una“ ističu kako realizacija grant programa predstavlja važan korak u jačanju održivog razvoja turizma na području Nacionalnog parka i Unsko-sanskog kantona. Podrška lokalnim poduzetnicima, turističkim organizacijama i drugim subjektima, kako navode, doprinijet će obogaćivanju turističke ponude, razvoju novih sadržaja za posjetioce, jačanju lokalne ekonomije te promociji prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Koliko nafte dnevno troše podatkovni centri umjetne inteligencije, a koliko ChatGPT?
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Prema procjenama, 2017. godine za rudarenje jednog Bitcoina bilo je potrebno približno 20 barela naftnog ekvivalenta energije po kovanici. Danas je ta brojka višestruko veća i kreće se oko 500 barela po jednom Bitcoinu. Bitcoin mreža trenutno troši između 138 i 175 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, ovisno o metodologiji procjene. Nakon posljednjeg „halvinga” (prepolovljenja nagrade za rudare), godišnje se proizvede oko 164.000 novih Bitcoina. Kada se ukupna godišnja potrošnja energije mreže podijeli s brojem novih kovanica, dolazi se do procjene od približno 500 barela naftnog ekvivalenta po Bitcoinu, a prema višim procjenama i više od 600 barela. No Bitcoin je samo dio priče. Mnogo veći energetski izazov predstavlja umjetna inteligencija. Prema podacima International Energy Agency (IEA), podatkovni centri su tijekom 2024. godine potrošili oko 415 TWh električne energije, prenose financije.hr Kada se ta količina energije izrazi kroz naftni ekvivalent, dobiva se približno 670.000 barela naftnog ekvivalenta dnevno. Drugim riječima, toliko energije troše podatkovni centri svakoga dana samo za rad poslužitelja, pohranu podataka i izvođenje računalnih zadataka, uključujući sisteme umjetne inteligencije. IEA procjenjuje da bi se do 2030. godine potrošnja podatkovnih centara mogla povećati na oko 945 TWh godišnje, što odgovara približno 1,5 miliona barela naftnog ekvivalenta dnevno. To je količina energije usporediva s dnevnom proizvodnjom jedne srednje velike države proizvođača nafte, a koristila bi se za rad podatkovnih centara, treniranje AI modela i generisanje odgovora na korisničke upite. Pritom mnogi stručnjaci upozoravaju da postojeća elektroenergetska infrastruktura u brojnim državama nije projektirana za tako brz rast potražnje za električnom energijom, zbog čega će biti potrebna značajna ulaganja u proizvodne kapacitete i elektroenergetske mreže. Zato je investitor Kevin O’Leary, podržao drugačiji pristup: korištenje prihoda od rudarenja Bitcoina za razvoj niskougljične energetske infrastrukture koja može opskrbljivati podatkovne centre umjetne inteligencije. O’Leary je investirao u Bitzero Holdings Inc., kompaniju koju ne vidi samo kao rudara Bitcoina, već prije svega kao energetsku kompaniju. Kako je izjavio, među svojim kripto ulaganjima Bitzero smatra jednom od ključnih pozicija upravo zato što kompanija kombinuje rudarenje Bitcoina s razvojem energetskih kapaciteta. Još prije naglog rasta umjetne inteligencije i povećane potražnje za električnom energijom, Bitzero je koristio prihode od rudarenja kako bi osigurao pristup velikim količinama povoljne električne energije u Norveškoj, Finskoj i Sjedinjenim Državama. Ta strategija počela je donositi rezultate 5. maja, kada je Bitzero objavio sporazum s OneQode Networks o korištenju punog kapaciteta energije iz svojih norveških postrojenja u prvoj fazi projekta. Time je kompanija službeno ušla na tržište infrastrukture za velike AI podatkovne centre. Koliko energije troši ChatGPT? U istraživanju koje je proveo Josh You u saradnji s Alexom Erbenom i Egeom Erdilom navodi se da tipični ChatGPT upiti koji koriste GPT-4o vjerojatno troše otprilike 0,3 vat-sata, što je deset puta manje od starije procjene da je za pojedini ChatGPT upit potrebno oko 3 vat-sata električne energije. Ova razlika proizlazi iz učinkovitijih modela i hardvera u usporedbi s početkom 2023. te pretjerano pesimistične procjene broja tokena u izvornoj procjeni. Za kontekst, 0,3 vat-sata je manje od količine električne energije koju LED lampa ili prijenosni računar potroše u nekoliko minuta. ChatGPT i drugi chatbotovi pokreću se modelima velikih jezika (LLM). Pokretanje ovih modela (također poznatih kao inferencija) zahtijeva računanje, a čipovi i podatkovni centri koji obrađuju ta računanja zahtijevaju električnu energiju, otprilike proporcionalno količini potrebnog računanja, kaže istraživanje. Ako se zbroje svi parametri: jedna sekunda H100 vremena po upitu, 1500 vata po H100 i faktor iskorištenja energije od 70 posto daje nam 1050 vat-sekundi energije, što je oko 0,3 vat-sata po upitu. To je oko 10 puta niže od široko citirane procjene od 3 vat-sata, objasnio je You u istraživanju. Najvažniji razlog zašto se ovo istraživanje i procjena razlikuje od drugih jest taj što je koristila realniju pretpostavku za broj izlaznih tokena u tipičnoj upotrebi chatbota. Također, istraživači su svoju procjenu temeljili na novijem i učinkovitijem čipu (NVIDIA H100 vs A100) i modelu s nešto manje aktivnih parametara. Ova procjena od 0,3 vat-sata zapravo je relativno pesimistična (tj. ukazuje na visoke troškove energije) i moguće je da su mnogi ili većina upita zapravo još puno jeftiniji. Međutim, to će varirati ovisno o slučaju upotrebe – upiti s dugim ulaznim dužinama ili s dužim izlazima (npr. korištenjem modela zaključivanja) mogu biti znatno energetski intenzivniji od 0,3 vat-sata. A obuka i zaključivanje za buduće modele mogu potrošiti puno više energije nego korištenje ChatGPT-a danas, stoji u istraživanju Josh Joua.
Kineski Shandong izabran za graditelja solarne elektrane Trebinje 3
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) izabrala je kineski konzorcij koji predvodi „China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group” za izgradnju solarne elektrane „Trebinje 3” po cijeni od 63 miliona KM bez PDV-a. Postupak javne nabavke za ovaj projekat pokrenut je krajem februara ove godine, a izabrani izvođači posao će raditi po modelu EPC+F, koji podrazumijeva da preuzima cjelokupan projekat od nabavke opreme, izgradnje objekta kao i obezbjeđivanje izvora finansiranja koji investitor kasnije otplaćuje kroz kreditni aranžman. U konzorciju koji je osvojio tender su i kompanije Cewud Energy Construction Investment (HUBEI), te Shandong Road&Bridge Construction Group. Ugovor predviđa rok realizacije od 18 mjeseci, uz garantni period od 60 mjeseci, piše energetski portal. Inače, na tender su stigle dvije ponude, ali je komisija drugog ponuđača China Gezhouba Group CO ocijenila neprihvatljivim, prenosi Indikator. Inače, solarna elektrana biće izgrađena na Zubačkom platou, na zemljištu površine oko 43 hektara koje karakteriše visok stepen osunčanosti tokom cijele godine.
Investicijska banka predviđa zaradu od 3 milijarde dolara na dan izlaska GTA 6
(Foto: Rockstar Games) Grand Theft Auto 6, najočekivanija video igra posljednjih godina, planira izaći na tržište 19. novembra ove godine. Iza nje stoji Rockstar Games, studio koji je vlasništvo kompanije Take-Two Interactive, jednog od najvećih izdavača video igara na svijetu. Prethodna igra iz iste serije, Grand Theft Auto 5, prodana je u više od 230 miliona primjeraka od svog izlaska 2013. godine i i dalje generiše prihode – što je čini jednim od komercijalno najuspješnijih zabavnih proizvoda u historiji. Prema pisanju Yahoo Financea, investicijska banka Piper Sandler objavila je analizu koja predviđa da bi GTA 6 mogao prodati čak 46 miliona kopija na sam dan lansiranja. Za poređenje, prethodnik GTA 5 prodao je 11,21 milion kopija u prvom danu, što je tada bio Guinnessov svjetski rekord. Ako se Piper Sandlerove projekcije ostvare, GTA 6 bi mogao zaraditi više od 3 milijarde dolara u prvom danu prodaje – što bi bilo bez presedana u historiji industrije. Do ovog broja analitičari su došli kombinacijom dvije metode. S jedne strane analizirali su podatke o posjećenosti GTA 6 zajednice na Redditu i primijenili historijske množitelje iz prethodnih velikih lansiranja igara. S druge strane usporedili su GTA 6 s 18 drugih velikih naslova iz posljednjih osam godina, uključujući Red Dead Redemption 2 i Cyberpunk 2077. Druge analitičke kuće su ranije predviđale da će GTA 6 zaraditi 3,2 milijarde dolara u prvoj godini. Piper Sandler tu cifru smješta u svega 24 sata. Kompanija Take-Two Interactive već je najavila da očekuje rekordne poslovne rezultate u 2027. godini, direktno zahvaljujući lansiranju ove igre. Hoće li se ove prognoze pokazati tačnima, znat ćemo tek u novembru. No jedno je već sada izvjesno – lansiranje GTA 6 pratit će se s jednakom pažnjom na Wall Streetu kao i u gaming zajednici.