EU kreće u veliku reformu bankarskog sektora: Cilj je osloboditi 1,4 bilijuna eura ulaganja godišnje
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Prema pisanju Euronewsa, Evropska unija planira predložiti novo zakonodavstvo kojim bi reformisala bankarki sektor, srušila finansijske barijere unutar bloka i smanjila ovisnost Evrope o stranim bankama za ključne potrebe finansiranja. Izvještaj Evropske komisije, koji će biti predstavljen 15. jula, postavlja temelje za šire reforme bankarskog sektora očekivane u 2027. godini. U njemu se navodi da bankarska tržišta EU ostaju fragmentirana i da su u određenim oblastima postala previše složena, što rezultira tim da domaćinstva i kompanije plaćaju više za kredite nego što bi trebalo. Prekogranično bankarstvo unutar EU i dalje je značajno ograničenije nego u Sjedinjenim Državama, uprkos decenijama napora na integraciji tržišta. Reforme dolaze u trenutku kada se Evropa suočava s rastućim investicijskim potrebama. Junska studija konsultantske kuće Oliver Wyman za Evropsku bankarsku federaciju procjenjuje da bloku nedostaje dodatnih 1,4 bilijuna eura godišnjih investicija, u poređenju s 800 milijardi eura koje je Mario Draghi identificirao u svom izvještaju o konkurentnosti iz 2024. godine. Prema nacrtu izvještaja, ako banke budu u mogućnosti da posluju efikasnije, moći će bolje finansirati i strateške sektore. Dokument posebno naglašava važnost smanjenja zavisnosti bloka o bankama sa sjedištem izvan EU, napominjući da bankarski sektor EU može pomoći u finansiranju strateških prioriteta poput odbrane te digitalne i zelene tranzicije. Dokument navodi tri glavna cilja za povećanje konkurentnosti bankarskog sektora: dovršetak jedinstvenog tržišta za banke, usvajanje međunarodnih standarda za evropsku bankarsku industriju i pojednostavljivanje pojedinih nepotrebno složenih i opterećujućih aspekata sektora. Prijedlozi uključuju i olakšavanje prekograničnog bankarskog poslovanja, uključujući kretanje kapitala i likvidnosti između država članica te upravljanje bankarskim krizama. Paralelno s reformom i daljnjom integracijom bankarskog sektora, dokument precizira da svaka reforma mora ići ruku pod ruku s daljnjom integracijom evropskih tržišta kapitala. Pregovori o reformi tržišta kapitala su u toku u Briselu, s ciljem postizanja dogovora do kraja godine.
Za tri sata od Sarajeva do mora: Od petka voz za Ploče
Marx.ba (Foto: Željeznice FBiH) Željeznice FBiH obavijestile su javnost da će sezonski međunarodni putnički voz Sarajevo – Ploče – Sarajevo saobraćati u periodu od 26.06. do 30.08.2026. godine u dane petak, subota i nedjelja. Polazak ovog voza iz Sarajeva je u 7:15h, a povratak iz Ploča u 18:26h. Cijena karte u jednom pravcu je 29,30 KM, a cijena povratne je 48,30 KM. Za studente, novinare i penzionere, te grupe od 6 i više putnika obezbijeđen je set povlastica od 30%. Povlasticu od 50% uživaju slijepa i slabovidna lica i njihova pratnja, te djeca od 4 do 12 godina. Djeca do 4 godine voze se besplatno. Vožnja u jednom pravcu traje oko 3 sata i 20 minuta. Naglašavaju da će zbog uvođenja ovog voza doći do pomjeranja termina polaska poslijepodnevnog voza iz Čapljine prema Sarajevu na sljedeći način: Čapljina 19:29, Žitomislići 19:41, Mostar 19:56, Drežnica Stara 20:15, Jablanica Grad 20:29, Konjic 20:45 i Hadžići 20:45. U ostalim danima, od ponedjeljka do četvrtka, poslijepodnevni voz iz Čapljine prema Sarajevu polaziti će u redovnom terminu u 16:42h. Karte za navedenu relaciju Sarajevo-Ploče-Sarajevo neće biti dostupne online.
Nekadašnji direktor Googlea Eric Schmidt osigurao ugovor s NASA-om za istraživanje Marsa
Marx.ba (Foto: NASA) NASA je protekle sedmice objavila novo javno-privatno partnerstvo s kompanijom Relativity Space s ciljem unaprjeđenja spoznaje o Marsu kombinovanjem svojih naučnih kapaciteta s inovacijama iz privatnog sektora. Prema ovom modelu, NASA će osigurati paket instrumenata za atmosferska istraživanja pod nazivom Aeolus, dok će Relativity Space isporučiti svemirsku letjelicu, raketu i transport naučnih instrumenata do Marsa. Ovo partnerstvo još jednom potvrđuje da se NASA sve više okreće privatnom sektoru, a u informatičkim je krugovima posebno zanimljivo jer je aktualni CEO Relativity Spacea – bivši direktor Googlea Eric Schmidt. Lansiranje misije Aeolus planirano je za 2028. godinu, a riječ je o paketu od četiri komplementarna instrumenta koje je razvila NASA. Sistem je dizajniran kako bi pružio prvi integrisani, svakodnevni i globalni pregled Marsovih vjetrova, temperatura, prašine i oblaka. Poboljšanjem modela za prašinu, vjetrove i sezonsko ponašanje atmosfere, Aeolus će generisati detaljno znanje o okolišu potrebno za smanjenje rizika budućih slijetanja s posadom i bez nje. Ta će mjerenja izravno informisati sisteme za ulazak u atmosferu, spuštanje i slijetanje te podržati sigurnije planiranje misija za neke buduće marsovske astronaute. Naučni paket uključuje instrument Doppler Wind and Temperature Sounder (DWTS-Ozone) za mjerenje profila vjetra i temperature do 60 kilometara visine. Tu je i Thermal Limb Sounder (TLS), koji bilježi vertikalne profile temperature te opaža prašinu i oblake vodenog leda. Paket nadopunjuju Surface Radiometric Sensor Package (SuRSeP) za mjerenje energetske bilance površine i svojstava oblaka te širokougla kamera Wide-Field Context Camera (WFCC) za svakodnevno snimanje atmosferskih aktivnosti. Istraživači u NASA-inom istraživačkom centru Ames u kalifornijskoj Silicijskoj dolini dizajnirat će, izgraditi i integrisati navedene instrumente, dok će Relativity Space upravljati razvojem letjelice i operacijama misije.
Francuska za finansiranje tehnoloških kompanija mobilizira 13 milijardi eura
marx.ba (Foto: Ilustracija) Francuska je mobilizirala dodatnih 13 milijardi eura institucionalnog kapitala u trećoj fazi inicijative Tibi, kojom se financiraju francuske i evropske tehnološke kompanije, objavilo je francusko Ministarstvo financija. Nova faza trebala bi do kraja 2030. povećati ukupni iznos na 15 milijardi eura, čime bi ukupno financiranje mobilizirano kroz inicijativu od 2020. doseglo gotovo 31 milijardu eura. Objavu je ministarstvo predstavilo tokom konferencije VivaTech u Parizu. Polovina ulaganja u novoj fazi bit će usmjerena prema deeptech kompanijama, odnosno tehnološkim kompanijama koje razvijaju rješenja temeljena na naučnim istraživanjima, naprednom inženjerstvu i složenim tehnologijama. Nova faza ima i snažniji evropski fokus. Cilj je poduprijeti panevropske fondove koji mogu finansirati tehnološke kompanije u većim rundama kapitala, što je ključno za konkurentnost evropskog tehnološkog sektora u odnosu na SAD i Kinu. Inicijativa Tibi pokrenuta je kako bi se smanjio jaz između evropskih inovativnih kompanija i velikih izvora kapitala potrebnih za njihov rast. Francuska sada pokušava dodatno povezati institucionalne ulagače s domaćim i evropskim tehnološkim sektorom, naročito u područjima koja se smatraju strateški važnim za buduću industrijsku i digitalnu autonomiju Europe.
Za aerodrome u BiH 11,8 miliona KM subvencija
Marx.ba (Foto: Federalno ministarstvo prometa i komunikacija) Na temelju odluke Vlade Federacije BiH o usvajanju tri programa subvencioniranja javnih poduzeća u oblasti zračnog prometa, u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, u petak su u Mostaru potpisani sporazumi o dodjeli sredstava za njihovu realizaciju. Za provedbu ovih programa u Proračunu Federacije BiH za 2026. godinu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 11.800.000 KM. Potpisivanjem sporazuma stvoreni su uvjeti za početak realizacije planiranih aktivnosti usmjerenih na unapređenje zračnog prometa, jačanje kapaciteta javnih poduzeća u ovom sektoru te osiguranje kvalitetnijeg i učinkovitijeg pružanja usluga, priopćeno je iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Resorna ministrica Andrijana Katić tako je danas potpisala Sporazume za subvencioniranje postojećih i otvaranje novih zrakoplovnih linija s v.d. direktorom Međunarodnog aerodroma Sarajevo Dinom Selimovićem u iznosu od 3.850.000 KM, direktorom Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževadom Haličevićem u iznosu od 3.100.000 KM i ravnateljem Međunarodne zračne luke Mostar Markom Đuzelom u iznosu od 3.050.000 KM, prenosi Indikator. Također je potpisan i Sporazum o sufinanciranju troškova unajmljivanja letjelica za gašenje požara u iznosu od 1.800.000 KM za mostarsku Zračnu luku, a svrha dodjele sredstava je podrška pilot projektu koji će omogućiti brzu reakciju u slučaju požara i testirati sve potrebne operativne kapacitete za budući razvoj zračnog sustava zaštite i spašavanja.
Za projekte upravljanja otpadom u lokalnim zajednicama u FBiH predloženo 645.000 KM
Marx.ba (Foto: Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću) Federalno ministarstvo okoliša i turizma i operateri sistema EKOPAK i ZEOS eko-sistem organizovali su prezentaciju na temu “Sufinansiranje projekata upravljanja otpadom u lokalnim zajednicama”, s ciljem uspostavljanja transparentne i otvorene komunikacije između Ministarstva i operatora sistema s nižim nivoima vlasti i javnim komunalnim preduzećima. Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder istakla je značaj spremnosti kantona i lokalnih zajednica da kandiduju kvalitetne projekte koji mogu doprinijeti unapređenju okoliša i kvaliteta života građana. – Naš cilj je osigurati efikasan i svima dostupan sistem podrške projektima upravljanja otpadom. Kroz saradnju s operaterima sistema želimo omogućiti realizaciju konkretnih projekata koji će unaprijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, ali i doprinijeti uređenju javnog prostora i razvoju lokalnih zajednica – kazala je Pozder. U okviru prezentacije predstavljen je i plan sufinansiranja projekata za uspostavu i razvoj sistema odvojenog prikupljanja ambalažnog, te električnog i elektronskog otpada na području Federacije BiH. Nakon poziva upućenog kantonima i jedinicama lokalne samouprave prikupljeni su i analizirani projektni prijedlozi iz oblasti upravljanja otpadom, a evaluacija je izvršena na osnovu spremnosti projektne dokumentacije, traženih sredstava (koja su znatno veća od mogućnosti sufinansiranja), broja korisnika, vidljivosti projekta, te njegovog doprinosa unapređenju javnog prostora. Na osnovu provedenog procesa Federalno ministarstvo okoliša i turizma, EKOPAK i ZEOS pripremili su zajednički prijedlog sufinansiranja projekata u ukupnom iznosu od 645.000 KM. Prezentaciji su prisustvovali ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zapadnohercegovačkog kantona Mate Lončar, gradonačelnik Gračanice Sadmir Džebo, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, načelnik Kupresa Danko Jurič, načelnik Odžaka Anes Omanović, kao i brojni predstavnici lokalnih zajednica i javnih komunalnih preduzeća iz Federacije BiH. Predstavnici EKOPAK-a i ZEOS-a naglasili su da se prvi put u 14 godina rada organizira ovakav oblik prezentacije i direktnog zajedničkog razgovora s lokalnim zajednicama i partnerima, prenosi biznis.ba Tokom prezentacije su predstavljeni prijedlozi podrške projektima javnih komunalnih preduzeća, uz pojašnjenje da sredstva koja se ulažu kroz operatere sistema predstavljaju dodatna ulaganja ostvarena kroz njihov redovan rad i zakonske obaveze. Posebno je naglašeno da EKOPAK i ZEOS nisu donatori, već operateri sistema koji djeluju u skladu sa važećim pravilnicima za ambalažni i električni i elektronski otpad, te dozvolama koje izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma. – Operateri imaju redovno sufinansiranje projekata na osnovu učinka i ostvarenih ciljeva unutar lokalnih zajednica, a jučerašnji sastanak imao je cilj potaknuti i one koji ostvaruju manje rezultate, da se snažnije uključe, da im se da podrška i da se smanji pritisak na neke od najopterećenijih deponija poput one u Mostaru – navode iz Ministarstva. Učesnici su ocijenili da ovakav model saradnje predstavlja važan korak ka jačanju sistema upravljanja otpadom u Federaciji BiH, povećanju stopa reciklaže, te stvaranju čistijeg i uređenijeg okoliša za građane, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Bh. entiteti potpisali sporazum o jačanju bezgotovinskog plaćanja
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Bosanskohercegovački entiteti potpisali su sporazum o saradnji sa partnerskim organizacijama i kompanijama u okviru regionalnog projekta „Inicijativa za bezgotovinsko plaćanje – Bolji način” čime je ozvaničen početak intenzivnije saradnje na unapređenju bezgotovinskog poslovanja. Projekt „Bolji način” sufinansiraju Vlada Savezne Republike Njemačke, Visa i Mastercard, dok se implementacija provodi u partnerstvu sa GIZ-om i Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA). Planirano trajanje projekta je od 1. juna 2026. do kraja 2028. godine, prenosi Indikator. Potpisivanjem Sporazuma potvrđena je zajednička opredijeljenost partnera za unapređenje digitalne transformacije trgovinskog sektora, jačanje finansijske inkluzije, razvoj bezgotovinskog plaćanja te promociju transparentnog, sigurnog i konkurentnog poslovnog okruženja u Federaciji BiH i regionu zapadnog Balkana. Ukupna vrijednost regionalnoj projekta je oko 3,4 miliona eura, od čega je gotovo pola miliona eura namijenjeno aktivnostima u BiH, započetim još 2025. godine. ‘Federalno ministarstvo trgovine prepoznaje digitalizaciju trgovine i platnog prometa kao važan segment ukupne konkurentnosti privrede. Zbog toga želimo da, zajedno, sa partnerima, stvorimo povoljnije uslove za poslovanje, podstaknemo razvoj modernih oblika plaćanja i doprinesemo suzbijanju sive ekonomije’, izjavio je ministar Hasičević. U okviru projekta planirano je uključivanje do 7.500 POS uređaja za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, što praktično znači povećanje broja terminala za oko 40 posto.Direktor GIZ-a za BiH Daniel Bagwitz je izjavio da će poseban fokus biti na povećanju dostupnosti digitalnih plaćanja kod malih privrednika, posebno u manjim i ruralnim sredinama. Naglasio je da digitalna plaćanja olakšavaju poslovanje preduzećima, štede vrijeme i povećavaju njihovu konkurentnost na tržištu. Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović je nakon potpisivanja memoranduma o saradnji u okviru projekta “Bolji način – inicijativa za bezgotovinsko plaćanje”, ocijenila da će ovaj projekat donijeti pozitivne rezultate i doprinijeti razvoju Srpske. Ona je navela da su ciljevi podizanje nivoa bezgotovinskog platnog prometa, što će smanjiti sivu zonu i sve poslove na tom planu učiniti uspješnijim i jeftinijim. “U tom smislu uputili smo u Narodnu skupštinu nekoliko zakona čije usvajanje očekujemo u julu”, rekla je Vidovićeva novinarima u Banjaluci, nakon potpisivanja Memoranduma u prostorijama Privredne komore Republike Srpske. Predsjednik Privredne komore Srpske Goran Račić rekao je da će Komora promovisati ovaj projekat s ciljem podizanja konkurentnosti ekonomije Srpske jer krajni rezultat treba da budu niži troškovi za kartično plaćanje. Predstavnik kompanije “Visa” Branka Gačina rekla je da je ovo jako bitna inicijativa jer može doprinijeti boljem poslovanju i razvoju malih i srednjih preduzeća ukoliko ona počnu da koriste sistem digitalnog plaćanja, a predstavnica “Mastercarda” za tržište BiH, Srbije i Crne Gore Jelena Sretenović dodala je da je riječ o strateškom projektu digitilazije plaćanja koji dovodi do brojnih pozitivnih efekata, ekonomskog prosperiteta, povećanja javnih prihoda, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja sive ekonomije.
Cijene nafte naglo padaju nakon objave sporazuma SAD i Irana
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Vijest o postizanju okvirnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izazvala je snažne reakcije na svjetskim tržištima energenata, a cijene nafte zabilježile su značajan pad odmah nakon objave dogovora. Iako analitičari očekuju postepenu stabilizaciju tržišta, smatraju da se cijene neće tako brzo vratiti na nivoe zabilježene prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Dodatni faktor predstavljaju oštećenja energetske infrastrukture u regiji Zaljeva, čija bi obnova, prema procjenama stručnjaka, mogla trajati između dvije i pet godina. Stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev ocijenio je da će tržište vjerovatno ući u mirniju fazu, ali da će cijene energenata ostati više nego prije početka krize. Sličan stav dijeli i urednica portala „Energija Balkana“ Jelica Putniković, koja smatra da će daljnje kretanje cijena zavisiti od toga hoće li primirje biti održano i kakav će biti razvoj političkih odnosa u regiji, prenosi biznis.ba. Prema njenim riječima, tržište će i dalje reagovati na političke poruke iz Washingtona, Teherana i drugih regionalnih centara moći, dok bi eventualna normalizacija odnosa mogla dodatno smiriti situaciju. Objava sporazuma dovela je do pada cijena referentnih vrsta nafte. Prema podacima svjetskih agencija, cijena nafte Brent pala je za oko četiri posto i spustila se na približno 84 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta izgubila više od 4,5 posto vrijednosti i trgovala se na nivou od oko 81 dolar po barelu. Pad cijena uslijedio je nakon najave da bi sporazum između SAD i Irana mogao dovesti do okončanja višemjesečnih tenzija, ukidanja pomorske blokade i ponovnog uspostavljanja nesmetane plovidbe kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Ipak, uprkos optimizmu na tržištu, brojna pitanja ostaju otvorena. Još nije poznato kako će izgledati konačni sporazum, kakav će biti ishod pregovora o iranskom nuklearnom programu, niti da li će sve zemlje regiona podržati proces stabilizacije. Dodatni utjecaj na tržište ima i slabija globalna potražnja za naftom. Iz OPEC-a su ranije saopćili da je došlo do usporavanja potrošnje, dok su pojedine velike izvoznice, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, povećale proizvodnju kako bi zadržale prihode na međunarodnom tržištu. Analitičari ocjenjuju da najnoviji pad cijena pokazuje kako investitori vjeruju da je rizik od širenja sukoba na Bliskom istoku trenutno manji nego prethodnih sedmica, te da očekuju postepeni povratak stabilnosti u jednu od najvažnijih energetskih regija svijeta.
Snap lansira AR naočale od preko 2.000 dolara
Marx.ba (Foto: Snap) Kompanija Snap, vlasnik aplikacije Snapchat, saopštila je da je otvorila prednarudžbe za svoje naočale s proširenom stvarnošću (AR) pod nazivom Specs, čime ulazi na tržište koje privlači neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Naočale će se u trećem kvartalu naći u prodaji u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj. Cijena će iznositi 2.195 američkih dolara u SAD-u, odnosno 2.295 eura u Francuskoj, saopštila je kompanija. Naočale su nešto glomaznijeg izgleda, mogu prikazivati informacije poput uputa za navigaciju i mini-mape direktno u vidnom polju korisnika. Kompanija navodi da, na primjer, prilikom gledanja motora automobila naočale na zahtjev mogu označiti mjesto na kojem treba dosuti rashladnu tečnost. Podaci se prikazuju u obliku holograma u dijelu korisnikovog vidnog polja, a njima se upravlja pokretima prstiju koje registruja kamera ugrađena u naočale. Baterija traje do četiri sata, a može se dopunjavati u futroli za naočale, čime se ukupno vrijeme korištenja produžava na do 20 sati. Uređaj je dostupan u dvije veličine, pri čemu lakši model teži 132 grama. Slične prototipove naočala nedavno je predstavio i Google, a očekuje se da će se na tržištu pojaviti u narednim mjesecima. Po medijskim izvještajima, Apple već duže vrijeme razvija uređaje zasnovane na proširenoj stvarnosti, dok Meta, matična kompanija Facebooka, od prošle godine prodaje model naočala s malim ekranom ispred jednog oka, prenosi biznis.ba.
Porezni obveznici FBiH u pet mjeseci uplatili 3,67 milijardi KM javnih prihoda
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH su od januara do maja uplatili 3.670.877.602 KM javnih prihoda. Broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH na dan 31. maja iznosio je 136.562, dok je u prošloj godini za isti period iznosio 133.593. U periodu od januara do maja izvršena su 3.032 inspekcijska nadzora. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.5.2026. godine je 546.281. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. maja do 35 godina života zaposleno je 168.225, ili 30,79 posto, a preko 36 godina života zaposleno je 378.056 ili 69,21 posto. Na dan 31. maja u Federaciji BiH zaposleno je 301.702, ili 55,23 posto muškaraca i 244.579 ili 44,77 posto žena. Također, prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. maja na području Federacije BiH instalirano je ukupno 111.226 fiskalnih uređaja, putem kojih je u maju 2026. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 6.318.176.665,85 KM. U odnosu na 31. maj 2025. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.027, a evidentirani promet u maju 2026. godine je veći u odnosu na maj 2025. godine za 1.563.785,15 KM. Od januara do maja evidentiran je ukupni promet u iznosu od 30.516.471.473,20 KM, što predstavlja povećanje od 1.255.833.716,42 KM, odnosno 4,29 posto, u odnosu na isti period 2025. godine, kada je ukupni promet iznosio 29.260.637.756,78 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. maja je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.280 fiskalnih uređaja. Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u maju je Općina Novi Grad Sarajevo, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 482.410.365,99 KM. Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni, saopćeno je iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.